Atatrk- osloboditelj i reformator Turske

Atatrkov portret isklesan u stijeni u blizini Izmira

Na vlast je doao nametnuvi se kao voa svog naroda u oslobodilakom ratu protiv
okupatora. Tijekom rata zbog svojih je zasluga dobio titulu marala, a kult njegove linosti
nastavio se i dugo nakon njegove smrti.
Kad je umro, njegovo tijelo posebnim je vlakom prevezeno do prijestolnice gdje je poiva u
velianstvenom mauzoleju, koji je mjesto hodoaa milijuna njegovih tovatelja. Tono
vrijeme njegove smrti oznaavaju sirene, a toan datum roenja, kao i porijeklo, ostalo je
nepoznato. Stoga si je roendan izabrao sam te ga proglasio Danom mladosti, a sam si je
izabrao i ime po kojem je ostao upamen.
Netipino za svoje sunarodnjake, imao je plave oi i plavu kosu i bio je sklon tjelesnim
uicima. Bio je cijenjen u inozemstvu kao velik dravnik i mirotvorac, predlagan je za
Nobelovu nagradu za mir, bio je uzor mnogima, meu njima i Franji Tumanu, ali njegova
batina i danas izaziva kontroverze u domovini i svijetu. Nije rije o Josipu Brozu Titu, nego
o Mustafi Kemalu Atatrku, utemeljitelju i prvom predsjedniku Turske, vojskovoi,
dravniku i vizionaru koji je na ruevinama multietnikog Osmanskog carstva uspio stvoriti
nacionalnu tursku dravu i svojim je reformama oblikovao kao modernu i naprednu zemlju
okrenutu prema zapadu.

Upravo u godini u kojoj pada 130. godinjica roenja tog jednog od najpoznatijih dravnika
20. stoljea, napokon je u Hrvatskoj izaao prvi njegov ivotopis- Atatrk- Biografija
utemeljitelja moderne Turske, autora Andrewa Mangoa, britanskog povjesniara turskog
porijekla, koju je na hrvatski preveo povjesniar i turkolog Dino Mujadevi, a objavila
izdavaka kua Golden marketing- Tehnika knjiga.
Rije je o prvoj knjizi na hrvatskom koja govori o turskoj povijesti nakon propasti
Osmanskog carstva, a na tritu se pojavila upravo u vrijeme kad se ini da Atatrkova
politika ostavtina dolazi u pitanje zbog proislamistike politike turskog premijera Recepa
Erdogana. Tko eli razumijeti Erdogana i dananju Tursku, ali i otkriti zato je Turska danas
meu najjaim gospodarstvima svijeta i jedna od najvanijih saveznica NATO-a odgovore
moe pronai upravo u Mangovoj knjizi, koja Atatrkovu osobu prikazuje u svoj svojoj
kompleksnosti, sa svim vrlinama i manama, ne preuujui niti mnoge tabu teme ili detalje
koji bi mogle baciti sjenu na neprikosnovenu veliinu turskog oca nacije, poput njegove
sklonosti rakiji koja ga je prerano odvela u smrt od ciroze jetre.
Zbog takvog pristupa, Atatrk se doima bliskim i jednostavnim ovjekom, a zbog svojih
zasluga istovremeno i velikanom bez premca. Bio je nacionalist, ali njegov nacionalizam
nije bio uskogrudan. Nije se bojao vanjskog svijeta, nego je u njemu nalazio uzor za svoju
zemlju, tako da je istovremeno mogao kombinirati realistino priznanje nazadnosti svojih
sunarodnjaka s punom vjerom u sposobnost da je nadvladaju. Na zapadu se Atatrka najvie
cijeni po tome to je islamu oduzeo bilo kakav utjecaj na politiku i drutvo i sveo ga u sferu
privatnog ivota, to je iz zapadne perspektive nepovjerljivosti prema muslimanima recept
kojem bi trebale teiti i druge islamske zemlje.
Atatrkova politika doktrina naziva se kemalizam i prema njoj drava, da bi opstala i
prosperirala, mora postati dio moderne civilizacije, to znai prihvaanje mnogo od onoga
to je izrazito zapadnjako, poput sekularizma, prava ena i razvoja obrazovanja i znanosti.

Jedan od najpoznatijih Atatrkovih portreta

Necivilizirani ljudi su osueni da budu pod jarmom civiliziranih, kazao je jednog
prigodom pragmatini Atatrk, ije najdalekosenije djelo je to to je sustizanje moderne
civilizacije postavio kao ideal. To i danas nadahnjuje Turke i tjera ih na svoju zemlju
neprestano unaprijeuju u skladu s promjenama koje se dogaaju na zapadu.
Glavna Atatrkova poruka je da se Istok i Zapad mogu nai oko univerzalnih sekularnih
vrijednosti i meusobnog potovanja, da je nacionalizam kompatibilan s mirom, i da je
razum jedini pravi vodi u ivotu. To je optimistina poruka i njezina e vrijednost uvijek
biti pod upitnikom, No, to je ideal koji zavrijeuje potovanje, kae Mango u posljednoj
reenici svoje knjige.

Atatrk tijekom predavanja na istanbulskom sveuilitu, 1930.

Atatrk je meu svjetskim velikanima prije svega prepoznatljiv po svom prezimenu, koje je
zapravo nadimak, jer dobio ga je, tonije, nadjenuo ga sam sebi, tek etiri godine prije smrti
i ono je zakonom bilo ogranieno samo na njega, a ne na njegovu posvojenu djecu (ukupno
13). Znati da Atatrk znai Otac Turaka postalo je dio ope kulture, a rijedak je sluaj da
iz neijeg imena moemo iitati neiju kratku biografiju. Kad se rodio, budui turski
predsjednik dobio je ime Mustafa, a tek s 12 godina dobio je drugo ime Kemal. Sam je
tvrdio da mu ga je dao uitelj koji se takoer zvao Mustafa, kako bi se razlikovali, no smatra
se da si je ime odabrao sam, prema svoj omiljenom pjesniku Namiku Kemalu. Kad je u
travnju 1916. postao general, uz in je tradicionalno dobio i titulu pae, pa se od tada zvao
Mustafa Kemal-paa. Potkraj rata za neovisnost 1921. Velika narodna skuptina dodijelila
mu je titulu Gazi, koja znai heroj ili borac za islam, pa ga je narod skraeno nazivao Gazipaa. Kad su 1934. u Turskoj uvedena prezimena, Gazi Mustafa Kemal-paa odabrao si je
prezime Atatrk i od tada pa do smrti, 10. studenog 1938. potpisivao se kao K. Atatrk.
Mango na poetku svoje knjige itatelje uvodi u Osmansko carstvo s kraja 19. stoljea, koje
se kao multietnika drava, iji su stanovnici bili klasificirani prema religiji, a ne prema
naciju, suoilo s raznim nacionalizmima i oslobodilakim pokretima. Oni su u Europi doveli
do stvaranja nezavisne Grke, Srbije, Crne Gore i Rumunjske te autonomne Bugarske pa je
pojam Rumelija, koji je na turskom oznaavao europski dio carstva (od Rum- Rim), bio sve
manji. U takvim okolnostima se zimi 1880. ili 1881. u Solunu rodio mali Mustafa. Toan
datum nije poznat zbog neusklaenosti tadanjih kalendara, ali sam si je kasnije za roendan
odabrao 19. svibnja. U obitelji se govorilo turski, no budui da je Atatrk bio plavook i
plavokos, mogle bi biti tone pretpostavke da je imao slavenske ili albanske pretke, iako je
sam tvrdio da je potomak turskih nomada.

Atatrk sa suprugom Latife, s kojom je bio u braku od 1923. do 1925.

Mustafa Kemal odabrao je vojnu karijeru i slubovao je u raznim dijelovima osmanskog
carstva, no od mladosti je osjeao odbojnost prema orijentalnom nainu ivota i teio
zapadnim uzorima, posebno Francuskoj. Kao mladi asnik ukljuio se u turski
nacionalistiki pokret i postao lan drutva Domovina i sloboda, kojem je bio cilj zadrati
Makedoniju u okrilju Osmanskog carstva. Meutim, politika nestabilnost koja je uslijedila
nakon dolaska na vlast mladoturaka 1908. dovela je do teritorijalnih gubitaka, pa se
osmanski teritorij u Europi 1913. poslije balkanskih ratova sveo samo na istonu Trakiju.
Izbijanjem Prvog svjetskog rata, Osmansko carstvo staje na stranu Centralnih sila, posebno
Njemake iji asnici zauzimaju vodee pozicije u osmanskoj vojsci. Zahvaljujui tome,
1915. snage Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda sprijeene su u zauzimanju
poluotoka Galipolja, u emu se istaknuo i Mustafa Kemal, koji postaje pukovnik, a idue
godine i general. Kraj rata Kemal-paa doekao je kao zapovjednik u Siriji i Palestini.
Osmansko carstvo bilo je poraeno, ali njegove trupe obranile su prilaz Anadoliji, drei
bojninicu od Sredozemnog mora do Perzije.

Atatrk nije izbjegavao kontakt s obinim ljudima

Kad se u studenom 1918. vratio u Istanbul, prvo to je Kemal-paa vidio bilo je 55
saveznikih ratnih brodova koji su se spremali baciti sidro ispred sultanove palae
Dolmabahe. Osim gubitka teritorija u Aziji, turski nacionalni teritorij u Maloj Aziji
okupirala je britanska, francuska i talijanska vojska i prijetila je opasnost da e zemljom
zavladati kranske manjine- Grci i Armenci, to je Turke potaklo na otpor. Mustafa Kemal
nametnuo se meu nacionalistiki orijentiranim asnicima i u svibnju 1919. sultan Mehmed
VI., ija je vlast bila tek simbolina, poslao ga je u Anadoliju, u neokupirani dio zemlje, kao
vojnog inspektora. U meuvremenu su istanbulski Grci otkazali lojalnost osmanskoj dravi i
zatraili pripojenje Grkoj, a grka vojska uz britansku je potporu zauzela Izmir. Mustafa
Kemal odluio je djelovati kako bi ostvario neovisnost muslimanskog naroda koji je govorio
turski i stvoriti nacionalnu tursku dravu. Sve nacionalistike organizacije pozvao je na
ujedinjenje i otpor okupatorima i grkim osvajaima.

Atatrk je meu Turcima osobno promovirao

noenje fraka i cilindra u sveanim prilikama

Ako vlada u Istanbulu ne moe braniti muslimane, tada taj zadatak mora preuzeti
alternativna vlast, smatrao je Kemal-paa, koji u srpnju 1919. naputa vojsku i dolazi na
elo Drutva za obranu nacionalnih prava u Anadoliji i Rumeliji, s ciljem obrane integriteta
svih zemalja pod osmanskim nadzorom na dan primirja 30. listopada 1918. Za svoje sjedite
izabire Ankaru, gdje ostaje i nakon to je Drutvo u prosincu dobiva veinu u osmanskom
parlamentu. Pod pritiskom saveznika, sultan i veliki vezir, koji su bili tek njihove marionete,
morali su se distancirati od nacionalista, tako da je parlament u travnju 1920. rasputen, a
ejhul-islam (glavni vjerski slubenik) izdao je fetvu kojom je nacionaliste proglasio
nevjernicima. Meutim, ankarski muftija odgovorio je svojom fetvom u kojoj je istaknuo da
je kalif (tj. sultan) zarobljenik nevjernika i da je dunost vjernika spasiti ga. Kemal-paa nije
bio religiozan, ali u ostvarenju svojih ciljeva morao se sluiti i religijom. U travnju 1920. u
Ankari je formirana Velika narodna skuptina na elu s Kemal-paom, koja je, prema
sovjetskom uzoru, imala i izvrne i zakonodavne ovlasti.
Sve to elimo jest spasiti nau zemlju od sudbine Indije i Egipta, poruio je Kemal-paa u
svom proglasu. U meuvremenu su saveznici u Svresu sklopili sporazum s osmanskom
dravom kojoj je u Europi preputen jedino Istanbul s okolicom, a u Aziji tek dio Anadolije,
iji najvei dio je pripao Francuskoj i Italiji. Grka je dobila cijelu Trakiju i Izmir s
okolicom, Armencima je obeana nezavisnost, a sudbina Kurda preputena je Ligi naroda.
Sreom za Turke, saveznici nisu bili spreni slati vojsku kako bi sporazum bio proveden pa se
pred Kemal-paom pojavio sljedei zadatak: pobijediti Grke i preduhitriti Armence, a sve
neprijatelje podijeliti i u inozemstvu nai prijatelje. Prije svega se dakle zahtijevalo
diplomatsko, a ne vojno umijee. Sa SSSR-om naen je zajedniki interes u svladavanju
Armenaca, ija neovisna drava je ostala mrtvo slovo na papiru. U listopadu 1921. sklopljen
je mir s Francuzima i jedini neprijatelj ostali su Grci, koji su u kolovozu 1922. izbaeni iz
Izmira. Na osloboenim podrujima Anadolije, pod vodstvom Gazi Mustafe Kemal-pae
nastaje Turska. Mir iz Svresa je u srpnju 1923, zamijenjen sporazumom u Lausanni, kojim
je Turska priznata kao neovisna drava u granicama s kraja 1918. Uloge pobjednika i
poraenog u potpunosti su izmijenjene. Istanbul je vraen pod turski suverenitet, a s Grkom
je dogovorena razmjena stanovnitva.
Umjesto multietnikog Osmanskog carstva nastaje homogena turska republika, proglaena
29. listopada 1923., s Kemal-paom kao predsjednikom, koji se mogao posvetiti drugom

poslu- stvaranju moderne drave. U travnju 1924. ukinut je kalifat i erijatski sudovi, a
slijedile su i druge reforme. enama je zabranjeno noenje marama u slubenim
prostorijama, a mukarcima je umjesto fesova nareeno noenje eira.

Atatrk je meu Turcima osobno promovirao noenje eira

eir je zajedniko pokrivalo za glavu turskog naroda i vlada zabranjuje obiaje suprotne
tomu, kae se u Zakonu o eiru, koji je izazvao nemire u kojima je bilo i mrtvih. Kemalpai nije bilo teko odlaziti u provinciju i promovirati eir, no problem je bio u tome to
muslimani kod klanjanja elom moraju dotaknuti tlo, to sa eirom na glavi nije mogue.
Turci su stoga poeli nositi beretke ili ilt-kape koje su se pri molitvi mogle okrenuti na
drugu stranu kao bejzbolske kape.

Atatrk pouava Turke novom pismu latinici

Zatvorene su dervike tekije, noenje turbana i orijentalne odjee ogranieno je na vjerske

slubenike, propisano je obvezno noenje fraka i cilindra u slubenim prigodama, reformiran
je kalendar i prihvaena kranska era, neradni dan postala je nedjelja, a uveden je graanski
zakonik po uzoru na vicarski. ene su postepeno dobivale svoja prava, a 1929. odran je
prvi izbor na miss Turske. Umjesto arapskog pisma, 1928. uvedena je latinica. Kemal-paa
je javno narod pouavao novom pismu, a budui da je veina Turaka bila nepismena, mnogi
su nauili pisati upravo na latinici. To je Turcima olakalo uenje europskih jezika.

Mustafa Kemal kao mladi asnik, dok je nosio brkove

po uzoru na njemakog cara Wilhelma II.
Kao znak modernizacije, Kemal-paa je obrijao svoje brkove, ali veina Turaka i danas
njeguje taj muki ukras (na stadionu u Istanbulu samo policijski psi nemaju brkove, kazao je
svojedobno jedan srpski sportski komentator).

Tijekom boravaka u Istanbulu u slobodno vrijeme

Atatrk se bavio i veslanjem po Mramornom moru
U svom nacionalizmu ni Atatrk se nije mogao othrvati pretjerivanju. Zastupao je teoriju da
su svi prastanovnici Turske, od Sumerana i Hetita do Grka turskog porijekla, a s
odueljenjem je prihvatio teoriju o jeziku sunca, prema kojoj su svi jezici izvedeni iz turskog
u kojem su izvorno sauvani uzvici primitivnog ovjeka pri promatranju prirode. Iako je

vladao apsolutistiki, Atatrk je ipak sauvao demokratsku formu, a svoju Republikansku

nacionalnu stranku nije stavio iznad drave, ime je izbjegao da Turska sklizne u
totalitarizam.
Danas Turska pod Erdoganovim vodstvom propitkuje, mijenja i kri mnoge norme koje je
postavio Atatrk. Sekularizam je oslabio, a u vanjskoj politici ranije fokusiranoj na vlastito
odranje Turska se okree ambicioznijoj ulozi nardegionalnog kidera, pri emu koketira s
osmanskom i islamskom batinom.

Atatrkov mauzolej u Ankari

Meutim, Atatrkova batina pokazala se dovoljno ukorijenjenom i vrstom, a sama Turska
kao regionalna sila njegov je najtrajniji spomenik. Atatrkov lik e stoga i dalje biti na svim
novanicama turskih lira, a njegova slika i dalje e krasiti sve javne prostore u Turskoj.
Izvor: Vjesnik, Marijan Lipovac
PS:
Prilogu Marijana Lipovca dodajemo youtube video-zapis s nizom povijesnih
fotografija:
ATATRK
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar