OAOIDK113 Istorija društvenog komuniciranja 1

Esej 01
Školska godina 2009/2010
Studentski broj: 597304-414471

ESEJ 01

Mitovi i običaji

Mitovi i običaji starih Slavena su mnogobrojni i sežu i do današnjih dana. Slaveni su

imali mnogo bogova. Svako selo je imalo svog boga koji je bio zaštitnik sela. Ipak nisu

se sačuvala sva predanja o svim bogovima, već o onim zajedničkim, najvećim i možda

onima koji su bili zaštitinici najvećih naseobina.

Većina mitova se tiče borbe između dobra i zla. Vječne bitke koja se vidi u smjeni dana

i noći, smjeni godišnjih doba i slično. Smjena dana i noći je objašnjena borbom između

Peruna i Velesa. Perun je u stalnoj borbi sa bogom Velesom. Dok je Perun bog koji

vlada živim svijetom, Veles je podzemni bog koji vlada carstvom mrtvih. To je stalna

borba vrhovnog boga sa njegovim zakletim neprijateljem koga ne može ubiti već ga

samo vraća na njegovo mjesto, u podzemlje.

Smjena godišnjih doba je ljubavna igra Jarila i Morane ali koja uključuje Peruna i

Velesa jer su njih dvoje Perunova djeca. Jarila oteo bog Veles i odveo ga u podzemlje.

Mnogi festivali slavenskog kalendara se povezuju sa bogovima Jarilom i njegovom

sestrom Moranom.

Svantevid i Triglav su bogovi o kojima imamo najvise zapisa ali još uvijek nije jasno

kakvu su ulogu oni imali. Smatra se da su bili vrhovni bogovi ali neki smatraju i da je to

jedan bog sa dva lika.

Zora i Danica predstavljaju prirodne pojave. Smatra se da su one sunčeve sestre ali i da

su povezane sa Moranom.

Boginja proljeća Vesna je zavela boga groma Peruna. Dok ju je grlio bacio je munju iz

ruke i to je bila prva proljećna munja koja je probudila život i druge bogove i demone.

Ljudi su shvativši kako zbog Perunove ljubavi prema Vesni sve brže raste izgradili tj.
OAOIDK113 Istorija društvenog komuniciranja 2
Esej 01
Školska godina 2009/2010
Studentski broj: 597304-414471
ogradili nekoliko njegovog omiljenog drveća i postavili čuvara. Čuvar je molio Peruna

da pomaže ljudima, što se svidjelo Perunu i on je uslišavao molbe ljudi. Onda su ostali

bogovi, zbog ljubomore na Peruna i njegovu sreću, počeli da pomažu ljudima i da ih uče

raznim vještinama.

Većina običaja kod Srba su mješavina slavenskih mitova prilagođenih hrišćanstvu.

Krsna slava najvjerovatnije potiče od običaja poštovanja boga zaštitnika kao što su to

radili i stari Slaveni.

Donošenje badnjaka tj hrastovo drvo u kuću na Božić je povezano sa kipovima bogova

od drveta. Smatra se da na ovaj način se prisjećaju starih običaja jednom godišnje.

Običaj stavljanja slame u kuću na Badnji dan je povezan sa hrišćanstvom, jer je Isus

rođen u jaslama u slami.

Običaj kucanja u drvo kada se priča o nečemu dobrom, što ne želimo da se preokrene i

pođe po zlu ima također korijene u mitologiji Slavena. Kažu najbolje je kucati u

hrastovo drvo. Smatralo se da đavo živi u drvetu posebno hrastovom i da kucanjem dok

pričate o dobrim stvarima sprečavate ga da čuje o čemu se radi i samim tim nema

priliku da to pokvari.

Smatra se da običaj tetoviranja ruku kod katolika potiče još od Ilira koji su se asimilirali

sa Slavenima i na taj način očuvali neke svoje običaje.

Svi ovi običaji su jako rasprostranjeni ali se ipak razlikuju u zavisnosti od geografskog

položaja i etničke strukture ili kako bi to naš narod rekao „stotinu sela, stotinu običaja“.