Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Zeničko-dobojski kanton
JU Gimnazija „Rizah Odžečkić“
Zavidovići

NAJOPASNIJI VULKANI NA SVIJETU

Maturski rad iz geografije

Mentor: Učenik:
Mirzan Kadić Anida Hrvić

Školska 2017/2018 godina

 UVOD

Tema mog maturskog rada su najopasniji vulkani na svijetu. U okviru

maturskog rada obrađena je pojava vulkanizma kao kompleksnog procesa
endodinamike, ali okosnicu čine pojedini vulkani koji zasigurno važe za
najopasnije, kako kroz historiju, tako i danas. Vulkani, kao dokaz neizmjerne
sile koju naša planeta Zemlja posjeduje, te dokaz zadivljujće ljepote koja budi
neku vrstu straha, uvijek su me zanimali i zbog toga sam se odlučila na ovu
temu za maturski rad.
Vulkani i produkti koji nastaju vulkanskim procesima neophodni su za razvoj
života na Zemlji. Pomoću vulkana na površinu izbijaju minerali i stijene iz
zemljine kore, što stvara veoma plodno tlo za razvoj živog svijeta naše Planete.
Ali sve to naravno ima visoku cijenu, jer su vulkanske erupcije često kobne, te
se ubrajaju u najsmrtonosnije prirodne katastrofe.
Bez obzira što su posljedice vulkanskih erupcija ogromne, ne trebamo zaboraviti
da su vulkani samo dio jednog velikog sistema koji našu planetu održava u
životu. A da njih nema, da li bi bilo života uopšte?

1
 1. VULKANIZAM

U Zemlji postoje brojne vruće tačke čije su površinske prezentacije vulkani i

njihove popratne pojave, bilo da su to stari, ugašeni vulkani ili oni koji su još
uvijek aktivni. Sve su to dokazi duge prošlosti vulkanizma na Zemlji.
Vulkanizam podrazumijeva pojave i procese koji su vezani za izdizanje i
probijanje magme – rastaljenje stijenske mase iz unutrašnjosti Zemlj. Iz
vulkanskog ognjišta rastaljene ili djelimično rastaljene stijene Zemljinog plašta i
kore probijaju se prema površini. Na svom putu od vulkanskog ognjišta do
Zemljine površine magma se probija kroz pukotine u kori ili sama stvara svoj
put rastapanjem okolnih stijena.
Pod pojmom vulkan podrazumijevamo otvor na Zemljinoj površini kroz koji
izbija vulkanski materijal. Vulkanski materijal čine:
- Lava (magma na površini)
- Plinovi i pare (H2O, H2S, HF, HCL, CO3, CO2, SO2)
- Pepeo
- Usitnjeni komadi stijena
Taj materijal na površinu može izaći u obliku blagog izljeva ili u obliku
eksplozivnog praska kojim se u atmosferi stvara oblak vulkanskog materijala.
Visniski vjetrovi zatim raspršuju taj materijal na velike udaljenosti.

Slika 1. Izbijanje magme i građa vulkana (1)

...................................................................................................................................................2
1.1. Klasifikacija vulkana prema svojstvima efuzivnih
materijala

Polazeći od načina postanka, kao i od oblika kupa i kratera, svi vulkani se,
prema shvatanjima najvećeg broja vulkanologa, mogu svrstati u tri grupe:
1. Eksplozivni tip – Ovakav tip vulkana odlikuju eksplozivna izbijanja
gasova ali najčešće bez lave. Poslije jedne, najviše dvije eksplozije kod
ovih vulkana prestaje daljnja aktivnost. Glavna odlika ovih vulkana je
u tome što imaju gotovo vertikalan krater koji se pri površini ljevkasto
proširuje, a idući u dubinu postepeno sužava i prelazi u pukotinu. Zato
ih najčešće nazivaju dimnjacima. Ipak, ovi vulkani su najpoznatiji po
tome što se u njihovom materijalu nalaze dijamanti. Najčešće se
javljaju u Južnoj Africi gdje su poznata nalazišta dijamanata.

2. Lavični tip – Izlivanje lave je glavni oblik rada ovog tipa vulkana.
Lava je uglavnom bazičnog tipa (imaju malu količinu silicija i visoke
temperature), sa malo gasova ili bez njih. Ovakvih vulkana u novijoj
geološkoj historiji ima znatno manje nego u prošlosti. Jedan od
primjera ovog vulkana je vulkan Laki na Islandu.

3. Stratovulkani (mješoviti tip) – Ovaj tip vulkana odlukuje se

promjenljivim načinom rada. To dokazuju njihove kupe koje su
izgrađene od naizmjenično naslaganih izliva lave i piroklastičnog
materijala. Kod stratovulkana u načinu rada javljaju se uglavnom dvije
faze. Za vrijeme mirne faze uglavnom se izliva lava i tad se stvaraju
ploče, dok se u sljedećoj, eksplozivnoj fazi, izbacuje piroklastični
materijal od kojeg se stvaraju tufovi (stijene koje nastaju taloženjem i
cementacijom vulkanskog peska, pepela i prašine) i tufiti (stijene koje
su izgrađene djelimično od vulkanoklastičnog, a djelimično od
sedimentnog materijala).

3
 Slika 2. Eksplozivni tip vulkana, Piton de la Fournaise (2)

Slika 3. Lavični tip vulkana, Kilauea (3)

Slika 4. Stratovulkan, Tungurahua (4)

..... 4
1.2 Klasifikacija prema tipu erupcije

1. Strombolski tip – Za strombolski tip karakteristične su povremene eksplozije

slabijeg intenziteta koje ne traju duže od nekoliko sekundi, a u zrak izbacuju
piroklastični materijal na manje udaljenosti. Lava se u krateru ritmički uzdiže i
spušta, ali se rijetko izliva. Ovaj tip vulkana dobio je naziv prema vulkanu
Stromboli.

Slika 5. Stromboli, Italija (5)

2. Vulkanski tip – Kod ovog tipa erupcije su mnogo razornije pa izbacuju vrlo
usitnjene komade stijena i pepela. Dim i vulkanski materijal mogu doseći visinu
10-20 km pri čemu se pepeo raspršuje na velike udaljenosti. Na Liparskim
ostrvima se nalazi i vulkan Vulkano po kojem je ovaj tip dobio naziv.

Slika 6. Vulkano, Liparska ostrva, Italija (6) 5

3. Vezuvski tip – Ovaj tip prate golemi, gusti oblaci piroklastičnog materijala,
vodene pare i plinova, koji se kreću velikim brzinama do 45 km visine, prodirući
u stratosferu (sloj atmosfere koji se proteže otprilike od 10 km do 50 km visine).
Posljedice prizemljivanja takvih golemih oblaka piroklastičnog materijala često
su smrtonosne.

Slika 7. Vezuv, Italija (7)

4. Havajski tip - Krateri ovih vulkana su duboki i strmih zidova u kojima se

nalazi tečna lava u vidu jezera. Lavično jezero se u krateru postepeno izdiže,
kada počinje mirno izlivanje. Ovaj tip vulkana ima relativno mirne erupcije, bez
izbacivanja pepela i bombi, a kada dođe do izlivanja, lava teče brzinom riječnog
toka i dolazi do ogromne načinjene štete.

Slika 8. Kilauea, Havaji (8)

6
5. Peleški tip - Vulkan Mon Pele nalazi se na ostrvu Martiniku u Atlantskom
okeanu. Glavno obilježje rada ovog tipa vulkana ogleda se u naglom izbijanju
pare i gasova od kojih se stvaraju "žarki oblaci". Pored toga vulkan izbacuje i
velike količine piroklastičnog materijala, u prvom redu pepeo i prašinu.

Slika 9. Mt. Pelee (9)

7 7
 2. ČOVJEK I VULKANI

Čovjek je više puta, i protiv svoje volje, svjedok vulkanskih erupcija, a kad tome
dodamo i plansko naučno posmatranje koje je u posljednje vrijeme sve češće,
jasno je da je današnje znanje o vulkanima poprilično zaokruženo.

Poznato nam je da vulkani nisu ravnomjerno raspoređeni na Zemljinoj površini,

pa je zbog toga razumljivo što ove prirodne pojave nemaju jednako značenje za
čovjeka u svim krajevim asvijeta. Dok su na jednoj strani prostrana područja bez
ikakve vulkanske aktivnosti, postoje i prave vulkanske oblasti - neke su među
njima veoma gusto naseljene - u kojima je život čovjeka u mnogome neposredno
vezan s vulkanskom aktivnošću, bilo zbog stalne opasnosti od erupcije, bilo
zbog plodnosti vulkanskog tla ili mogućnosti direktnog korištenja raznih
proizvoda vulkanizma i vulkanske energije.

2.1. Čovjek i strah od vulkana

Čovjek je uspio ukrotiti mnoge prirodne sile i savladati mnoge prirodne

prepreke: preplovio je široke okeane, pregradio tokove velikih rijeka, premostio
duboke provalije i probušio tunelima visoka brda, pronašao je elektriku, ovladao
nuklearnom energijom, vinuo se u svemir, ali pred vulkanskom stihijom ostao je
gotovo bespomoćan. Možemo samo zamisliti strah i očaj ljudi utakvim
situacijama, čija su polja, domovi i životi u tom momentu ugroženi, a oni stoje
nemoćni s jedinim izborom, da pobjegnu što prije i što dalje. Zato nije ni čudo
što je primitivan čovjek, izložen na milost i nemilost toj strašnoj elementarnoj
snazi, a ne znajući za prave uzroke takvih pojava i nemoćan da se od njih zaštiti,
pokušao naći „svoja“ objašnjenja. Godinama su ljudi u Indoneziji, Japanu,
Meksiku i drugim predjelima gdje su vulkanske erupcije česte, hodočastili na
kratere svojih vulkana i pridonosili im žrtve bacajući u bezdan plodove svojih
polja i životinje, a nekad bacajući čak i ljude da bi zadovoljili vulkane i spriječili
njihovu rušilačku aktivnost.

8
 Slika 10. Ritual naroda Tenger, Indonezija (10)

Slika 11. Ritual naroda Tenger, Indonezija (10)

Slika 12. Ritual naroda Tenger, Indonezija (10)

Još od XV vijeka narod Tenger u Indoneziji zarad sreće, zdravlja i blagostanja

žrtvuje svoju imovinu, usjeve i stoku bacajući ih u krater aktivnog vulkana na
planini Bromo.

9
 3. RASPROSTRANJENOST VULKANA

Danas ima veoma mnogo vulkana, a raspoređeni su u više pojaseva. Raspored

vulkana na Zemlji nije ravnomjeran. Iako ih možemo naći na svim
kontinentima, osim u Australiji, ističe se nekoliko izrazitih vulkanskih zona,
koje se najčešće poklapaju sa potresnim zonama. Prema tome, vulkani i potresi
obično su vezani za one zone na Zemlji gdje se unutrašnji pokreti u Zemljinoj
kori nisu još potpuno smirili. Nasuprot tome, postoje prostrani dijelovi
kontinentalnih masa koje su geološki stabilne, bez potresa i bez ikakve
vulkanske aktivnosti (Istočna Evropa , Australija). Glavne vulkanske zone na
Zemlji jesu: mediteranska, atlantska, afrička i pacifička.
Mediteranska vulkanska zona ima oko 15 vulkana. To je područje Italije i
Grčke, koje se nastavlja na istoku na vulkane Male Azije, Armenije i Irana. Na
Atlantiku ima oko 75 vulkana, rasprostranjenih po otocima širom cijelog
okeana. Afrička vulkanska zona obuhvata 20 vulkana u istočnom dijelu
kontinenta (od Crvenog mora preko Etiopije i Kenije do Tanganjike i istočnog
Konga), i u izoliranim oblastima Sahare i Kameruna. Najznačajnija i najbrojnija
vulkanska zona jest „Pacifički vatreni prsten“ koji uokviruje sve obale najvećeg
okeana na svijetu
Zanimljive su podmorske erupcije koje stvaraju čunjeve čak i iznad razine
okeana. Ali nakon prestanka aktivnosti mali vulkanski otoci brzo postaju žrtve
dinamike valova.

Slika 13. Raspored vulkana u svijetu (11)

10
 4. NAJOPASNIJI VULKANI

4.1. Vezuv
Lokacija: Istočna obala Napuljskog zaljeva, 12 km istočno od Napulja
Visina: 1281 m
Zadnja erupcija: 1944.
Vezuv je dosta često aktivan vulkan koji se nalazi u pozadini Napuljskog
zaljeva. Vulkanski stožac izdiže se iz kaldere starijeg vulkana Monte Somma
koji je nastao prije oko 17 000 godina. Za vezuv je karakterističan vezuvski tip
erupcije, a najpoznatija takva bila je 79. godine, kada su gradovi Pompej i
Herkulanej potpuno uništeni. Od formiranja novijeg stočca do danas zabilježeno
je osam velikih erupcija praćenih obilnim piroklastičnim tokovima i visokim
vulkanskim oblacima, koji su raznosili vulkanske stijene, pepeo i vulkanske
bombe i do nekoliko desetaka kilometara u zrak. Godine 1631. zabilježena je
druga najveća erupcija ovog vulkana, gdje su se piroklastični tokovi protezali
sve do mora. Skorije erupcije, kao što je erupcija iz 1944. također su bile veoma
razorne, a ova je odnijela 27 ljudskih života

Slika 14. Vezuv, Italija (12

11
Žrtve erupcije koja je uništila Pompeje 79. godine umrle su zbog gušenja
otrovnim plinovima ili su nenadano zatrpane brzim, užarenim tokovima
piroklastičnog materijala. Pompeji su za to vrijeme imali oko 20 000 stanovnika.
Većina ih je zatrpana ispod 3 m debelog sloja vulkanskog materijala pa su
njihova tijela i ostaci građevina do danas ostali sačuvani zog efikasne
fosilizacije.

Slika 15. Erupcija Vezuva 79., Pompeji (13)

Slika 16. Žrtve Pompeje (14)

12
4.2. Krakatau
Lokacija: Vulkanski otok u Sundskom prolazu između Sumatre i Jave, Indonezija
Visina: 813 m
Zadnja erupcija: 2001
Erupcija koja se dogodila oko 416. godine uzrokovala je urušavanje starog
vulkana Krakataua i formiranje kaldere široke 7 km. Najpoznatija erupcija ovog
vulkana u novijoj povijesti desila se 1883. Najprije su joj prethodili brojni
potresi započeti još krajem 1870. godine. Kulminacija se dogodila 27. avgusta
1883., a erupcija je bila toliko silna da se mogla čuti i na 4600 km udaljenom
otoku Rodriguesu u Indijskom okeanu. Erupcijski oblak visok 25 km ispuštao je
u okolno područje pepeo te zasjenio sunčevu svjetlost za dva dan, a piroklastični
tokovi vulkanskog materijala stigli su do morske obale, pa čak i u more,
uništavajući obalna naselja na Sumatri. Uništavanjem kaldere došlo je do
nastajanja tsunamija koji su opustošili obalno područje i usmrtili 36 000 ljudi.

Slika 17. Krakatau (15)

13
DIJETE KRAKATAUA
Od 1928. vulkan Anak Krakatau ima česte erupcije. Od svog formiranja do
danas kontinuirano raste iz mora pa ima pojačanu vulkansku aktivnost. Anak
Krakatau ugkavnom šišti i izbacuje paru i sumporni dim, a naučnici smatraju da
ovaj vulkan nikada neće imati snagu kao stari vulkan Krakatau.

Slika 18. Mt. Anak Krakatau (16)

14
4.3. Nyiragongo
Lokacija: DR Kongo
Visina: 3470 m
Zadnja erupcija: 2003.
Ovaj vulkan u centralnoj Africi je nekoliko puta eruptirao u poslednjih nekoliko
decenija i dok njegove erupcije nisu posebno eksplozivne, Nyiragongo proizvodi
posebnu vrstu opasne lave. Jednom kad se izlije, lava se brzo spušta dole do
strana vulkana poplavljujući područja skoro bez ikakvog upozorenja.
Nyiragongo se ubraja u najaktivnije svjetske vulkane. Poznat je po „jezeru lave“
u vršnom krateru, koje je 1894. otkrio njemački istraživač Adold von Gotzen.
10. januara 1977. lava je probila rubne dijelove kratera i brzinom od 100 km/h
došla do grada Goma, usmrtivši oko 100 ljudi, a okolna seoska područja su
također bila uništeno.
„Jezero lave“ se ponovo počelo formirati 1982. pa je Goma opet bila djelimično
preplavljena lavom u januaru 2002. godine. Nakon povećane seizmičke
aktivnosti na tom području, džinovska pukotina srušila je južni deo vulkana.
Lava se prostirala na periferiji grada Goma, pokrivajući dijelove piste na
gradskom aerodromu. Procjene govore da je 147 ljudi podleglo zbog lave i
zemljotresa, dok je 300 000 evakuisano na vrijeme.

Slika 19. Nyiragongo, Jezero lave (17)

15
4.4.Popokatepetl
Lokacija: Meksički vulkanski pojas, regija Puebla
Visina: 5452 m
Zadnja erupcija: 2017.
Popo, kako ga zovu lokalni stanovnici, je samo 70 km udaljen od jednog od
najvećih gradova na svijetu – Meksiko Siti, dom 20 miliona ljudi. Impresivnog
je izgleda jer ima simetričan oblik i vrh prekriven ledom. Ovaj vulkan je veoma
aktivan. Nekoliko puta kroz historiju erupcije Popokatepetla je pratio i oblak
pepela koji obavija planinu što kad se pomeša s vodom stvara gustu masu koja
može da teče kilometrima i to u velikoj brzini. Takvi fenomeni se nazivaju lahar
i mogu da budu smrtonosni. Asteci su zabilježili česte erupcije u razdoblju prije
dolaska evropskih istraživača u 15. stoljeću, pa su vulkanu dali ime
Popokatepetl što znači „planina koja se dimi“. U decembru 2000. godine
registrirana je jedna od najvećih erupcija ovog vulkana u novijoj historiji, a
glavna erupcija dogodila se 1947. godine. Radilo se o erupciji kada je pepeo bio
nošen na 25 km udaljenosti, što je dovelo do masovne evakuacije okolnih sela.

Slika 20. Popokatepetl, Meksiko (18)

16
4.5. Sveta Helena
Lokacija: Washington
Visina: 2549 m
Zadnja erupcija: 1991.
Aktivni vulkan Sveta Helena koji se nalazi u američkoj državi Vašington 1980.
godine bio je odgovoran za najveću erupciju u historiji SAD-a. Erupcija je
uništila gornjih 1400 m vulkana, izbijanje magme je uzrokovalo urušavanje
cijele sjeverne strane vulkana, a oblak dima i pepela digao se čak 24 km u zrak,
dok je lavina tekla brzinom 75m/s u dužini od 25 km. U posljedicama erupcije
poginulo je 57 osoba, uništeno je 25 domova, 47 mostova i skoro 300 kilometara
autoputa, a ukupna šteta je iznosila oko milijardu dolara. Nastradalo je na hiljade
ptica i divljih životinja, pa čak i riba. Svo drveće u krugu od 500 km² porušeno
je naletom uraganskog vjetra kog je uzrokovala eksplozija. Ova katastrofalna
erupcija je od velike važnosti za praćenje procesa obnavljanja životnih uvjeta
nakon erupcije. Nakon nje, vulkan je imao manje erupcije 1986. pa je počala
izrastati kupola od lave u krateru.

Slika 21. Erupcija Svete Helene 1980. (19)

..............................................................................................................................................................17
Slika 22. Sveta Helena prije i poslije erupcije 1980. (20)

Stožasti vrh vulkana bio je prekriven sa svih strana zimzelenom šumom i

travnatim livadama, dok je danas područje sjeverno od vulkana potpuno spaljen
krajolik koji je uništila smrtonosna kombinacija vrućih plinova, komada stijena i
pepela.

............................................................................................................................18
 5. SUPERVULKANI

Supervulkani predstavljaju najjače i najopasnije vulkane na Zemlji. Smatra se da

predstavljaju najveću prirodnu silu od koje veća sila danas postoji samo u
svemiru. Osnovna razlika između supervulkana i običnih vulkana je u tome što
se kod supervulkana magma nalazi u velikim komorama koje se nalaze svega
nekoliko kilometara ispod površine. Komora se polako stalno dopunjuje pri
čemu se povećava i pritisak. Usljed povećanja pritiska dolazi do podizanja tla.
Kada pritisak postane dovoljno jak dolazi do erupcije. Pri erupciji
supervulknana ne dolazi do formiranja kupaste planine već ogromne kružne
kaldere. Ovi vulkani se zapravo urušavaju u prostor iz koga najpre izbijaju
magma i pepeo kog ima dovoljno da prekrije desetine hiljada kvadratnih
kilometara površine debelim naslagama. Najpoznatiji supervulkan današnjice je
Yellowstone.

5.1. Yellowstone

Nacionalni park Yellowstone u Americi leži na podzemnoj komori otopljenih

stijena i gasova koja je toliko velika da se ovaj vulkan s pravom tretira kao
najveći aktivni na svijetu. U njemu je smešteno 300 gejzira i polovina svih
svjetskih geotermalnih izvora.
Yellowstone caldera –
Jeloustonska kaldera
Geysers – gejziri
Earth crust – Zemljina
kora
Magma - magma

Slika 23. Komora magme, Yellowstone (21)

19
Područje Yellowstone-a je proizvelo 3 izuzetno jake vulkanske erupcije u
prošlosti. U svakoj od ovih katastrofalnih erupcija ogromne količine magme,
vulkanskog pepela i gasova izbile su na površinu koji su se širili u svim
pravcima. Erupcija od prije 640 hiljada godina stvorila je kalderu Yellowstone
koja je 55 km široka a 80 km duga. Piroklastični tok ove erupcije je za sobom
ostavio debele naslage vulkanskog taloga poznatog kao tuf Lava Krik.

Slika 24. Veliki prizmatični izvor, kaldera Yellowstone-a (22)

Slika 25. Morning glory bazen (23)

20
Naučnici tvrde da do erupcije neće doći narednih hiljadu a možda i 10 hiljada
godina. Oni smatraju da će se pojaviti znaci upozorenja jednu deceniju ili vijek
ranije koji će ukazati da će doći do erupcije. Ti znaci bi trebali da budu u vidu
puno zemljotresa, masivnih ispupčenja zemlje, rojeva zemljotresa na
specifičnim mestima, promjene u hemijskom sastavu lave pri malim erupcijama,
promjene u sastavu gasova koji nastaju pri isparenju i kao i veliki stepen
lomljenja Zemljine kore. Ni jedan od ovih znakova još nije prisutan.

Slika 26. Gejzir Old Faithful (Vjerni starac) ne izbacuje najviši vodeni stup, ali svojim
predvidljivim erupcijama (svakih sat i 15 minuta izbacuje vrelu vodu u vis do 60 metara
visine) privlači mnoštvo turista. (24)

21
6. VULKANI KOJI SU ODNIJELI NAJVEĆI BROJ
ŽIVOTA

1669. erupcijom vulkana Etna 20 000 ljudi je izgubilo svoje živote.

1783. vulkan Laki na Islandu usmrtio je 10 000 ljudi.
1815. erupcija vulkana Tambora prouzrokovala je kišu fragmenata i pepela te
usmrtila 12 000 ljudi, 80 000 ljudi na obližnjim otocima bili su neposredne
žrtve.
1883. zbog eksplozvne erupcije Krakataua živote je izgubilo 36 000 ljudi.
1092. razorni Mon Pele uništio je grad San Pjer te lišio života 30 000 ljudi.
1991. filipinski vulkan Pinatubo usmrtio je najmanje 850 osoba.

22
 ZAKLJUČAK

Vulkan je pojam koji opisuje pukotinu i tipičan stožasti oblik planine nastao kao
posljedica prelijevanja lave, starijih stijena i vulkanskog pepela kroz milione
godina. Više od 80% materijala od kojeg je građena zemljina kora dolazi iz
vulkana.Smatra se da pojam “vulkan” dolazi od imena Vulcano koji predstavlja
vulkanski otok u Italiji.
Iz središta Zemlje silovito izbija ogromna energija vatre. Ona izlazi na
vulkansko grotlo ili krater u obliku usijane lave, dima, kamenja, sumpornih para
i vrelih izvora. Sigurno znanje o tome šta su vulkani još nije postignuto, a
naučnici ulažu velike napore da to i postignu i da predvide eventualne buduće
aktivnosti vulkana.
Vulkani su monstrumi, često predivni i neodoljivi. Neki od njih su najljepša i
najugodnija mjesta za život na ovoj planeti, ali podrazumijevaju život isprekidan
povremenim momentima užasa. Ne poznavajući rad vulkana i njihovu
eksplozivnu moć, čovjek je kao očevidac, u svojoj historiji imao prilike da se
pored strahovanja divi prirodnim ljepotama koje pružaju vulkani njihove
erupcije. Ali isto tako, vrlo često je znao da osjeti svu gorčinu i strahotu njihove
moći.

23
Literatura:
 Dr Jovan Petrović, Dr Ljupče Miljković: Opšta geologija sa osnovama
paleogeografije; Novi Sad, 1988
 Milan Herak: Geologija; Zagreb, Školska knjiga, 1984
 Nigel Cawthorne: 100 katastrofa koje su potresle svijet. Sa engleskog prevela -
Ksenija Betrol; Zagreb: Večernjakova knjiga, 2006
 Discovering the Wonders of Our World; Reader's Digest, 1993
 Naziv izvornika: EARTH, Dorling Kindersley Limited, 2004. Sa engleskog preveli:
Mladen Juričić i Ivana Crljenko; Mozaik knjiga, grupa mladinska knjiga, 2006
 http://www.nationalgeographic.rs/reportaze/galerije/8290-upoznajte-jelouston-
najstariji-nacionalni-park-na-svetu.html
Slike:
(1) https://www.shtreber.com/Vulkani-i-Zemljotresi
(2) http://www.easyvacationplanning.com/piton-de-la-fournaise.html
(3) https://www.britannica.com/place/Kilauea
(4) http://www.newsweek.com/ecuadors-tungurahua-volcano-erupts-433008
(5) https://www.internationaltraveller.com/57-climb-to-the-top-of-stromboli-italy/
(6) https://www.greatbigcanvas.com/view/italy-aeolian-islands-eolie-lipari-vulcano-isola-
vulcano-aerial-view,2375719/
(7) https://science.howstuffworks.com/nature/natural-disasters/mount-vesuvius.htm
(8) https://fineartamerica.com/featured/halemaumau-by-moonlight-grant-kaye.html
(9) https://critmag.wordpress.com/field-areas/lesser-antilles/martinique/
(10) http://www.dailymail.co.uk/news/article-3701064/Indonesians-throw-chickens-fruit-
goats-money-tribute-Mount-Bromol-volcano.html
(11) https://prezi.com/eeckem41qneu/avtorica-tjasa-lah-1d/
(12) http://www.fanwave.it/articoli/518-ufo-sopra-il-vesuvio.html
(13) http://www.electronicdesign.com/embedded/volcano-blows-its-top-pompeii-accurately
(14) https://steemit.com/travel/@stillsafe/my-trip-to-pompeii-italy-the-vesuvius-eruption-
preserved-as-well-as-destroyed
(15) http://www.oysteinlundandersen.com/2017/02/27/a-visit-to-krakatau-volcano-25-26th-
february-2017/
(16) https://www.indonesia.biz.id/mount-anak-krakatau-the-child-of-krakatau/
(17) http://allthatsinteresting.com/mount-nyiragongo
(18) http://www.1000mest.ru/popocatepetl
........................ 24
(19) https://www.offthegridnews.com/current-events/is-mount-st-helens-getting-ready-to-
erupt-again/
(20) https://imgur.com/gallery/pDDtY
(21) http://www.wired.co.uk/article/yellowstone-super-volcano-eruption-nasa-plan
(22) https://newatlas.com/yellowstone-supervolcano-eruption-caldera/51931/
(23) https://www.pandotrip.com/morning-glory-pool-in-usa-2502/
(24) https://www.yellowstonepark.com/things-to-do/about-old-faithful

25
Sadržaj:

Uvod............................................................................................................1
Vulkanizam.................................................................................................2
Klasifikacija vulkana prema svojstvima efuzivnih materijala...........3
Klasifikacija vulkana prema tipu erupcije..........................................5
Čovjek i vulkani..........................................................................................8
Čovjek i strah od vulkana..................................................................8
Raspoređenost vulkana..............................................................................10
Najopasniji vulkani na svijetu...................................................................11
Vezuv.............................................................................................11
Krakatau.........................................................................................13
Nyiragongo.....................................................................................15
Popokatepetl...................................................................................16
Sveta Helena...................................................................................17
Supervulkani.............................................................................................19
Yellowstone....................................................................................19
Vulkani koji su odnijeli najveći broj života..............................................22
Zaključak...................................................................................................23
Literatura...................................................................................................24
Datum predaje pismenog maturskog rada: __________________________ M.P.

Mišljenje profesora mentora o radu: ___________________________________

________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________

Ocjena pismenog maturskog rada: ________________________

Datum odbrane pismenog maturskog rada: __________________

Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:

1. Predsjednik ______________________ ___________________
2. Ispitivač _________________________ ___________________
3. Stalni član _______________________ ___________________

Napomena:
Na osnovu Pravilnika o sadržaju, načinu i postupku polaganja mature u
gimnaziji (član 8. stav 2), učenik se oslobađa odbrane pismenog maturskog rada.

DA NE