UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET

OPŠTI STUDIJ

V GODINA X SEMESTAR

Seminarski rad

Parabeni u kozmetičkim proizvodima

Odgovorni nastavnik: Studenti:

Dr.sc. Nihada Ahmetović, red. prof. Velma Suljendić

Nedim Srabović

Jasminka Softić

Ermin Suljić

Elvedin Solo

Tuzla, maj 2019.

Sadržaj
Uvod................................................................................................................................................ 3

1.Parabeni i kozmetička sredstva ................................................................................................... 4

1.1 Šta su parabeni ..................................................................................................................... 6

1.2 Gdje nalazimo parabene ....................................................................................................... 7

1.3 Parabeni u okolišu ................................................................................................................ 8

1.4.Osobine parabena .................................................................................................................. 9

1.5. Farmakokinetika parabena………………………………………………………………….8

1.6. Farmakodinamika parabena…………………………………………………………...……9

2.Posljedice korištenja parabena....................................................................................................10

3.Povezanost parabena i tumora dojke.......................................................................................... 12

4.Uticaj parabena na zdravlje ljudi……………………………………………………...……….12

5.Zaključak……………………………………………………………………………………….15

LITERATURA
Uvod

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje definira kozmetičke proizvode

kao svaku supstancu ili smjesu koja je namijenjena dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela
(koža, kosa i vlasište, nokti, usnice i vanjski spolni organi) ili sa zubima i sluznicom usne
šupljine isključivo ili prvenstveno radi njihova čišćenja, parfimiranja, i/ili zaštite i održavanja u
dobrom stanju, mijenjanja njihova izgleda ili korekcije tjelesnih mirisa. Ranije su testiranja na
životinjama bila dozvoljena pa su zadovoljavajući rezultati tih istraživanja mogli poslužiti kao
dobra naznaka da će i ljudi učinak biti sličan. Međutim, najnovija zakonska regulativa za
Europsku Uniju napokon zabranjuje na tržištu kozmetičke proizvode koji sadrže sastojke ili
kombinacije sastojaka koji su testirani na životinjama nakon 2013. godine. Još je teže i
izazovnije doći do konačnih zaključaka o dugoročnom utjecaju kozmetičkih proizvoda na
zdravlje ili o njihovom učinku na okoliš. Sama prisutnost pojedinih sastojaka kozmetičkih
sredstava ne znači da postoji i njihov negativan učinak na okoliš, ali se, sukladno rastu
stanovništva I upotrebe kozmetičkih sredstava, očekuje sve izraženija prisutnost sastojaka
kozmetičkih sredstava u okolišu. Kozmetička industrija se temelji na inovativnosti pa je lako
zamisliti da velik broj novootkrivenih i novosintetiziranih spojeva nije uvijek dostatno ispitan u
vidu njihovog dugoročnog utjecaja na ljudsko zdravlje

U aspektu sigurnosti upotrebe kozmetičkih proizvoda dosta zabrinutosti proizlazi iz činjenice da

neki od sastojaka kozmetičkih proizvoda u organizmu djeluju kao ksenoestrogeni. To su spojevi
koji u organizmu oponašaju djelovanje estrogena.

3
1.Parabeni i kozmetička sredstva:

Kozmetika je pojam koji se odnosi na supstance čiji je cilj povećati ili zaštititi izgled ili miris
ljudskog tijela. Ponekad se kozmetika koristi uklanjanje ili prikrivanje određenih fizikalnih
oštećenja ili određenih fizičkih nedostataka kod nekih osoba. Također postoji posebna vrsta
kozmetike koja je dostupna u prirodnom obliku (npr. kao ljekovito bilje). Kozmetika je nekoć,
sve do 19. stoljeća, sadržavala opasne sastojke, koji su vrlo često bili smrtonosni

Kozmetika uključuje kreme za zaštitu kože, losione, pudere, parfeme, ruževe za usne, lakove za
nokte, kozmetiku za oči i lice, trajnu, kontaktne leće u boji, boje za kosu, sprejove i gelove za
kosu, dezodoranse, dječje proizvode, kupke, ulja za kupanje, soli za kupanje te mnoge druge
tipove proizvoda.

Njihova upotreba je široko raširena, uglavnom među ženama u zapadnjačkim zemljama.

Kozmetička sredstva mogu biti fizikalna, kemijska i biološka.

U nekim proizvodima se nalaze sastojci na koje mogu biti alergične neke osobe.

Moderan stil života nedvojbeno uključuje upotrebu raznih kozmetičkih sredstava. Količina
potrošenih kozmetičkih sredstava se razlikuje od zemlje do zemlje, ali je svugdje značajno veća
nego prije pedeset godina i može se očekivati trend porasta iz godine u godinu.

Bitno je da su kozmetički proizvodi sigurni za ljude i za okoliš. Velikim brojem istraživanja se

pokušava pronaći i objasniti svaki mogući zdravstveni efekat na ljudski organizam, ali efekte na
okoliš je mnogo teže objektivno ocijeniti zbog kompleksnosti cjelokupnog ekosistema. Raznim
kozmetičkim sastojcima se često pripisuje učinak ksenoestrogena, ali čak i kada je potvrđen
estrogenski učinak, nije potvrđeno da taj učinak pridonosi razvoju karcinoma ili drugih bolesti I
poremećaja. Estrogenski efekat kozmetičkih sredstava je višestruko slabiji od efekta samog
estrogena kako je dokazano na primjeru parabena.

Prvi zapisi o korištenju kozmetičkih sredstava sežu još iz drevnog Egipta, ali tek u modernom
svijetu količina kozmetičkih sredstava koja se koristi na cijelom tijelu doseže visoke nivoe i
postaje dio svakodnevnice za gotovo cjelokupno stanovništvo razvijenog svijeta. Masivna
upotreba kozmetičkih sredstava sa sobom donosi potrebu za detaljnim i sveobuhvatnim
istraživanjima svih dostupnih kozmetičkih sredstava kako bi se procijenila sigurnost pojedinih

4
proizvoda. Kraj rizika za ljudsko zdravlje, ogromne količine sintetskih spojeva iz raznih
kozmetičkih sredstava koje dospijevaju u okoliš predstavljaju ekološki rizik te je neophodno
ispitati učinak njihove prisutnosti u okolišu. Ne treba zanemariti niti moguće dugoročne efekte.

Gotovo svako ispitivanje sigurnosti pojedine komponente kozmetičkog proizvoda počinje in

vitro istraživanjem. In vitro istraživanja neovisno o svojoj brojnosti i sveobuhvatnosti prema
međunarodnom konsenzusu ne mogu poslužiti kao temelj za donošenje konačne odluke za
procjenu rizičnosti pojedinog sastojka kozmetičkih sredstava, ali svakako služe kao usmjerenje
za buduća in vivo istraživanja na temelju kojih se mogu donijeti konačni stavovi.

1.1 Šta su parabeni ?

Parabeni predstavljaju sintetičke spojeve koji nastaju esterifikacijom p-hidroksibenzojevekiseline

s odgovarajućim alkoholom u prisutnosti katalizatora, kao što su koncentrirana sumporna ili p-
toluensulfonska kiselina. Prema strukturi se klasificiraju kao alkilni esteri p-hidroksibenzojeve
kiseline (PHBA).

Navedeni supstituenti uvjetuju vrstu parabena, stoga najčešće razlikujemo:

 metilparaben
 etilparaben
 propilparaben
 butilparaben
 izopropilparaben, izobutilparaben, benzilparaben (rjeđi)

Slika br.1: Hemijske formule parabena

Izvor slike:https://dearbeautydiary.com/skin-care/parabens-are-they-really-bad/

5
1.2 Gdje nalazimo parabene ?

Parabeni se u prirodi nalaze u plodovima raznih biljaka, ali i mesu biljojeda kao i slini kukaca, a
karakteriziraju ih antifungalna (antigljivična) i antimikrobna (antibakterijska) svojstva. Većinom
su to ipak sintetičke kemikalije široke potrošnje koje se koriste kao konzervansi u hrani,
piću,lijekovima i kozmetičkim proizvodima.

Slika br.2: Ilustrovan prikaz različitih izvora parabena

Izvor slike:http://manu56.magtech.com.cn/progchem/EN/abstract/abstract11535.shtml

Kada govorimo o ulozi konzerviranja hrane, tu ipak dobivaju sekundarnu važnost naspram
primjene u preparatima za ličnu njegu iako je apsorpcija probavnim sistemom bolja od
transdermalne
Parabeni predstavljaju najjeftiniji oblik hemikalije koja se koristi za produženje roka trajanja
proizvoda, pa su iz ovog razloga parabeni postali skoro pa neizostavan sastojak svih kozmetičkih
pa i drugih proizvoda.

Proizvođač kozmetike ima zadatak proizvesti proizvod odgovarajuće mikrobiološke čistoće i koji
je pod uvjetima opterećenja (Challenge test) stabilan određeno vrijeme. Premala količina

6
konzervansa ne može zaustaviti rast mikroorganizama što dovodi do propadanja proizvoda, dok
prevelika količina može izazvati alergiju, dermatitis ili neku drugu nuspojavu.

1.3 Parabeni u okolišu:

Parabeni su pronađeni u urbanim vodotocima u koje se ulijevaju obrađene i neobrađene vode iz

postrojenja za čišćenje voda. Posljedično tome, parabeni su često pronađeni i u rijekama i
izvorima pitke vode. Izolacija parabena sa poljoprivrednih površina se dovodi u vezu sa
upotrebom umjetnih gnojiva. Parabeni su pronađeni i u kućnoj prašini. Parabeni koji su u
komercijalnoj upotrebi su sintetskog porijekla, ali u prirodi postoje razne biljke (npr. borovnica,
mrkva, maslina, jagoda) i mikroorganizmi (bakterije morske vode iz roda Microbulbifer) koji
proizvode parabene (većinom metilparaben). Ukupna koncentracija parabena u okolišu je niska;
u vodi 7 ng/L, u tlu 0.5-8 ng/g dok je u kućnoj prašini koncentracija i do 2400 ng/g. Prve analize
prisutnosti parabena u vodama su napravljene tek 1996. godine. Usprkos postupcima eliminacije
koji vrlo dobro uklanjaju parabene iz vode ipak ih pronalazimo u vodi u niskoj koncentraciji.
Uprkos svojoj biorazgradivosti, ostaju sveprisutni u površinskim vodama zbog kontinuirane
upotrebe raznih proizvoda koji sadrže parabene čime se neprekidno nanovo uvode u okoliš.
Najprisutniji su metilparaben i propilparaben kao direktan odraz najčešće korištenih parabena.
Parabeni u vodi reagiraju sa slobodnim hlorom stvarajući hlorirane parabene koji su dosad
pronađeni u otpadnim vodama, plivačkim bazenima i rijekama, ali ne i u vodi za piće. Hlorirani
produkti parabena su mnogu stabilniji i otporniji od čistih parabena i potrebna su daljna
istraživanja njihove moguće toksičnosti (Haman et al. 2015). Li i suradnici su zaključili da
izloženost parabenima i njihovim kloriranim produktima u plivačkim bazenima ima neznatan
utjecaj na čovjeka, ali da bi izloženost djece mogla predstavljati zdravstveni rizik (Li et al. 2015).

1.4 Koje su osobine parabena ?

Osobine koje parabene čine primarnim hemijskim agensima prilikom odabira odgovarajućih
konzervansa u proizvodima za ličnu njegu su:

7
  široki spektar antimikrobne aktivnosti (gljivice, lišajevi i bakterije)
 kemijska stabilnost u širokom rasponu pH vrijednosti (4,5-7,5)
 inertnost
 mala vjerojatnost sistemske intoksikacije
 mala učestalost senzitizacije
 prikladna topljivost u vodi
 relativno sigurna uporaba
 niska cijena proizvodnje
 bez okusa i mirisa
 ne uzrokuje promjene u konzistenciji ili boji proizvoda

1.5 Farmakokinetika parabena ?

Mogući putevi apsorpcije parabena uključuju ingestiju, inhalaciju i transdermalni način

aplikacije. Statistički je dokazano da je najučestaliji način primjene u razvijenim zemljama
upravo transdermalni put, a procjenjuje se da dnevna količina unesenih parabena za odrasle
iznosi 17,76 g, a kod djece 378 mg.

Slika br.3: Prikaz mogućih puteva unosa parabena (hrana, kozmetički preparati…)

Izvor slike:https://www.chemicalsafetyfacts.org/parabens/

8
Klasični tipovi kozmetičkih formulacija u kojima se mogu naći parabeni uključuju U/V i V/U
emulzije te hidrofilne gelove. U slučaju korištenja emulzija, dokazana je direktna
proporcionalnost difuzije s topljivošću parabena u vodi dok za hidrogelove vrijedi upravo
suprotno

1.6 Farmakodinamika parabena ?

Parabeni se, s farmakodinamičkog gledišta, smatraju kompetitivnim agonistima (mimeticima)

estrogenskih receptora, a možemo ih pronaći i pod nazivom „slabi estrogeni“ zbog dokazano
niskog afiniteta vezanja za estrogenski receptor.

Vrlo su visoke koncentracije parabena potrebne kako bi se stimulirala stanična

proliferacijanaspram potrebne koncentracije 17 β-estradiola, ali prilikom postizanja dovoljno
visoke koncentracije parabena, s jednakom učinkovitošću mogu stimulirati stanični rast, dakle
parabeni se smatraju punim agonistima .

Estrogeni potencijal raste s porastom dužine alkilnog lanca, stoga butilparaben ubrajamo u
„najestrogeniji“ iz skupine Daljnji estrogeni potencijal raste i grananjem alkilnog lanca
(izobutilparaben) kao i dodatkom arilne skupine na metilparaben (benzilparaben).

Međutim, doze potrebne za aktivaciju estrogenskog receptora daleko nadilaze

koncentracijuparabena koja se može pronaći u tijelu upotrebom proizvoda za ličnu njegu.

Na primjer, supkutana doza od 48 g potrebna za izazivanje minimalnog estrogenskog učinka

odgovarakoličini od 50 kg jednokratno upotrijebljene kreme koja sadrži 0,2 % butilparabena
(radi se osobi od 60 kg), a nakon oralne primjene iste tvari (istraživanje na štakoru), nije dokazan
nikakav estrogeni efekat.

9
 Slika br.4: Prikaz brendova koji u svom stastavu sadrže parabena

Izvor slika: https://www.google.com/

2.Posljedice korištenja parabena:

Tokom posljednjeg desetljeća uvriježena je pretpostavka o parabenima kao jednim od mogućih

uzroka razvoja tumora dojke, a temelji se na njihovoj estrogenskoj aktivnosti ustanovljenoj 1998.
godine zbog čega ih nazivamo ksenoestrogenima. Ksenoestrogeni su sintetički spojevi koji
oponašaju endogene estrogene vežući se i aktivirajući estrogenske receptore , ali i ometajući im
normalni metabolizam . Trenutno postoji oko 160 ksenoestrogena povezanih s razvojem tumora
dojke, a samo neki od njih su aluminijeve soli, već spomenuti ftalati, bisfenol A uz sveprisutne
parabene . Stimulacija estrogena i antagonistička aktivnost na androgene hormone mogu izazvati
i negativne efekte na reprodukciju u muškaraca kao i činjenica da su metil i propilparaben
potentni inhibitori mitohondrijalne funkcije što se smatra okosnicom teorije o muškoj
neplodnosti . Jedno od potencijalnih štetnih djelovanja predstavlja i fototoksičnost koja je

10
ispitana izlaganjem ljudskih keratinocita UV zračenju čemu je prethodio dodatak metilparabena.
Naučnici su zaključili da metilparaben nije imao utjecaja na povećanje nekrotičkih stanica, ali je
povećao broj istih stanica nakon izlaganja UV svjetlu. Međutim, smatra se da je jakost UV
svjetla korištena u spomenutom eksperimentu bila prejaka te da su parabeni pri normalnim
svjetlosnim uvjetima sigurni. Također, potrebno je razmotriti uslove višegodišnje izloženosti
parabenima koja dovodi do njihove akumulacije u organizmu te mogućnosti razvoja melanoma.
Parabeni jako rijetko izazivaju simptome kontaktnog alergijskog dermatitisa naneseni na
normalnu ljudsku kožu pri koncentracijama koje se standardno nalaze u kozmetičkim
preparatima. Zanimljiva je pojava „parabenskog paradoksa“ u kojoj pacijenti koji inače
normalno podnose dermalno aplicirane parabene, razviju kontaktni alergijski dermatitis prilikom
nanošenja na ekcematoznu i oštećenu kožu. Nikakva alergijska reakcija nije zabilježena
aplikacijom parabena na osjetljivu membranu očnog kapka. Genotoksične su studije pokazale da
su parabeni generalno nemutageni iako je dokazano da su metil i etilparaben povećali
hromosomske aberacije u jajnim stanicama kineskog štakora .

3.Povezanost parabena i tumora dojke ?

Učestalost tumora dojke u gornjem vanjskom kvadrantu, 60 %-tna, upućuje na vezu između
upotrebe ispodpazušnih kozmetičkih preparata i razvoja tumora dojke. Razlog tome možebiti
povećana koncentracija ciljnih epitelnih stanica u toj regiji što ipak ne uspijeva razjasnitinagli
porast incidencije raka dojke u posljednjem desetljeću.

Dvije trećine tumora dojke pokazuju aktivnost na estrogenski receptor α (ERα), a 1998.zapažen
je isti mehanizam i kod parabena (opisan u poglavlju „Farmakodinamika
parabena“).Vezivanje za ERα uzrokuje aktivaciju onkogena c-Myc i cyclina D1 koji
olakšavaju ćelijsku proliferaciju, odnosno ubrzavaju prelazak iz G1 u S fazu.

Proučavan je uticaj parabena na MCF-7, humane tumorske stanice dojke. Sa

sigurnošću je dokazan stimulatorni učinak parabena na proliferaciju MCF-7 ćelija, kakonakon

11
jednokratne tako i nakon opetovane primjene. Određene doze butilparabena pokazalesu čak i jači
efekat od 17β-estradiola.

S druge strane, objašnjenja dosadašnjih ispitivanja većinom se temelje na ispitivanju i

dokazivanju estrogenske aktivnosti dok je studija iz 2013. postavila za cilj istraživanje
pravihkarcinogenih svojstava kao što je potencijal indukcije rasta MCF-10A stanica u doticaju
sparabenima. Radi se o ćelijskoj liniji imortaliziranih, ali netransformiranih humanih epitelnih
ćelija dojke. Ispitivana je sposobnost parabena za induciranjem rasta MCF-10A ćelija
uneadherentim uvjetima. Zabilježen je iznimno mali, gotovo zanemarivi, porast broja i veličine
spomenutih ćelija u standardnoj polučvrstoj suspenzijskoj kulturi bez dodatka 17β-estradiola. Od
ključne je važnosti spoznaja da je dodatak metil, propil i butilparabena doveodo većeg povećanja
broja kolonija ćelija nego kod 17β-estradiola, a porast prosječneveličine kolonija razmjeran je
porastu uz dodatak 17β-estradiola in vitro.

Upravo se iz tih podataka izvode zaključci o mogućnosti transformacije nekancerogenih

ćelija s prediktorskim potencijalom tumorskog rasta in vivo.

Pan i sur. studijom su iz 2015.godine začeli ideju o potencijalnom porastu potentnosti

parabena u doticaju s porodicom receptora epidermalnog ćelijskograsta (HER).
BT-474 ćelije eksprimiraju i ERα i HER2, stoga predstavljaju prikladni model za
istraživanje interakcija između dvaju signalnih puteva. Rezultatima studije dokazano je
sinergističko povećanje c-Myc mRNA i razine proteina u BT-474 tumorskim ćelijama dojkeu
kojih je i uočena proliferacija u kombinaciji butilparabena i HER liganda. U prilog ovoj spoznaji
ide i činjenica da je antagonist estrogenskih receptora blokirao sinergističkopovećanje nivoa c-
Myc protein.

4.Uticaj parabena na zdravlje ljudi

Mnogo razloga za zabrinutost je uzrokovalo saznanje iz 1998. godine da parabeni posjeduju

estrogensku aktivnost i da mogu uticati na razvoj karcinoma dojke. Parabeni se vežu na ljudske
estogenske receptore, ali afinitetima koji su čak i do milion puta slabiji od afiniteta estradiola.

12
Butilparaben i propilparaben pokazuju višu estrogensku aktivnost(Kirchhof i De Gannes 2013).
Istraživanje Darbrea i Harveyja iz 2014.godine o efektu parabena na razvoj karcinoma dojke
kroz šest znanstveno privaćenih molekularnih osnova karcinoma koje su ranije definirali
Hanahan i Weinberg (podržavanje proliferativnog signaliziranja,izbjegavanje supresora rasta,
odupiranje staničnoj smrti, omogućavanje replikativne besmrtnosti, indukcija aberatne
angiogeneze, aktiviranje invazije i metastaza) dokazalo je da parabeni ostvaruju efekte četiri
molekularna mehanizma za razvoj karcinoma (Darbre i Harvey 2014):

 mogu stimulirati rast stanica karcinoma dojke u koncentracijama koje su izmjerene u

dojci
 inhibiraju supresiju rasta tumorskih stanica uzrokovanuhidroksitamoksifenom
 ovisno o dozi mogu djelovati na izbjegavanje apopotoze
 u slučaju izlošenosti dulje od dvadeset tjedana mogu povećati migraciju i invazivnost
stanica karcinoma dojke

Gotovo sva druga istraživanja i analize o povezanosti parabena s karcinomon dojke su došla do
zaključka da čak i uz uzimanje u obzir najviših mogućih doza dnevne izloženosti parabenima i
njihovog afiniteta za vezanje na hormonske receptore u usporedbi sa afinitetom estrogena ostaje
biološki malo vjerojatno da bi parabeni mogli povećati rizik za nastanak bilo kojih bolesti koje se
dovode u vezu s estrogenskom aktivnošću (Golden et al. 2005) i da je učinak parabena na
povećanje rasta stanica karcinoma dojke u in vitro istraživanjima četiri reda veličine manji od
istog učinka estrogena (Final amended report 2008).

Drugo veliko područje istraživanja učinaka parabena na ljudsko zdravlje odnosi se na muški
reproduktivni sistem a tu su rezultati oprečni. In vitro istraživanja su pokazala da ljudski spermiji
nisu sposobni za život u okolišu gdje je koncentracija metilparabena 6mg/ml, etilparabena
8mg/ml, propilparabena 3mg/ml ili butilparabena 1mg/ml, ali in vivo istraživanja na miševima
nisu potvrdila ovaj rezultat(Final amended report 2008). Istraživanja na muškarcima sa
smanjenim brojem spemija i smanjenom pokretljivosti spermija mjerenjem nivoa parabena u
urinu nisu uspjela dokazati povezanost smanjenog broja spermija i njihove pokretljivosti sa
nivoima parabena u urinu (Kirchhof i De Gannes 2013).

13
Parabeni na normalnu neoštećenu kožu gotovo da i nemaju iritacijski ili alergijski efekat u
koncentacijama u kojima su prisutni u kozmetičkim sredstvima. Postoje zapisi o reakcijama
osjetljivosti na parabene, ali se one većinom javljaju kod izlaganja oštećene kože parabenima.
Čak i slučajevima kroničnog dermatitisa, reakcije preosjetljivosti se javljaju u svega 4%
slučajeva. Često ljudi koji ne podnose parabene u lijekovima mogu bez ikakvih poteškoća
koristiti kozmetička sredstva koja sadrže parabene (Final amended report 2008). Parabeni su u
upotrebi više od 80 godina i spadaju u najsigurnije i najbolje podnošene konzervanse. Prema
odredbi Europske Komisije u pogledu uporabe parabena kao konzervansa u kozmetičkim
proizvodima najveća dopuštena 8 koncentracija je 0,4 % za pojedini paraben i 0,8 % za smjesu
parabena (Znanstveni odbor za sigurnost potrošača 2010).

Slika br.5: Prikaz oznake koja označava da proizvod ne sadrži parabene u svom sastavu

Izvor slike:https://koreankiwibeauty.net/blogs/news/paraben-free-no-longer-indulgence

14
5.Zaključak

Glavnu odgovornost za sigurnost I zdravstvenu ispravnost zdravstvenih proizvoda koje

svakodnevno koristimo, snose proizvođači, koji moraju nastojati da svaki proizvod koji dođe na
tržište bude potpuno siguran za krajnjeg korisnika-čovjeka.
Obzirom na to da kozmetička industrija važi za jednu od najprofitabilnijih, više je nego
očigledno da je ovaj cilj gotovo pa nemoguć, pogotovo uzevši u obzir brojne pritiske zbog kojih
su prinuđeni konstantno na tržište uvoditi nove, za njih profitabilnije hemijske spojeve.
Kakos u sama sitraživanja dugotrajna, nažalost nisu u mogućnosti ispratiti dinamičnost
kozmetičkih trendova, što rezultira pojavom velikih novih hemijskih proizvoda, čiji sastojci još
uvijek nisu istraženi a samim tim ni potvrđeni kao zdrvstveno ispravni.
Zaključujući iz prethodno navedenog teksta, može se reći da parabeni nisu akutno toksični niti
utiču na razvoj carcinoma dojke uprkos svojoj ksenoestrogenskoj aktivnosti.

Bez obzira na sve prethodno navedeno, imajući u vidu da smo imi sami, kao studenti, jedni od
najvećih potrošača kozmetičkih proizvoda, ovim radom apelujemo na sve naše kolege, profesore,
poznanike, prijatelje, porodicu pa i nas same, da izbjegavamo upotrebu raznih kozmetičkih
proizvoda koji u svom sastavu posjeduju veliki broj agresivnih hemijskih supstanci. Iako
vjerujemo da je skoro pa nemoguće, uvijek postoji neko, barem skromno rješenje u upotrebi
proizvoda koji sadrže manje agresivnih supstanci, te u upotrebi proizvoda na prirodnoj bazi.
Ovim radom također apelujemo da u budućnosti, pogledate sastav proizvoda koje kupujete i
tražite oznaku koja garantuje da proizvod sadrži prirodne sastojke te da nastojite što više koristiti
proizvode koji nisu testirani na životinjama. Jer misleći na bića oko nas koja dišu jednakim
žarom kao i mi, čuvamo vazduh koji udišemo, tlo kojim hodamo i nebo kojem se molimo…

15
LITERATURA

1. Plavšić F, Žuntar I. (2006): Uvod u analitičku toksikologiju

2. H.P. Rang, M.M.Dale, J.M. Ritter, P.K.Moore (2005) :Farmakologija

3. Dr.Milan Jokanović , Beograd (2001): Toksikologija

4. Cashman, A. L., Warshaw, E. M. (2005). Parabens: A Review of Epidemiology,

Structure, Allergenicity, and Hormonal Properties. Dermatitis,16(2), 57-66.
doi:10.1097/01206501-200506000-00001

5. Potential estrogenic effect(s) of parabens at the prepubertal stage of a postnatal female rat
model., https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20132880

6. Some alkyl hydroxy benzoate preservatives (parabens) are

estrogenic.,https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9875295

7. How FDA Evaluates Regulated Products: Cosmetics, http://wayback.archive-

it.org/7993/20170110234455/http://www.fda.gov/AboutFDA/Transparency/Basics/ucm262353.h
tm

8. Scientific Committee on Consumer Safety SCCS OPINION ON Parabens,

http://ec.europa.eu/health/scientific_committees/consumer_safety/docs/sccs_o_041.pdf

16
10. Uloga kozmetičkih proizvoda u konstrukciji socijalnog identiteta,
https://repozitorij.pharma.unizg.hr/islandora/object/pharma%3A497/datastream/PDF/view

11. Određivanje parabena u kozmetičkim proizvodima upotrebom GC-MS METODE,

https://zir.nsk.hr/islandora/object/ktfst:70/preview

12. NIVEA: PARABENS IN COSMETICS: WHAT ROLE DO THEY PLAY,

HTTPS://WWW.NIVEA.CO.UK/ADVICE/NICE-SKIN/PARABENS-IN-COSMETICS

13. Agency for Toxic Substances and Disease Registry dostupno na

http://www.atsdr.cdc.gov/phs/phs.asp?id=1076&tid=34

14. Cosmetics info dostupno na http://www.cosmeticsinfo.org/aluminum

17