Green Garden • broj 118 • studeni 2019.

• godina XX

- Božićna zvijezda
- Rane sorte krumpira
- Iceberg salata
- Suzbijanje lišajeva na voćkama
- Crvena palmina pipa

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
 Riječ urednika
Kao i prethodni brojevi tako i ovaj, posljednji broj stručnog
glasila Green Garden u ovoj godini, na svojim stranicama, do-
nosi niz zanimljivih priloga iz oblasti cvjećarstva, povrćarstva,
voćarstva i vinogradarstva.
Krajem kalendarske godine mnoge aktivnosti prisutne u po-
ljoprivrednoj proizvodnji, uveliko su smanjene, tako su i prilozi
uglavnom vezani za aktualnosti za ovo godišnje doba. I ovaj
broj stručnog glasila Green Garden obiluje temama iz voćar-
stva koje obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivrede.
Svakako treba istaknuti članak o sadnji voćaka, zaštiti maslina
nakon berbe te članak o zimskoj rezidbi i zaštiti voćaka. Vi-
nogradari mogu pronaći nekoliko zanimljivih priloga o stolnim
sortama, gnojidbi vinove loze te jesensko-zimskoj sadnji.
Proizvođačima krumpira preporučujemo priloge o novim
sortama krumpira, a posebno ističemo prilog o sorti Constance
– vodećoj gurmanskoj sorti krumpira.
Ovo je samo dio, vrlo zanimljivog sadržaja, posljednjeg bro-
ja Green Gardena u ovoj godini te vam toplo preporučujemo da
naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate.
Uredništvo
Editor’s word
The latest issue of Green Garden magazine in this year, as well
as previous issues, brings a number of interesting articles in the
field of floriculture, vegetable growing, fruit growing and wine
growing.
Since it is the end of the calendar year, many activities in ag-
ricultural production are reduced, so the articles in this issue are
mostly related to the current actualities of this season.
This issue of Green Garden is rich with articles covering various
aspects in field of fruit growing. It is important to highlight the
articles about planting fruits, protection of olives after harvest,
as well as the article on winter pruning and protection of fruit
trees. Winemakers can find some interesting articles about table
varieties, vineyard fertilization and autumn-winter planting.
For potato growers we recommend the addition about new
potato varieties and with special emphasis on Constance - the
leading gourmet potato variety.
This is only part of very interesting content of the last number
of Green Garden this year and we strongly recommend that you
read it carefully.
Editor’s office

Sadržaj Majski srebrenjak – ukusna i aromatična Vulkano – najbolje organsko gnojivo za

Božićna zvijezda – što nakon kupnje?..................4
Obična smreka – omiljeno božićno drvo...............6
Priprema travnjaka za zimu...................................9
Sorte krumpira za ranu proizvodnju.................... 10
Constance – tipična gurmanska sorta krumpira...12
Čuvanje gomolja krumpira tijekom zime............ 14
Rudolph – kulinarska sorta,
pogodna za čuvanje tijekom zime....................... 15
Arizona – vodeća sorta krumpira u Europi......... 16
Iceberg salata za zdravlje..................................... 18
Sadnja luka tijekom jeseni...................................20
rana sorta luka......................................................22
Svježi radič – omiljena zimska poslastica..........23
Utoplite povrtnice agril folijom............................24
Obvezna zaštita masline nakon berbe................26
Cardinal crveni i Black magic – najtraženije
obojene stolne sorta vinove loze............................27
Sadnja voćaka i vinove loze krajem jeseni i
početkom zime.....................................................28
Zimska rezidba i uporaba kalemarskog voska...29
Zašto je bolje vinograde gnojiti u jesen?............30
Zimsko suzbijanje lišajeva na voćkama..............32
hercegovačke vinograde..................................... 35
Kumkvat – vrsta agruma koja dozrijeva
tijekom zime..........................................................37
Hladniji dani donose više problema
s miševima i štakorima........................................38
Dimnjačar – odlično rješenje za
začepljene dimnjake ............................................ 41
Zaštita voćaka i vinove loze početkom zime......42
Crvena palmina pipa prisutna i u bih................. 46
Zanimljivosti..........................................................50

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Novosti, obavijesti, najave! Fra Didaka Buntića 160A, 88220 Široki Brijeg, BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
U posljednjem ovogodišnjem izdanju glasila Green Garden koristimo priliku da info@sjemenarna.com
svima Vama zahvalimo na uspješnoj suradnji i ukazanom povjerenju. Našim greengarden.glasilo@sjemenarna.com
vjernim kupcima, članovima Kluba Green Garden, poslovnim partnerima i www.sjemenarna.com
prijateljima želimo ostvarenje želja povodom nadolazećih blagdana. Veselimo Glavni urednik:
se budućim suradnjama u 2020. godini. dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij:
U 2020. godini nastavljamo sa zanimljivim izdanjima glasila i mnoštvom Ivana Markota, Lucija Galić,
stručnih tema koje će obrađivati naši agronomi. Marko Marijanović, Matea Vlaho,
Pogodnosti i popusti u Klubu Green Garden neće izostati. Ako još niste postali Mario Ćubela, Martina Vujica,
Luka Bošnjak, Ivica Doko, Ivana Smiljanić
članom, niste zakasnili jer se nalazimo na početku novog bonitetnog razdoblja
sa zajamčenim popustima. Marketing:
Ivana Paradžik, Petra Mandić
Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete nam poslati Fotografija na naslovnici:
na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com Ivan Ostojić
Vaša Sjemenarna
4
nu, biljka se prestaje zalijevati. Tada će
odbaciti i ostale listove, pa joj stabljiku
podrežemo na 10 cm. Mjesto reza posuti
ugljenom prašinom ili pepelom i ostaviti
je na umjereno toplom mjestu, zaštićeno
od izravnog sunca i ne zalijevati 4 – 6 tje-
dana. Početkom proljeća postupno početi
sa zalijevanjem, a u svibnju je presaditi u
svjež kompost.
Kad se pojave novi izbojci, treba osta-
viti samo 4 – 5 najsnažnijih, ostale uklo-
niti. Pojačano zalijevati i dohranjivati. Od
konca rujna biljka se zamračuje prekriva-
njem s crnom najlonskom vrećom, u raz-
doblju od rane večeri do sljedećeg jutra.
Dnevno joj treba 14 sati mraka u trajanju
od 8 tjedana.

BOŽIĆNA ZVIJEZDA Kao nagrada za uloženi trud su oboje-

ne brakteje vaše božićne zvijezde.

– što nakon kupnje?

Prema vjerovanju prastanovnika Mek-
sika, odakle biljka potječe, svoj izgled za-
hvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog ne-
uzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica
njezine krvi izrastao je „vatreni“ cvijet.

P
rilikom kupnje izaberite čvrstu bo-
žićnu zvijezdu, bez žutog lišća, s
nekoliko otvorenih cvjetova, dok joj
ostali još trebaju biti u pupu.
Biljku staviti na dobro osvijetljeno
mjesto, uz prozor, ali daleko od propuha i
izvora topline. Optimalna temperatura za
njezin napredak je 18 do 21 oC. Zalijevajte
je obilno, odstajalom mlakom vodom, a
tijekom cvatnje dobro ju je svako dva
tjedna prihranjivati tekućim gnojivom za
cvatuće lončanice. Između dva zalijevanja
pustite da se supstrat lagano prosuši. U
grijanim prostorijama svakodnevno je pr-
skajte vodom po listovima.
Kad cvatnja završi i brakteje otpad-
Oplemenjivači su se malo „poigrali“
pa danas imamo bijele, krem i ružičaste
primjerke. Najtraženije su jarkocrvene.
Botanička znanost nam otkriva da božić-
na zvijezda zapravo ima sićušne, prilično
neugledne žute cvjetiće, a ono što naziva-
mo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi
(brakteje).

Adventski vijenac Božićna pšenica

U vrijeme Došašća Božićna pšenica se uobičajeno
svečani adventski vijenac sije od svete Barbare do svete Lu-
susrećemo na mnogim cije – 13. prosinca. Sije se u poseb-
mjestima. Prisutan je u ne posude koje su nešto šire od
svim crkvama, premda standardnih, ali i dublje. Prije sje-
nije liturgijski propisan, tve, pšenica se najčešće namače u
no sve češće ga nalazimo mlakoj vodi (desetak sati). Nakon
i na počasnom mjestu po toga, pšenica se vadi iz vode i ravnomjerna raspoređuje
kućama, u obiteljima, u u posudu u sloj debljine 2 – 3 cm. Zalijeva se svaki dan
različitim ustanovama od vrtića do hotelske recepcije, na TV- raspršivanjem vode po pšenici. Sa zalijevanjem ne treba
ekranu i u časopisima. Adventski vijenac se postavlja na stol ili pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice.
vrpcom objesi o strop. Uz malo truda, može ga načiniti svatko,
što je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjećarnici, na tržnici. Ima
jednostavnih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zim-
zelene grančice, ukrašene raznobojnim, najčešće ljubičastim,
vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća).
U vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. One se pale postu-
pno, po jedna više svaki od četiri adventska tjedna. Adventski
vijenac nije samo lijep „cvjetni aranžman“ u hladno zimsko
doba, nego on na poseban način, okuplja ukućane, podsjeća ih
da nešto dolazi, potiče da to čekaju.

BROJ 118 • STUDENI 2019.

Božićna pšenica se obično sije 13 dana prije Božića u posebne posude
koje su nešto šire od standardnih, ali i dublje. Prije same sjetve
pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati).
Nakon toga, pšenica se vadi iz vode i
ravnomjerno raspoređuje u posudu u
sloju debljine od 2 do 3 cm.
Zalijeva se svaki dan
raspršivanjem vode po
pšenici. Sa zalijevanjem
ne treba pretjerivati
jer može doći do
propadanja pšenice.

Potražite u
Naše sjeme za bolji urod! Sjemenarna
agrocentrima.
6

Obična smreka
– omiljeno božićno drvo
Obična smreka je zimzeleno stablo iz porodice borova. Stablo tla. Sadi se i u kombinaciji s vazdaze-
smreke je uspravno, pravilno razgranato. Krošnja je uska, pira- lenim lisnatim vrstama. Cijenjena je i
kao rezonantno drvo (izrada glazbenih
midalna, pravilno razgranata i s ušiljenim vrhom. Jedna je od instrumenata).
najčešćih vrsta koje se koriste kao božićno drvce. Kod nas najčešće koristi obična jela

O
bična smreka je rasprostranjena
u sjevernoj Europi, te na brdskim
i planinskim područjima srednje i
južne Europe. Uglavnom se uzgaja zbog
potreba drvne industrije, ali sve češće i
kao ukrasno stablo u dvorištima i par-
kovima.
Uvjeti uzgoja
Običnoj smreci odgovara svježe,
rahlo, humusno i kiselo tlo. Smre-
ka dobro podnosi zasjenu, ali ne baš
dobro krošnju gustih stabala i niže
temperature. Ne voli nisku relativnu
vlagu zraka. Zbog plitkog korijena nije
ju dobro saditi u područjima sa sušom
i na mjestima koja nisu zaštićena od
snažnih naleta vjetra. Često strada od
vjetroizvala, zbog plitkog korijenovog
sustava koji nema centralni korijen, ali
ima dosta bočnog korijenja. U prvim
godinama života raste polagano, a
poslije 10. godine raste brže, pri čemu
je godišnji prirast do 75 cm. Lako se
presađuje, čak i odrasla drvca. Dobro
kao božićno drvce. Osim rezane, u za-
podnosi orezivanje i formira gustu živu dnje vrijeme se sve više koriste i obične
ogradu. Orezivanje je u proljeće ili jesen, smreke (u posudama za božićna drvca)
najčešće u rujnu. koje se kasnije posade u vrtove ili okuć-
Grane se kod smreke javljaju u pršlje- nice.
nastom rasporedu i sabljasto su zakriv-
ljene. List obične smreke je igličast, rav-
nomjerno spiralno raspoređen, pri vrhu
ušiljen, do 2,5 cm dugačak, tamnozelen
s lica i naličja. Iglice su većinom usmje-
rene na sve strane. Listovi izrastaju na
izbočenim lisnim ožiljcima (jastučići-
ma). Smreka cvate u travnju i svibnju,
pa čak i u lipnju, zavisno od nadmorske
visine na kojoj se nalazi. Češeri otpada-
ju cijeli s grana, kada izbace sjemenke.
Primjena
Obična smreka uzgaja se kao ukra-
sno stablo u dvorištima i okućnicama.
Kod takvoga uzgoja treba paziti jer za-
htijeva dosta prostora. Može se saditi i
u grupama za žive visoke ograde. Može
se koristiti i kao visoko drvo za zasje-
ne. Dosta se koristi i za pošumljavanje
staništa s visokim pH-vrijednostima

BROJ 118 • STUDENI 2019.

HVATALJKE
ZA LIŠĆE
Skupljanje lišća zahtijeva
vrijeme i zna biti neuredan
posao, ali hvataljke za lišće ga
čine zabavnim i lakim! Uhvatite
plastične hvataljke i koristite
ih kao produžene ruke.

Zabavan proizvod za djecu

i odrasle za skupljanje
otpalog lišća, ostataka
pokošene trave ili
nekog drugog dvori-
šnog otpada.

Potražite u
Vaš uspjeh! Sjemenarna
agrocentrima.

Priprema
Početkom jeseni
radovi na travnjacima
su bitno smanjeni.
travnjaka
Tijekom jeseni se
i posljednji put
kosi, ali i prozračuje
za zimu
da bi travnjak što
spremniji dočekao
zimu.
S
vima nam je poznato da se do-
laskom hladnijih dana intenzi-
tet radova na travnjacima bitno
umanjuje. Ali, ipak, treba znati kako je
travnjak nužno prikladno pripremiti za
svojevrsno prezimljavanje. Tako je dola-
skom listopada travnjak nužno posljed-
nji put pokositi. To znači da tijekom
zime zelene površine ne treba ni kositi,
a ni zalijevati, osim u našim južnim, to-
plijim područjima, samo u godinama sa
suhom zimom. Ipak, statistika pokazu-
je da na području Hercegovine tijekom
BROJ 118 • STUDENI 2019.
jeseni i zime upravo padne i najveća
količina oborina što znači da u većini
slučajeva travu nije nužno ni zalijevati.
Međutim, travnjak prije samog ulaska
u zimski period trebamo nakon po-
sljednje košnje i prihraniti namjenskim
gnojivima za travu. Zašto? Zato što
navedena gnojiva u svom sastavu, osim
osnovnih elemenata, imaju i mikroele-
mente nužne za pravilan razvitak trava.
Dakle, primjenom specijalnih gnojiva za
travnjake bitnije utječemo na učvršćiva-
nje vlati trave, koje su onda otpornije
9
i na hladnoću i na niske temperature.
Primjenom navedenih gnojiva za travu
istodobno utječemo na stvaranje aku-
mulacijske energije za bolji i uspješniji
rast tijekom proljeća.
Tijekom jeseni ne koristiti
dušična gnojiva u prihrani
Bitno je napomenuti da tijekom je-
seni i zime nipošto ne smijemo koristiti
dušična gnojiva tipa KAN-a jer na taj
način uvjetujemo pojavu gljivičnih obo-
ljenja koja, kad je temperatura između
0 i 10 °C, dovode do nastanka svojevr-
snih mrlja na travnjaku promjera čak i
od pola metra. Tek se tada počinjemo
pitati čijom krivicom smo dobili bole-
stan i nimalo dekorativan travnjak. Sva-
kako, tijekom jeseni i zime s travnjaka
trebamo redovito uklanjati i otpalo lišće
jer ono stvara idealne uvjete za pojavu
odgovarajućih bolesti na travnjaku.
Osim toga, debeo sloj lišća na površini,
generalno gledano, oslabljuje travnjak
jer je spriječen prolazak zraka i svjetla.
Posebno je važno tijekom jeseni provje-
travati travnjak da bi se izbjegao zimski
razvoj mahovine i gljivica. Da bi se, pak,
travnjak temeljito prozračio, potrebno
je koristiti namjenski prozračivač koji
omogućuje dubinsko provjetravanje
travnjaka. Spomenimo da se, eventual-
no, tijekom zime može još jedino pro-
zračiti travnjak, ali samo na mjestima
na kojima je primijećeno zadržavanje
vode. Dakle, možemo samo zaključiti
da je potrebno dosta truda i zalaganja,
ali i znanja, da bi dobili pravi dekorativ-
ni zeleni pokrivač.
10

Sorte krumpira
za ranu proizvodnju
U zadnjih nekoliko godina dogodile su se mnoge promjene kada je u pitanju izbor ranih sorti sjemensko-
ga krumpira. Nekad gotovo nezamjenjiva sorta Jaerla potpuno je „zaboravljena“, a umjesto nje proizvo-
đači uglavnom sade, Artemis, Rivieru, Arnovu ili Faluku od „žutih“ sorti, a Evolution od „crvenih“ sorti.
RIVIERA je vrlo rana sorta krumpira, žute pokožice gomolja. Glavna odlika
sorte je vrlo rano formiranje gomolja, 40 dana nakon nicanja već je spremna za
vađenje. U uvjetima visoke agrotehnike, sorta daje vrlo velike urode. Pogodna je
za vrlo ranu proizvodnju u plastenicima, ali i na otvorenom. Gomolji su ovalnog
oblika, svijetložute boje mesa.
ARTEMIS je vrlo rana sorta krumpira, izrazito atraktivnih gomolja. Gomolji
su krupni, izduženoga ovalnog oblika. Gomolji svijetložute boje pokožice, a žute
boje mesa. Artemis je sorta visokih prinosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva po-
većanu gnojidbu s dušikom. Prije sadnje potrebno je naklijavanje. Pogodna za
uzgoj na različitim tipovima tala. Posebno zanimljiva za proizvodnju mladog
krumpira. Srednje osjetljiva na pripravke na bazi metribuzina. Sorta se koristi za
svježu potrošnju, ali je odlična i za pomfrit i čips.
ARNOVA je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata žućkastobi-
jele boje pokožice. Zbog dobrih proizvodnih osobina, stručnjaci predviđaju da su
napokon pronašli sortu koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Tržni proizvo-
đači krumpira traže od ranih sorti sjemenskog krumpira rano dospijeće, dobru
otpornost na proljetne mrazove i dobar urod. Arnova upravo udovoljava ovim
prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za
30 – 50% rodnija od nje. Stoga vjerujemo da će za 2 – 3 godine Arnova potpuno
zamijeniti Jaerlu za koju je već utvrđena brza degeneracija – izrođivanje, što
dovodi do poteškoća u proizvodnji njezina sjemena.
FALUKA je perspektivna srednje rana sorta čija dužina vegetacije iznosi nešto
više od sto dana. Gomolji imaju bijelu mekanu pokožicu, s mesom krem-bijele
boje. Osnovna prednost Faluke je u tomu što predstavlja jednu od najrodnijih
sorti krumpira tako da se, uz prosječnu agrotehniku, ispod jedne cime može
očekivati prinos između 2,5 do 3 kilograma. Gomolji su pak krupni i ujednače-
ni, duguljasto-ovalni s plitkim okcima. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je
tolerantna na visoke temperature i nedostatak vlage, te je tolerantna na biljne
bolesti (viruse, krastavost i trulež gomolja), a to je posebno važno većim pro-
izvođačima krumpira. Osim toga, Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipa što
znači da je prikladna za različite namjene (kuhanje, pečenje i prženje). Drugim
riječima, zbog toga što se gomolji ne raskuhavaju, pogodna je za pripravljanje
različitih složenaca, krumpir-juha i paprikaša premda, zbog relativno malo sa-
držaja suhe tvari, gomolji mogu jednako dobro poslužiti i za prženje pomfrita.
EVOLUTION je rana, crvena sorta, namijenjena proizvodnji mladog krumpira.
Dosta je slična sorti Cleopatra, ali je još rodnija i izrazito lijepog gomolja. Sorta
traži osunčana, laganija tla, koja se mogu navodnjavati. Naklijavanje nije neop-
hodno, a u vegetaciji je obvezna prihrana dušikom (KAN ili UREA). Gomolji se
koriste za svježu potrošnju i nisu prikladni za dulje skladištenje. Gomolji sorte
Evolution su svijetlocrvene do roze, boje pokožice, a svijetložute boje mesa, po-
godni za pečenje, pomfrit i sl.

BROJ 118 • STUDENI 2019.

 RIVIERA Najranija sorta krumpira
Osnovne karakteristike: Gomolji su ovalnog oblika,
Vrlo rana sorta krumpira. Glavna svijetložute boje pokožice,
odlika sorte je vrlo rano formiranje ali i mesa. Gomolji dobro
gomolja tako da je 40 dana nakon podnose pranje kod ranog
nicanja već spremna za vađenje.
Pogodna je za vrlo ranu proizvodnju
vađenja. Sorta pogodna
u plastenicima, ali i na otvorenom. za različite namjene.
12

CONSTANCE – tipična
gurmanska sorta krumpira
U današnje vrijeme, kada na tržištu postoji više od stotinu sorti sjemenskog krumpira, teško
se odlučiti i odabrati sortu koja će zadovoljiti sve naše zahtjeve. To se posebno odnosi na male
proizvođače koji sade male količine sjemena, a željeli bi da odabrana sorta ima solidan urod,
odlične kulinarske osobine i posebno dobar ukus. Sve to sadrži sorta Constance.
sorti krumpira što znači da se gomolji
mogu pržiti, peći ili pripremati na sa-
latu. Sadržaj suhe tvari je 20%. Te po-
sebne osobine s pravom svrstavaju ovu
sortu kao sortu s najboljim okusom.
Sorta je prvenstveno namijenjena
proizvođačima koji krumpir uzgajaju
za osobne potrebe i maksimalno žele
uživati u vrhunskim kulinarskim osobi-
nama krumpira, ali i proizvođačima koji
uzgajaju krumpir za tržište i žele nešto
novo ponuditi svojim kupcima, a svoje
stalne kupce iznenaditi nečim novim.

P
rošle godine na tržištu u BiH poja-
vila se nova sorta krumpira nami-
jenjena isključivo za svježu potroš-
nju koja ima izrazito dobre kulinarske
osobine. Pokusi iz prošle, a posebno iz
ove, godine daju naslutiti da će svi lju-
bitelji krumpira moći uživati u iznimnim
kulinarskim osobinama koje sadrži sorta
Constance, posebno u njenom ukusu.
Sorta Constance inače pripada skupi-
ni srednje ranih sorti krumpira. Gomolji
su okrugli do ovalni, žućkaste pokožice,
a meso je svijetložuto. Sorta ne traži po-
sebnu agrotehniku. Od nicanja do vađe-
na potrebno je 70 – 80 dana.
Ono što izdvaja ovu sortu od ostalih
su iznimne kulinarske osobine. Sorta
Constance pripada AB kuharskom tipu

BROJ 118 • STUDENI 2019.

CONSTANCE Gurmanska sorta krumpira
Osnovne karakteristike: Pripada AB kuharskom tipu.
Srednje rana sorta krumpira. Gomolji se mogu pržiti, peći ili
Gomolji su okrugli do ovalni, žućkaste
pripremati na salatu. Sadržaj suhe
pokožice, a meso je svijetložuto.
Sorta ne traži posebnu agrotehniku. tvari je 20%. Te posebne osobine
Od nicanja do vađena potrebno je s pravom svrstavaju ovu sortu
70 – 80 dana. kao sortu s najboljim okusom.
14
Čuvanje gomolja
krumpira tijekom zime
Pravilno skladištenje i čuvanje gomolja krumpira je vrlo bitna mjera kojom smanjujemo gubitke
uskladištenoga krumpira. Sprječavanje klijanja konzumnog krumpira uglavnom se provodilo
tretiranjem – prašenjem gomolja kemijskim pripravcima. S obzirom na to da su ti pripravci
zabranjeni, čuvanje gomolja krumpira postaje sve zahtjevniji posao.
K
rumpir je povrtna vrsta koja se
često nalazi na našim jelovnicima
i koristi se tijekom cijele godine.
Početkom ljeta konzumira se „mladi
krumpir“, ali isto tako dobar dio tog
krumpira se ostavlja i za zimu. Rane
sorte treba iskoristiti što prije, a tije-
kom zime koristiti kasne sorte koje se
mogu kvalitetno čuvati i koje su manje
podložne klijanju.
Da bismo ga koristili tijekom zime,
krumpir treba biti uskladišten u opti-
malnim uvjetima, jer su gomolji, zbog
svog sastava, idealna podloga za ra-
zvoj mnogih oboljenja. Sadržaj vode,
do 90%, i škroba čine gomolje veoma
podložnim napadu gljivica i drugih
mikroorganizama. Skladište u kojemu
čuvamo gomolje krumpira treba biti
suho, bez suvišne vlage, s povoljnom
temperaturom i dobrom ventilacijom
koja osigurava odvođenje suvišne vlage
i dotok svježega zraka.
Pravilno skladištenje
Dakle, krumpir za jelo treba pra-
vilno uskladištiti, na temperaturu od
4 – 5 °C. To se može postići samo u
odgovarajućim hladionicima s auto-
matskom ventilacijom. Većini je naših
proizvođača takav prostor nemoguće
osigurati, pa se krumpir obično skla-
dišti u podrumima, na tavanima, u ra-
znoraznim spremištima i trapovima, tj.
tamo gdje nipošto ne vladaju optimalni
uvjeti temperature i vlage. Kao poslje-
dica toga krumpir pušta klice koje se
moraju skidati i po nekoliko puta. Ra-
zumljivo je da zbog toga krumpir gubi
na težini i kakvoći, a mjesto na kojem
probija klica idealno je za prodor bakte-
rija i gljivica koje u konačnici dovode do
truleži krumpira. Do sada su se, uglav-
nom, koristili različiti kemijski pripravci
(klorprofam) koji sprječavaju klijanje
krumpira. Tih pripravaka više neće biti
na tržištu i čuvanje gomolja krumpira
bit će veoma zahtjevan posao.
Izbor sorte – vrlo bitan
Da bi se smanjili gubici koji nastaju
čuvanjem gomolja u skladištima, izbor
sorte je veoma bitan. Za dulje skladi- a tu su i sorte Rudolph, Kuroda, i dr.
štenje treba birati kasne sorte koje ima- Rane sorte krumpira nisu pogodne
ju veći sadržaj suhe tvari. Sorta Romano za dulje skladištenje i njih svakako tre-
je jedna od zahvalnijih sorti za čuvanje, ba iskoristiti do početka zime.
Europska komisija donijela je
provedbenu uredbu o neproduljenju
odobrenja aktivne tvari klorprofam
(Tuberite N, Neo-Stop, Tuberprop)
koji se više neće moći koristiti nakon
1. siječnja 2020. godine. Radi se o
inhibitoru klica i herbicidu koji sprje-
čava klijanje konzumnog krumpira
u tijeku skladištenja. Djelatna tvar
smanjuje intenzitet disanja gomolja
te ih tako štiti od gubitka vlage i hra-
njivih tvari.
BROJ 118 • STUDENI 2019.

RUDOLPH – kulinarska
sorta, pogodna za
čuvanje tijekom zime
R
udolph je sred-
nje kasna sor-
ta krumpira s
crvenom pokožicom
gomolja, a meso je bi-
jele boje. Gomolji su
relativno krupni, okrugli
do ovalni i dosta ujedna-
čeni. Poznata je po izrazito visokom
urodu i odličnoj kvaliteti gomolja. Sorta
dobro podnosi klimatske neugodnosti i
nije osjetljiva, zato gomolji ne pucaju,
a stres ne uzrokuje sekundarni rast. U
gnojidbi treba biti manja doza dušika,
preporučuje se malo više kalija. Sorta je
namijenjena za široku upotrebu za do-
maćinstva, a posebno za zimnicu. Sorta
BROJ 118 • STUDENI 2019.
se odlično čuva, sve do proljetne
potrošnje.
Dobro se skladišti i dugo zadržava
svježinu posebno ako su uvjeti skladi-
štenja primjereni. Jedna je od najrašire-
nijih „crvenih sorti“, odlično prihvaćena
od poljoprivrednih proizvođača, ali i
hobista. Gomolji su pravilnog, okruglo-
ovalnog oblika, srednje krupnoće i vrlo
15
ujednačeni. Sorta traži
više stajnjaka u gno-
jidbi. Od nicanja do
vađenja potrebno je
90 – 110 dana.
Rudolph pripada AB
kulinarskom tipu krumpira
što znači da se gomolji mogu
koristiti za pečenje, salate, ali i
prženje. Sorta je dobre otpornosti
na najvažnije uzročnike bolesti i štet-
nike.
Sorta Rudolph je tipična sorta zimni-
ce, koja je namijenjena duljem skladi-
štenju jer se dobro čuva. Uz primjereno
skladištenje, gomolji dugo vremena
zadržavaju svježinu.
16

ARIZONA – vodeća sorta

krumpira u Europi
Iako je na sortnoj listi u BiH preko stotinjak sorti, njih dvadesetak se
najčešće uzgaja u komercijalnoj proizvodnji. Arizona je nova sorta krumpira
na našem tržištu koja je samo u dvije godine od uvrštavanja na sortnu listu postala vodeća
sorta, ne samo kod nas već i u cijeloj Europi.

U
proizvodnji konzumnog krumpi- žute, a meso svijetložute boje. Sorta Daje dobre rezultate u svim vrstama
ra uglavnom se koriste sorte koje Arizona je izrazito rodna sorta, krupnih tla. Dobro je otporan na sekundarni
možemo svrstati u dvije skupine. i atraktivnih gomolja koja ostvaruje rast i pucanje gomolja, kao i na me-
U prvoj skupini su sorte koje se uglav- rekordne urode. Gomolji su pravilnog hanička oštećenja tijekom vađenja.
nom sade dosta rano (na području ovalnog oblika, s plitkim okcima, bez Iako pripada skupini srednje ranih sorti
Hercegovine već početkom veljače). izraslina, veoma krupni i ujednačeni. krumpira Arizona se može skladištiti
Među tim sortama ima nekoliko sorti Sorta je pogodna za kuhanje i pečenje. dulji period.
koje pripadaju skupini ranih sorti i koje
se uglavnom uzgajaju za proizvodnju
mladog krumpira (Riviera, Evolution,
Artemis, Faluka i dr.). U drugoj skupi-
ni su sorte koje proizvođači uzgajaju
zbog prodaje na tržištu i od tih sorti se
zahtijeva da imaju dobar urod, da su
tolerantne na uzročnike biljnih bolesti i
štetnike te da i u godinama s nepovolj-
nim uvjetima za proizvodnju krumpira
(suša, visoke temperature i sl.) daju
zadovoljavajući urod.
ARIZONA je nova sorta krumpira u
BiH. Pripada skupini srednje ranih sor-
ti krumpira koju odlikuju lijepi glatki i
ovalni gomolji. Pokožica gomolja je

Sorta Arizona je trenut-

no vodeća sorta sjemenskog
krumpira u zemljama okruže-
nja. Sortni pokusi koji su rađeni
u zadnje dvije godine u Srbiji
na lokalitetima Gospođinci,
Leskovac i Lozovnik, zatim
u Hrvatskoj u mjestu Belica
te u BiH na području Lijevča
polja i Semberije, pokazali su
rekordne urode kod ove sorte.
Mnogi s pravom ističu da je
sorta Arizona trenutno vodeća
sorta sjemenskog krumpira i
omiljena kod proizvođača koji
se bave proizvodnjom krumpi-
ra za tržište.

BROJ 118 • STUDENI 2019.

 ARIZONA Sorta za rekordne urode
Osnovne karakteristike: Gomolji žute boje
Rana sorte s izrazito lijepim, pokožice i svijetložute
glatkim i ovalnim gomoljima.
Sorta za različite tipove tala.
boje mesa.
Iznimno rodna sorta, krupnih Sorta pogodna za
i atraktivnih gomolja. kuhanje i pečenje.
18

Iceberg salata za zdravlje

Iceberg salata je ukusna i hrskava namirnica koja osvježava cijele godine. Ovo povrće je iznimno po-
pularno u SAD-u, odakle se tridesetih godina prošlog stoljeća proširilo na ostatak svijeta. U posljed-
nje vrijeme, „ajsberg“ je sve više zastupljen i na našem tržištu jer se razlikuje od drugih vrsta salata.

N
ema bolje zelene salate od one
tek ubrane, iz vlastitog vrta. Ze-
lena se salata konzumira sirova,
pa je njezina svježina presudna za hra-
njivu vrijednost i okus. Bogata je vita-
minima i mineralima, primjerice folnom
kiselinom.

Uzgoj iz presadnica
Salata je povrtna kultura osjetljiva na
kiselost i zaslanjenost tla tako da bi tla
za njezin uzgoj morala biti što bliža ne-
utralnoj pH-reakciji. Može podnijeti du-
gotrajni uzgoj na istoj površini, no ipak
je poželjna barem jedna pretkultura iz
druge porodice. Salata se uglavnom uz-
gaja iz presadnica. Presadnice uzgojene
u kontejnerima imaju potpuno pravilan
i jednak vegetacijski prostor što omo-
gućuje ujednačen porast biljaka i visoku
ujednačenost presadnica. Presadnice
uzgojene u kontejnerima dospijevaju
ranije za berbu i u pravilu daju veće
prinose u odnosu na presadnice golog
korijena uzgojene na gredicama. Zbog
skromnijih potreba za toplinom i svje-
tlošću vrlo uspješno se može uzgajati
u zimskom razdoblju, posebno na po-
dručju Hercegovine.
Način sadnje
Razmak sadnje ovisi o raznim čim-
benicima, kao i o vrsti salate. Kultivare
koji imaju nešto manju rozetu najbolje
je saditi na razmaku od 20 centimetara,
dok se bujnije vrste sade na razmaku
od 30 centimetara između redova i 20
centimetara u samom redu. Najbolje
je presaditi ju do kraja listopada, toč-
nije prije niskih temperatura i jutarnjih
mrazova.
Iceberg – novi tip salata
Osnovna karakteristika ovog tipa su
krupnije okrugle glavice, s listovima koji
su nešto krhkije građeni od uobičajenih
sorti salate. Odlično podnosi
niže temperature,
te se dobro
slaže s ostalim povrćem u vrtu. Prije
svega, ona ostaje duže svježa u odnosu
na ostalo povrće i ne vene tako brzo.
Pored toga, ukus i boja su joj drugači-
ji. Predstavlja idealan izbor za lagano
predjelo ili dodatak uz vaš omiljeni
obrok. Ali, ona ima i još mnoge druge
prednosti zbog kojih će vam se svidjeti.
Zelena boja glavica i listova već nam
govore kako ovo povrće sadrži vitamin
K i željezo koji su veoma važni za krvnu
sliku i kompletan kardiovaskularni su-
stav. Stoga je „ajsberg“ salata za srce
pun pogodak. Njenom konzumacijom
osigurat ćete čak 30% preporučenih
dnevnih unosa ovih korisnih sastojaka.

BROJ 118 • STUDENI 2019.

“Priroda nam često pokloni zanimljive, neobične, primjerke plodova. U želji da nam pokažete
kakve ste zanimljive plodove uzgojili iz našeg sjemena, i da nagradimo Vaš trud i uspjeh,
Sjemenarna je organizirala nagradnu akciju “Naj plod”. Za dva mjeseca trajanja, na-
gradna akcija je privukla veliku pozornost hobista i proizvođača,
koji su u agrocentre Sjemenarne s radošću donosili najve-
će, najduže, najteže ili neobične plodove voća ili povrća.
Donosimo vam fotografije neobičnih plodova koji plijene
svojim nesvakidašnjim izgledom – od najduže mrkve,
preko najteže bundeve do neobičnog krumpira i
drugog zanimljivog voća i povrća.
Po završetku nagradne akcije kontaktirali smo sve sudio-
nike zbog preuzimanja prigodnih nagrada. Ovim se putem
zahvaljujemo na zanimanju za sudjelovanje u akciji kojom
smo obilježili sezonu vrtlarskog obilja i uživanja u vlastitim
plodovima.”
20

Sadnja luka tijekom jeseni

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje
luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata
ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u svakom obiteljskom povrtnjaku.

L
uk je stekao status vrlo zdravog i
ljekovitog povrća koje se tijekom
cijele godine koristi kao mladi luk,
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela
lukovica. Osim toga, u prehrani se može
koristiti na raznorazne načine: svjež ili
konzerviran, kao temeljna namirnica
ili kao dodatak jelima. S druge stra-
ne, narodna medicina luk smatra jako
korisnim povrćem koje se koristi kao
lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno,
općenito bolesti koje izazivaju bakterije,
zatim za poboljšanje rada srca, za regu-
liranje šećera u organizmu te kao oblog
kod upalnih procesa i reumatizma.
Koju sortu luka odabrati?
U poljoprivrednim ljekarnama se
može pronaći nekoliko različitih sorti
luka. Koju sortu odabrati, najčešće ovi-
si od vlastitih prohtjeva i obiteljskoga
jelovnika, ali i samog djelatnika poljo-
privredne ljekarne. Ipak, kako bi vam
olakšali izbor odgovarajuće sorte, pre-
dočit ćemo vam osnovne karakteristike
najčešćih sorti luka koje se sade u ovom
razdoblju.
Holandski žuti (Stuttgar-
ter) je najčešća sorta koja se
odlikuje čvrstim plosnatim
glavicama, slamnatožute
boje, s dobro zatvorenim vr-
hom. Unutrašnjost glavice je
bijele boje, a prosječna težina
glavica iznosi 80 – 100 gra-
ma. Sorta se odlikuje umje-
renom ljutinom. Navedena
sorta se svakako preporučuje
za sadnju u jesenskom razdo-
blju. Dobro spremljene glavice
mogu se koristiti duži period. Sturon je sorta luka čije se glavice
Majski srebrnjak je sorta koja se za mogu čuvati dulji period. Glavice imaju
ranu proizvodnju najviše uzgaja. Sorta je duguljasti oblik što je i osnovni razlog
prepoznatljiva po bijelim plosnatim gla- manjeg uzgoja. Pošto se u našim kra-
vicama. Najviše se upotrebljava za pri- jevima tradicionalno uzgajaju sorte s
premanje salata. Glavice su slatkastog plosnatom glavicom (tzv. pogačari),
okusa i prosječne težine 80 – 90 grama. Sturon je u drugom planu. Međutim,
Nije pogodna za dulje skladištenje. treba znati da je riječ o također kvalitet-
Ptujski crveni je najpoznatija slo- noj sorti za koju ima prostora na tržištu.
venska sorta luka. Srednje kasna sorta.
Glavica je plosnatog oblika s crveno- Forum je nova, vrlo rana, sorta luka.
smeđim ovojnim ljuskama i crvenka- Od svih do sada poznatih ranih sorti,
stim mesnatim slojevima. dozrijeva tjedan ranije. Lukovice su
Ljutog okusa i odlično se skla- srednje veličine, okrugle, lijepe žute
dišti. Sadrži puno askorbinske boje. Forum je sorta koja je namije-

Sjemenski luk i češ

kiseline, koja širi žile i otapa
kolesterol. Primjeren je prije
svega za gulaš i umake, ali i
kao dodatak raznim salatama
od povrća. Možemo ga uzga-
jati iz sjemena i iz lukovice
Nizozemska tradicija, znanje i iskustvo. Kvaliteta na pr
koja često nije crvenkasta; tek
kasnije meso dobije crvenu
boju.
njena za vrlo ranu proljetnu proizvod-
nju. Odlika sorte je vrlo tanak vrat koji
omogućava puno brže sušenje i raniji
izlazak na tržište. Odlikuje ga i dobra
rodnost. Zbog kraće vegetacije, Forum
je posebno pogodan za područje Her-
cegovine i Dalmacije jer dozrijeva prije
ljetnih vrućina i time izbjegava sušu.
Namijenjen je za svježu potrošnju.

BROJ 118 • STUDENI 2019.

Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tva
22

Majski srebrenjak
– ukusna i aromatična
rana sorta luka
Majski srebrnjak je sorta luka koja je dobila naziv zbog bijelih, ovojnih listova lukovice. Ima blag i
sladak ukus. Sadi se od početka rujna do sredine studenoga. Vrlo raširena sorta na području Herce-
govine. Uzgaja se iz lukovice ili presadnica.

M
ajski srebrnjak je stara sorta
luka, specifična po tomu što je
lukovica potpuno bijele boje,
spljoštenoga izgleda, prosječne težine
60 – 80 grama. Jako je ukusan, sočan
i koristi se odmah nakon zriobe za pri-
premu različitih salata. Ova sorta je pre-
poznatljiva po tome što ima iznimno
dobru aromu i nije previše ljuta.

Sadnja lučica
Osim iz presadnica, luk srebrnjak
uzgaja se iz lučica. Lučice se također
sade od sredine rujna pa sve do sredine
studenoga. Ranija sadnja preporučuje
se za hladnija područja da bi mlade
biljke imale dovoljno vremena za razvoj
prije dolaska niskih temperatura. Na organska gnojiva. Od organskih gnojiva
području Hercegovine, lukovice se sade najčešće se koristi gnojivo pod nazivom
od početka listopada pa sve do sredine Biorex. Osim Biorexa, može se koristiti
studenog. Razmak sadnje sličan je kao i i organsko peletirano gnojivo pod nazi-
kod uzgoja iz presadnica. vom Fruttorto. Ako koristite organsko
gnojivo Frutortto, nije potrebno koristi-
Priprema tla za sadnju luka ti mineralna gnojiva. Organsko gnojivo
Prije sadnje luka potrebna je gno- Fruttorto se sastoji od mješavine go-
jidba tla, za to se koriste mineralna i veđega i kokošjega gnoja te sušenoga

tropa, bogatoga kalijem, koji ostaje na-

kon prerade grožđa. Primjena organskih
gnojiva, kod sadnje luka, je „pod frezu“
i frezanjem se unose u tlo na dubinu od
15 – 20 cm.
Majski srebrnjak se konzumira kao
mladi luk početkom proljeća. Formira-
nje glavica i zrioba, na području Herce-
govine, su u svibnju i početkom lipnja.
BROJ 118 • STUDENI 2019.
 23

SVJEŽI RADIČ – omiljena

zimska poslastica
Poput salate, endivije, artičoke i radič (Cichorium intybus) predstavnik je porodice gla-
vočika (Asteraceae), a uzgaja se zbog lišća. To je vrlo vrijedna povrtlarska kultura, koja
povoljno djeluje na probavu i elastičnost krvnih žila isključivo zbog sadržaja karakteri-
stičnih gorkih tvari (intybina), organskih kiselina te mnoštva vitamina.

I
dok se ljubiteljima povrća u našoj ze-
mlji na sam spomen gorkih zimskih
salata diže kosa na glavi, u susjednoj
Dalmaciji isti ti ljubitelji povrća oblizuju
prste. Razlog leži u činjenici da su Tali-
jani ipak ostavili traga u dalmatinskoj
kulturi, korigirajući tako i njihove pre-
hrambene navike. Kolika je popularnost
toga lisnatog povrća u Italiji najbolje
govori i činjenica da se u gradu Colonga
Veneta, nedaleko od Verone, već 20 go-
dina održava tzv. Festival radiča. Sorta
koju posebno slave na toj priredbi jest Sastojci crvenog radiča imaju antioksi-
U srednjem vijeku od divljeg radiča
Radichio di Verona, radič tamnocrve- dativna svojstva, što je vrlo važno, jer
nastala je u Europi kulturna biljka
noljubičastih listova i bijelih rebara antioksidanti u našem tijelu sprečavaju
cikorija, Cichorium intibus var. sati-
smještenih u relativno čvrstoj glavici. negativno djelovanje slobodnih radika-
vum D. C., koja se uzgaja prvenstve-
Ali, danas postoji velik izbor različitih la na tjelesne stanice.
no zbog zadebljalog korijenja, a ko-
kultivara radiča, pa se tako i boja nji- Crveni radič, zatim, ima i dosta mi-
ristila se kao krmna biljka i kasnije
hova lišća kreće od svih nijansi zelene, nerala, željeza, cinka, bakra i mangana.
za sušenje i pripremu kavovina. Zna-
preko šarenih pa sve do onih crveno, Uz to je bogat vlaknima koji djeluju na
čajka je ovog varijeteta zadebljali
odnosno, ljubičasto obojenog lišća. Koji smanjenje kolesterola i šećera u krvi,
korijen pravilna oblika, koji je našao
god, pak, da odaberemo nećemo pogri- nastanak hemoroida i rak debelog cri-
i druge primjene. U Italiji se jedan
ješiti jer u 100 grama radiča ima svega jeva te se koriste u liječenju zatvora.
ekotip koristi kuhan kao varivo. U
desetak kalorija, a predstavlja bogat Crveni radič nam pomaže i u lakšem
sjevernoj Europi najviše je raširen
izvor vlakana, vitamina B6 važnog za mršavljenju i neizbježan je dio zdravih
uzgoj korijena za pospješivanje i ko-
pravilan rast i razvoj, te antioksidanta dijeta. Čini nas sitima, pa ako pojačamo
rištenje novog lišća u svježem stanju
C i E, folne kiseline i željeza, dakle tvari konzumaciju radiča, smanjit ćemo po-
kao salata ili kuhan kao prilog.
bitnih za zdravu krv. Osim toga, sadr- trebu za drugim jelom.
žava značajne količine magnezija koji
čuva srce premda ima i određenu koli-
činu fosfora i cinka. Stoga lako možemo
zaključiti da je riječ o nadasve zdravom
povrću, dostupnom cijele godine koje
svojom bojom, specifičnim i pomalo
gorkastim okusom, ukrašava i oboga-
ćuje mnoga jela.
Crveni radič i njegove dobrobiti su
zaista velike, a kako se čini, zdrav-
stvenim dobrobitima radiča gotovo
da nema kraja. Crveni radič ima jako
antivirusno i antimikrobno djelovanje.
BROJ 118 • STUDENI 2019.
24
Utoplite povrtnice
agril folijom
A
ko vas tijekom hladnijega dijela
godine put nanese kroz južnu
Hercegovinu, nemojte misliti
da se parcele bijele od velikih nanosa
snijega premda više ni ta mogućnost
nije isključena. Naprotiv, riječ je o agro-
tekstilnoj foliji ili agrilu koji zbog fine
strukture vlakana poljoprivredni proi-
zvođači od milja nazivaju i „paučinom“.
Zapravo, riječ je o agrotekstilu čiji je
propilenski sintetički materijal nastao
od kontinuiranih polipropilenskih vla-
kana bijele boje koja se tkaju, prešaju
ili izvlače s ciljem zaštite, prije svega
povrća, od štetnog djelovanja niskih
temperatura.
Način postavljanja agrotekstila
Iako se na većim površinama agro-
tekstilna folija obično postavlja poseb-
nim strojevima, na manjim površinama
se to, uglavnom, radi ručno. Postupak
je vrlo jednostavan jer je dovoljno
agrilom prekriti biljke nakon čega se,
zbog mogućeg jačeg vjetra, krajevi do-
bro učvrste. Tako se obično, u praksi,
agrotekstil učvrsti na način da se po
njegovim rubnim dijelovima motokul-
tivatorom, tj. frezom, nanese malo
veći sloj zemlje, a to se pokazalo jako
Agrotekstilna folija ima pre-
sudan značaj u proizvodnji
povrća tijekom hladnih zim-
skih dana. Naime, navedena
folija jako učinkovito štiti tek
posijane i posađene biljčice od
štetnih zimskih temperatura,
te je od velike pomoći poljo-
privrednim proizvođačima.
učinkovitim. Međutim, način postavlja-
nja i napinjana folije ovisit će i o vrsti
uzgajane biljke te fazi razvoja uzgajane
biljke. Zato se, razumljivo, rubovi folije
jače i napinju uz tlo ako će agril biti pri-
sutan samo za vrijeme klijanja i nicanja,
dok se obično u Hercegovini tijekom
uzgoja salate folija uopće ne skida nego
je prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja.
U tom slučaju, rubovi agrotekstila se
malo popuštaju da bi uzgajana biljka, u
ovom slučaju salata, imala prostora za
normalan rast u visinu.
danju manje zagrijava, a noću sporije
Može li se povrće nesmetano hladi, čime su u znatnijoj mjeri umanje-
uzgajati ispod agrila? na štetna djelovanja koja prouzrokuju
Praksa je pokazala da se povrće bez temperaturna kolebanja. I na kraju, ne
većih poteškoća može uzgajati ispod smijemo zanemariti i činjenicu da agril
agrotekstilne folije jer je ona propusna štiti biljke od udaraca jače kiše, stoga
za zrak, sunčevu svjetlost i kišu. Dakle, umanjuje i udarce od eventualnih nale-
ipak treba biti svjestan činjenice da ta krupe i tuče.
navedenu foliju nije potrebno uklanja-
ti sve do berbe zato što pri kišenju ili Agrilom zaštitite i agrume
zalijevanju kapi vode preko mikropora Agril možete koristiti i za zaštitu
na tkanini polako prolaze i ravnomjer- agruma od niskih temperatura poseb-
no zalijevaju biljke i zemljište. Čak se no ako je riječ o mladim stablima koja
nakon toga zemljište postupno suši pa još nemaju jako razvijenu krošnju.
se ne stvara uvijek nepoželjna pokorica.
Osim toga, zbog postupnog isparavanja
vode kroz mikropore na tkanini se ne
stvara ni kondenzat. Treba znati i da
se zadržavanjem vode u mikroporama
agrila, pri padu temperature stvara ta-
nak sloj (skrama) koji sprječava da se
ispod paučinaste tkanine temperatura
dalje snižava.
Nadalje, zanimljiv je podatak da se
ispod bijelog agrotekstila zemljište
BROJ 118 • STUDENI 2019.
 Agril folija se koristi za zaštitu usjeva od niskih
temperatura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom
uzgoju. Folija je paučinasta, poluprozirna, tanka, pro-
pusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplin-
skog djelovanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadr-
žava prašinu i druge nečistoće te onemogućuje napad
insekata i virusa. Folija je UV-stabilizirana i može se
koristiti dvije do tri sezone, ako se pravilno održava.
Osim toga, vrlo je elastična. Folija se postavlja nepo-
sredno preko usjeva, jednostavno, bez nosača i za-
tezanja, samo se učvrsti na krajevima kako je ne bi
podigao i otpuhao vjetar.

Dimenzije:
Uz njezinu primjenu moguća je sjetva desetak dana
ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za određe-

1,6 x 5 m
no proizvodno područje, a početak plodonošenja kod
nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna ranije.

2,4 x 5 m
3,2 x 5 m

Potražite u
Najbolja zaštita! Sjemenarna
agrocentrima.
26

Obvezna zaštita masline

nakon berbe
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obve-
zno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena
gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina.
Bolest je raširena u svim krajevima svijeta u kojima se uzgaja maslina. Na
napad bolesti osobito su podložna stabla maslina koja rastu u vlažnijim
mikroklimatima i u sjeni. Bolest je prisutna i u Hercegovini.
Simptomi bolesti su temperature niže, što odgovara ovoj bazi bakra.
Simptomi se uglavnom javljaju na patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, Bakreni fun-
gornjoj strani listova u obliku karakte- postaju jasno vidljivi tek iduće godine u gicidi prepo-
rističnih okruglastih, uljastih i tamno- rano proljeće, kada se nastavljaju nove ručuju se za
zelenih pjega ili mrlja, veličine 10 – 12 zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije korištenje jer
mm. Poslije se oko pjega oblikuje žuto- spomenuto opadanje lišća koje obično dobro djeluju na
zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza neke druge bolesti masline, kao što je
Takvi simptomi podsjećaju na oči po nema, jer patogena gljivica miruje, da bakterijski rak (Pseudomonas savasta-
paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bi ujesen ponovnim dolaskom kiša za- noi) i patula (Sphaeropsis dalmatica).
bolesti, koji se koristi kod nas, ali i u počele nove infekcije. Bitno je istaknuti Prvo prskanje mora biti ujesen,
drugim zemljama u kojima se uzgaja da se simptomi najviše uočavaju na potkraj rujna i početkom listopada, a
maslina. Pjege se često spajaju i prekri- donjim dijelovima krošnje, dok gornji drugo u proljeće, potkraj veljače i po-
ju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do često ostaju zdravima. četkom ožujka. Prska se obično nakon
opadanja lišća ili defolijacije. Na osta- berbe maslina. Prema istraživanjima,
lim organima masline, npr. plodovima Suzbijanje uzročnika bolesti jesensko prskanje je najvažnije. Prema
ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke, a Suzbijati ove bolesti treba dvaput, nekim podacima iz literature, naše do-
simptomi se uočavaju kao smeđe pje- prema vremenu početka infekcija, fun- maće sorte maslina dosta se razlikuju
gice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno gicidima na bazi bakra (Cuprablau Z u otpornosti na ovu bolest. Kao otpor-
s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju WP, Champion WP, Nordox 75 WG i dr.). nije, spominju se Oblica i Lastovka, a
se dvaput godišnje, u jesen i proljeće. U svijetu se također koriste i neki or- kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i
Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad ganski fungicidi na bazi krezoksim-me- Dužica. Od talijanskih sorti otporne su
i studeni) počinju dolaskom kišnog tila i drugih tvari, ali sasvim dobru za- npr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive
razdoblja, kada je velika vlaga i kada štitu daju prije spomenuti fungicidi na Ascolana i Moraiolo.

BROJ 118 • STUDENI 2019.

 27

CARDINAL CRVENI I
BLACK MAGIC – najtraženije
obojene stolne sorta vinove loze
Posljednjih nekoliko godina na području Hercegovine sve više se sade stolne sorte vinove loze.
Između desetak sorti koje se uglavnom sade, sorta Cardinal i Black magic su među vodećim
obojenim sortama.

S
tolne sorte vinove loze koriste se liforniji (SAD). Ima srednje zbijen veliki tijekom tridesetak dana. Cardinal dozri-
za konzumiranje u svježem stanju grozd, velike okrugle bobice. Bobice su jeva vrlo rano, na području Hercegovine
ili prerađene sušenjem, konzervi- krupne, tamnocrvenoljubičaste boje, koncem srpnja odnosno početkom ko-
ranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti nježnoga muškatnoga okusa i mirisa. lovoza. Sok sadrži 14 – 18% šećera i 4
mogu se koristiti i za pravljenje vina, ali Grozd je velik ili vrlo velik, težine 300 – – 5 g/l ukupnih kiselina. Cardinal je vrlo
za većinu to ne dolazi u obzir prvenstve- 600 grama, nekad i više. Cardinal je vrlo zanimljiva sorta za potrošnju u svježem
no zbog svoje primarne namjene. Stolne rodna sorta. Pogodna je za prijevoz, a stanju.
sorte imaju puno manje šećera nego vin- užitna je od početka šare do tehnološke BLACK MAGIC je rana crna sorta
ske, krupnije su bobice i imaju više mesa. zrelosti što joj daje mogućnost berbe koja se u Hercegovini uzgaja u zadnja
Također zahtijevaju i drukčiju tehnologiju
uzgoja i njege i više ručnog rada.
Uzgoj stolnih kultivara gospodarski
je vrlo unosan, ali i odgovoran posao.
Stoga pri izboru sortimenta treba vo-
diti računa o mnogim čimbenicima koji
određuju smjer proizvodnje. Općenito,
možemo reći kako su jedino neka po-
dručja južne Hercegovine prikladna za
robnu proizvodnju stolnoga grožđa, a
takvu proizvodnju u ostalim područjima
možemo organizirati samo za lokalnu
potrošnju ili za potrebe kućanstva.
CARDINAL CRVENI – gospodarski
vrlo važna sorta, uzgaja se u svim di-
jelovima svijeta. Selekcionirana je u Ka-
dva desetljeća. Odlikuje je krupan grozd
prosječne težine 450 – 600 grama i do-
bra rodnost. Bobica grozda je krupna, a
sjemenke u bobicama su sitne, gotovo
neprimjetne. Meso je hrskavo i sočno.
Pokožica je izrazito tamne boje. U po-
jedinim godinama, zbog lošije oplodnje
na grozdu, javlja se dosta sitnih bobica
koje grozdovima umanjuju tržnu vri-
jednost. Uravnotežen odnos šećera i
ukupnih kiselina grožđu daju ugodan
i osvježavajući okus. Sorta dozrijeva
krajem srpnja odnosno početkom kolo-
voza i nije osjetljiva na kasne proljetne
mrazove.

BROJ 118 • STUDENI 2019.

28

Sadnja voćaka i vinove

loze krajem jeseni i
početkom zime
Na području Hercegovine, sadnja voćaka i vinove loze već može početi u jesen i zimu. Prednost
te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga se posađene
sadnice bolje primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine.
Sadnja voćaka
Proteklih nekoliko godina kasna je-
sen i početak zime su relativno topli i
bez veće količine padalina. Upravo je
takvo vrijeme idealno za sadnju voćaka
i vinove loze. Već na početku sadnje tre-
ba obratiti pozornost na činjenicu, koja
se najčešće zanemaruje, da se sadnice
nabavljaju samo od povjerljivih dobav-
ljača. Dakle, sadni materijal mora imati
deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog
materijala. Sadnice voćaka treba naba-
viti što ranije, odnosno u jesen ili zimu
jer je u jesen najbolja ponuda različitih
sorata. U rasadnicima se obično nalaze plodnosti tla. Za gnojidbu se uglavnom ukorjenjivanje u tlu, a s tim i mogućnost
jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, a koriste organska peletirana gnojiva kao obnove korijenove mreže. Oštećena
prednost se daje jednogodišnjim. što su: Frutortto, Biorex, Fenix i Voćko. mjesta na korijenu lakše zacijele i omo-
Sadnica voćke mora ispunjavati gućuje se rast obrastajućega korijenja.
sljedeće uvjete: spoj podloge i plemke Prednosti sadnje u jesen i zimu Pored toga, tlo se slegne pa se usposta-
mora biti čvrst i bez napuknuća, stablo Sadnja voćaka i vinove loze može vi bolji kontakt između tla i korijena. U
mora biti ravno i mora imati 2 – 4 pra- biti u jesen – zimu i na proljeće, dakle proljeće, dakle, prije početka vegetacije,
vilno raspoređene primarne grane, ko- u mirovanju vegetacije. Prednost sadnje korijenje nastavlja intenzivan rast i sad-
rijen mora biti dobro razvijen i nijedan voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži nica tako postane sposobnija da nad-
pup na grani ne smije biti otvoren. Prije u više čimbenika. Vrlo je važno da tlo zemni dio bude opskrbljen potrebnim
neposredne sadnje predstoji priprema nije smrznuto i da je temperatura iznad hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve
tla koja se odnosi na duboko oranje tla nule, što je u južnom dijelu zemlje veća to je razlog više da se posađene sadnice
u ljeto ili početkom jeseni. Uz to se u vjerojatnost. Naime, u tom razdoblju bolje prime, a s tim brže i bolje nastave
tlo unose neophodna gnojiva, to je me- tlo je još toplo i vlažno, pa tako posa- svoj razvoj u proljeće.
liorativna gnojidba s ciljem poboljšanja đene sadnice imaju povoljne uvjete za

BROJ 118 • STUDENI 2019.


Zimska rezidba i uporaba
kalemarskog voska
Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo može izvoditi od opadanja lišća u jesen pa sve do kretanja
vegetacije koncem zime i početkom proljeća. Pošto je zimska rezidba veoma bitna za buduću
rodnost i kakvoću plodova, u voćnjak ne smijemo ulaziti bez odgovarajućega pribora i alata.
R Kod rezidbe koristite
ez voćaka je vrlo
složen i odgovo-
ran posao, koji
se još ni dan danas
često ne radi dovoljno
stručno. Treba znati da
je za pravilno obavlja-
nje reza nužno puno
stručnog znanja iz
morfologije (obličja),
fiziologije (promjena u
životu voćke) i ponaša-
nja voćaka prema rezu,
ovisno o ostalim uvjeti-
ma uzgoja. Dakle, jednostavno rečeno,
za provođenje rezidbe potreban nam je
kompletan stručnjak. No, to ne znači da
smijemo izgubiti hrabrost i izbjegavati
rezidbu voćaka jer je i lošije izvedena
rezidba bolja nego nikakva. Stoga, ćemo
vam ovim člankom nastojati pomoći da
režete svoje voćke što pravilnije.
Osnovni ciljevi rezidbe
Cilj svake rezidbe jest osigurati
krošnji što više svjetla i prozračnosti.
Pored toga, rezidbom trebamo održa-
vati ravnotežu između dijelova krošnje
ograničavanjem bujnijih grana u korist
onih manje bujnih. Također, rezidbom je
BROJ 118 • STUDENI 2019.
nužno regulirati i alternativnu rodnost,
a to podrazumijeva pojavu izmjene rod-
nih i nerodnih godina prouzročenu ne-
dovoljnom prehranom voćaka u rodnim
godinama. Rezidbom je također bitno
regulirati vegetativni i generativni rast
što znači da je potrebno obnavljati rod-
no drvo s rodnim pupovima i nerodno
s vegetativnim pupovima. I na koncu,
rezidbom se u velikoj mjeri može utje-
cati na poboljšanje kvalitete i trajnosti
plodova, a to znači da je, jednostavno
rečeno, zimska rezidba neophodan za-
hvat u voćarskoj proizvodnji kao osnov-
ni regulator redovite rodnosti i željene
kvalitete proizvoda.
29
kalemarski vosak
Često se iz neznanja ili iz razloga što
je voćnjak iznimno velik, zimskoj rezid-
bi pristupa već nešto ranije, tj. tijekom
rane jeseni, pa voćke mogu osjetiti
svojevrsne posljedice. Naime, rezidba
u jesen nije tako povoljna jer rane ne
mogu potpuno zarasti, pa su podložne
napadu uzročnika bolesti i štetnika, te
utjecaju niskih zimskih temperatura.
Tako je nužno znati da se zimska rezid-
ba izvodi samo kad temperature ne pa-
daju ispod ništice. S druge strane, da na
orezanom mjestu ne bi omogućili pro-
dor patogenih mikroorganizama ista
ta mjesta odmah po rezidbi trebamo
zaštititi, odnosno, premazati voćarskim
voskom. Na taj način potpomažemo
brzom zacjeljivanju rana nakon čega je
i orezana voćka manje podložna nega-
tivnom utjecaju nepovoljnih čimbenika
okoline (mraz, štetnici, bolesti i dr.). Vo-
ćarski vosak se nanosi vrlo jednostav-
no i u tu svrhu možemo koristiti male
četkice ili kistove, s tim da veća rezna
mjesta moramo premazati dva puta.
Funkcija kalemarskoga voska u
rezidbi, ali i kalemljenju, je dezinfek-
cija napravljenih presjeka, potaknuti
stvaranje kalusa, zaštiti kalus, mlade
stanice kambija od nepovoljnih uvjeta,
visokih i niskih temperatura, spriječiti
kontaminaciju rana od patogena i ula-
zak vode i zraka u rane.
30

Zašto je bolje vinograde

gnojiti u jesen?
Nakon berbe grožđa dobri vinogradari počet će razmišljati o gnojidbi vinograda. Iako su dobro
poznate prednosti osnovne gnojidbe i obrade tla nije suvišno ponoviti jer od toga u velikoj
mjeri ovisi visina priroda i kvaliteta grožđa.

J
edan od razloga zbog kojeg je po-
trebna jesenska gnojidba vinograda
leži u činjenici da je u jesen mnogo
lakše nabaviti odgovarajuću vrstu gno-
jiva – posebice kada su u pitanju mine-
ralna gnojiva. Računa se da se u prvoj
polovici godine utroši 60 – 70% gnoji-
va, tako da za drugu polovicu ostaje tek
30 – 40%. Pored toga, mnogo je lakše
nabaviti odgovarajuću vrstu gnojiva te
proizvođač nije prisiljen nabavljati ono
što se nalazi u prodaji, nego gnojivo
koje je prilagođeno potrebama vinove
loze, ali i gnojivo koje popravlja plod-
nost tla.
Drugi valjan razlog zbog čega je os-
novna gnojidba vinograda potrebna
nakon berbe – u jesen, je taj što se
osnovnom obradom tla (u jesen) gno-
jiva stavljaju na veću dubinu, odnosno,
bliže korijenu loze nego što se to posti-
že prilikom proljetnoga, plićeg oranja.
Poznato je da se glavna masa ko-
rijena vinove loze prostire na dubini
od 25 do 60 cm i jesenskom dubljom
obradom unesena gnojiva se bolje i više
približavaju korijenu te ih može pot-
punije i iskoristiti. To je slučaj kod svih i naknadnom dubokom obradom tla pjeskovitim i šljunkovitim podlogama,
vrsta tala, kao i kad je u pitanju razina postiže se brže i potpunije djelovanje kao i kamenitim tlima, potrebno gnojiti
njihove plodnosti. gnojiva. Budući da je tlo u jesen suše u proljeće.
nego tijekom zime ili u rano proljeće, Nakon berbe grožđa u vinogradima
Značaj jesenske gnojidbe osnovna obrada u vinogradu (nakon nema puno poslova, pa i ova činjenica
Inače, osnovna gnojidba vinograda berbe) može se biti dosta kvalitetnija. ide u prilog osnovne gnojidbe i duboke
u jesen je osobito važna na tlima koja Pored toga, nakon jesenske obrade obrade vinograda u jesen. U protivnom
su siromašna fosforom i kalijem iz ra- omogućeno je tijekom kasne jeseni i ovi se agrotehnički zahvati moraju pro-
zloga što se ova dva hranjiva sporije zime nakupljanje vode i vlage čime se vesti u proljeće kad u vinogradima, ali i
kreću i teško premještaju u tlu. Ako se pojačava i povoljni utjecaj izmrzavanja na ostalim poljoprivrednim površinama
spomenuta hranjiva unesu plitko u tlo na strukturu tla. Prema tome, osnov- ima i drugih, značajnijih poslova.
(kao što se i radi kod proljetnog oranja) na gnojidba i duboka obrada tla u vi- Vinogradari koji planiraju gnojiti vi-
loza ih neće moći koristiti u dovoljnoj nogradu tijekom jeseni višestruko su nograde organskim gnojivima (Biorex,
mjeri tijekom naredne vegetacije. Da- korisne. Spomenimo da je vinograde Frutorto, Vulkano) bolje je da to urade
kle, jesenskom gnojidbom vinograda koji su podignuti na plavnim terenima, tijekom jeseni nego u proljeće.
BROJ 118 • STUDENI 2019.
 ORGANSKA GNOJIVA

Fruttorto Phenix Biorex PIC

univerzalno gnojivo za sve namjensko gnojivo organsko gnojivo organsko gnojivo
poljoprivredne kulture za voćke i vinovu lozu za povrtne kulture za lisnato povrće

Biolivo Vulcano Guanito Fulet

univerzalno organomineralno
namjensko gnojivo prirodno organsko namjensko organsko gnojivo za sve
za masline gnojivo sa željezom gnojivo za smilje poljoprivredne kulture

Potražite u
Za bolji urod! Sjemenarna
agrocentrima.
32

Zimsko suzbijanje
lišajeva na voćkama
Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vr-
sta, kao i nekoga drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža
pojava lišajeva. Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu
li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih, na neki način,
suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj
voćara, čim ih primijete na svojim voćkama, strahujući da
će lišajevi možda nauditi voćkama. Odgovor je da ne treba
strahovati jer lišajevi nisu opasni.
vrstama u kućnim vrtovima. Spomenu-
to je na početku da se uglavnom javlja-
ju na stablima i granama šljiva, oraha,
jabuka i dr. Na šljivi se pojavljuje najče-
šće lišaj pod nazivom Evernia prunastri,
a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina.
Od drugih lišajeva na voćkama su raši-
rene vrste iz rodova Parmelia, Parmeli-
na, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia,
Ramalina i dr.
Što je u biti lišaj? tomu što nisu paraziti, posredno može
Lišajevi se javljaju na gotovo svim štetiti biljkama jer mogu smanjivati ži- Čime ih suzbijati?
voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu, votni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i Na njih dobro djeluju svi bakreni
jabuci i kruški, pogotovo u ekstenziv- biti pogodno stanište za naseljavanje fungicidi, pa se stoga kasnim zim-
nim ili napuštenim voćnjacima. nekih štetnika. skim prskanjem i tretiranjima na
Lišaj je vrlo specifična i vrlo zani- Obično se javljaju na starijim voć- početku vegetacije, koja se redovito
mljiva zajednica dvaju organizama kama, a ako počnu rasti na mladima, provode u voćnjacima, ujedno suz-
(alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi onda je to znak da su te voćke slabije bijaju i lišajevi. Ukoliko su debla i
ili suživotu od kojeg oba organizma kondicije, odnosno da su oslabljene od ramene grane kod voćaka naseljene
imaju korist. Od algi su zastupljene raznih čimbenika nepovoljne sredine. velikim populacijama lišajeva, iste
uglavnom zelene ili modrozelene alge Gotovo se nikada ne javljaju u inten- tijekom zime potrebno je premazati
(Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva zivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, pripravkom pod nazivom Vapno.
najčešće gljive mješinarke (Ascomycoti- samo u slučaju da se ne uradi uobiča-
na), čija se plodna tijela (apoteciji) vrlo jena zaštita fungicidima. Naime, većina
lako uočavaju unutar tijela lišaja. Lišaj fungicida, pogotovo onih na bazi bakra,
kao zajednica funkcionira tako da alge prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi
fotosintezom stvaraju organske tvari, a stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s
gljiva nabavlja vodu i mineralna hranji- redovitom zaštitom fungicidima. Mogli
va, pa se tako nadopunjuju. Ističemo, li- bismo reći da je njihova pojava na voć-
šajevi nisu nametnici ili paraziti na bilj- kama najbolji znak dobrih ekoloških
kama, iako se tako na prvi pogled čini. uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada
Žive samo na površini biljnih organa, pa ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen
ih ne ubrajamo u tzv. epifite, a od bilja- i gdje postoji rezidua ili ima ostataka
ka ne uzimaju vodu i hranjiva, što znači toksičnih tvari. Neki lišajevi izrazito su
da ne ulaze u biljno staničje kao para- dekorativni (npr. Usnea spp. i dr.), pa su
ziti. Međutim, njihova pojava, unatoč tako omiljeni na ukrasnim drvenastim
BROJ 118 • STUDENI 2019.
 VOåAKA

ZA PREMAZIVANJE
VOåAKA

ZA PREMAZIVANJE
JE
VOåAKA

SASTAV:
KALCIJ OKSID
se deblo

ZA PREMAZIVANJE
CaO – min.sadržaj 70%
kretanje
Ukupni kalcij oksid u obliku hidroksida.
olakšava
Sastav u % (m/m):
element 70% - Ca (CaO)
Kalcij hidroksid
CAS: 1305-62-0
EINECS 215-137-3VOåAKA
Skladištenje: Čuvati u originalnom,
čvrsto zatvorenom spremniku na
suhom mjestu. Ne jesti, piti ili
puštiti prilikom primjene. Čuvati na
temperaturi ispod +30°C.
ZA PREMAZIVANJE
oristiti
ik.
Neto količina: 1,2 kg VOåAKA
Proizvoač: AGRECOL Sp. z o.o.
98-400 Wieruszów, Mesznary 2, Poljska
Zemlja proizvodnje: Poljska
anja Uvoznik i distributer za BiH:
SJEMENARNA d.o.o.
iješati Fra Didaka Buntića 160A,
slojem 88220 Široki Brijeg, BiH
Tel:/fax: +387 39 700 00
info@sjemenarna.com, www.sjemenarna.com
Uvoznik i distributer za Hrvatsku:
GardenPetHome d.o.o.

Zaštitite voćke od pucanja kore

Vjenceslava Rihtera 6, 10020 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 1 7077 984
info@gardenpethome.eu,

nastale izmjenom temperatura

www.gardenpethome.eu
Rok trajanja (broj partije): vidjeti na

tijekom zimskih dana.

pakiranju.

pl-pl.facebook.com/fanpage.Agrecol/
bijele
,
e treba Dezinficirajte koru i spriječite
nastajanje gljivica i lišajeva na
abla bi
mazivati

vašim voćkama i ukrasnom drveću.

5 902341 612933
Croatia Asistencija - Pomoć na cesti
Uz policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Croatia osiguranju možete
zaključiti i policu osiguranja koja će vam omogućiti besplatnu pomoć na cesti u slučaju
prometne nezgode, kvara na vozilu, nemarnog rukovanja vozilom i vanjskih utjecaja. Vrijedi 12
mjeseci od datuma ugovaranja, a vezana je uz vozilo tj. broj šasije tako da usluge može
koristiti bilo koja osoba koja upravlja vozilom bez obzira bila ona vlasnik, osiguranik ili ne.

Paket Croatia Asistencije uključuje usluge:

Kontaktni centar Neograničeno

Pomoć na cesti 400 KM
Prijevoz vozila 900 KM
Zamjensko vozilo 2 dana / 100 KM po danu
Smještaj za vozača i suputnike 1 dan / 100 KM po osobi
Čuvanje vozila 7 dana
Dostava vozila nakon popravka 50 KM

Osiguranje vrijedi i primjenjuje se na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne

Gore i Slovenije. Croatia Asistenciju mogu zaključiti fizičke i pravne osobe i to za sva osobna i
laka gospodarska vozila (do 3,5t ukupne dopuštene mase). Cijena paketa je 25 KM, bez obzira
na marku, tip i starost vozila.

Sretan i bezbrižan put, želi Vam Croatia osiguranje.

 35

VULKANO – najbolje organsko

gnojivo za hercegovačke vinograde
U posljednjih nekoliko godina, na području Hercegovine, u ponudi se nalazi nekoliko vrsta organskih
gnojiva koja manje-više imaju slične značajke i namjenu. Ipak se jedno gnojivo, po svojim značajkama,
izdvaja iz te skupine. Gnojivo koje je potpuno različito od drugih, gnojivo koje sadrži željezo i magnezij.
VULKANO je organsko gnojivo
pripremljeno od mješavine različitih
organskih gnojiva uz dodatak željeza,
magnezija i sumpora. Pored osnovnog
sastojka NPK koji je u odnosu 3 : 3 :
3, Vulkano sadrži 2% magnezija i 5%
željeza. Željezo i magnezij su vezani za
organsku tvar i tako lako dostupni svim
usjevima, pa čak i u tlima s visokom pH-
vrijednosti. Vulkano je idealno gnojivo
za sprječavanje, ali i liječenje, kloroze
kod vinove loze, voća i ukrasnog bilja.
Organsko gnojivo Vulkano koristi
se za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili
kod presađivanja, te prilikom jesensko-
zimske gnojidbe voćaka, vinove loze,
povrća i cvijeća, ukrasnog bilja, a pose-
bice tamo gdje tlo pokazuje simptome
„umora“ i nedostatak željeza i magne-
zija. Posebno je prikladno za gnojidbu
vinograda i voćnjaka tijekom jeseni.
Problem željeza i magnezija je po-
sebno izražen na području Hercegovi-
ne, pa će ovo gnojivo uvelike olakšati
rješavanje problema kloroze mnogim

vinogradarima, voćarima, ali i drugim može rasuti po površini tla, te naknad-

proizvođačima.
Ovo gnojivo je posebno prikladno za
gnojidbu vinove loze i voćaka koji su
posađeni na alkalnim tlima koja „pate“
od pomanjkanja željeza i magnezija, a
takvih je tala puno na području Her-
cegovine. Može se koristiti tako da se
unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se
no zaorati. Najbolje razdoblje godine za
primjenu Vulkana jest jesen.
Veličina i oblik pelete omogućavaju
gnojidbu primjenom traktorskih rasipa-
ča za mineralna gnojiva. Naime, pelete
su promjera 3 mm tako da se lako raz-
bacuju ručno, ali i rasipačima mineral-
nih gnojiva.

Doza ovoga gnojiva ovisi o kulturi:

- za voćke u proizvodnji, doza Vulkana iznosi 150 – 200 kg/dulum
- za povrće doza je 120 – 150 kg/dulum
- za vinovu lozu stariju od 5 godina je 150 – 200 kg/dulum
- za ukrasno i aromatično bilje koristi se u dozi od 150 – 200 kg/dulum
- za cvijeće u staklenicima 60 – 120 g/m2

BROJ 118 • STUDENI 2019.

 37

Kumkvat – vrsta agruma

koja dozrijeva tijekom zime
Kumkvat je relativno nova vrsta agruma koja se sve više susreće na području Hercegovine.
Karakteristična je po tome što se plodovi konzumiraju zajedno s korom. Dobro podnosi niske
temperature.

S
tablo je zimzeleno, sporog rasta,
ovisno o vrsti može narasti od
2,5 do 4,5 m visoko. Razdoblje
mirovanja iznimno je dugo pa cvjeta u
lipnju ili srpnju. Stablo podnosi i tem-
perature oko -1 °C, pa i niže, upravo
zahvaljujući dugom razdoblju
mirovanja. Lišće strada na
-8 °C, a plodovi na -5 °C.
Podnosi niže tempe-
rature od vrsta roda
Citrus. Listovi su na
licu zeleni i sjajni, a
na naličju blijedozelene
boje. Cvjetovi su bijeli, mi-
risni, sastavljeni od pet mesnatih latica
te dvospolni.
Plodovi su okrugli ili ovalni, sitni, du-
žine 2 – 5 cm, s 3 – 6 pregrada u plodu.
Iako kumkvat podnosi niske tempe-
rature, ipak u toplijoj klimi daje veće,
slađe i sočnije plodove.
Sazrijeva u kasnu jesen pa do sre-
dine zime. Boja ploda ovisi o vrsti, od
žutonarančaste do narančaste. Kora
plodova je sjajna, mekana, najukusni-
ja je i najaromatičniji dio ploda, dok je
meso sa sjemenkama kiselkasto i bla-
go gorkasto. Jedu se uglavnom svježi, s
korom, ali se i prerađuju u marmelade,
sirupe, likere ili se ušećeri.
se za ljetnog razdoblja. Često ga može-
mo pronaći, na području Hercegovine, u
loncima na terasama i balkonima obi-
teljskih kuća. Treba ga prihranjivati ti-
jekom vegetacije gnojivom za agrume,
svakih 15 dana.
Sortiment
Poznato je više sorti
od kojih se najčešće
uzgajaju dvije, Nagami
koja ima plodove ovalnog
oblika i Meiwa čiji su plodo-
vi okruglog do blago ovalnog
oblika. Obje sorte mogu se pronaći
u voćnim rasadnicima. Osim što se ra-
zlikuju po oblicima ploda, Meiwa ima
sitnije i svjetlije listove i slađe plodove.
Naraste 2 – 3,5 m u visinu. Sorta Naga-
mi može narasti 3 – 4,5 m, a plodovi su
blago gorki, dok je pulpa kisela.

Uvjeti uzgoja
Kako podnosi niske temperature,
uzgaja se na otvorenom u području s
manje oštrom klimom. Riječ o razmjer-
no malom dekorativnom stablu, pa se
uspješno može uzgajati u loncima u
području s oštrom zimom, u plaste-
niku ili na verandi. Ne podnosi naglu
promjenu temperature. Ako se uzgaja u
loncima u uvjetima oštrije klime, iznosi
BROJ 118 • STUDENI 2019.
38
Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i ostali štetni glodavci napuštaju prirodna staništa i
zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. Pošto znaju napraviti
velike štete, potrebno ih je što prije početi uništavati kemijskim deratizacijskim sredstvima.
Hladniji dani donose više
problema s miševima i
štakorima
Z
animljiv je podatak da štakor za
samo godinu dana može pojesti
do 25 kg žitarica, a još više hrane
uništiti njezinim razvlačenjem ili one-
čistiti izmetom. Ipak, prava opasnost
prijeti od niza bolesti, a istraživanjem
je potvrđeno da štakori prenose više od
20 različitih bolesti na ljude i životinje.
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-
znice i kuge, ali i od bjesnoće, ako zara-
ženi štakor ugrize čovjeka. Posebno su
agresivne pojedine vrste (sivi štakor),
što dokazuju slučajevi ugriza od kojih
su znali nastradati djeca, sitnija stoka,
perad, čak i mačke u prigradskim nase-
ljima. Također, postoji i realna opasnost
od trihineloze kojom se čovjek zarazi
konzumirajući već zaraženo svinjsko
meso, kao i od leptospiroze kojoj je
izvor zaraze goveđe meso. Dakle, riječ
je o vrlo opasnim životinjama čija na-
zočnost nikoga ne bi trebala ostaviti
ravnodušnim.
Danas se za suzbijanje štetnih gloda-
vaca koriste gotovi mamci. Njih je do-
voljno postaviti na skrovita mjesta po
kojima se miševi i štakori obično kreću,
hrane i gnijezde. Takva se mjesta lako
uočavaju po ostatcima izmeta, načetim
dijelovima sjemenki i ostalim otpacima
hrane. Međutim, od velike je važnosti i
sami nadzor mamaca što podrazumije-
va njihovo stalno nadopunjavanje, sve
dok ih glodavci ne prestanu jesti.
Što koristiti za suzbijanje
miševa i štakora?
U praksi su se za potrebe obiteljsko-
ga gospodarstva najprikladnijim poka-
zali mamci na osnovi bromadilona, bro-
difakuma, flokumafena i diefetialona.
Spomenute mamce možete nabaviti u
manjim, praktičnim pakiranjima u sva-
koj bolje opskrbljenoj poljoprivrednoj
ljekarni. Svakako potražite i odgovara-
juću stručnu pomoć jer postoje tipovi
mamaca prikladni za uporabu u suhim
i zatvorenim prostorijama, gospodar-
skim i stambenim zgradama i mamci
namijenjeni za vlažne prostorije. Za
domaćinstva su se posebno djelotvor-
nim pokazali meki mamci – MIŠOMOR
s okusom jagode. Danas na tržištu
postoje posebne „zaključane kutije“ u
koje se postavljaju mamci kako bi se
otklonila i svaka mogućnost neželje-
noga trovanja stoke i kućnih ljubimaca.
Uz pravilnu primjenu gotovih ma-
maca više nećete morati strahovati od
„nepoželjnih podstanara“ koji svake
godine (kako su izračunali stručnjaci
i statističari) na području BiH naprave
izravne štete u vrijednosti od cca 100
milijuna konvertibilnih maraka.
• S obzirom na to da su glodavci
životinje koje veliku pažnju pokla-
njaju osobnoj higijeni (lizanjem
čiste pojedine dijelove tijela: noge,
krzno), ta se osobina iskorištava u
suzbijanju. Naime, danas na tržištu
postoje posebni kemijski pripravci u
obliku paste kojima se premazuju
mjesta po kojima se glodavci kreću.
Nakon što prijeđu preko tih površi-
na, glodavci ližući i čisteći vlastito
tijelo, u probavni sustav unose ke-
mijski pripravak koji uzrokuje njiho-
vo ugibanje. Jedan od takvih pripra-
vaka je MURIN – pasta koja je vrlo
učinkovita u suzbijanju glodavaca.
BROJ 118 • STUDENI 2019.
 41

Dimnjačar – odlično rješenje

za začepljene dimnjake
Posljednjih godina u cijelom svijetu sve više pozornosti se posvećuje čuvanju i
zaštiti okoliša. Upravo su različita sredstva za čišćenje velikim dijelom ugroža-
vala naše prirodno okružje. Međutim, danas je taj problem riješen uvođenjem
eko-kompatibilnih tehnologija pod čijim nadzorom su dobiveni i Facco proizvodi.

S
tari dimnjačari sa zaprljanom
odjećom i plućima punim čađi još
su prisutni samo u našim mislima
i sjećanjima. Ali, kada je zanat malo-
pomalo počeo izumirati najzadovoljniji
su bili dimnjačari jer su sačuvali svoje
zdravlje. Ipak, malo tko zna da je iščeza-
vanju dimnjačara doprinio revolucionar-
ni proizvod koji FACCO danas predstavlja
u novom i boljem izdanju. Dakako, riječ
je o proizvodu Dimnjačar koji se nalazi
u praškastom stanju. Tajna praha leži u
kemijskoj reakciji koja se aktivira kada
proizvod dospije u kontakt s toplotom
ugljena razvijajući na taj način paru
koja odmah pročišćava dimnjak tako da
nema potrebe za fizičkim uklanjanjem
čađe. Dakle, jednim jednostavnim po-
kretom i bez prljanja Dimnjačar omogu-
ćuje dobar protok zraka, što je neophod-
no da bi se spriječilo zadržavanje dima u
domaćem ambijentu i da bismo uživali
samo u lijepom ugođaju kamina.

Vrlo jednostavna primjena poručuju za peći, peći na drva ili kamine dimnjaka i kanala. Osim toga, primje-
Osim toga, primjena ovoga učinko- srednjih dimenzija svakih 20 dana. nom ovoga revolucionarnog i jedinstve-
vitog praškastog proizvoda je prilično Ako se proizvod ispravno i redovito nog proizvoda u velikoj mjeri umanjujete
jednostavna jer je dovoljno nekoliko koristi, Dimnjačar vam jamči čistoću rizik od nastanka opasnih požara.
sati prije same primjene upaliti vatru u
peći na drva ili kaminu da bi se cijevi ili
kanal dimnjaka dobro ugrijali. Nakon što
rasplamsamo vatru, trebamo otvoriti do
pola poklopac za protok zraka i posuti
Dimnjačar prah po vrelom žaru. Nakon
nekoliko minuta potrebno je ponovno
otvoriti poklopac. Razumljivo je da se
uporaba Dimnjačara preporučuje pri-
je nego što se cijevi previše zatrpaju ili
budu potpuno začepljene od čađe. Dakle,
važna je preventivna primjena proizvoda
čije se količine od jednog pakiranja pre-

BROJ 118 • STUDENI 2019.

42

Zaštita voćaka i vinove

loze početkom zime
Tijekom zime na mnogim voćnim vrstama i vinovoj lozi prisutni su razni štetni organizmi.
Iako ti štetni organizmi, u zimskom razdoblju, u pravilu ne čine štete, ipak se suzbijaju jer, ako
ih se ne suzbije tijekom zime, oni tijekom vegetacije mogu pričiniti ozbiljne štete.

Z
aštita tijekom zime kod većine
voćnih vrsta s razlogom se smatra
osnovnom zaštitom, jer u voćnjaci-
ma u kojima je pravodobno provedena
kvalitetna zaštita tijekom zime, tijekom
vegetacije, ima puno manje problema s
mnogim štetnim organizmima. Gotovo
da i nema voćne vrste na kojoj zaštita
protiv štetnih organizama provedena
tijekom zime neće biti od manje ili veće
koristi.
Ovitex je insekto-akaricid koji se ko-
risti za suzbijanje štetnih vrsta kukaca
koji prezimljavaju u različitim stadijima
na voćkama i vinovoj lozi, te za suzbija- na voćkama i vinovoj lozi. sporije pa može doći do paleži.
nje jaja crvenoga voćnog pauka. Koristi Mogu biti fitotoksična Ne smiju se koristiti u smjesi sa sum-
se tijekom mirovanja vegetacije pa sve pa se trebaju primje- porom i barem 2 tjedna od tretiranja
do pred cvatnju, u dozi 0,6 – 0,7 l/du- njivati uz oprez (pa- sumporom.
lum i uz utrošak minimalno 150 l vode ziti na koncentraciju). Parafinska ulja su manje toksična
po dulumu. Bolje ih je koristiti pri za sisavce, a zbog načina primjene nisu
Za razliku od mineralnih ulja (bijelo nižim temperaturama štetna za korisne organizme.
ulje) čija je primjena dopuštena samo i suhom vremenu.
na voćkama, vinovoj lozi i drugim dr- Problem pri visokim Ovitex možete koristiti i za zaštitu
venastim biljkama tijekom mirovanja temperaturama je agruma (mandarina, limun, na-
vegetacije, parafinska ulja se mogu kori- vodeni stres, pa do- ranča, grejp i dr.) od napada štita-
stiti i u vegetaciji. Parafinska ulja djeluju lazi do venuća lista, stih uši koje na ovim voćnim vrsta-
gušenjem jaja i jedinki (lisne uši, štitaste a kod vlažnog vre- ma pričinjavaju velike probleme.
uši, grinje, lisne buhe...) koje prezimljuju mena ulje isparava

BROJ 118 • STUDENI 2019.

 STAKLENA AMBALAŽA
Široka ponuda (ukrasnih) boca,
tegla, čepova, poklopaca…
Sve što vam je potrebno od staklene ambalaže
možete pronaći u Vetro asortimanu.

Potražite u
Više od trgovine! Sjemenarna
agrocentrima.
46

Crvena palmina pipa

prisutna i u BiH
Crvena palmina pipa je jedan od najvažnijih štetnika palmi, podrijetlom iz Azije gdje je široko
rasprostranjena. Na području EPPO regije pojavila se 1992. u Egiptu, a u nama susjednoj Hr-
vatskoj 2011. godine. Na području Bosne i Hercegovine prisutna je od 2019. godine kada je prvi
put utvrđena na području Čapljine i Neuma na palmi vrste Phoenix canariensis.

C
rvena palmina pipa (Rhynchopho-
rus ferrugineus (Olivier, 1790)) je je-
dan od najznačajnijih štetnika pal-
mi. Potencijalni domaćini ovog štetnika
su većina palmi (Arecaceae) koje rastu
na našem području (Phoenix canarien-
sis, Trachycarpus fortunei i Washingtonia
filifera). Crvena palmina pipa je podrije-
tlom iz Azije gdje je široko rasprostra-
njena. Sredinom osamdesetih godina
prošlog stoljeća počela se širiti prema
zapadu. Na području EPPO regije poja-
vila se 1992. u Egiptu, a potom 1994. u
Italiji i Španjolskoj. U Izraelu i Jordanu
prisutna je od 1999. godine, u Turskoj od
2005. godine, na Cipru od 2006., kao i
u Grčkoj i Francuskoj. U Maroku je utvr-
đena 2008. godine, a u Gruziji i Sloveniji
2009. U Hrvatskoj je prvi put registrira-
na u kolovozu 2011. godine na lokalitetu
Turanj u Zadarskoj županiji.
Izgled štetnika
Imago crvene palmine pipe je duga-
čak 20 – 40 mm. Tijelo mužjaka crvene
palmine pipe je izduženo ovalno, crven-
kastosmeđe do crne boje. Jaja crvene
palmine pipe su bjelkastožute boje,
glatka, vrlo sjajna, valjkasta oblika sa
zaobljenim vrhovima. Ličinka je izdu-
ljenog oblika, bez nogu, bjeličaste boje.
Ličinka je dugačka oko 40 mm. Kuku-
ljica je smještena u kokonu kojeg pravi
od biljnih vlakana. Kukuljica je dugačka
oko 4 cm. U početku je blijedožućkaste,
a kasnije smeđe boje.
Odrasli oblici crvene palmine pipe
nisu osobito dobri letači, ali mogu letjeti
na veće udaljenosti u potrazi za biljkama
domaćinima. Ove kornjaše posebno pri-
vlače oštećene palme odnosno odumiru-
ći ili oštećeni dijelovi palmi, ali je moguće
da i neoštećene palme budu napadnute.
Na oštećenim palmama, mužjaci crvene
palmine pipe, izlučuju poseban feromon
koji privlači ostale jedinke na okupljanje
i grupiranje.
Izgled šteta
Oštećeni listovi izgledaju kao da
su rezani škarama, a to je posljedica
ishrane ličinki na lišću dok je još bilo
nerazvijeno. Simptomi koji upućuju na
zaraženost palmi crvenom palminom
pipom su i suhi listovi na potpuno ze-
lenoj krošnji, koji odumiru zbog ishrane
ličinki u njihovoj bazi. Kasnije, štete se
pojavljuju kao rupe pri bazi palminih
listova. Pri bazi oštećenih palminih
listova moguće je, osim ličinki, naći i
kukuljice te kokone pipe. Jasan znak
prepoznavanja napadnutih palmi je
simptom „kišobrana“ kada se stariji li-
stovi objese te dolazi do venuća i žuće-
nja, a sve to nalikuje na stresno stanje
biljke uzrokovano sušom.
Suzbijanje
Kemijske mjere suzbijanje crvene
palmine pipe podrazumijevaju primjenu
različitih kemijskih pripravaka na osnovi
imidakloprida i klorpirifosa. U Kataloniji
(Španjolska) preventivno tretiranje obu-
hvaća tri tretiranja: 1. klorpirifos krajem
ožujka, početkom travnja; 2. tretiranje
imidaklopridom u srpnju i 3. tretiranje
ponovno klorpirifosom krajem listopa-
da, početkom studenog. Kurativno treti-
ranje sastoji se od pet kemijskih tretma-
na, naizmjence primjenom klorpirifosa i
imidakloprida, s tim da tretman započi-
nje primjenom klorpirifosa. Vrlo je bitno
istaknuti da se prskanje krošnje mora
obavljati odozgo s količinom vode od 10
do 20 litara po biljci (ovisno o visini pal-
me). Time se postižu najbolji rezultati i
palme je moguće spasiti.

BROJ 118 • STUDENI 2019.

 25%
do
Ušteda struje
KONVEKTORI I RADIJATORI

24 mj.
Garancija
(Osiguran servis)

Programiranje
.ba
nobel

Model F 129
www. 24/7

Možete podesiti dane

i sate grijanja uređaja.

U SVIM TRGOVINAMA SJEMENARNE

Proizvodi:
• Kupinovo vino
Vl. Ivan Naletilić - Šarić
• Liker od kupina
Kranjčevićeva 15 • Pekmez
88220 Široki Brijeg • Pekmez sa stevijom
Tel.: 039 704-437 • Sok
Mob.: 063 389-871 • Sirup
50

ZANIMLJIVOSTI
Drvo putnika – omiljeno parkovsko stablo
Drvo putnika (Ravenala
madagascariensis) je jedno od
omiljenijih parkovskih staba-
la, porijeklom s Madagaskara.
Naziv ove biljke povezan je s
legendom prema kojoj je ona
putniku uvijek predstavljala
izvor svježe pitke vode. Zaista, mnogo se kišnice sakuplja u
pazušcima snažnih lisnih peteljki koje su pri osnovi presjeka
u obliku slova „u“. No, da bi koristio tu vodu, čovjek mora biti
neposredno pred «umiranjem» od žeđi. Kišnica je, naime,
puna odumrlih listova, ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih
stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u
smjeru sjever-jug, samo je pusta priča. Neobično snažni cvje-
tovi ne mogu se sami otvoriti. Potrebna im je pomoć lemura,
tipičnih polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu
obilno nagrađeni nektarom.
Bijeli luk – lijek za mnoge tegobe
Bio je poznat već Egipćani-
ma, Grcima i Rimljanima. Dosta
je rasprostranjen, iako se troši
u manjim količinama. Rabi se
kao začin, sirov ili kod kuhanja
različitih jela. Ima tipičan miris
koji mu daje eterično ulje. Bijeli
luk sadrži fitoncide, koji djeluju baktericidno pa se koristi kao
narodni lijek. Prvi zapisani štrajk u povijesti, koji se zbio u
drevnom Egiptu, prouzročen je upravo izbacivanjem češnjaka
iz svakodnevne prehrane robova. Kroz povijest ga se koristi-
lo i kao lijek za astmu, ubod škorpiona, a tijekom srednjega
vijeka vjerovalo se da je lijek za kugu. Godine 1858. Louis Pa-
steur zapisao je da bakterija ugine nakon što je bila tretirana
češnjakom. Još od srednjeg vijeka, češnjak se koristio za lije-
čenje rana, aplicirao se izravno na rane, u komadu ili usitnjen,
da bi inhibirao širenje infekcije.

Pustinjska ruža ne podnosi vodu Sljez – cvijet koji traje samo jedan dan
Pustinjska ruža (Adeni- Sljez je vrsta koja raste u
um obesum) omiljena ukra- obliku grma sa savijenim gra-
sna biljka u Aziji i Africi; nama koje leže na tlu. Rijetko
prvobitno rasprostranjena oblikuje stablo. Cvjetovi su
u istočnoj Africi od Etiopi- veliki do 12 cm s oko 2 cm ve-
je do južne Afrike. Dok se likom vanjskom čaškom. Zbog
druge ukrasne biljke mora- sjemenki koje plivaju u vodi
ju zalijevati, pustinjska ruža se mora čuvati od viška vode. sljez se raširio svijetom. Njego-
Ona potječe iz vrlo suhih područja i ono malo potrebne vode va kora sadrži stabilna vlakna
akumulira u svojim deblima. Ako dobije više vode nego joj je od kojih se proizvodi užad, mreže, a u pacifičkom području
potrebno, gubi listove. Iako se biljka smatra otrovnom te se i suknje. Savijene grane služe kao držači za čamce. Cvjetovi
njen mliječni sok čak koristi kao otrov u strelicama, njom se traju samo jedan dan. Otvaraju se ujutro u žarkožutoj boji,
hrane mnoge afričke divlje životinje, očigledno zbog zaliha no kasnije postaju sve narančastiji, te navečer venu kao ta-
vode. mnosmeđi cvjetovi.

Papar – nezamjenjiv začin Vodena salata – pokrivač za jezera

Papar je najznačajniji začin, u Europi Vodena se salata pre-
poznat možda i prije rimskoga doba. težno razmnožava iz-
Crni papar nastaje fermentacijom ubra- dancima i to tako brzo da
nih nezrelih plodova koji ostaju zeleni često veliku vodenu po-
ako ih se brzo osuši ili konzervira. Kod vršinu prekrivaju mladice
bijelog papra riječ je o košticama zrelih jedne jedine biljke. Dlači-
plodova. Sušeni zreli plodovi daju ru- ce na njenim listovima ne
žičast papar koji se često miješa s pe- mogu se ovlažiti. Između
ruanskim paprom. Od ukupno 2 000 vrsta papra, veliki broj njih se stoga zadržava vrlo mnogo zraka što biljci daje jak uz-
njih se uzgaja. Tako se koriste i plodovi afričkoga papra (P. gon. Stoga po pokrivaču od vodene salate mogu trčati i veće
guineense), bengalskoga (P. longum) kubeba-papra (P. cube- močvarne ptice. tradicionalno se koristi kao hrana za patke i
ba), a kod betle-papra (P. betle) koriste se listovi. Iz korijena svinje, no već je bilo i pokušaja iskorištavanja u postrojenji-
kawa-grma (P. methysticum) priprema se u Polineziji opojni ma za dobivanje bioplina. Kod nas se vodena salata često
napitak. koristi u akvarijima, a ljeti u ukrasnim jezercima.

BROJ 118 • STUDENI 2019.

 Osigurajte svoj
dom za 1 KM/m2
KLUB godišnje

Osiguran dom ničeg se ne boji!

WEB SHOP
Zadovoljstvo naših kupaca i
poslovnih partnera vodi nas
na svim područjima našeg
poslovanja, zato smo otvorili

SJEMENARNA
vlastiti web shop i tako
kupcima na području cijele
BiH omogućili ugodnost
kupovine naših proizvoda iz
udobnosti vlastitoga doma.

Sjemenarna web shop vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda Web Shop
• Jednostavno naručivanje Sve detalje
• Sigurno plaćanje o naručivanju
(plaćanje prilikom preuzimanja preko web shopa
/isporuke robe) potražite na
našoj stranici:
• Besplatna i brza dostava u cijeloj BIH shop.sjemenarna.com
(minimalna narudžba: 60 KM)
Želimo Vam ugodnu kupovinu!

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
U agrocentrima Sjemenarne potražite
širok izbor umjetnog cvijeća,
rezanog i u lončanicama.

• Suncokret
• Tulipan
• Ruža
• Lavanda
• Orhideja
• Božićna zvijezda
• Kaktus

Potražite u
Više od trgovine! Sjemenarna
agrocentrima.