DJELOVANJE ENDOGENIH SILA

-SEMINARSKI RAD-

Profesor: dipl.ing.geol. Toni Nikolić Student: Amina Baljić (GB 160026)

Mostar,decembar 2016.god.
 SADRŽAJ

1.UVOD...................................................................................................................................................3
1.1. Općenito o endogenim( tektonskim ) silama i procesima..............................................................3

2.VULKANIZAM ......................................................................................................................................5
2.1. Općenito o vulkanu .....................................................................................................................5
2.2 Uzroci i nastajanje vulkana i lave..................................................................................................6
2.3.Negativno djelovanje vulkana......................................................................................................7
2.4.Pozitivno djelovanje vulkana..........................................................................................................8

3.PREVENCIJA.........................................................................................................................................9
LITERATURA..........................................................................................................................................10

2
 1.UVOD
1.1.Općenito o endogenim(tektonskim)
silama

Endogene ili tektonske sile su unutrašnje sile koje oblikuju reljef. U Zemljinoj unutrašnjosti
vladaju veoma visoke temperature i veoma visok pritisak, te izazivaju stalno kretanje
rastopljenog materijala u unutrašnjosti Zemlje. To kretanje materijala u unutrašnjosti Zemlje
izaziva pokrete koji utiču na oblikovanje reljefa, rezultira magmatskom aktivnošću i
pokretima litosfere. Pokretačka snaga endogenih sila jeste toplinska energija koja se oslobađa
na tri načina, i to:

1. izdizanjem lakših elemenata od težih u unutrašnjosti Zemlje

2. raspadanjem radioaktivnih elemenata
3. usporavanjem Zemljine rotacije

Izdizanje materije uzrokuje zagrijana magma koja se kreće u unutrašnjosti Zemlje. Kružno
kretanje magme uzrokuje pokretanje litosfernih (tektonskih) ploča.
Složeni endogeni procesi djeluju na litosferu od postanka Zemlje. Oni su u geološkoj prošlosti
rezultirali izdizanjima i spuštanjima dijelova litosfere, formirajući pogodne prostore za
sedimentaciju, kako u moru tako i na kopnu. Endogeni procesi su odigrali impoznatnu ulogu u
nastanku mnogih boranih planinskih vijenaca različite starosti, a također su doveli i do širenja
okeanske kore. S obzirom da je oblikovanje reljefa stalan i dugotrajan proces , endogene sile
i endogeni procesi su stalni učesnici u tom oblikovanju. Dio dinamske geologije koji proučava
sve endogene procese, čiji su uzročnici endogene sile naziva se endodinamika.

1.Endogena dinamika Zemlje

3
Često i najmanji poremećaji ravnoteže između litosfere i magmatske podloge mogu izazvati
cijeli niz uzročno povezanih pojava, kao što su prodiranje materije iz Zemljine unutrašnjosti
kroz poremećene dijelove litosfere na površinu (plutonizam i vulkanizam) ili različitim
pokretima u litosferi (epirogeneza, orogeneza, potresi) . U vezi s tim razlikujemo nekoliko
vrsta pokreta koje izazivaju te unutrašnje sile , a to su :

1. epirogeni i orogeni pokreti

2. vulkanizam
3. seizmizam

Epirogeni pokreti su spori i stalni pokreti koji neke dijelove Zemljine kore izdižu, a neke
spuštaju. Oni dijelovi koji su se se izdigli , sad su veće ili manje kopnene površine,a oni koji
su se spustili ili se još spuštaju su trenutno dna okeana.
Orogeni pokreti nisu stalni pokreti, ali su znatno brži i intenzivniji. Mogu biti bočni i
vertikalni. Kao rezultat orogenih pokreta nastaju nabori i rasjedi. Bočni orogeni pokreti su
složeni pokreti izazvani djelovanjem unutrašnjih sila i kao posljedicu imaju nastajanje
nabranih ili vjenčanih planina. Rasjedi su pukotine u Zemljinoj kori. Vertikalnim izdizanjem
Zemljine kore duž rasjeda nastaju gromadne planine, a spuštanjem kotline.

2.Djelovanje orogenih pokreta na reljef

Pored epirogenih i orogenih pokreta ,unutrašnje sile izazivaju još i pojave koje su veoma
interesantne, ali veoma opasne , a to su vulkani i zemljotresi.

4
 2.VULKANIZAM
2.1. Općenito o vulkanu
Vulkan je geološki oblik gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore. Vulkani bitno utječu na
oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, najčešće se susreću na rubovima litosfernih ploča.
Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti
u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano
povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater, a vezu između kratera i vulkanskog ognjišta čini
vulkanski kanal. Naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana.
Proučavanjem vulkana se bavi vulkanologija.

3.Vulkan

5
 2.1. Uzroci i nastajanje vulkana i lave
Prilikom epirogenih i orogenih pokreta u Zemljinoj kori se stvaraju veće ili manje pukotine.
Kroz te pukotine iz unutrašnjosti ka površini penje se magma, koja na površinu izbija često uz
eksploziju kao užarena lava. Pored lave na površinu izbijaju i velike količine pepla i užarenih
stijena. Mjesto na Zemljinoj površini gdje izbije lava naziva se krater, a sama pojava izbijanja
užarene lave naziva se vulkanizam. Kada se užarena lava ohladi i očvrsne nastaju magmatske
(vulkanske stijene) . U slučaju da ona kristalizira u litosferi, nastaju različite magmatske
intruzivne stijene. Pojava zaostajanja i kristalizacije magme u unutrašnjosti naziva se
plutonizam.

3.Nastanak vulkana

Vulkani su veoma bitna pojava za našu planetu. Oni su kao nekakvi ispušni ventili uz
pomoć kojih se Zemlja oslobađa viška pritiska koji se stvara u njenoj unutrašnjosti
uslijed visokih temperatura. Kada se usijana magma podigne iz Zemljinih dubina,
obično ispuni ogromnu šupljinu koja je kao neka vrsta rezervoara. Ovaj podzemni
rezvoar lagano se puni istopljenim stijenama pomiješanim s gasovima. Ukratko , ovaj
rezervoar može se uporediti s bocom pjenušave tekućine i gasa koji pritiska zapušač. I
tako, kad je rezervoar do vrha pun , gasovi koji stalno nadiru , potiskuju magmu uvis,
sve dok ne stigne u vulkan. Onda ovaj u izvjesnom trenutku „eksplodira“ , to jeste
izbacuje iz sebe snažno magmu. To je vulkanska erupcija. Zbog toga se vulkani
ponovo potpuno aktiviraju.

6
 2.2. Negativno djelovanje i posljedice
vulkanizma
Za vrijeme vulkanske erupcije, iz vulkana izlazi u nebo ogroman crni oblak, koji dostiže često
i veoma velike visine: veće od onih do kojih stužu avioni. Taj ogromni crni oblak je
mješavina gasa, pepela i sićušnih čvrstih čestica. Najteže čestice padaju na tlo kao vulkanska
prašina. A prašina može da ostane dugo u vazduhu i nju odnosi vjetar. Vulkan emituje sve
vrste gasova. Gotovo svi su opasni i mogu nas otrovati. Neki od njih , na primjer, ugljen-
dioksid, nema miris. Uz to ,taj gad je teži od vazduha pa se skuplja pri dnu jama i pećina.
Vulkanska isparenja sadrže i brojne gasove koji se nazivaju acidima. U vazduhu se pretvaraju
u veoma opasne kapljice, koje nagrizaju travu i druge biljke. Životinje koje jedu takvu travu
mogu se otrovati. Kada su dim ,prašina i pepeo zaraženi, uništavaju sve u svom prolazu.

Što se tiče vulkanske lave , kada je ljepljiva, ona teče poprilično sporo ,ali kada je tečna,
obrazuje rijeke koje mogu da teku veoma brzo , čak brzinom od 80 km/h. Na svom putu , lava
uništava sve. Neki vulkani ispuštaju velike količine gasa koji nosi sa sobom kamenje različitih
veličina. To kamenje može da putuje brzinom od 400 km/h sa znatne visine. Zapravo, odozgo
mogu pasti čitave male planinske uzvisine. Jasno je da , dok se obrušavaju na tlo , mogu da
proizvedu ogromne štete, mogu čak zatrpati čitave gradove.

Vulkanske erupcije i zemljotresi dešavaju se često na istim mjestima, tamo gdje je zemljište
ispresijecano pukotinama i procjepima dugim čitave kilometre: na ivicama tektonskih ploča.
Često mali zemljotresi izazivaju podrhtavanje zemlje prije i za vrijeme vulkanske erupcije.
Oni nastaju usljed snažnog dizanja magme iz Zemljinih dubina. Ali, vulkani ne izazivaju
snažne zemljotrese, već sudaranje tektonskih ploča koje čine Zemljinu koru.

4. Erupcija vulkana Kalbuko u Čileu

7
 2.4. Pozitivno djelovanje vulkana
Tlo koje obrazuju vulkanski pepeo i lava je veoma plodno. Zbog toga ogroman broj seljaka
živi u oblastima oko vulkana da bi obrađivali zemlju. U Indoneziji i Aziji, gdje ima veoma
mnogo aktivnih vulkana, upravo je oko vulkana veoma gusta naseljenost. Na Siciliji , na
obroncima Etne, nalaze se mnogobrojni maslinjaci, vinogradi, te polja sa žitaricama.

5.Vinograd na Etni

Može se iskoristiti toplota stijena koje se nalaze u dubinama i oblastima gdje vulkani
„spavaju“ više hiljada godina. Do tačke gdje se nalazi ključala voda ,treba bušiti do velikih
dubina. Ta voda je ponekad toliko topla da se pretvara u paru koja se penje na površinu. Ona
se može koristiti za grijanje stanova, staklenih bašti, za okretanje mašina koje proizvode
električnu struju. To je jedan od najekonomičnijih i najčistijih izvora energije koja se
neprestano obnavlja.

8
Neminovno je spomenuti i magmatske stijene koje nastaju kada se magma hladi ispod
površine(intruzivne) , na površini(efuzivne) .

Magmatske stijene su geološki značajne jer:

 njihovi minerali i globalna hemija daju informacije o sastavu plašta, iz kojeg su neke
magmatske stijene izlučene, uvjetima temperature i tlaka koji dopuštaju ovo lučenje, i/ili
drugim već postojećim stijenama koje su se rastalile;
 njihova apsolutna starost može biti dobivena iz različitih oblika radiometrijskog
datiranja i na taj način može biti uspoređena s okolnim geološkim slojevima, koje pomoću
toga možemo smjestiti u određeni vremenski okvir koristeći geološke principe
određivanja relativne starosti;
 njihova obilježja su obično karakteristična za specifični tektonski okoliš, što
omogućuje tektonsku rekonstrukciju (vidi: tektonika ploča)
 ponekad u posebnim okolnostima oni su nositelji važnih mineralnih ležišta,
npr. volframa, kositra i uranija koji su obično vezani za granite, dok su rude
poput kroma i platine vezane za gabroide.

5. Magmatska stijena

9
 3.PREVENCIJA

Da li se erupcija uopće može zaustaviti ?

Unazad godinama ljudi nisu mogli nikako da se odbrane za vrijeme vulkanske erupcije,
morali su bježati. Ali, od prije nekoliko godina, vulkanolozi proučavaju načine da zaustave
barem rijeke lave. Etna, vulkan na Siciliji , je za vrijeme jedne od svojih čestih erupcija,
izbacio prostrane rijeke užarene lave koja je potekla ka selima. Tada je bio iskopan kanal koji
je skrenuo lavu prema ne nenaseljenoj dolini. Također podignute su divovske brane od zemlje
da bi se lava zaustavila u nekim tačkama. Kao što se vidi, moguće je erupciju unekoliko
ukrotiti , ali ne i spriječiti njen dolazak upotpunosti.

10
 Literatura

1.Planine i vulkani ; SVJETLOST Sarajevo

2.Geografija,udžbenik za prvi razred gimnazije; Gavrilović Dušan,Gavrilović Ljiljana
3. Kulenović Esad (2002). Geologija za građevinare.Mostar.Građevinski fakultet
4.Sva čuda svijeta - Mozaik knjiga, Zagreb 2004
5.www.wikipedia.com

11