Green Garden 59

Zimski ukrasi vrta
Suptropsko i tropsko povre

Gnojidba voaka
Indijska smokva
Maslinovo ulje
Zimski ukrasi vrta
Suptropsko i tropsko povre
Gnojidba voaka
Indijska smokva
Maslinovo ulje
G r e e n G a r d e n b r o j 5 9 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 0 8 . g o d i n a V I I I c i j e n a 3 K M
BROJ 59 STUDENI / PROSI NAC 2008
3
SADRAJ
BOINA ZVIJEZDA ADVENTSKI VIJENAC BOINA PENICA 4
ZIMSKI UKRASI VRTA 5
SOBNE BILJKE 6
OLEANDER 7
ZIMA U POVRTNJAKU 8
HOKAIDO 9
JESEN JE IDEALNO VRIJEME ZA PRIMJENU
PELETIRANOG ORGANSKOG GNOJIVA 10
HERCEGOVAKI PLODOVI MEDITERANA 11
PRESAIVANJE DRVENASTIH BILJAKA ZA LJEPI
AUTOPUT 12
OGROZD 13
RADOVI U VONJAKU POETKOM ZIME 14
GNOJIDBA VOAKA 15
SUTROPSKO I TROPSKO POVRE U BiH 16
IPAK 18
NARANASTA PJEGAVOST LIA LJIVE 19
PITANJA I ODGOVORI 20
NARANA 21
OPUNCIJA 22
U CARSTVU IPKA PRIPREMA TERENA ZA PODIZANJE
VINOGRADA I VONJAKA 23
PENETROMETAR 5. SIMPOZIJ O ZATITI BILJA U BiH 24
SUMPOR I SUMPORENJE MOTA I VINA 25
MASLINOVO ULJE IZVOR ZDRAVLJA 26
MINERALI VANI U HRANIDBI STOKE 27
AKVARIJSKE KORNJAE 28
ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA,
iroki Brijeg, Knepolje b.b.
88220 iroki Brijeg,
Tel.: ++ 387 (39) 703 572,
Fax: ++ 387 (39) 705 572
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostoji
Redakcijski kolegij:
Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj,
Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko
Marketing:
Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec.
Grafko oblikovanje:
Damir anje
Tisak:
GDD POLET, Sarajevo
Fotografja na naslovnici:
Ivan Ostoji
Miljenjem Federalnog ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i porta broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine
asopis Green Garden osloboen
je plaanja poreza na promet.
Urednikova rije
Pred Vama je novi broj strunog glasila Green Garden koji na svojim
stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogra-
darstva, vinarstva, povrarstva, cvjearstva i stoarstva. U ovom broju
posebno istiemo lanke iz oblasti voarstva, iz kojih moete doznati
sve o ogrozdu, cijenjenoj i sve zastupljenijoj vonoj vrsti. Osim toga,
nipoto nemojte propustiti proitati prilog posveen ipku i njegovim
preraevinama iji se proizvodi preporuuju iz razloga to su idealni za
nadolazee hladne zimske dane. Pored toga, doznajte zato je narana
stekla epitet zimskog uvara zdravlja. I na koncu, na zahtjev vjernih i-
tatelja, priredili smo lanak o opunciji, ukusnom ljekovitom vou.
Nadalje, zbog sve eih upita, koji kontinuirano pristiu u nau
redakciju, gledano sa strune strane, detaljno smo pripremili prilog o
peletiranim organskim gnojivima. U njemu moete doznati sve o pred-
nostima spomenutog gnojiva kao i zato se ono preporua za jesensku
gnojidbu voaka i vinove loze. A osim gnojidbe voaka donosimo Vam
prilog o radovima u vonim nasadima poetkom zime a to se, prije
svega, odnosi na plavo prskanje kao i zatitu stabala od tetnih gloda-
vaca.
S druge strane, poto je vrijeme pretakanja vina, naim vinarima
bit e vie nego interesantan prilog o sumporenju vina, kao i o novim
proizvodima koji su se pojavili na naem tritu a upravo su vezani za
tehnologiju pravljenja vina.
Meutim, u naem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost
privlae stranice o cvjearstvu, iz kojih izdvajamo prilog o sobnom bilju
koje je predvieno za uzgoj u odgovarajuim prostorijama. Tako se po-
sebne cvjetne vrste predviaju za spavae sobe dok su odgovarajue
sobne biljke vie prilagoene kuhinjskim prostorijama. O tomu ali i o
boinoj zvijezdi proitajte u stranicama posveenim cvjearstvu.
Iz oblasti povrarstva, pored redovitog kalendara sjetve, pripremili
smo Vam niz zanimljivih lanaka iz svijeta povra. Posebno izdvajamo
lanak o suptropskom i tropskom povru poput kivana, ioke, umbi-
ra, graha metraa i dr. Nita manje nije interesantan ni prilog o japan-
skoj tikvi Hokaido. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da
sami detaljno prelistate na i Va Green Garden, a ukoliko smo neto
propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti.
Urednitvo
BOINA ZVIJEZDA to nakon kupnje?
Adventski vijenac
Boina penica
Prema vjerovanju prasta-
novnika Meksika, odakle biljka
potjee, svoj izgled zahvaljuje
astekoj boginji kojoj je zbog ne-
uzvraene ljubavi puknulo srce i
iz kapljica njezine krvi izrastao je
vatreni cvijet.
Oplemenjivai su se malo
poigrali pa danas imamo bijele,
krem i ruiaste primjerke. Najtra-
enije su jarkocrvene. Botanika
znanost nam otkriva da Boina
zvijezda zapravo ima siune, pri-
lino neugledne ute cvjetie, a
ono to nazivamo cvijetom, obo-
jeni su pricvjetni listovi (brakteje).
Prilikom kupnje izaberite
vrstu Boinu zvijezdu, bez u-
tog lia, s nekoliko otvorenih
cvjetova, dok joj ostali jo treba-
ju biti i pupu.
Biljku staviti na dobro osvi-
jetljeno mjesto, uz prozor, ali
daleko od propuha i izvora to-
pline. Optimalna temperatura za
njezin napredak je 18 do 21
o
C.
Zalijevajte je obilno, odstajalom
mlakom vodom, a tijekom cvat-
nje dobro ju je svako dva tjedna
prihranjivati tekuim gnojivom
za cvatue lonanice. Izmeu
dva zalijevanja pustite da se sup-
strat lagano prosui. U grijanim
prostorijama svakodnevno je pr-
skajte vodom po listovima.
Kad cvatnja zavri i brakteje
otpadnu, biljka se prestaje zali-
jevati. Tada e odbaciti i ostale
listove, pa joj stabljiku podree-
mo na 10 cm. Mjesto reza posuti
ugljenom prainom ili pepelom
i ostaviti je na umjereno toplom
mjestu, zatieno od izravnog
sunca i ne zalijevati 4-6 tjedana.
Poetkom proljea postupno
poeti sa zalijevanjem, a u svib-
nju je presaditi u svje kompost.
Kad se pojave novi izbojci,
treba ostaviti samo 4-5 najsna-
JOSIP BRKLJAA, ING.
Legenda o nastanku Boine zvijezde
Prema staroj Meksikoj legendi, prva Boina zvijezda nastala
je iz molitve dvoje seoske djece, djevojice Marije i njezina br-
sta Pabla. Bili su toliko siromani da nisu mogli kupiti dar malom
Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja
umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim u-
dom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice.
U vrijeme Doaa sveani
adventski vijenac susreemo na
mnogim mjestima. Prisutan je u
svim crkvama, premda nije litur-
gijski propisan, no sve ee ga
nalazimo i na poasnom mjestu
po kuama, u obiteljima, u razli-
itim ustanovama od vrtia do
hotelske recepcije, na TV ekranu
i u asopisima. Adventski vijenac
se postavlja na stol ili vrpcom
objesi o strop. Uz malo truda
moe ga nainiti svatko, to je
najbolja varijanta, ali i kupiti u
cvjearnici, na trnici. Ima jed-
nostavnih i raskonijih, ali uvijek
su to u krug spletene zimzelene
granice, ukraene raznobojnim,
najee ljubiastim, vrpcama
(ljubiasto je u katolikom bogo-
sluju boja doaa). U vijenac su
okomito utaknute etiri svijee.
One se pale postepeno, po jed-
na vie svaki od etiri adventska
tjedna. Adventski vijenac nije
samo lijepi cvjetni aranman u
hladno zimsko doba, nego on na
specifan nain okuplja ukua-
ne, podsjea ih da neto dolazi,
potie da to ekaju.
Boina penica se uobiaje-
no sije od Svete Barbare do Sve-
te Lucije -13. prosinca. Sjetva se
obavlja u posebne posude koje
su neto ire od standardnih ali
i dublje. Prije same sjetve peni-
ca se najee namae u mlakoj
vodi (desetak sati). Nakon toga
penica se vadi iz vode i ravno-
nijih, ostale ukloniti. Pojaano
zalijevati i dohranjivati. Od kon-
ca rujna biljka se zamrauje pri-
krivanjem crnom najlonskom
vreom, u razdoblju od rane ve-
eri do sljedeeg jutra. Dnevno
joj treba 14 sata mraka u trajanju
od 8 tjedana.
Kao nagrada za uloeni trud
su obojene brakteje vae Boi-
ne zvijezde.
mjerna rasporeuje u posudu u
sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje
se obavlja svaki dan raspriva-
njem vode po penici.
Sa zalijevanjem ne treba pre-
tjerivati jer moe doi do propa-
danja penice.
Boina zvijezda
Adventski vjenac
Boina penica
4
Ilex aquifolium
selekcije-boikovina, boika
Crvene bobice boikovine na
podlozi od sjajnog, zelenog lia
daju privlanost vaem vrtu od
listopada do sijenja. Vrsta ima
mnotvo sorti koje se natjeu
u svojoj posebnosti: Baccifo-
va - ima ute plodove; Golden
Milkmaid& Lawsoniana- imaju
listove proarane uto-zelenim
nijansama, s glatkim rubom;
Golden Qeen-uto obrubljeni
listovi; Ferox- listovi prekriveni
bodljikama.
Boikovina sporo raste, ali
doivi duboku starost. Podnosi
svako vrtno, dobro propusno tlo.
Uspijeva na osunanim ili lagano
zasjenjenim mjestima, zatie-
nim od jaeg vjetra.
Vano je zapamtiti da su skoro
sve sorte ili muke ili enske biljke
(jednodomna biljka), to znai da
ih moramo saditi u skupinama,
da osiguramo stvaranje bobica.
Sorta J.C. van Tolje samooplod-
na i moe ii samostalno.
Boikovina se obino uzgaja
kao grm, ali s vremenom moe
izrasti i u malo stablo. Iako je ne
treba redovito orezivati, podnosi
i otro orezivanje, pa se katkad
upotrebljava za ivicu. Ljeti ore-
zujemo pojedinane grmove,
ivicu u proljee. U slobodnoj
prirodi (samonikla) zakonom je
zatiena od 1961. g.
Arbutus sp.
planika, jagodnjak
Vrsta koja se najee moe
nai u rasadnicima je A.unedo.
Samonikla prisutna je na cijelom
Sredozemlju. Ovaj lijepi vazda-
zeleni grmi otkriva svoju ne-
obinost u jesensko-zimskom
periodu. Bijeli cvjetovi skupljeni
u cvat pojavljuju se zajedno s
plodovima, koji su bili cvjetovi
prethodne godine. Plodovi su
bezukusni, naranasto-crveni,
u narodu poznati pod imenom
maginje.
Jasminum azoricum
jasmin pravi
Poluotporna vazdazelena
penjaica, s brojnim mirisnim
cvjetovima. Znak prepoznavanja
jasmina je oblik cvijeta; kratka
cjevica i bijele latice u obliku
zvijezde. Vrijeme cvatnje je ljeto,
a u krajevima s blagom klimom
ZIMSKI UKRASI VRTA
Veina ukrasnog bilja u vrtu zimi miruje, jedan mali ali vrijedan broj vrsta pobrinuo se da unese
ivost u taj smiraj. Svojim cvjetovima, plodovima ili lijepo oblikovanim i obojenim granama uno-
si ivost u vaem vrtu zimi
JOSIP BRKLJAA, ING.
potrebno. Vrsta J. nudiforum je
vrlo popularan zimski jasmin s
njeno utim cvjetovima.
Gaultheria sp.
gaulterija
Vrsta Gaultheria procumbens.
otporna je na hladnou. Trai
polusjenovite lokacije i vlano
tlo bez vapna. Prikladna je za
sadnju ispod biljaka kao to su
gotovo cijelu godinu. Prema tlu
nema posebnih zahtjeva, pa e
uspijevati u svakom dobro pro-
pusnom vrtnom tlu. Najbolje
ga je posaditi uz zatieni zid na
junoj strani. Jasmin je povijua
pa mu treba osigurati oslonce
uz koji e se privezati. Naraste
visok 3-5m. Moe posluiti i kao
pokriva tla, a grane koje prua
po tlu lako se zakorjenjuju i tako
iri. Sadi se u jesen ili rano pro-
ljee. Orezivati u proljee ako je
Ukrasnu vrijednost daje i
kora koja se ljuti. Visina do koje
planika moe izrasti je 1-3 m.
Podnosi svako vrtno tlo. Priklad-
na je za sunane poloaje, ali
podnijet e i polusjenu. Sadimo
je u proljee ili jesen. Dobro je
posaditi nekoliko biljaka zajed-
no radi opraivanja. Obrezivanje
nije nuno, ako je potrebno, to
obaviti u jesen.
rododendroni i kamelije. Ne pre-
rasta visinu pedlja (oko 12 cm).
Ima ovalne koaste listove, sjaj-
ne i tamnozelene. Cvate zvonoli-
kim ovjeenim cvjetovima bijele
boje, slinim cvjetovima uri-
ce. Cvatnja se protegne u jesen,
kada se na biljci nalaze istovre-
meno s plodovima, a listovi u to
vrijeme poprimaju crvenkastu
boju. Sredinom ljeta moemo
odrezati svaku treu stabljiku da
bismo potaknuli novi, snaniji
rast. Biljka se moe uzgajati i bez
rezidbe.
Boikovina doivi duboku starost
Maginje - plodovi Arbutusa
Cvjetovi jasmina jakog mirisa
Crveni plodovi gaulterije
5
To ne znai pravilan izbor
mjesta na kome e ljepota bilj-
ke najvie doi do izraaja nego
i odabrati biljke koje e u tim
uvjetima moi normalno napre-
dovati. Da bi se postiglo i jedno
i drugo, moraju biti ispunjeni
odreeni preduvjeti: biljkama
treba osigurati prikladnu tem-
peraturu i potrebnu svjetlost.
Prostori u kui ili stanu gdje naj-
ee drimo biljke su: hodnici,
dnevni boravak, kuhinja, ku-
paonica, a vrlo esto i spavae
sobe. Biljke najee drimo u
dnevnom boravku ili hodniku,
ali isto tako biljke je mogue
drati u kuhinjama i spavaim
sobama ukoliko za po postoje
minimalni uvjeti.
KUHINJA
Veina ljudi dobar dio vre-
mena provodi u kuhinji. Dok
domaica u njima priprema
jela ili obavlja neki drugi po-
sao, biljke pridonose stvaranju
ljepeg i ugodnijeg ambijenta.
Kuhinje koje su dovoljno osvi-
jetljene, a temperatura u nji-
ma ujednaena, prikladne su
za mnoge biljke. Razina vla-
nosti u kuhinjama obino je
visoka zahvaljujui pari. Listo-
vi biljaka postanu brzo masni
i pranjavi, pa ih je potrebno
ee istiti. U kuhinjama bo-
lje uspijevaju biljke s debelim
i sjajnim listovima. Biljke u ku-
hinjama potrebno je redovito
zamjenjivati novim.
Biljke koje se mogu drati u
kuhinji:
Begonia rex begonija
Chrysanthemum x morifolium-
krizantema
Coleus blumei ukrasna kopriva
Epipremnum aureum scindapsus
Hedera helix obini brljan
Impatiens walleriana vodenika
Saintpauilia - ljubiica
Tradescantia fuminensis rijeni
puzavac
Zebrina pendula srebrna puza-
vica
Vodenika je vesela biljka koja
slobodno cvate. Postavljena na
kuhinjski stol, gdje obitelj obje-
duje, unosi dah ljeta.
SPAVAE SOBE
Mnoge spavae sobe su
okrenute prema istoku, te je nji-
hova prozorska daska pogodno
mjesto za manje zahtjevne
biljke. Biljke na tim mjestima ne
smiju biti zaboravljene iako se
jutarnja ustajanja esto odvijaju
u atmosferi urbe i utrke s vre-
menom.
Biljke koje mogu biti postav-
ljene u spavaoj sobi:
Cyclamen persicum ciklama
Fatshedera lizei debeli brljan
Fucsia fuksia
Jasminum polyanthum kineski
jasmin
SOBNE BILJKE
odabir optimalnog prostora
U svakom stanu ili kui postoji bezbroj mjesta na kojima biljke moemo uspjeno uzga-
jati. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za odreenu biljku.
Maranta leuconeura erythrone-
ura maranta
Pelargonium x hortorum pelar-
gonija
Saintpaulia ljubiica
Spathiphyllum wallisii jedarce
Ciklama je biljka kojoj po-
goduje svje zrak i jaka fltrirana
svjetlost. Prikladna je za spavae
sobe u kojima povremeno moe
biti i zaboravljena.
GORAN JURILJ, DIPL. ING.
Ciklama je prikladna za prozorsku dasku spavaih soba
Ukrasna kopriva je prikladna
za spavae sobe
Scindapsus moe u kuhinju
Univerzalno gnojivo za biljke
6
Vrijeme godinjih odmora je
iza nas. Duge none etnje po
rivi i uivanje u tipinom dal-
matinskom zraku svima ostaju
u dubokom sjeanju. Ali, jeste li
se ikada zapitali po emu je taj
zrak toliko specifan. Razumlji-
vo, ugoaj i blizina mora je neto
neopisivo i nadasve utjecajno
na okolinu. Meutim, u tomu
svemu znaajnu ulogu ima i
oleander. Gotovo u svakoj dal-
matinskoj okunici dominantno
mjesto zauzima ovaj prekrasni
zimzeleni grm. Razlog lei u nje-
govoj obilnoj i dugoj cvatnji koja
se protee kroz cijelo ljeto, sve
do jeseni. Ipak, po mnogima naj-
vea vrijednost ovog grma lei
u njegovom karakteristinom,
opojnom mirisu. ak, meu lju-
biteljima grmova miris oleande-
ra spada u najljepe cvjetne miri-
se. Kako oni vole rei-miris toliko
lagan, ali opet dovoljno snaan. I
doista je tako.
Je li oleander zahtijevna
grmolika vrsta?
esto se susreem sa slinim
upitima i to prije svega od stra-
ne vlasnika vikendica na moru.
Odgovaram im da nije lagano
uzgojiti niti jednu biljnu vrstu bez
redovitog zalijevanja, prihranji-
vanja i odravanja. Ali, isto tako,
volim napomenuti da je oleander
toliko jednostavan i nezahtijevan
da dobro uspijeva i na siroma-
nim tlima kao i bez odgovarajue
njege. Ipak, da bi njegova sadnja
prola bez dodatnih stresova,
potrebno je potivati i odreena
pravila. Stoga bih svim vikend
vrtlarima preporuio da sadnju
oleandera prakticiraju koncem
ljeta kako bi se mlada biljka ba-
rem zalijevala dok su vlasnici jo
na godinjim odmorima. Kasnije,
dolaze i neto nie temperatu-
re kao i ee padavine te ne bi
trebalo biti nikakvih problema
s ukorijenjavanjem i primanjem
biljaka. Ali, to ne znai da ovu
predivnu grmoliku biljku treba
potpuno zapostaviti. Zato bih i
napomenuo da, u pravilu, ole-
ander zahtijeva dosta vlage od
proljea do jeseni, kao i redovito
orezivanje i prihranjivanje.
Rasko boja
Cvjetovi oleandera mogu biti
jednostavni ili puni, u razliitim
nijansama bijele, ute, ruia-
ste, crvene i purpurne boje. Ali,
ukoliko u vrtnim rasadnicima ne
moete pronai eljenu boju, mo-
ete se posluiti injenicom da se
oleander razmnoava u ljetnom
razdoblju, i to reznicama. Dakle,
ljeti, dok jo cvjeta pronaite grm
eljene boje cvjetova i otkinite
vrne ili postrne izboje (duljine
20-tak cm) koji su malo odrvenje-
li pri bazi. Odstranite listove na
donjem dijelu izboja i stavite ih
u staklenku s vodom. Za mjesec
dana biljka e razviti veliki broj
korjenia, to je ujedno i znak
da je moete posaditi u tlo. I, vje-
rujte, primitak e vjerojatno biti
iznad 90 posto!
Ukoliko, pak, polazite s mora,
a eljeli biste uivati u arima
ovoga grma i u kontinentalnim
uvjetima-postupite jednako. Ali,
nakon putanja korjenia biljku
posadite u posudu prethodno
ispunjenu s Flortis supstratom.
OLEANDER simbol Sredozemlja
Niti jedan grm ne podsjea na primorske krajeve i ne stvara ugoaj Sredozemlja, kao to to ini oleander.
Meutim, iako je oleander osjetljiv na niske temperature, u njegovoj ljepoti moemo uivati i u kontinen-
talnim podrujima.
Prije toga poeljno je na dnu
posude napraviti i drenani sloj
od krupnog ljunka ili krhotina
glinenih lonaca. Kada doe pro-
ljee, oleander moete iznositi
na balkon, s tim da se odmah
po zahlaenju unosi u negrija-
ne prostorije. Meutim, kako bi
biljke u posudama cvatale istim
intezitetom kao i oleanderi na
okunicama, nuno ih je redovito
prihranjivati Flortis gnojivima
za cvjetajue biljke. Na taj nain
moete i u svoj dom prenijeti
barem djeli morskog ugoaja.
I jo neto, svi dijelovi oleandera
sadravaju otrovne tvari, na to je
nuno upozoriti djecu!
JOSIP BRKLJAA, ING.
7
Oleander neizostavan grm u junim podrujima
Rasko boja i cvijeta i specifan miris glavno obiljeje oleandera
Ulaskom u hladniji dio godine
sjetvu i sadnju povrarskih kultu-
ra bitno ograniavaju klimatski
imbenici. Meutim, kako bi se
odrao kontinuitet proizvodnje,
povrari zbog hladnog, kinog i
snjenog vremena prelaze s otvo-
renih povrina na uzgoj povra u
zatienim prostorima. Ipak, uz
primjenu odgovarajuih zatit-
nih mjera pojedine vrste povra
moemo sijati i na otvorenom, s
tim da moramo raunati na neto
nie proizvodne rezultate.
Ali, negativne utjecaje mraza
moemo bitno umanjiti i primje-
nom tehnologija naih predaka.
Tako su stari povrtlari ozimu sa-
latu i pinat titili od mraza njiho-
vom sjetvom na kosinu brazde.
Na taj nain brazda baca sjenku
na biljke i sprjeava brzo otapa-
nje ledenih kristala nastalih djelo-
vanjem niskih temperatura. Tako
se zahvaljujui prirodnom izola-
toru biljke vrlo uinkovito tite od
zimskih nepogoda. Ali, danas je
puno praktinije koristiti namjen-
ske folije kojima se biljke pokri-
vaju i koje zatiene na taj nain
mogu podnijeti temperature do
etiri stupnja ispod nitice. S dru-
ge strane, od kratkotrajnih mra-
zeva biljke se tite i zagrtanjem
zemljom s tim da povre pod ze-
mljom moe opstati vrlo kratko.
Zanimljiv je i podatak da
se povre od mraza uinkovito
moe zatititi i navodnjavanjem i
to tako to se biljke zalijevaju pr-
skalicama s fnim rasprivanjem.
Voda u vidu sitnih kapi pada na
biljku i pretvara se u led te se pri
tome oslobaa toplina koja titi
biljku od potpunog izmrzavanja.
Meutim, prskalice se nikako ne
smiju gasiti dok traje mraz tj.
zalijevanje se vri sve do jutra i
dolaska malo veih temperatu-
ra. Sa zalijevanjem se prestaje
tek onda kada se ledena kora na
biljkama potpuno otopi, a zani-
mljivo je da se ovom metodom
VRSTA POVRA KOLIINA SJEMENA (m
2
) VRIJEME SJETVE
MRKVA 4 g 01.11.-20.11.
PERIN 3 g 01.11.-20.11.
PINAT 3 g 01.11.-31.12.
GRAAK 20 g 15.11-31.12.
BOB-MAHUNAR 40 g 15.11.-31.12.
ZIMA U POVRTNJAKU
Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Ustvari,
tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno sadnja povra potpuno izostaje. Izu-
zetak predstavljaju toplija, juna podruja u kojima klimatski imbenici omoguuju
proizvodnju jednog dijela povrarskih kultura
IVICA DOKO, DIPL. ING.
Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima
povre moe zatititi od mraza
jaine minus 8
0
C.
to se tie izbora povrtnih
kultura koje bolje podnose ni-
ske temperature svakako neete
pogrijeiti ukoliko posijete mr-
kvu, perin, pinat, bob ili graak.
Ali, zbog iznimne hranidbene i
zdravstvene vrijednosti nemoj-
te izostaviti ni ozimi enjak ije
enjeve trebate itavom dui-
nom utisnuti u tlo tako da nita
ne ostane iznad povrine. Na taj
nain posaeni enjak, odnosno
budue biljke bit e manje izlo-
ene jaim promjenama vlage i
temperature. Ukoliko enjeve
pak posadite preplitko, oni e
zbog ukorijenjavanja isplivati na
povrini tla i time stradati od ni-
skih temperatura. Razumljivo je
da tlo prije sadnje treba dobro
razrahliti jer e, u protivnom, biti
gotovo nemogue pravilno uti-
snuti enjave u previe tvrdo,
nepripremljeno tlo.
Nasad pinata
Graak se sije dosta rano Sjeme pinata
Sjeme graka
Novo pakiranje perina
8
Naalost, u Hrvatskoj malo
tko zna da je ta jestiva tikva go-
tovo osvojila Europu, a kod nas
je jedino struni krugovi spomi-
nju kao jestivu poslasticu, iako
je iznimno bogat izvor betaka-
rotena. Hokaido tikva privlai i
svojim izgledom. Njezina sjajna
crvena kora itekako izaziva pa-
nju i divljenje. U Njemakoj je
postala pravim hitom i zdravo
pomodarstvo u zdravom biolo-
kom uzgoju. U vrijeme tekoa
plasiranja i prodaje proizvoda
mnogi novi proizvodi koje nit-
ko ili malo tko uzgaja mogu biti
uspjeni izvor zdravlja i prihoda.
Tek sada hokaido otvara vrata
uzgoju u Hrvatskoj. S nekoliko
plantaa mogu se podmiriti po-
trebe hrvatskog trita. Potra-
nja za ovom vrstom vrijeastog
povra raste kao i broj makrobi-
otiara. Bogata je vitaminima i
mineralima, a ima malu kalori-
nu vrijednost. Odlina je u dopu-
ni jelovnika, a osobito dobra kod
probavnih ili eluanih tegoba.
Hokaido tikva bere se u fziolo-
koj zrelosti, dok se tikvice beru
nezrele. I to je prednost ove tikve,
jer u punoj zrelosti sadri znatno
vie hranjivih tvari nego zelena.
Dugo i lako se uva, pa moe biti
dobar izvor hranjivih tvari i zimi,
kada se drugo voe i povre ko-
risti preraeno ili uskladiteno
sredstvima protiv kvarenja. Kako
se jede i ujesen i tijekom zime,
moe se pei, rjee kuhati, ali i
ukuhati fni pekmez. Neki ih jedu
i sirove kao egzotini dodatak
vonim i ostalim salatama. Naj-
ukusniji plodovi beru se nakon
prvih mrazeva, kada lie pou-
ti. Treba ih brati s drkom, jer se
tada lake uvaju i prevoze zadr-
avajui hranjivu vrijednost.
Kada je brati?
Mnogi neuki hobi uzgajivai
pitaju se kako znati da je tikva
zrela za berbu? Prepoznaje se po
sjajnoj kori i osuenoj peteljci.
Obvezno je nakon branja oistiti
tikvu od zemlje i staviti na suho
mjesto, najbolje pod nadstreni-
cu da ovrsne kora. Ako ste po-
brali nezrele plodove, nita nije
izgubljeno. Sloite ih na hrpu i
na 25-27
0
C dozorit e za 10-15
dana. Najbolje ih je uvati na 1-5
0
C pri vlazi zraka do 70 %, jer se
tada eer tee pretvara u krob,
pa tikve ne gube na teini. Tako
se mogu uvati do est mjeseci.
Svakako ih je poeljno povre-
meno provjetravati, zbog mie-
va ili takora. Poznavatelj i vrsni
gurmani tvrde da hokaido tikva
stajanjem poprimi sve bolji okus.
Dijetetiari ju smatraju zlatnim
rudnikom vitamina i minerala, a
Osim tikvica koje se uz-
gajaju za ishranu, veliki
broj proizvoaa uzgaja i
tzv. ukrasne tikvice sitnog
ploda, razliitog oblika i
ivopisnih boja. Tako se
u cvjearnama ili drugim
objektima mogu pronai
razliite tikvice koje se naj-
ee koriste za dekoraciju.
HOKAIDO
mistika japanske
agrokulture
Kad spomenemo hokaido, najee se javlja pomi-
sao na japanski otok. Ipak, makrobiotiare podsje-
a na poetke takve vrste prehrane kao i na tkivu
hokaido, koja jednostavno postaje nezaobilaznim
dijelom njihove prehrane i iji udio u potronji tkiva
u svijetu raste.
zbog lake probavljivosti osobito
je preporuuju djeci i starijima,
kao i onim s osjetljivim elucem
i probavnim sustavom. Sjemen-
ke su vrlo hranjive pa ih peremo,
suimo i spremamo za zimu. Je-
dino tvrda dekorativna kora nije
za uporabu, ali vjeti Japanci
koriste je za izradu jednostavnih
ukrasa.
Brzi kola od hokaido tikve:
U duboku zdjelu stavite 20 dag
naribane i dobro iscijeene tikve
i 1,8 dl ulja. Tikva mora biti kuha-
na. Istucite 2 cijela jaja, dodajte
30 dag eera, 40 dag brana, 1
paketi kvasca, sok i korice od
1 limuna. Sve dobro izmijeajte.
Ulijte u namaeni kalup pa pe-
cite u penici na 150
0
C oko 45
minuta. Topli kola istresite na
posluavnik.
G. L.
Tikva Hokaido uskoro i kod nas
Hokaido trai iste uvjete uzgoja kao i obina tikva
9
Stajski gnoj se redovito tije-
kom jeseni razbacuje po poljo-
privrednim proizvodnim povri-
nama (povrtnjacima, vonjacima
i vinogradima). To je i razumljivo s
obzirom na injenicu da stajnjak
u prehrani biljaka ima dvojaku
vrijednost. Prije svega, nasade
opskrbljuje neophodnim hranji-
vim tvarima te popravlja struktu-
ru tla. Meutim, stajski gnoj treba
znati adekvatno i primijeniti. Na-
ime, malo je poznato da stajnjak
koji nezatien ostaje u polju, u
vonjaku ili vrtu za samo tri dana,
izgubi etvrtinu svoje vrijednosti.
Ako, pak, na takav nain ostane
desetak dana, izgubit e vie od
treine svoje vrijednosti, dok u
sluaju da prezimi na otvorenom
polju stajski gnoj izgubi ak po-
lovicu svoje hranjive vrijednosti.
Zbog svega navedenog odmah
po razbacivanju stajski gnoj treba
i zaorati. Ukoliko nas u tom poslu
sprijei nevrijeme ili neka druga
nepogoda, istjerani stajski gnoj
moemo ostaviti nekoliko dana
na parceli, ali samo u manjim
hrpicama prekrivenim slojem
zemlje ili najlonom. Ako to, pak,
ne bismo uinili, djelovanjem
atmosferilija stajski gnoj bi se
brzo isuio i u kontaktu sa zrakom
dolo bi do aktiviranja mikroor-
ganizama koji brzo razgradili nje-
gove hranjive sastojke. Te tetne
posljedice razgradnje i ispiranja
ubrzavaju vjetrovi i kine padali-
ne a iz gnojiva bi se posebice ne-
povratno izgubilo mnogo duika
koji bi ishlapio u vidu amonijaka
dok bi fosfor i kalij otekli u tlo is-
pod ili oko gnojita.
Stajski gnoj nabavljajte
na provjerenim mjestima!
Svjedoci smo injenice kako
se u posljednja dva desetljea
stoni fond na naim terenima
doslovce prepolovio. A upravo
stona grla proizvode stajski
gnoj. Primjerice, na velikim far-
mama koje stoku hrane silaom,
sjenaom i koncentratima (izba-
lansirana hranidba) jedno gove-
do tijekom godine dana proizve-
de oko 10 tona stajskog gnoja. S
druge strane, jedan konj proizve-
de oko 7 tona a jedna ovca svega
0,5 tona stajskog gnoja. Kada u
obzir uzmemo injenicu da se
na naim domainstvima stona
grla hrane minimalnim koliina-
ma hrane, onda je jasno da su i
proizvedene koliine stajskog
gnoja znatno (duplo) manje.
Osim toga, konji su nam postali
ivotinje koje su prvenstveno
atrakcija, tako da njihovo gnoji-
vo ne moemo vie ni nabaviti. A
konjsko gnojivo je iznimno tra-
eno zbog injenice da sadri 40
% vie duika, 45 % vie fosfora i
15 % kalija u odnosu na govei
stajski gnoj.
Ali i pored svega navedenog,
ukoliko to od njih zatraite, pro-
davai i preprodavai stajskog
gnoja rado e vam dopremiti
neograniene koliine. Dakle,
naglaava se panja na kakvo-
u navedenog gnojiva i njegov
sastav koji je u veini sluajeva
i neprimjeren. Naime, obino se
deava da zbog neadekvatne
kontrole prodavaa i preproda-
vaa kupljeni i, naalost, u ve-
ini sluajeva svjei stajski gnoj
sadrava i velike koliine piloti-
ne i ugljene praine. Pilotina je
prisutna zbog potrebe postiza-
nja koliine, dok je cilj ugljene
praine stvoriti dojam kako crna
boja predstavlja upravo odsta-
jao i pravilno zgorio stajski gnoj.
Kada se navedeno organsko
gnojivo unese u nasade, osim
to se u njima pokvari ionako
upitna struktura tla, obino do-
lazi i do pojave korovskih vrsta
koje nisu svojstvene dotinom
podneblju. Osim toga, svje staj-
njak redovno sadrava klijave
korovske sjemenke koje se gno-
jenjem ire po nasadu. to vie,
veina korovskih sjemenki moe
proi neoteeno kroz probavni
trakt domaih ivotinja. Pojedi-
nim vrstama korova to iznimno
pogoduje pa, primjera radi, sje-
me pepeljuge (Chenopodium
album) ak ima bolju i veu klija-
vost ukoliko proe kroz probav-
ni trakt ivotinja. S druge strane,
u stajnjaku nakon mjesec dana
zrenja blizu 95 % sjemenki iz-
gubi svoju klijavost, a nakon 4
mjeseca klijavih sjemenki vie
uope nema. Zbog te injenice
deava se da se u vonjacima,
vinogradima i povrtnjacima
pojave korovske vrste koje nisu
poznate i udomaene na naem
podneblju.
JESEN JE IDEALNO VRIJEME
ZA PRIMJENU PELETIRANOg
ORgANSKOg gNOJIVA
Najvanije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo
jer sadrava sve hranjive elemente nune za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata,
zahvaljujui svojim organskim spojevima, stajski gnoj popravlja fzike, kemijske i bio-
loke osobine zemljita. Stoga je njegov znaaj nezamjenljiv.
NINO ROTIM, DIPL. ING.
Sve rijei prizori na naim njivama
10
Peletirano
organsko gnojivo
Kako bi se prevladali proble-
mi vezani uz nestaicu stajskog
gnoja, koja je uvjetovana sma-
njenjem stonog fonda i sve ma-
njom produkcijom stajskog gno-
ja, na naem tritu su se pojavila
komercijalna pakiranja stajskog
gnoja. Njegov znaaj je utoliko
vei ukoliko nam je poznata i-
njenica kako peletirano stajsko
gnojivo u svom sastavu nema niti
moe imati tetne primjesa po-
put sjemenki korova, uzronika
bolesti i tetnika. Sukladno tomu
razbacivanjem peletiranog or-
ganskog gnojiva nipoto ne mo-
emo rairiti tetne korovne vrste,
kao to je to sluaj s kupljenim
domaim stajskim gnojivom.
Kada se u obzir uzme injenica
da se gnojivo nalazi u vidu peleta
odnosno malih granula, promjera
2-5 mm, postaje jasno da se time
olakava njegovo rasipanje po
proizvodnim povrinama. Drugim
rijeima, stajski gnoj sada moe-
mo razbacivati jednostavno i lako,
slino mineralnim gnojivima.
Biorex i Fenix
Na naem tritu moemo
pronai tri varijante navedenog
gnojiva i to: govee gnojivo u
kombinaciji s konjskim, isto
kokoije gnojivo i kombinaciju
goveeg, konjskog i mineralnog
HERCEgOVAKI
PLODOVI
MEDITERANA
O
no to je skupina entuzijasta i ljubitelja mediteranskog
voa zamislila ostvarilo se u gradu Stocu, u razdoblju
od 09. do 11.10.2008. godine. Rije je, dakako, o sajam-
skoj manifestaciji slubenog naziva Hercegovaki plodovi Me-
diterana. Kako i prilii, prvu manifestaciju otvorio je naelnik
opine Stolac gosp. Stjepan Bokovi, prilikom ega je nazoilo
oko 500 posjetitelja. Po procjenama organizatora kroz prosto-
rije duhanske stanice, gdje se sve i deavalo, u spomenuta tri
dana prolo je oko 2000 posjetitelja. A posebice je velik oda-
ziv proizvoaa ipka, smokve i masline zabiljeen na okruglom
stolu koji je organizirao Agronomski i prehrambeno-tehnoloki
fakultet Sveuilita u Mostaru u suradnji s Agromediteranskim
fakultetom, Federalnim agromediteranskim zavodom Mostar i
Ministarstvom poljoprivrede
HN. Teme su bile brojne i
zanimljive a aktivni u njiho-
voj prezentaciji, osim herce-
govakih strunjaka, bili su i
dragi gosti iz Vodnjana (Hr-
vatska), na elu s Frankom
Raguom, a koji su pristigli
iz udruge Agroturist.
Sajamsku manifestaciju
na najbolji mogui nain
upotpunilo je 70-tak izlaga-
a iz BiH i Hrvatske, koji su
izlagali plodove ipka, smo-
kve i masline, kao i njihove
preraevine. U sklopu toga
naelnik Bokovi je, po na-
putcima ocjenjivake komi-
sije, dodijelio priznanja i na-
grade za najbolje izlagae.
Manifestaciju je zaokruila
izloba umjetnikih slika
kao i izloba fotografija na-
injenih za vrijeme obilaska
potencijalnih izlagaa, dok
se za dobar timung po-
brinula limena glazba Sto-
lac. I na koncu, to rei nego
pohvaliti organizatore koji
su ipak smogli snage iznijeti
svu teinu prve manifestaci-
je. A spomenuta manifesta-
cija postat e tradicional-
nog karaktera te je svima
jasno kako e ona ve idue
godine biti znatno kvalitet-
nija i sadrajnija. Stoga vam
preporuam da je svakako
posjetite!
gnojiva. Naime, zbog injenice
da su se cijene mineralnih gnoji-
va udvostruile nabavljen je oblik
peletiranog organskog gnojiva
(govee + konjsko) koji u svom
sastavu ima i primjesu mineralnog
gnojiva prikladnog za jesensku
primjenu u vonjacima i vinogra-
dima. Navedeno gnojivo moe se
pronai pod trgovakim nazivom
Fenix. Fenix je ve pokazao izni-
mne rezultate i u povrtlarskoj pro-
izvodnji. Prednost gnojiva Fenix
ogleda se i u injenici da svojim
hranjivim sastavom (NPK 6:8:15 +
MgO) snabdijeva veu proizvod-
nu povrinu. Jednostavno reeno,
pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg
dostatno je za povrinu od 300
etvornih metara dok druge vari-
jante peletiranih gnojiva od 25 kg
(govee + konjsko i kokoije gno-
jivo) pokrivaju povrinu od 100
etvornih metara. Napominjem
da su peletirana organska gnojiva
ve ispitana u naim proizvod-
nim uvjetima, gdje su pokazala
iznimno dobre rezultate. Tomu
svjedoi i velika potranja za ko-
mercijalnim pakiranjima peleti-
ranih organskih gnojiva koja pak
moete nabaviti u Sjemenarninim
agrocentrima u Mostaru i iro-
kom Brijegu. Na istim prodajnim
mjestima moete dobiti i detaljni-
je informacije o nainu i vremenu
primjene, kao i o potrebnim koli-
inama za pojedine kulture.
NINO ROTIM, DIPL.ING.
Phenix - paletirano organsko i mineralno gnojivo
11
Drvenaste biljke koje se uz-
gajaju u posudama trebaju vie
njege i pozornosti od onih biljaka
koje se uzgajaju direktno u tlu.
Biljkama koje se uzgajaju u po-
sudama smanjena je mogunost
pristupa vlazi i hranjivim tvarima.
Presaivanjem ili pak mijenja-
njem povrinskog sloja, jednom
na godinu, omoguit e im po-
stojan rast i dobro zdravlje.
Dugovjene biljke, poput
stablaica, grmova, s vremenom
e potroiti sve hranjive tva-
ri, a i njihove posude postat e
premale za sve robusnije kori-
jenje. Biljke snanog rasta brzo
e prerasti svoju posudu, pa ih
treba presaivati svake godine
ili svake druge godine, dok stari-
ja, odrasla, stabla koja prirodno
usporavaju rast i slabije irenje
korijenja, treba presaditi svake
tri do etiri godine. Provjeravanje
stanja korijenja obavlja se tako da
se posuda nagne na bok i paljivo
se izvadi biljka te se utvrdi potre-
ba za presaivanjem. esto biljke
Rimski drumovi, koji se mogu pratiti ak i danas, protezali su se
rijenim tokovima Neretve i Bosne gotovo tono na istim pravcima
kojima se danas planira gradnja autoputa koridor 5C. Koridor se
protee sredinjim dijelom Bosne pa sve do junih dijelova Hercego-
vine, na tim pravcima se nalaze najznaajniji gradovi poput Zenice,
Sarajeva i Mostara.
Autoput u prometnom svijetu predstavlja najbru cestovnu
vezu. Bosna i Hercegovina ima zasada izgraenih oko 30 kilometara
autoputa, koji se protee od Sarajeva do Visokog, a izgradnja slijede-
e dionice, Visoko- Kakanj. Ba na ovoj dionici kod Kaknja i SJEME-
NARNA d.o.o iroki Brijeg dala je i svoj obol. Najljepi dio autoputa
predstavljaju travnate povrine, a za ureenje tih povrina pobrinula
se SJEMENARNA.
Nai radnici su uz dionicu autoputa kod Kaknja uz rubne i sre-
dinje dijelove autoputa zasijali travnate povrine. Pored estetske
vrijednosti zasijani travnjaci imaju ulogu spreavanja erozije, nano-
enje blata na prometnice. Poto planirane povrine nisu bile uree-
ne i kultivirane za normalnu sjetvu, trebalo je koristiti posebne trav-
ne smjese koje se brzo ukorjenjavaju i posjeduju dobre sposobnosti
busanja prije nastanka nepovoljnih (zimskih) uvjeta. Na strmom i
nepristupanom djelu nasipa, na kojem nije bilo mogue odraditi
osnovne norme ureenja tla za sjetvu, koristili smo travne smjese
koje brzo rastu, a koje se koriste za sijanje strmih terena. Budui da
smo posao obavili uspjeno i kvalitetno, sigurno se vidimo i dogo-
dine na ureenju preostalih dijelova autoputa, rijei su Ivice Doke,
dipl. ing. agronomije.
same upozoravaju da je dolo vri-
jeme za presaivanje, pokazujui
znakove slabljenja rasta i blijedu
boju listova.
Vrijeme i nain
presaivanja
Presaivanje je najbolje oba-
viti krajem zime ili poetkom
proljea, pred kretanje vegetaci-
je. Odrasle se biljke nakon toga
mogu vratiti u prijanje posude,
dok mlade biljke i biljke snana
rasta treba presaditi u posude
koje su jedan i pol puta vee od
onih u kojima su biljke do tada
rasle. Ovakvo presaivanje u sve
vee i vee posude trajat e sve
dok biljke ne odrastu i znatno us-
pore svoj rast.
Prilikom presaivanja, kod
biljaka koje su izvaene iz sta-
rih posuda, odbaci se povrinski
sloj komposta, zatim svi korovi
i mahovina te sav kompost koji
nije zbijen uz korijenje. Korije-
nje je osjetljivo i ne treba ga bez
potrebe uznemiravati. Ako prili-
kom presaivanje nemate drugu,
veu, posudu, korijenje biljke koja
se presauje umotajte u vlanu
jutenu vreu i time sprijeite isu-
ivanje.
Osvjeavanje
povrinskog sloja
U godinama kad se biljka ne
presauje povrinski sloj kompo-
sta treba osvjeiti. Poto se ukloni
5-10 cm povrinskog komposta
iz posude, dio komposta ispod se
prorahli pazei pritom da se ne
oteti povrinsko korijenje. Na-
kon toga dodaje se novi kompost
koji treba biti isti kao prethodni.
Biljke ije se korijenje nalazi blie
povrini zahtijevaju drugi nain
mijenjanja treseta. Kod takvih
biljaka mijenja se donji dio kom-
posta, odnosno kompost pri dnu
posude.
Presaivanje drvenastih biljaka
ZA LJEPI AUTOPUT
JOSIP BRKLJAA, ING.
MARIO UBELA, DIPL. ING.
Presaivanje se obavlja tijekom zime Supstarti koji se koriste
prilikom presaivanja
Zeleni pojas uz autoput
12
Ogrozd predstavlja manje-vi-
e nepoznatu vonu vrstu koja se
sporadino uzgaja u kunim vr-
tovima. Uzrok tomu je slabo po-
znavanje ove vrijedne jagodaste
vone vrste koja u nas ima slabu
tradiciju uzgoja. Iako se na prvi
pogled ini da ogrozd nije bogat
hranjivim tvarima, ipak njihova
koliina nije zanemariva. Bogat
je vitaminima B skupine i vita-
minom A, a vitamina C sadrava
u slinim koliinama kao crveni
ribiz.
Posebni zahtjevi
Ogrozd je nezahtjevna vo-
na vrsta koja dobro podnosi ne-
povoljne uvjete uzgoja. Prema
niskim temperaturama posebno
je otporan, te u vrijeme dubo-
kog zimskog mirovanja izdri
temperature od minus 25 stup-
njeva C dok pozebe tek na minus
35. Ipak, ne pogoduju mu nagla
zahlaenja u vrijeme cvatnje
jer mogu dovesti do smanjenja
uroda i do formiranja sitnijih plo-
dova ije stanije mjestimino
otvrdne, odnosno odumre. Da-
kle, ogrozdu godi hladnija klima.
S druge strane, veoma je osjetljiv
na ljetnu egu koja zbog visokih
temperatura i niske vlage zraka
moe prouzroiti pale lia. Sto-
ga je za uzgoj ogrozda najbolje
odabrati zasjenjene poloaje, to
njegovim uzgojem ispod ostalih
voaka u vrtu omoguuje i bolje
iskoritenje vrtnog prostora. U
pogledu tla nije previe izbirljiv
premda najvee prinose ostva-
ruje na ilovastim tlima, bogatim
hranjivim tvarima. Suha i pjesko-
vita tla treba prije sadnje popra-
viti dodatkom organskog gnojiva
kako ne bi dolo do opadanja
listova. Poto ogrozdu nije po-
trebno mnogo vlage (dovoljno
je 800 mm oborina u godini, ali
s pravilnim rasporedom tijekom
vegetacije), najbolje je odabrati
prozrana tla na kojima ne dolazi
do zadravanja vode.
Nain uzgoja
Ogrozd se najee uzgaja u
obliku grma, iako se moe uzga-
jati i s deblom ukoliko se cijepi
na Ribes aureum-zlatni ribiz, koji
je zbog svog uspravnog rasta
prikladan za oblikovanje debla.
Ipak, stabalca dobivena na ovaj
nain ive krae od grma koji,
osim to se bolje obnavlja daje
i vee prirode. Uglavnom se
ogrozd uzgojen s deblom i kro-
njom koristi za uljepavanje vrta
i u tom sluaju se sadi na razmak
od 1,2-1,3 m. Ukoliko u vrtu ima-
mo dovoljno prostora, stabalca
moemo saditi na razmak od
1,5-2,0 m. Tada putamo kronju
da se razvije u normalnoj velii-
ni, odnosno, nije potrebno rezid-
bom ograniavati njen rast. Ako
ogrozd uzgajamo u obliku grma,
sadnja se obavlja na razmak re-
dova od 2,0-2,5 m, dok razmak
unutar reda iznosi 1-1,2 m. Naj-
bolje je ogrozd saditi koncem
jeseni ili poetkom proljea, a
sadnja se obavlja oiljenim sad-
nicama koje se dobiju nagrta-
njem tla na grm. Mogu se saditi i
reznice jednogodinjih izboja.
Rezidba
Rez se sastoji u prorjeivanju
gustih grmova, a u prikraivanju
jednogodinjih izboja radi boljeg
razgranavanja. Poto ogrozd naj-
bolje rodi na dvo i trogodinjim
izbojima, rezidbom trebamo ot-
kloniti starije izboje koje zamje-
njujemo novima. Izboje starije
od ti godine prepoznajemo po
tamnijem drvetu koji kod gr-
mova izrastaju iz korijena, a kod
stabalaca iz osnove kronje. Ipak
treba znati da ogrozd ne podnosi
radikalnije zahvate, te je rezid-
bom vano uspostaviti ravnoteu
izmeu vegetativnog i generativ-
nog dijela vodei rauna o karak-
teristikama sorte. Prorjeivanjem
je nuno odstraniti sve suhe i
polomljene grane, te nedozrele
i tanke izboje, a sve u cilju pro-
zraivanja grma kako bismo
onemoguili stvaranje povoljnih
uvjeta za razvoj bolesti unutar
grma. Osim toga, u nedovoljno
prorijeenim, gustim grmovima
teko je uoiti prodrljive gusje-
nice, ute i crne ose listarice koje
u nekoliko dana mogu obrstiti
cijeli grm.
Berba
Ovisno o sorti, plodovi
ogrozda dozrijevaju sukcesivno
od konca svibnja do kraja lipnja.
Izmeu ranih i kasnih sorti razlika
u dozrijevanju iznosi oko est tje-
dana. Plodovi za potronju (svjei)
beru se runo svakih est dana, a
jedan radnik obere prosjeno oko
60 kg plodova na dan. Na veim
plantaama berba se obavlja spe-
cijalnim vibrirajuim strojevima,
ime se uinak berbe poveava
za 10 puta. Prinosi se kreu od
8.500 do 10.000 kg/ha. Poto su
podloni brzom kvarenju, plodo-
ve nakon berbe treba skloniti sa
sunca i u to kraem vremenskom
roku otpremiti na trite. U obi-
nim skladitima plodovi ogrozda
mogu se uvati samo 2-3 dana,
dok u optimalnim uvjetima (na
nitici i pri relativnoj vlanosti od
85-90 %) mogu stajati i nekoliko
tjedana. Zbog podlonosti kvare-
nju nasadi ogrozda u razvijenim
se voarskim zemljama podiu u
blizini velikih potroakih centara
i preraivakih kompleksa.
OgROZD
Ogrozd potjee iz Sibira i Mandurije, a u sjevernoj Europi
se uzgaja od XVI. stoljea. Moe biti ute, zelene ili crve-
ne boje. Zbog dekorativnog izgleda viegodinji grmovi
ogrozda trebali bi ukraavati svaki dobro uzdravani vrt.
MLADEN KARAI, DIPL. ING.
Sadnice ogrozda
13
Prije svega, poetkom zime
poeljno je obijeliti debla voaka
kako bismo ih zatitili od pucanja
kore. A za bijeljenje voaka rabi
se suspenzija dobre mazivosti
koja se priprema na sljedei na-
in: u 5 litara vode dodaje se 5 kg
gaenog vapna, 0,3 kg kuhinjske
soli i 0,5 kg moivog sumpora
(Chromosul 80 ili Thiovit Jet). Pre-
mazivanje se obavlja obinom
etkom, s tim da se, osim debla
premazuje i donje ravite grana.
A kako se voke nalaze u stanju
mirovanja, tako mogu i izdrati
dosta niske temperature. Meu-
tim, za vedrijih i sunanijih dana
kora se poinje lagano zagrija-
vati, ime ona ponovno poinje
i raditi. Drugim rijeima, zbog
kolanja sokova pokrenutih tije-
kom sunanih dana, dolaskom
noi voke bivaju nezatiene,
to dovodi do opasnog pucanja
njihove kore. S druge strane, bije-
ljenjem debla odbijamo suneve
zrake pa se kora ne zagrijava te
time i ne dolazi do njenog puca-
nja. Spomenimo kako navedeno
bijeljenje voaka pomae i ukla-
njanju mahovine s debla i donjih
dijelova kronje.
Voke zatitite od
tetnih glodavaca
I dok ranijih godina zee-
vi nisu inili tetu, zahvaljujui
obnovi lovita i svojoj velikoj re-
produkcijskoj moi, u posljednje
vrijeme postali su prava prijetnja
mladim vonjacima. Naime, u
zimskim mjesecima sve ee se
rado hrane mladom korom voa-
ka, to dovodi do suenja i propa-
danja stabala, posebice u mlaim
nasadima do pet godina starosti.
Stoga, tamo gdje nije mogue
ograditi vonjak, to iziskuje i ne
ba tako malu investiciju, voari
se dovijaju razliitim metodama
zatite. U tu svrhu rabe razne
metalne mree, slamu i kukuru-
zovinu, drvene letvice, papir i pla-
stine folije, to trai dosta truda i
materijala te poslije i est nadzor.
Meutim, danas na tritu moe-
mo nabaviti namjenske mree za
zatitu od tetnih glodavaca ali i
od ostale divljai (zec, srna, divlje
svinje i dr.). Navedene mree se
postavljaju doslovce u jednom
potezu a kasniji nadzor gotovo
da i nije potreban. Naime, mree
su feksibilne pa se s rastom de-
bla iri i navedena zatitna mrea.
Dakle, jednom postavljena daje
trajnu zatitu a nije je potrebno
ak ni privrivati, odnosno, ve-
zati. Nadalje, mrea ne prua uto-
ite tetnim insektima koji kod
primjene organskih materijala
(slama, kukuruzovina, letvice i sl.)
lako prezime u njima. Osim toga,
u posljednje vrijeme, kao zatitu,
voari sve vie koriste i kemijska
sredstva kojim se prskaju donji
dijelovi stabla. U tu svrhu obino
se koristi Kunilent R-12 koji svo-
jim mirisom odbija divlja.
Ne zaboravite
plavo prskanje!
Prskanje jednim od preparata
na osnovi bakra, poznatije kao
plavo prskanje, neizbjeno je
koncem jeseni tj. poetkom zime.
Naime, dui hladni i kioviti perio-
di pogodovali su razvoju mnogih
bolesti, a voare sprijeili da na-
sade zatite u pravo vrijeme. Bilo
kako bilo, sada je pravo vrijeme
za provedbu navedenog prska-
nja a koje se obavlja pripravcima
na osnovi bakra, kao to su: Cu-
prablau Z, Champion, Bordoka
juha i sl. Prskanje se provodi od-
mah po opadanju lia te drugi
put nakon provoenja zimske
rezidbe i to navedenim prepara-
tima koji se koriste u dvostruko
veoj koncentraciji od one koja
se koristi na vinovoj lozi u vrijeme
vegetacije. Voke je kod prskanja
navedenim pesticidima potreb-
no doslovce okupati a rezidbom
uklonjene grane i zaraene dije-
love voaka spaliti.
Voarski vosak-
eizostavan pri rezidbi
esto prilikom rezidbe i cije-
pljenja u vonjaku, vinogradu ali
i na ukrasnom bilju zaboravimo
sanirati rane koje predstavljaju
idealno ulazno mjesto za pato-
gene gljivice. Osobito su opasne
rane koje nastaju kao posljedica
lomova debljih grana. Stoga, kako
bi izbjegli zarazu patogenim glji-
vicama, osim to rezidbu trebamo
obavljati otrim alatom, nuno je
oteena mjesta premazati i spe-
cijalnim sredstvima za tu namje-
nu tj. voarskim voskom. Pored
toga to onemoguava pojavu
gljivinih oboljenja, voarski vo-
sak sprjeava i tetno djelovanje
hladnog zraka i vlage na ranjeno
mjesto. Ukoliko vam navedeni vo-
sak nije pri ruci, ranu moete pri-
vremeno sanirati i dezinfcirati pet
postotnom otopinom modre gali-
ce. Ipak, znajte kako je u suvreme-
nom voarstvu uloga voarskog
voska nezamjenljiva. A zimsko
doba je vrijeme kada se zatitni
vosak uestalo i primjenjuje!
RADOVI U VONJAKU
POETKOM ZIME
I dok se dolaskom zime intenzitet radova u vonjacima smanjuje, postoji jo niz va-
nih operacija koje u predstojeim hladnim danima nipoto ne smijemo izostaviti.
Upravo to je vrijeme za provoenje plavog prskanja, bijeljenja voaka kao i zatite
od tetnih glodavaca
Kemijski pripravci za zimsku zatitu voaka
Voarski vosak
14
V
oke su kulture koje na
istom mjestu ostaju 20-25
godina. Tlo, pa i ono naj-
bogatije hranjivima, ne sadri
dovoljno istih za redovite i obil-
ne urode svake godine. Svaki
proizvoa koji ozbiljno razmi-
lja o proizvodnji, svake godine
mora unijeti u tlo odreenu koli-
inu hranjiva.
Vone vrste preko korijena
primaju i provode u vodi otoplje-
ne mineralne tvari, a iz zraka pre-
ko lista uzima ugljini dioksid i ki-
sik. Osim makroelemenata (duik,
fosfor, kalij, magnezij, kalcij, sum-
por, i dr.), vokama su potrebni i
mikroelementi (eljezo, bor, cink,
mangan, bakar, molibden i ko-
balt). Nedostatak jednog do ma-
kro ili mikroelemenata negativno
se odraava na rast i razvoj vino-
ve loze. esto se postavlja pitanje
univerzalnog rjeenja za gnojid-
bu voaka. Zbog specifnosti
svakog vonjaka, a samim time i
pojedine vone vrste, jedinstve-
nog recepta jednostavno nema.
Meutim, postoje orijentacijske
norme gnojidbe koje se utvruju
na temelju istraivanja. Kemijska
analiza tla pokazuje stvarni od-
nos hraniva u tlu, pa se na osno-
vu nje i opeg stanja vonjaka
te oekivanog uroda odreuje
koliina gnojiva koju je potrebno
unijeti gnojidbom.
Redovita gnojidba
vonjaka
Prema starosti vonjaka ra-
zlikujemo gnojidbu mladih vo-
aka i gnojidbu voaka u rodu. U
razdoblju uzgoja mladih voaka
osiguravaju se optimalne kolii-
ne biljnih hraniva. S proizvodnog
stajalita najvanije je razdoblje
pune rodnosti voaka. Redovita
gnojidba dugogodinjih nasa-
da obavlja se dva ili tri puta go-
dinje, a sastoji se od osnovne
gnojidbe i prihrane. U osnovnoj
gnojidbi koriste se NPK formu-
lacije gnojiva s manje duika, a
vie fosfora i kalija. U prihrani je
situacija obrnuta, te se koriste
uglavnom duina gnojiva.
Osnovna gnojidba vonjaka
vezana je za jesensku obradu tla
i slui prvenstveno za unoenje
fosfora i kalija u dublje slojeve
tla. U tom periodu dodaje se i
malo duika koji slui za ishranu
korijena tijekom zime i njegovo
nakupljanje u tkivu drveta.
Formulacije NPK gnojiva koje
se koriste u jesenskoj gnojidbi:
NPK 5:20:30
NPK 7:20:30
NPK 7:14:21
NPK 8:26:26
NPK 10:30:20
Gnojidba voaka u rodu
Godinja gnojidba voaka u
rodu predstavlja jednu od najva-
nijih agrotehnikih mjera u voar-
skoj proizvodnji. Gnojidbom voa-
ka osiguravaju se redoviti i visoki
urodi, dobra kvaliteta plodova, te,
ono to je vrlo bitno, ravnotea
razvoja vegetativnih i generativ-
nih organa. Gnojidba voaka koje
su u fazi plodonoenja obavlja se
u nekoliko navrate, te stoga razli-
kujemo osnovnu gnojidbu, ranu
proljetnu gnojidbu i prihranu.
Osnovna gnojidba obavlja
se u jesen nakon branja plodova
s kompleksnim NPK gnojivima
koja sadre malo duika a vie
fosfora i kalija. U tom periodu
se obavlja i gnojidba stajskim
gnojem, na koji voke pozitivno
reagiraju.
gNOJIDBA
VOAKA
Redovita gnojidbe voaka predstavlja jednu od osnov-
nih agrotehnikih mjera u suvremenoj voarskoj proi-
zvodnji. Pojedine vrste voaka, a esto i sorte iste vrste,
trae razliitu koliinu i odnose biljnih hranjiva, pa zbog
toga nema jedinstvenog recepta gnojidbe.
MLADEN KARAI, DIPL. ING.
U ranoj proljetnoj gnojidbi
unosi se duik, najee 1/3 do
od ukupne godinje potre-
be voaka za tim elementom, a
obavlja se prilikom prve proljet-
ne obrade tla.
Prihrana se obavlja nakon
zametanje plodova s duinim
gnojivima.
Primjena Phenix-a
u gnojidbi voaka
Phenix je kombinacija staj-
skog i mineralnog gnojiva u
obliku peleta (rezanaca) koje u
potpunosti zamjenjuje primje-
nu stajskog i mineralnog gnoji-
va. Koristi se u gnojidbi voaka,
vinove loze, povra, krumpira,
cvijea, travnjaka i drugih kul-
tura.
Laka primjena, visoka uin-
kovitost su osnovne prednosti
PHENIX-a u odnosu na pojedi-
nanu primjenu stajskog i mine-
ralnog gnojiva.
Za gnojidbu voaka koristi
100 kg/dulumu.
Gnojidba mladih voaka peletiranim organskim gnojivom
Phenix - idealno gnojivo za
gnojidbu voaka
15
Utjecaj klime na
uzgoj povra
Utjecaji klime, odnosne
sve oitije klimatske promjene,
mogu dovesti i do promjena u
zastupljenosti pojedinih kultura,
ali i do promjena u agrotehnici
uzgoja. Promjenom klime u svi-
jetu (i BiH) povrarske kulture bi
se mogle uzgajati i dalje na istom
podruju, ali i u drugim rokovi-
ma uzgoja, ili bi se proizvodnja
mogla pomaknuti na vee nad-
morske visine.
Uz oekivani globalni porast
temperature zraka, suptropske i
tropske kulture moi e se pro-
iriti i na podruja vee geograf-
ske irine. To daje realnu mo-
gunost uvoenja suptropskih
i tropskih kultura u foru Bosne
i Hercegovine, s tendencijom
njihovog intenzivnijeg uzgoja.
Uzgoj suptropskog i tropskog
povra mogu je, a i danas se
neke vrste uzgajaju, u zatvore-
nim prostorima ili na otvore-
nom, ovisno o podruju uzgoja
ali i duljini vegetacije pojedinih
povrtnih kultura.
Interesantne vrste, zbog svo-
je nutritivne vrijednosti, koje bi
se vrlo brzo mogle ukljuiti u
proizvodnju u junim podru-
jima BiH (Hercegovina), ali i u
ostalim podrujima BiH (u za-
tienim prostorima) su: slatki
krumpir, ioka, grah metra,
kivano, kasava, taro, kukuruz e-
erac, lima grah, pepino, ajot,
umbir, bamija.
KIVANO
Kivano je jednogodinja
biljka koja potjee iz sredinje
i june Afrike. Uzgaja se u Kali-
forniji, Australiji, Novom Zelan-
du, a kao specijalitet ve nalazi
mjesto u Europi.
U tehnolokoj zriobi plodovi
su tamnozeleni, obrasli bodlja-
stim emergencama, a u fzio-
lokoj zriobi utonaranasti ili
naranasti. Jestivi je dio zelena
placenta sa sitnim sjemenkama,
blago aromatinog okusa, neto
izmeu banane, kivike, limuna
i dinje. Teina ploda kree se iz-
meu 100 i 200 grama.
Koristi se kao svjei desert,
za vone salate, sladoled, kreme
i sl.
Kivano je biljka tople klime
i osjetljiva je na mraz i tempe-
rature blie nitici. Minimalna
temperatura klijanja je 12, op-
timalna 30, a maksimalna 35
o
C.
Na optimalnoj temperaturi pro-
klija za 3 dana. Na temperatura-
ma iznad 20
o
C poinje cvasti za
7-9 tjedana, a plodovi dostignu
fzioloku zrelost za 6-8 tjedana.
Uzgaja se uz armaturu slino kao
i krastavac. Prirodi, primjerice, u
Izraelu su iznad 45t/ha, kod uz-
goja na otvorenom.
IOKA
ioka je trajnica koja potje-
e iz sredinje Amerike. U Europu
je dola preko Francuske, u kojoj
se i danas najvie uzgaja. Za jelo
se koriste gomolji. Gomolji se
mogu koristiti za stonu hranu,
za proizvodnju alkohola i kao
sirovina za dijetetske proizvode.
Gomolji se vade od listopada pa
do proljea. esto se uzgaja kao
zimska hrana za divlja. Tempe-
ratura uzgoja kree se 18-26
o
C.
Nadzemni dio biljke strada od
mraza, a urod se smanjuje na
temperaturama iznad 28
o
C.
Glavna nutritivna vrijednost
ioke je u velikom sadraju in-
sulina, to je ini idealnom hra-
nom za dijabetiare.
LIMA GRAH
Ova povrtna kultura potje-
e iz Srednje i June Amerike. U
tropskim je podrujima viego-
dinja biljka, ali veinom se uz-
gaja kao jednogodinja kultura
koja je bogata proteinima i uglji-
kohidratima. Za jelo se koriste
mahune i sjemenke u tehnolo-
koj i fziolokoj zriobi. Mahuna
je duga 5-15 cm, 2-3 cm iroka s
2-4 sjemenke. Duljina vegetacije
se kree od 70-110 dana na tem-
peraturama 15-25C to omogu-
ava uzgoj u veem dijelu Bosne
i Hercegovine.
PEPINO
Viegodinja je biljka koja se
preteno uzgaja kao jednogo-
dinja zbog slatkih sonih plo-
dova koji okusom podsjeaju na
dinju. Pepino potjee iz June
Amerike, a u Europi se najvie
uzgaja u panjolskoj (Kanarski
otoci) i Italiji. Plod je boba, okru-
glog, ovalnog ili izduenog obli-
SUPTROPSKO I TROPSKO
POVRE U BiH
IVICA DOKO, DIPL. ING.
Proizvodnja povra u BiH, posebno u Hercegovini,
biljei stalan porast. U intenzivnoj proizvodnji za-
stupljeno je desetak kultura koje se uglavnom proi-
zvode u zatienim prostorima. Sve izraeniji utjecaj
klime (zatopljenje), mogao bi promijeniti strukturu
proizvodnje povra.
Plod kivina
Lima grah
Gomolji ioke
16
ka, u zrelom stanju zelene, ute
ili utonaranaste boje s purpur-
nim ili ljubiastim prugama. Zreli
plodovi pepina slatki su i soni,
a koriste se u svjeem stanju.
Obino se ljute poput jabuke.
Prvi plodovi se mogu oekivati
5-6 mjeseci nakon sadnje, a opti-
malna temperatura uzgoja je od
22 do 30
o
C. Obzirom na duljinu
vegetacije, uzgoj pepina je mo-
gu u Hercegovini, ovisno o roku
sadnje, na otvorenom ili u zati-
enom prostoru.
KASAVA
Kasava je grmolika trajnica,
relativno malih agrotehnikih za-
htjeva, otporna na suu, iznimno
bogata ugljikohidratima i vitami-
nom C. Za jelo se koristi zadebljali
dio korijena. Temperatura rasta
se kree u velikom rasponu od
16 do 30
o
C, a rast se zaustavlja na
temperaturi ispod 10 i iznad 30
o
C.
Prvi plodovi se mogu oekivati
za oko 10 mjeseci nakon sadnje.
irok temperaturni raspon omo-
guava uzgoj kasave u veini po-
druja BiH i na otvorenom.
SLATKI KRUMPIR
Slatki krumpir je tropska
biljka koja potjee iz sredinjeg
i sjevernog dijela June Ameri-
ke, odakle se proirio u Afriku,
jugoistonu Aziju i ostala po-
druja tropske klime. U Europi
se uzgaja u Italiji (dolina rijeke
Po). Za jelo se koristi zadebljali
korijen koji oblikom podsjea
na gomolj, pa se esto u sva-
kodnevnom govoru i naziva
gomolj. Kao biljka tropske kli-
me moe se uzgajati samo u
podrujima sa 120 do 150 dana
bezmraznog razdoblja s dnev-
nim temperaturama od 21 do
25
o
C. Temperature vie od 30
o
C
ograniavaju rast i smanjuju
urod, kao i temperature nie od
15
o
C.
Slatki krumpir se uzgaja iz
presadnica dobivenih od kor-
jenovih izdanaka. Razvoj zade-
bljalog korijenja poinje ve
mjesec dana nakon presaiva-
nja, pri temperaturama 20 do
30
o
C. Slatki krumpir bi se mo-
gao uzgajati u junoj Hercego-
vini u zatienim prostorima,
pazei da temperatura dulje vri-
jeme ne prelazi 30
o
C, jer se urod
naglo smanjuje.
GRAH METRA
Jednogodinja je biljka pe-
njaica koja moe narasti i do
4 m visine. Jestivi dio je plod
mahuna u tehnolokoj zrio-
bi. Mahune su visee, 30 do 80
cm duge i 4 do 8 mm promjera,
okruglog presjeka, svjetlozelene
do tamnozelene boje, s 15 do 20
bubreastih, smeih sjemenki u
mahuni. Sasvim mlade mahune
se koriste svjee na salatu, ili ku-
hane u varivu.
Optimalna temperatura rasta
je od 27 do 30
o
C. Osjetljiv je na
jae variranje temperature ispod
20
o
C. Grah metra ima velike za-
htjeve za svjetlom, pa se mora
uzgajati u ljetnom razdoblju.
Uzgoj graha metraa mogu je
skoro u svim podrujima BiH ti-
jekom ljeta.
UMBIR
umbir je trajnica koja se
preteno uzgaja na jednogo-
dinji nain. Za jelo se koristi
gomolj. Optimalna temperatura
uzgoja kree se od 25 do 28
o
C.
umbir se moe uzgajati i na
zasjenjenim mjestima bez ve-
ih gubitaka u prinosu, to mu
daje mogunost da se uzgaja
kao podkultura. Moe podnijeti
i krai mraz, ali ako temperature
ispod 15
o
C potraju dulje moe
doi do smanjenog razvoja lia.
U uvjetima dugog dana bre se
razvija lie, dok razvoju gomolja
pogoduje uvjeti kratkog dana.
Globalnim promjenama kli-
me suptropske i tropske vrste
povra doi e, a neke su ve tu,
i na nae njive, a ovisno o njiho-
vim potrebama, uzgajat e se na
otvorenom ili u zatienim pro-
storima. Neke od navedenih bi-
ljaka ve su postale temom raz-
govora pojedinih proizvoaa
koji su ih uzgojili, a svakako prije
introdukcije pojedine vrste po-
trebno je obaviti istraivanja na
temelju temperaturnih potreba
biljaka, ali i procjene s gledita
komercijalne proizvodnje.
Plodovi pepina Grah metra se ve uzgaja u Hercegovini
Gomolji slatkog krumpira Gomolji umbira
17
ipak, mogranj ili nar ima
vrlo irok areal rasprostranjeno-
sti. Tako se uzgaja na svim konti-
nentima, s tim da je najraireniji
u zemljama oko Sredozemnog
mora, zatim na podruju Azije,
u Afganistanu i Azerbejdanu.
U Hercegovini se najvie uz-
gaja u okolici Mostara, apljine i
Ljubukog dok je neto vei uz-
goj ipka zamjetan i u Hrvatskoj,
i to u Dubrovako-neretvanskoj
upaniji. Meutim, zanimljiv je
podatak, a koji je uistinu vrlo
teko i dokazati povijesnim ar-
gumentima, kako je zabranjeno
biblijsko rajsko voe s drveta
spoznaje vjerojatno bio ipak,
a ne jabuka. Tom u prilog ide i
injenica kako grubo prevede-
no, Malum granatum, oznaava
mnogozrnu jabuku. A vrsta
kora krije sjemenke spakira-
ne u odjeljke odvojene gor-
kom pokoicom bjelkaste boje.
Svaka sjemenka, okruena je
prozirnom, sonom i crvenom
pulpom, hrskavog slatko-trp-
kog okusa. A navedeni okus i
tekstura vrijedni su napora i-
enja ploda. Uostalom, zato je
ipak i najomiljenije voe meu
djecom.
Proizvodi od ipka
Plodovi ipka su iznimno
cijenjeno voe za potronju u
svjeem stanju. A plod sadrava
oko 80 posto vode te u 100 gra-
ma ima 80 kalorija. Bogat je i ka-
lijem kao i vlaknima netopivim
u vodi. Spomenimo kako poli-
valentne mogunosti koritenja
posjeduje i kora ipka. Jer aj od
kore ipka koristi se za odstra-
njivanja crijevnih parazita i di-
zenterije. Njegova pak, ispuca-
na kora ini kvalitetno sredstvo
za zaustavljanje krvarenja. Po-
red toga, ovih mjeseci u Herce-
govini se u veoj mjeri skupljaju
plodovi ipka (posebno divljeg)
a sve u cilju spravljanja njego-
va soka. Naime, sok se odlikuje
pitkou i blagotvornim djelo-
vanjem, posebice u sluajevima
blaih stomanih tegoba i upala
mokranih kanala.
I na kraju, stablo ipka pred-
stavlja i lijepu ukrasnu biljku iz
razloga to cvjeta kontinuirano
od svibnja do kolovoza, ukraa-
vajui ambijent svojim duplim
raznobojnim cvjetovima. Uosta-
lom, zato su njegovi dekorativ-
ni prelijepi crvenkasti cvjetovi
ukras mnogih hercegovakih
parkova i okunica.

ipak i znanost
ini se da su znanstvenici
desetljeima nepravedno zapo-
stavljali nar ili ipak. Naime, u
posljednjih desetak godina pro-
vedeno je stotinjak istraivanja
o zdravstvenim prednostima
konzumacije nara, dok ih je tije-
kom XX. stoljea objavljeno tek
desetak. U 2005. godini objav-
ljene su dvije vrijedne studije
u uglednim znanstvenim aso-
pisima koji donose rezultate o
pozitivnim uincima biljnih sa-
stojaka podrijetlom iz ipka.
U asopisu Proceedings of
I PAK
ZA HLADNE ZIMSKE DANE
ipak predstavlja drevnu vonu vrstu ije prisustvo na her-
cegovakim prostorima see u daleku prolost. Danas je i-
pak podjednako zanimljiv slikarima i umjetnicima premda
veliki interes za njegov uzgoj pokazuju upravo voari i ostali
poljoprivredni proizvoai
National Academy of Sciences
od rujna 2005. godine objav-
ljena je studija koja govori o
kempreventivnom i kemotera-
pijskom uinku soka od ipka
na stanice karcinoma prostate.
Istraivanje je pokazalo da ipak
posjeduje snana antioksidativ-
na i protuupalna svojstva. Znan-
stvenici su dokazali da ekstrakt
ploda ipka ima sposobnost za-
ustavljanja rasta i ubija stanice
karcinoma prostate in vitro.
U asopisu Jurnal of Nutri-
tional Biochemistry od rujna
2005. godine objavljena je stu-
dija o uinku soka od ipka na
sprjeavanje oksidacije LDL ko-
lesterola, odnosno na prevenciji
ateroskleroze. Znanstvenici su
promatrali kako se LDl koleste-
rol ponaa u prisutnosti soka
od ipka i uoili su da se 40 %
manje molekula LDL kolesterola
oksidiralo u prisutnosti soka od
ipka. Naime, dobro je pozna-
to da oksidirani LDL kolesterol
predstavlja znaajan rizik za po-
javu ateroskleroze.
18
ipak sve ei na policama trgovina Sona zrna ipka
U naoj domaoj ftopatolo-
koj literaturi (Kipati, i dr.) ova
bolest se spominje pod nazivom
plamenjaa ljive. Meutim, pla-
menjaa nije najbolji naziv za
ovu bolest, jer se pod pojmom
plamenjaa uglavnom podra-
zumijevaju bolesti koje izazivaju
patogene gljive (pseudogljive) iz
reda Plasmoporales, kao to su pr.
vrste iz rodova Phytophthora, Pla-
smopara i dr. Na temelju boje pje-
ga koje su kod nas na veini sorti
ljive jae naranaste boje, najpri-
hvatljiviji naziv za ovu bolest ipak
bi bio naranasta pjegavost lia.
U naim agroekolokim uvje-
tima naranasta pjegavost je
jedna od najznaajnijih mikoza
na ljivi, uz pale cvjetova, hru
i upljikavost lia. Meutim, u
nekim dijelovima svijeta, kao to
je Amerika i Europa, bolest je go-
tovo nepoznata, ili se uope ne
javlja, ili se javlja mjestimice. Naj-
rairenija je na podruju Balkana
(Bugarska, Srbija i Makedonija),
tako da je u Bugarskoj i Srbiji vi-
rus arke najvanija i najraireni-
ja bolest ljive. Osim na Balkanu,
bolest se javlja i na cijelom po-
druju Turske, Rumunjske, Arme-
nije, nekim dijelovima Rusije, i u
zemljama Bliskog istoka. Raire-
nost bolesti oito je povezana sa
zastupljenou osjetljivih sorti.
Kako su sorte ljive unutar vrste
Prunus domestica (domaa ljiva)
najosjetljivije, osobito sorta Bi-
strica, razumljivo je da je bolest
upravo najrairenija u zemljama
gdje dominira ova sorta, kao to
su Bugarska (ustendilka), Srbija
(Poegaa ili Maarka), Maarska
(Bistrice), Rusija (Vengerska), Nje-
maka (Hauszwetsche) i dr.
Simptomi bolesti
Naranasta pjegavost je fo-
lijarna bolest i, dakle, javlja se
iskljuivo na liu ljive. Karakteri-
stini simptomi su pojava uka-
stih pjega na poetku vegetacije,
koje potkraj vegetacije poprima-
ju naranastocrvenu boju. Pjege
su zadebljane i malo ispupene
iz kutikule na licu lista, a udublje-
ne s nalija lista. Broj pjega na
jednom listu moe biti od jedne
do ak 100 pjega. Na naliju lista
tijekom ljeta pjege poprimaju
crnu boju, jer se unutar njih po-
javljuju crne tokice koje pred-
stavljaju plodna tijela-piknide od
anamorfnog ili nespolnog stadija
gljive poznatog pod nazivom Pol-
ystigmina rubra. Ako se bolest javi
veim intenzitetom i na liu se
razvije vie pjega, esto je prera-
no opadanje lia ili defolijacija,
to se zbiva obino tijekom kolo-
voza. Vrlo se negativno odraava
na kakvou plodova i zriobu, ali
i na zametanje cvjetnih pupo-
va i rodnost u iduoj vegetaciji.
Vrlo esto, kad biljka izgubi lie
tijekom ljeta, ujesen ponovno
prolista i cvjeta, to je takoer ne-
povoljno, jer mladice ne dozriju
i tijekom zime se smrznu. Zbog
ovakvoga razvoja bolesti biljke se
jako iscrpljuju i u ekstremnim slu-
ajevima mogu se i u potpunosti
osuiti. Naranastu pjegavost
lia ljive uzrokuje gljiva Polysti-
gma rubrum subsp. rubrum. Gljiva
prezimljuje na otpalom zaraenu
liu u obliku plodnih tijela- peri-
tecija. U njima se razvijaju askusi
s askosporama, koje se u proljee
poetkom vegetacije nakon pro-
listavanja ljive poinju oslobaa-
ti i primarno infciraju lie ljive.
Poslije se tijekom ljeta na pjega-
ma razvija nespolni stadij poznat
pod nazivom Polystigmina rubra.
Ovaj stadij gljive javlja se u obli-
ku crnih plodnih tijela- piknida
unutar pjega na naliju lista. U
piknidima se stvaraju piknospo-
re, meutim, nemaju sposobnost
novih infekcija. To znai da su sve
pjege koje se razviju na liu ljive
uzrokovane infekcijom askospo-
rama tijekom proljea. Vrlo esto
na piknidima i na stromama glji-
ve Polystigmina rubra javlja se hi-
perparazit Colletotrichum gloeos-
porioides (sinonim Gloeosporium
polystigmicola). Hiperparazit se
javlja u obliku crnih pseudopare-
nhimatskih nakupina ili acervula
unutar kojih se stvaraju jednosta-
nine izduene konidije na koni-
dioforima. Mikoparazitizam se
oituje tako da hiperparazit uniti
stromu patogene gljive i ometa
tvorbu peritecija, to idue go-
dine znatno smanjuje zarazu.
Meutim, kako se javlja potkraj
vegetacije, kad su pjege vee
znatno razvijene i bolest uzna-
predovala, te godine nema toliko
povoljan uinak za sprjeavanje
razvoja gljive, ve se djelovanje
oituje samo na smanjenu tvor-
bu peritecija u iduoj vegetaciji.
U Bugarskoj i Srbiji provoena su
ispitivanja djelotvornosti ovog hi-
perparazita kao oblika biolokog
suzbijanja ove bolesti, no zasad
jo nema veeg uspjeha.
Suzbijanje bolesti
U naoj zemlji postoji nekoli-
ko registriranih fungicida za ovu
namjenu: Captan 4 F SC, Captan
50 WP, Captan WP-50, Dithane
M-45 WP, Folpan 50 WP, Futu-
ra 50 WP, Merpan WP, Pinozeb
M-45 WP i Star 80 WP. Prema
iskustvima iz zemalja u kojima je
bolest vrlo rairena, mogu se pri-
mjenjivati fungicidi i na bazi ci-
prokonazola i bitertanola. Prvo
prskanje obavlja se odmah na-
kon cvatnje, kad se razvije prvo
lie, a zatim 1-2 prskanje 3-4
tjedna nakon cvatnje. Od preven-
tivnih mjera suzbijanja vano je
skupljanje i uklanjanje iz nasada
zaraena lia u kojim se stvaraju
periteciji. Takoer, preporuuje se
sadnja otpornijih kultivara ljive,
a prema istraivanjima kao naj-
otpornije sorte navode se Sten-
ley, Stenley plum, Kalifornijska
plava, Strinava, Giley, Ashatan
i dr. Kao srednje osjetljive ili raz-
mjerno otporne navode se Opal,
Anna Spath, Gabrovska, Ruth
Gerstetter, Wagenheims, a kao
vrlo osjetljive Bistrica, Green
gage, aanska najbolja, a-
anska ljepotica i krupnozele-
na Rein Claude.
NARANASTA PJEgAVOST LIA LJIVE
DR. SC. TIHOMIR MILIEVI,
Simptomi naranaste pjegavosti lia
19
PITANJA I ODgOVORI
Rauola-manje
poznata biljka
Moete li mi neto vie rei o
biljci zvanoj Rauola. Ako ste
u mogunosti, navedite i njen
latinski naziv kako bih podat-
ke mogao pronai i na inter-
netu. Unaprijed zahvalan!
Rije je o manje-vie nepoznatoj
biljci latinskog naziva Raphanus
sativus var. oleifere. Navedena
biljka se ranije sadila u sklopu
velikih poljoprivrednih kombi-
nata na podruju Slavonije, i to
ponajvie u eksperimentalne
svrhe. Naime, utvreno je kako
rauola ima tzv. nematocidno
djelovanje zahvaljujui kojem
zaustavlja nematode u razvoju.
Za vie informacija najbolje je
da se obratite Agronomskom
fakultetu, odjelu ratarstva, jer
oni svakako imaju vie podata-
ka o ovoj malo poznatoj biljnoj
vrsti.
Mladen Karai, dipl. ing.
Gdje nabaviti hrka?
Proteklog mjeseca dobili smo
nekoliko upita naih sugraa-
na, koji nas pitaju o moguno-
sti kupovine hrka kao i ostale
potrebne opreme za njegovo
dranje u kui.
Sjemenarnin Agrocentar u Mo-
staru u svom Zoo shopu pored
ostalih kunih ljubimaca, nudi i
hrke. Na istom mjestu svi ljubi-
telji ovih ivotinja mogu prona-
i i svu potrebnu opremu kao i
hranu. Osim toga, nai djelatnici
pruit e vam sve potrebne sa-
vjete, o dranju i njezi hraka u
kui.
Vedran Lasi
Posude za raniju
cvatnju zumbula
Nabavila sam nekoliko po-
sebno dizajniranih kerami-
kih posuda za sadnju lukovi-
ca. Ustvari, rije je o vazama
na iji se vrh, koji je manji od
promjera lukovice, stavljaju
lukovice zumbula, ime se po-
stie njihovo ranije cvjetanje,
i to ve za zimskih mjeseci.
Molim vaeg agronoma Josi-
pa Brkljau da mi pojasni cije-
li postupak.
Navedene vazice su posljednjih
godina u trendu, to zbog svog
dekorativnog izgleda, to zbog
postizanja ranije cvatnje lukovi-
ca. Oienu posudu napunite
vodom s tim to njena razina
mora biti 2-3 cm ispod lukovice.
U protivnom, zbog stalnog do-
dira s vodom lukovica bi mogla
poeti truliti. Voda se tijekom
uzgoja jednom tjedno nadopu-
njava ili po potrebi promijeni.
Nakon sadnje lukovicu morate
staviti na mrano i hladno mje-
sto pri temperaturi od 10
0
C. Vrlo
brzo lukovica e potjerati guste,
bijele korjenie a nedugo po-
tom e zazelenjeti i njen vrh.
Kada cvatni pup naraste 2-3 cm
u vis a korijenje ispuni posudu,
vazica se postupno premjeta
na svjetlije mjesto. Ukoliko smo
sve pripremne radnje obavili
kako treba, puna cvatnja e na-
stupiti ve za nekoliko tjedana.
Cijeli postupak je vrlo jednosta-
van a za sve dodatne nejasnoe
predlaem da me potraite u
Agrocentru Sjemenarne u Mo-
staru.
Josip Brkljaa, ing.
Gdje pronai
sadnicu iule?
Zanima me je li mogue u na-
im vrtnim centrima pronai
vrlo rijetku vonu vrstu zva-
nu iula. Osim toga, nije mi
poznato moe li se ova voka
uzgajati na podruju aplji-
ne te kako podnosi sunija
i oskudnija tla. Poto plani-
ram posaditi vie sadnica i-
ule, interesira me i razmak
sadnje, vrijeme rezidbe te
nain pripreme sadnica za
sadnju.
iula je doista rijetka, ali nita
manje vrijedna vona vrsta. Vrlo
dobro podnosi uzgoj na sunim
tlima koja su siromana hrani-
vim tvarima. Razumljivo, uko-
liko planirate podignuti nasad
iule, trebate voditi rauna da
je tlo bogato organskom tva-
ri te da je potrebno osigurati i
navodnjavanje, posebno u kri-
tinim fazama razvoja iule.
Meuredni razmak sadnje treba
iznositi 5 m, koliko iznosi i raz-
mak u samom redu. Ipak, u no-
vije vrijeme prakticira se i neto
gua sadnja, i to na razmak 3 x
3 metra. to se tie samih termi-
na rezidbe, prakticiraju se ljetna
i zimska, ali je vano napome-
nuti da sa zimskom rezidbom
nije potrebno uriti jer postoji
opasnost od teta koje mogu
izazvati niske temperature na
samom poetku vegetacije.
to se tie same pripreme sad-
nica za sadnju, ona je ista kao i
za ostale vone vrste, s tim da
ne smijemo zaboraviti prikrati-
ti sadnicu na visinu od 30 cm.
Spomenuto prikraivanje je po-
sebno vano provoditi na naim
terenima jer na taj nain pove-
avamo otpornost posaenih
sadnica na suu i vjetrove, ime
izravno poveavamo postotak
primljenih biljaka. Spomenimo
jo da je iula prilino toleran-
tna voka koja uspijeva i na te-
renima nepodobnim za veinu
ostalih vonih vrsta te je stoga
bez ikakvih potekoa moete
uzgajati i na podruju apljine.
U Sjemenarninu Agrocentru u
Mostaru moete nabaviti sadni-
ca iule.

Orpington - pasmina
pataka
Zanima me kakve su odlike
Orpington pasmine pataka.
Prije svega, interesira me koli-
ku teinu patke doseu u tovu
i kolika je godinja nosivost,
odnosno, koja je prosjena te-
ina nesenih jaja.
Orpington patka je zapravo
srednje velika patka, uspravnog
dranja i specifnih boja, a uz-
gojena je potkraj 19. stoljea u
Engleskoj. Orpigtonska patka
je ranozrela pasmina, to znai
da pronese u dobi od 6 mjese-
ci. Godinje nese od 100 do 140
jaja prosjene teine od 70 do
90 grama. Odrasli patak tei 3,5
kg a patka 2,5 kg. Paii u dobi
od 8 tjedana imaju ivu masu
od oko 2 kg dok u tovu mogu
postii teinu od 4 do 5 kg. Za
sve dodatne informacije mo-
ete kontaktirati nau savjeto-
davnu slubu u Agrocentru u
Mostaru.
Nino Rotim, dipl. ing.
Industrijska breskva
U svom breskviku pored stan-
dardnih sorti breskve imam i
nekoliko stabala sorte Maria
Serena, koje sam dobio iz Ita-
lije. Meutim, njeni plodovi
imaju specifan okus, poma-
lo neobian za svjeu potro-
nju pa me zanima o kakvoj
sorti breskve je rije?
Rije je o talijanskoj sorti vrlo
bujnog i rodnog stabla, sred-
njeg vremena cvatnje. Plod je
srednje krupan, utozlatne boje
pokoice i atraktivnog izgleda.
Sorta sazrijeva 20-tak dana prije
Redhavena i zanimljiva je zbog
ranog i istovremenog sazrijeva-
nja, to bitnije olakava berbu.
Iako navedenu sortu odlikuje
dobar i aromatian okus, ona je
prije svega predviena za pre-
radu u razliite proizvode kao
to su kompoti, marmelade,
demovi, vone salate i kaa-
sti sokovi. Dakle, rije je o sorti
breskve za industrijsku preradu,
zbog ega je kao takvu i trebate
koristiti.
20
Osim toga, darivanje narane bio
je najljepi izraz ljubavi i poto-
vanja. Meutim, stablo narane
imalo je i ukrasnu vrijednost, po-
sebice za Boi, kada bi njegove
zimzelene granice prepune plo-
dova doaravale sliku boinog
drvca. Ali, ukoliko izuzmemo de-
korativnu vrijednost, u predsto-
jeim zimskim danima narana
ini bitan imbenik u borbi protiv
nahlada i viroza. ak je i lijenici
preporuuju to ee na jelov-
niku, posebice zbog toga to je
narana jedan od zapovjednika
prehrambene vojske koja se bori
protiv zimskih viroza.
Svjei sok za top-formu
Iako je najpoeljnije jesti svje-
e narane, nita manje nije dje-
lotvoran ni sok. Uostalom, aa
svjee iscijeenog soka sadrava
88 mg C vitamina koji pobolja-
va i apsorpciju eljeza. Meutim,
treba napomenuti kako iscijee-
ni sok trebamo popiti to prije jer
je vitamin C vrlo osjetljiv te brzo
propada na zraku i svjetlu. Prepo-
ruena koliini soka iznosi dvije
ae dnevno i posebice je korisna
osobama koje inae loe probav-
ljaju voe. Poto potie probavu,
moe pomoi i kod oteane sto-
lice. Naranin sok sadrava naj-
manje 20 aminokiselina a bogat
je i kalijem te siromaan natrijem,
to je pak znaajno za osobe koje
provode neslane dijete kod sra-
nih i bubrenih bolesti te povie-
nog tlaka. Pored toga, kalcij se iz
naraninog soka izvrsno apsorbi-
ra te ga organizam iskoristi ak 37
posto.
Ljekovitost
Vitamin C sudjeluje u mno-
gim oksidoreduktivnim procesi-
ma u organizmu, pospjeuje re-
sorpciju eljeza, ubrzava mnoge
metabolike procese, pridonosi
obrambenoj sposobnosti i vital-
nosti organizma, sudjeluje u tvor-
bi kolagena - vanog vezivnog
tkiva u kostima, hrskavici i koi.
Vitamin C pomae u borbi protiv
umora, prehlade i gripe.
Pektin je komponenta poli-
saharida sadranih u staninim
stjenkama. Pektin u crijevima
Ako niste znali, narana je nekada predstavljala luksuzno voe koje se darivalo
samo u posebnim prilikama. Zbog toga je laganim korakom ula i u narodne
obiaje pa se od davnina darivala za Boi i Novu godinu.
oblaui crijeva sprjeava i apsor-
pciju eera poslije obroka, to je
osobito vano u prehrani dijabe-
tiara.
Narana sadri terpene ka-
rotenoide i limonide) i favonide
(hesperidin, neohesperidin, na-
ringin, tangeretin). Terpeni imaju
izrazito jako antioksidativno dje-
lovanje u zatiti organizma od
slobodnih radikala. Karotenoidi
poveavaju obrambene sposob-
nosti organizma i tite stanice
koe od tetnog suneva zrae-
nja. Limonoidi tite plua i potiu
rad jetre, detoksikaciju enzima.
Flavonoidi imaju dokazano
protuupalno, antialergijsko i pro-
tuvirusno djelovanje. Pojaavaju
djelovanje vitamina C i pospje-
uju njegovu apsorpciju. tite
organizam od kardiovaskularnih
bolesti i karcinoma.
Stoga, ukoliko ste jedan od
sretnika koji posjeduju vrt, osim
mandarina i limuna svakako
planirajte i barem jedno stablo
narane. Utoliko vie jer znan-
stvenici tvrde da je i kora narane
bogata vitaminom C, betakarote-
nom i biofavonidima zbog ega
se prethodno naribana moe
koristiti kao dodatak kolaima i
raznim salatama. Tada e osim
arome doslovce dati i zdravlje jer
sadrava monoterpene, potenci-
jalne tvari u borbi protiv raka. Ali,
oprez! Koritenje naranine kore
ili pak njeno vakanje preporua
se samo za neprskane narane ili
narane iz vlastita vrta, kod kojih
znamo porijeklo.
formira gel koji prekriva sluznicu
crijeva veui une kiseline u
probavnom sustavu i na taj nain
smanjuje apsorpciju masti i kole-
sterola, naroito LdL-kolesterola
(loeg), dok koncentracija za-
titnog HDL kolesterola ostaje
nepromijenjena. Pektinski gel
NARANA
zimski uvar zdravlja
Plodovi narane
21
U Europu je prenesena po ot-
kriu Amerike a zbog povoljnih
klimatskih uvjeta udomaila se u
sredozemnim zemljama, tako da
je nalazimo u junoj Italiji, Fran-
cuskoj, zemljama sjeverne Afrike.
Kod nas ovaj kaktus raste uz ja-
dransku obalu i na otocima, i to
uglavnom u Dalmaciji.
Raste na sunanim mjestima
meu kamenjem, na liticama i
stijenama, esto na samom obal-
nom rubu. Opuncija je grmoliki,
1-3 m visoki kaktus. Stabljika se
sastoji od plosnatih ovalnih, do
50 cm dugih, mesnatih lanaka.
Na povrini su lanci prekriveni
upercima bodljikavih dlaica i
rijetkim 3-5 cm dugim bodljama.
Cvjetovi su svijetlo uti s brojnim
laticama i obino se razvijaju na
gornjem rubu lanaka. Cvate od
svibnja do srpnja. Nakon cvatnje
na mjestu cvijeta razvija se plod.
Plod je slian smokvi
Plod je jajolika oblika, u po-
etku manji i zelen, a poslije na-
raste do veliine jajeta i postane
ut ili crvenoljubiast. Na povrini
je prekriven upercima bodljika-
vih dlaka. Na prerezu je iste boje
kao na povrini i sastoji se od
vrlo sonog mesnatog usploa
i sredinjeg mekanog dijela sa
sjemenkama. Kod branja plodo-
va opuncije korisno je koristiti
rukavice, zbog spomenutih bod-
ljikavih dlaica. Nakon branja dla-
ice treba obrisati rukavicom ili
krpom, a plodove oprati. Nakon
skidanja povrinske ljuske usplo-
a i sredinji mekani dio koristi se
za jelo. Plodovi opuncije nazivaju
se i indijska smokva, jer su slini
smokvi. Zreli soni plodovi sadre
oko 80 posto vode, a u suhoj tvari
25-30 posto eera, 1 posto bje-
lanevina i vrlo malo masti. Od, za
organizam nunih minerala sadr-
i mnogo kalija, kalcija i fosfora.
Vitamini su zastupljeni sa vitami-
nom C i vitaminom iz skupine B,
posebice taminom, ribofavinom
i niacinom. Osim toga sadri i ra-
zne organske kiseline koje plodu
daju ugodan kiselkasti okus. Kao
voe indijska smokva je vrlo uku-
sna i osvjeavajua, i moe se ko-
ristiti za jelo svjea nakon to se
skinu iglice i koa. Jae zreli plo-
dovi mogu se iscijediti u ukusan
kiselkast sok i pravo je osvjeenje
u ljetnim danima, posebice ako
se malo pothladi u hladioniku.
Ako raspolaemo veim koliina-
ma zrelih plodova, indijske smo-
kve moemo koristiti za pekmeze
i demove.
Opuncija kao
ljekovita biljka
Osim kao voe indijska smo-
kva je isto tako poznata kao ljeko-
vita biljka. Brojna eksperimental-
na i klinika ispitivanja pokazala
su da zreli plodovi sadre velik
broj kemijskih spojeva s povolj-
nim uinkom na zdravlje. Velik
broj fenolnih spojeva koji ispolja-
vaju antioksidativni uinak sprje-
avaju djelovanje slobodnih radi-
kala i posljedino za njih vezanih
bolesti. U svjeem soku iscijee-
nom iz indijske smokve nalaze
se tvari koje povoljno djeluju kod
ira na elucu. Indijska smokva
pripada skupini biljaka s izrazitim
antidijabetinim djelovanjem, o
emu se znalo jo u doba Azteka.
Uzimanje vee koliine kuhane
indijske smokve smanjuje koli-
inu eera u krvi kod dijabete-
sa tipa 2, iako sam mehanizam
djelovanja nije potpuno poznat.
Opsena istraivanja pokazala
su da uzimanje suhih cvjetova
opuncije dovode do znaajnog
smanjenja benigno poveane
prostate i olakavaju mokrenje,
OPUNCIJA
ukusno ljekovito
voe Dalmacije
Indijska smokva naziv su za zrele plodove opuncije (Opun-
tia fcus indica L., Mill.). Opuncija pripada porodici kaktusa
(Cacctea) i porijeklom je iz Srednje Amerike. Izvorno raste
u meksikim pustinjama i u junim dravama SAD-a.
bez utjecaja na funkciju bubrega.
U literaturi o ljekovitu djelovanju
opuncije vrlo esto se spominje
da iznimno povoljno djeluje kod
mamurluka izazvanog uzima-
njem velike koliine alkohola.
Danas se ljekoviti pripravci indij-
ske smokve proizvode i dolaze na
trite pod raznim komercijalnim
imenima.
DR. SC. ZVONIMIR KOZARI
Plod indijske smokve
Plodovi pripremljeni za jelo
22
Nadomak Mostara, na podruju Bune, preciznije, na lokaciji
Java (pod Petkom) nalazi se, za nae okvire, jedinstven nasad
ipka. Naime, radi se o povrni od 10.000 m
2
koja ini cjelinu i
na kojoj se nalazi nasad ipka koji broji, ni manje ni vie, nego
900 stabala. Istina, u Hercegovini ima veih nasada ipka, ali su
oni podignuti u novije vrijeme i u njemu stabla nisu na rodu ili
su pak tek stupila na rod. S druge strane, vremeni ali jo uvijek
aktivni gosp. Asim Ajani s ponosom pokazuje svoj nasad, koji je
podignut prije ak 28 godina. U njemu se uglavnom nalazi za-
stupljena sorta ipka Glava koja ini preko 90 % sortimenta, dok
ostatak otpada na sortu Barski sladun.
Kako i sam kae: Proizvodnjom ipka bavim se cijeli svoj i-
votni vijek. Toliko sam zavolio tu vonu kulturu da mi je dan pro-
pao ukoliko barem nekoliko sati ne provedem u svom nasadu. To,
prije svega, radim iz ljubavi prema ipku, premda uvijek ostaje
prostora i za zaradu. Ako u obzir uzmemo injenicu da u nasadu
ostvarim prinos od preko 9 tona, a koje prodam sve pred kunim
pragom, jasno je da se radi o rentabilnoj proizvodnji. Drago mi
je da se ipak u posljednje vrijeme sve vie sadi i da ima nasada
znatno veih nego to je moj. Meutim, sa sigurnou mogu rei
da je moj nasad trenutno jedan od najveih u Hercegovini, s ob-
zirom da su mi sva stabla na rodu.
I doista, nasad gosp. Asima Ajania je fascinantan i besprije-
koran. To je i razumljivo jer se sve u njemu radi s ljubavlju. Uosta-
lom, ukoliko voli svoj posao, kao to je to sluaj s dotinim gos-
podinom, uspjeh nee izostati. A nama je iznimna ast da smo
mogli obii nasad ipka iji je vlasnik zaljubljenik u voarstvo jer
ovakvih, istinskih i pravih proizvoaa kao da je svakim danom
sve manje.
Opepoznata je injenica kako je tlo, poslije klime, jedan od naj-
znaajnijih imbenika u uzgoju voaka i vinove loze. Upravo zbog
toga, kod podizanja vonjaka i vinograda, posebnu pozornost tre-
bamo posvetiti pripremi zemljita. Meutim, to i nije ba lagano na
podruju Hercegovine iz razloga to se u veini sluajeva radi o par-
celama koje se nalaze na kamenitim, jako ljunkovitim, vrlo plitkim i
jako tvrdim, zbijenim terenima. Iz tih razloga priprema terena je jako
oteana. Vrlo esto koristi se i eksploziv kako bi se pojedine stijene i
gromade usitnile.
Od ove godine priprema terena za podizanje novih vinograda
bit e znatno olakana jer je tvrtka Vinogradi Nui nabavila stroj za
pripremu terena za sadnju vinograda i vonjaka. Radi se o stroju
Trencor 1360 iji je proizvoa istoimena tvrtka iz Amerike. Stroj tei
nevjerojatnih 68 tona dok mu radni uinak iznosi 70 do 100 metara
dunih za sat vremena. irina radnog zahvata stroja je 3,2 metra dok
dubina do koje se tlo usitni i izmijea iznosi 60 do 80 cm. Pod tim se
podrazumijeva temeljito lomljenje, drobljenje i usitnjavanje skele-
ta (kamena) na hercegovakom kru, ime se nepristupaan teren
na najbolji mogui nain priprema za sadnju voaka i vinove loze.
A prezentacija stroja Trencor 1360 odrana je na parceli lociranoj u
junoj Hercegovini, na istom kru, koje je za kratko vrijeme duboko
obraeno a sav kamen eliminiran, zdrobljen i samljeven. Spomenuti
stroj moe se i unajmiti. I dakako, posla za Trencor 1360 bit e dosta
jer veliki dio Hercegovine ine upravo kreviti tereni. Stoga se vei
dio tih povrina moe iskoristiti za podizanje vinograda i vonjaka
(maslina, ipak, bajam, vinja i trenja). U tom pogledu najbolje svje-
doe pozitivni rezultati iz Dalmacije gdje se zbog nedostatka obra-
divih povrina upravo intenzivno kultiviraju nepristupani tereni
jadranskih otoka. Zahvaljujui uvezenim strojevima, takvo to je od
danas mogue uiniti i na podruju Hercegovine.
U CARSTVU IPKA
Priprema terena za
podizanje vinograda
i vonjaka
IVAN MARINOVI, DIPL. ING.
gosp. Asim Ajani
Nasad ipaka u vlasnitvu gosp. Ajania Novi stroj u vlasnitvu tvrtke Nui d.o.o.
23
Poznato je da se zrelost
ploda jabuke moe odrediti na
nekoliko naina. Tvrdou mesa
ploda moemo odrediti pene-
trometrom, vrstoa je izraena
u kg/cm
2
. Zanima me kolika naj-
pogodnija vrstoa treba biti za
sorte jabuke: Idared, Jonagold,
Melrouz, Granny Smith, Mucu,
Gloster? Gdje se u Zagrebu
moe nabaviti i po kojoj cijeni
penetrometar - pita pretplatnik
iz Novske.
vrstoa, odnosno tvrdoa
mesa ploda je samo jedan po-
kazatelj stupnja zrelosti ploda,
meu veim brojem pokaza-
telja koji obiljeavaju njegove
promjene u tijeku dozrijevanja.
I bez uzimanja u obzir barem
jo kojega, namjenu plodova i
ekoloke uvjete, nije posve do-
voljan i pouzdan za utvrivanje
najpovoljnijeg vremena berbe,
jer su i vrstoa mesa, odnosno
njezine promjene pod utjecajem
veeg broja vanjskih i unutarnjih
imbenika ploda. U fenofazi zri-
U organizaciji Drutva za za-
titu bilja u Bosni i Hercegovini u
periodu 16-18. 12. 2008. godine
u Sarajevu e se odrati peti po
redu simpozij o zatiti bilja. Do-
main ovogodinjeg simpozija je
hotel Hollywood, koji prua ideal-
ne uvjete za odravanje ovog, za
BiH najvanijeg skupa iz oblasti
zatite bilja. Tijekom trajanja sim-
pozija predviena su izlaganja
autora u okviru pet sekcija (En-
tomoogija i primijenjena zoolo-
gija, Fitopatologija, Herbologija,
Fitofarmacija,toksikologija i eko-
obe ploda zbivaju se razliite
promjene vanjskih i unutarnjih
obiljeja ploda, meu kojima
je i promjena vrstoe njegova
mesa (mezokarpa). Vas zanima
upravo povoljna vrstoa mesa
ploda za berbu dobivena mje-
renjem penetrometrom za ne-
koliko navedenih sorata jabuke.
Sorte se obino beru za dulje
skladitenje, kada je vrstoa
mesa ploda mjerena penetro-
metrom: Jonagold 7-8 kg/cm
2
ili
69-78 N/cm
2
; Gloster 7-8 kg/cm
2

ili 67-80 N/cm
2
; Mucu 7-8 kg/cm
2

ili 71-80 N/cm
2
; Idared 7-8 kg/
cm
2
ili 67-76 N/cm
2
; Melrouz 7
kg/cm
2
ili 67-71 N/cm
2
; Granny
Smith 6-7 kg/cm
2
ili 58-67 N/cm
2
;
Zlatni delies 7-8 kg/cm
2
ili 67-76
N/cm
2
; Delies 7-8 kg/cm
2
ili 67-
80 N/cm
2
; Jonatan 7-8 kg/cm
2
ili
66-81 N/cm
2
i Elstar 8 kg/cm
2
ili
80 N/cm
2
.
Naalost, meni nije poznato
gdje biste u Zagrebu mogli na-
baviti penetrometar niti njegovu
cijenu, ali pretpostavljam da ga
u Zagrebu neete moi nabaviti,
nego ga pokuajte potraiti neg-
dje u Austriji ili Italiji, jer je kod
nas za tom napravom potranja
vrlo mala.
toksikologija, Integralna zatita
uma i Integralna zatita bilja).
Osim izlaganja u okviru sekci-
ja, predvieno je i odravanje Jav-
ne rasprave na temu Pravilnika
o mjerama za sprjeavanje uno-
enja, irenja i suzbijanja tetnih
organizama na biljkama biljnim
proizvodima i drugim objektima
s prilozima.
Na ovom simpoziju oekuje-
mo dolazak istaknutih znanstve-
nih djelatnika iz Hrvatske, Srbije,
Crne Gore, Makedonije, Slovenije,
te, naravno, predstavnike najzna-
ajnijih tvrtki koje se bave pro-
izvodnjom i prometom pesticida.
PENETROMETAR velika pomo pri
odreivanju vremena berbe jabuka
Zahvaljujui proirenju asor-
timana proizvoda, od sada
penetrometar moete naba-
viti u Agrocentrima Sjeme-
narne sa sjeditem u Mostaru
i irokom Brijegu. Osim toga,
na asortiman nudi i niz dru-
gih proizvoda koji su nami-
jenjeni poljoprivrednim pro-
izvoaima (refraktometre,
pH-metre i dr.).
DR. IVO DUBRAVEC
5. simpozij o zatiti bilja u BiH
DR. IVAN OSTOJI
Penetrometar
S prologodinjeg simpozija u Tesliu
24
Uloga sumpora
u motu i vinu:
sumporni dioksid u motu,
masulju i vinu djeluje kao anti-
septik ispoljava baktericidno
i fungicidno djelovanje.
kao oksidans vee na sebe
kisik i titi vino od oksidacije.
Uz mane i bolesti vina, najvei
problem kod proizvodnje i u-
vanja vina predstavlja oksida-
cija od koje moramo zatititi
mot, masulj i vino.
sumporni dioksid kao koagu-
lator u motu koji je jae za-
sumporen dolazi do taloenja,
tako da mot postaje bistar
zbog djelomine koagulacije
bjelanevina, koloidnih esti-
ca mutnoe i oksidacijskih en-
zima mota a poslije vina.
Oblici u kojima se
sumporni dioksid
primjenjuje:
Kalijev metabisulft Vino-
bran - najee koriteni oblik
sumpora posebno u manjim
podrumima
Sumporasta kiselina 5-6%
(sumpovin) spoj sumpornog
dioksida i vode
Tekui sumporni dioksid
(sprej) prednost ovog oblika
sumpora ogleda se u tonom
doziranju
Sumporne trake na traci se
nalazi isti sumpor koji se pa-
ljenjem trake razvija u sum-
porni dioksid. Uglavnom se
koristi za sumporenje baava.
Koliko dodati sumpora?
Zdrastveno stanje groa
jedan je od bitnih uvjeta jai-
ne sumporenja. Mot i masulj
zdravog groa sumpori se s
manjom koliinom sumpornog
dioksida, za razliku od mota i
masulja koji se dobije od plje-
snivog, pokvarenog i oteenog
groa. Takoer grou koje je
vie izloeno zraku i brano pri vi-
im temperaturama potrebno je
dodati vie sumpora.
Tijekom prerade zdravog
groa, nakon muljanja-ruljanja,
dodaje se 10g/100 l Vinobrana,
a ako je mot dobiven od pljesni-
vog i oteenog groa, dodaje
se 15-20g/100 l.
Nakon zavretka vrenja mla-
do vino se sulftrira s 5g/100 l
sumpornog dioksida, a sljedee
sulftriranje obavlja se nakon
prvog pretoka a koliina Vino-
brana ovisi o koliini slobodnog
SO
2
u mladom vinu, jer samo slo-
bodni SO
2
uva vino od neelje-
nih mana i bolesti.
Poslije ovog pretoka obavlja
se analiza vina na ukupni i slo-
bodni sumpor svakog mjeseca,
posebno za ona vina koja e se
puniti u boce. Vino u boci mora
biti zatieno sa djelotvornom
koliinom sumpornog dioksida.
Ne pretjerujte sumporom. Prije
svakog sumporenja obavite ana-
lizu.
Novosti na tritu u BiH
FLOR-STOP
(Tablete protiv kvarenja vina)
Flor stop tablete slue za
zatitu vina od kvarenja koje
se dri u razliitim posudama.
Osim toga, ove tablete se kori-
ste i u prehrambenoj industriji.
Primjena table ta je vrlo jed-
nostavna. Tablete se ubace u
vino koje se dri u posudama.
Doza: 1 tableta za manju posu-
du, ili 3-12 tableta za vee posu-
de i cisterne.
OENOSTERIL 5 - poseban oblik
sumpora
Sastav: kalijev metabisulft
66,6 % i kalij bikarbonat 33,3 %
Upotreba: Proizvod se koristi
za sumporenje mota u sabirnim
SUMPOR I SUMPORENJE MOTA I VINA
Dananja proizvodnja vina nezamisliva je bez sumpornog dioksida koji se koristi od berbe do punjenja vina u
boce, naravno u umjerenim dozama. Naime, do danas nije pronaeno bolje sredstvo za zatitu mota i vina od
neeljenih posljedica.
posudama, strojevima za pre-
radu i preama; reguliranje SO
2
tijekom vinifkacije, zatite mo-
ta i vina prilikom transporta, te
dodavanje SO
2
u vinske posude
(inox, plastine, drvene bave,
male tankove zatvorenog tipa).
Posebno pogodne za sumpore-
nje vina u inox posudama u koji-
ma je dodano parafnsko ulje.
Uputa za rukovanje: tablete
dodati direktno u mot ili vino
bez mijeanja.
Vinobran Oenosteril - sumporne tablete
Flor-stop, tablete protiv kvarenja vina
Sumpovin
Sumporne trake
25
Prema navodima strunjaka
maslina je jedna od najstarijih
biljaka, o emu nam svjedoe i
brojni zapisi kroz povijest. Ve u
doba Feniana izvozilo se i uva-
lo maslinovo ulje u glinenim po-
sudama, dok Egipani na svojim
rukotvorinama iskljuivo koriste
motive ove vrijedne i plodono-
sne biljke. Za vrijeme Rimskog
Carstva s pravom moemo rei
da je maslina doivjela svoj puni
procvat jer se njen uzgoj proirio
po cijelom Sredozemlju. Kolika je
vrijednost maslinovog ulja, po-
kazuje nam i sama injenica da
su rimske boice za njegu svog
dobro ouvanog tijela koristile
raznorazne mirodije napravljene
upravo od maslinova ulja. Stoga
ni u kojem sluaju neete pogri-
jeiti ukoliko koristite maslino
ulje na bilo koji nain, kroz kuli-
narstvo ili masau.
Primjena u
medicinske svrhe
Maslinovo ulje koriteno u
bilo kojem obliku pomoi e nam
da prebrodimo bolesti koje su
svakodnevni pratilac u ljudskom
ivotu. A ono se koristi kao dobar
laksativ te kod ljudi koji imaju po-
tekoa sa ui jer spreava stva-
ranje unog kamenca (dovoljno
je uzeti jednu licu maslinova
ulja prije jela). Spreava takoer
osteoporozu, a posebno dobro
se pokazalo i kod ena u meno-
pauzi. Dragocjen je i antioksidans
jer spreava aktivnost slobodnih
radikala, tonije kemijskih sasto-
jaka koji potiu arterosklerozu
i uzrok su nekih oblika tumora.
Osim toga, maslinovo ulje koristi
se u lijeenju dijabetesa a pored
svega koristi se i u raznoraznim
dijetama za mravljenje. Samo
nekoliko kapi maslinovog ulja
daje ugodan okus bilo kojem
jelu, a njegovim koritenjem
manje emo konzumirati druge
masne tvari koje tetno djeluju
na na organizam. Vano je znati
da maslinovo ulje titi i uva srce
i arterije te pomae u preventivi
kardiovaskularnih bolesti, a sve to
zahvaljujui nezasienim masnim
kiselinama i svojstvu da poveava
dobri kolesterol koji ima svojstvo
ienja organizma.
Eliksir za ljepotu
esto pitanje tijekom sun-
anih dana je kako zatititi tijelo
od dugotrajnog izlaganja sun-
cu, a pritom zadrati lijep i svje
izgled koe. Sama injenica da su
nae bake znale kako maslinovo
ulje pomae odravanju ljepote
pomoi e nam da prebrodimo
vrue dane u etnji ili polju. Ko-
ristile su mjeavinu maslinova
ulja i drugih pripravaka te na taj
nain titile i odravale prepla-
nulu kou dajui joj potrebnu
vlanost i njegu. Osim toga to
maslinovo ulje moemo koristiti
za njegu i zatitu koe tijekom
sunanih dana, jako dobro se
pokazalo i u njezi stopala, ruka i
lea. Koristimo li ga pak pomije-
MASLINOVO ULJE
izvor zdravlja
Maslinovo ulje jako je vano za zdravlje ljudi, iako ga
danas kozmetiari koriste i za razne prvoklasne priprav-
ke koji daju zdrav, lijep i svje izgled koi
anog zajedno s palentom dobit
emo jako dobar piling za lice,
to nam itekako pomae u nje-
govom ienju. Takoer, tajna
lijepe i sjajne kose upravo lei u
maslinovu ulju, dok je oteenu
kosu suncem i vjetrom dovoljno
premazati pripravkom provjere-
nim i napravljenim po receptu
naih baka. Potrebno je istui
umanjak, dodati jednu licu
maslinova ulja i jednu licu ko-
njaka a potom masu dobro uje-
diniti. Pripremljenu i dobro uje-
dinjenu masu nanijeti na kosu a
potom dobro utrljati i omotati
plastinom vreicom koja e za-
drati toplinu i pritom omogui-
ti upijanje hranjivih sastojaka iz
nanijete smjese. Ovako nanijetu
smjesu ostavite da odstoji 10 do
15 min i nakon toga kosu dobro
isperite.
MARIO UBELA, DIPL. ING.
panjolska i Italija ima-
ju najvei broj stabala
maslina i vodei su pro-
izvoai maslinova ulja.
Znaajni proizvoai su i
Grka, Tunis, Turska. Spo-
menute zemlje su i glavni
izvoznici maslinova ulja.
Italija i SAD su najvei
uvoznici.
Maslina polako osvaja hecegovinu
26
Za hranjivu vrijednost krmi-
va vani su imbenici u hranidbi
ugljikohidrati, bjelanevine, mi-
nerali i vitamini, to je ve ope
poznato, ali i makro i mikroele-
menti kao dopuna obroku ako ih
u krmi nema.
Najvaniji zadatci i izvori
minerala u organizmu?
Minerali se taloe u organiz-
mu i stvaraju priuve iz ko-
jih se troe ako ih nedostaje
u krmnom obroku.
Ubrzavaju proces metabo-
lizma ivotinje u obliku ke-
mijske reakcije i slue kao
katalizatori (pospjeivai)
izmjene hranjivih tvari, od-
nosno njihovih kompone-
nata.
Mineralne tvari reguliraju
metabolizam vode u orga-
nizmu i nune su za izmjenu
bjelanevina i masti.
Bez minerala nema pravil-
nog razvitka ploda niti nje-
gove potrebne teine.
Utrokom mlijeka (sisanjem,
dojenjem) troe se minerali
koje treba u mlijeku nado-
mjestiti.
Kod mladunadi se bez do-
voljno minerala ne razvija-
ju normalne kosti (rahitis) i
tkivo.
Uz minerale, i prirast je bolji
u tovu.
Uz dovoljno minerala u hra-
ni vie je vune kod ovaca,
bolja je nesivost peradi.
Reprodukcija je bolja i si-
gurnija.
Moraju se nadomjestiti jer se
izluuju mokraom i balegom.
Za pravilnu hranidbu vano je
da hrana sadri dovoljne kolii-
ne svih hranjivih sastojaka, da
je svjea, da nije pokvarena, da
je zdrava i da se obroci uzimaju
na vrijeme. Hrana mora biti razli-
ita, jer tako postaje punovrijed-
nom. Najprije i sigurno minerali
se utvruju redovito u pepelu, a
to su kalij, natrij, magnezij, kalcij,
eljezo, sumpor, klor, fosfor, alu-
minij, silicij, mangan, jod, four
i bakar. Kalija (K) svaki kg tijela
sadri 1,5 grama. Hrana ga sadri
dosta. Natrij (Na) sadre sokovi
u 1 kg tijela, i to 0,7-1,5 grama.
Kalcij (Ca) je vaan za razvitak
kostiju, miija i sokova. On pa-
rira tetno djelovanje kalija i
natrija u hrani. Osobito je nuan
za porast, mlijenost i breost.
Na svaki 1 kg tijela opada 6-12
g kalcija. Koliina kalcija varira.
Najvie ga sadre zeleni dijelovi
bilja, sijeno mahunjaa i uljari-
ce. Fosfor (P) je veinom vezan
s kalijem, a vaan je za porast,
mlijenost i gravidnost. Sadre
ga kosti, mozak, miii, jezgra
(nukleus) stanica i mlijeko. Ma-
gnezija (Mg) je dovoljno u hrani.
Nedostatak izaziva greve i ner-
vozu ivotinja. eljezo (Fe) na-
lazimo u hemoglobinu (krvi), u
mlijeku. Ono je vezano uz bakar
(Cu). Ako nema dovoljno eljeza,
u tijelu se javlja anemija, naje-
e kod prasadi koja se mora ci-
jepiti preparatom eljeza to vri-
jedi i za nestaicu bakra. eljezo
se nalazi u rogovima, dlaci, koi,
perju i vuni. Klor (Cl) je vaan jer
u elucu stvara HCl, tj. solnu kise-
linu koja aktivira ferment pepsin
potreban za normalnu probavu.
Klor se nalazi u bubrezima, sle-
zeni, pluima, koi, kostima, krvi
i elucu. I jod (J) je vaan, zbog
tiroksina, hormona koji regulira
izmjenu tvari i utjee na rast. Ne-
staica joda uzrokuje guavost,
a ponekad i pobaaj. Flour (F)
se nalazi u svakom organizmu,
a najvie u zubima i kostima.
Ipak treba istaknuti da su za i-
votinjski organizam najvaniji
minerali kalcij, fosfor, natrij i klor
i da minerale nalazimo najvie
u zelenoj krmi 1-2 %, u sijenu i
slami 5-10 %, zrnju itarica 1-4
%, u zrnju uljarica 4-12 %. Koli-
ina minerala koje stoka prima
u hrani redovito ne zadovoljava
potrebe ivotinjskog organizma,
pa ih treba dodavati i kompleti-
rati, to ve rade preraivake
industrije ako se stoka hrani
tvornikim smjesama. Ako smje-
se nisu kompletne i ne mogu se
postizati rezultati koji se trae u
intenzivnom uzgoju ili tovu, mo-
raju se dodavati najee mikro-
mineralni dodaci, osobito ako se
hrani prirodnim krmivima, kako
bi se podmirile potrebe ivotinj-
skog organizma. U suprotnom,
MINERALI vani u hranidbi stoke
Da bi stoar bio suvremen, napredan te dobar uzgajiva, treba poznavati i nunu potrebu minerala (rudnih tvari)
u hranidbi stoke svih vrsta, osobito one kojom se bavi bilo u tovu ili uzgoju.
NIKOLA JAGAI, DIPL. ING.
zbog nestaice minerala oslabi
cjelokupna djelatnost stanija i
tkiva u organizmu, to znai ci-
jela konstitucija. Izmeu uzro-
nika bolesti, minerala, vitamina i
bjelanevina u organizmu nema
neposredne veze, ali posredna je
veza esto vrlo izraena. Nepra-
vilna prehrana s obzirom na na-
vedene tvari smanjuje otpornost
ivotinjskog organizma i tako ga
ini sklonim infekcijama.
Minerali su vani u ishrani krava
Kamenen soli za ishranu stoke
I ovce trae hranu bogatu mineralima
27
Psiholozi tvrde da je manjoj
djeci poeljno nabaviti odgo-
varajueg kunog ljubimca. To
potvruju istraivanjima koja su
dovela do zakljuka da ljubimci
kod djece utjeu na stvaranje
karaktera te da djeca koja su
imala barem jednog kunog lju-
bimca postiu bolje rezultate u
koli, ivotu i sl. Nita udno, jer
razumljivo je da djeci od malih
nogu treba nametnuti pojedine
obveze kako bi ih barem malim
dijelom nauili da vode brigu o
sebi i drugima. Kornjae upravo
predstavljaju idealnog ljubimca
za najmlae iz razloga to nisu
previe zahtjevne te prekomjer-
no ne optereuju djecu a pretje-
rano ne utjeu ni na kuni pro-
raun. Dovoljno je nabaviti mali
akvarij i odgovarajuu hranu, s
tim da je nuno poznavati odgo-
varajue potrebe ovih draesnih
plivaa.
Izbor odgovarajueg
akvarija i hrane
Za dranje kornjaa najpo-
eljnije je nabaviti namjenske
Friskies akvarije volumena
5-10 litara s odgovarajuim de-
korom i suhim prostorom. Dakle,
osim vode, kornjaama trebamo
osigurati i suha mjesta na koji-
ma se ovaj ljubimac povremeno
zadrava. Ukoliko pak elimo
napraviti akvarij u vlastitoj reiji,
moramo znati njegove poeljne
dimenzije. One iznose 26x15x15
cm, s tim da se mjesta bez vode
osiguravaju postavljanjem ove-
eg kamena, pluta ili stiropora
u samo sredite akvarija. U po-
gledu izbora hrane svakako je
potrebno koristiti specijalizira-
nu suhu Friskies hranu koja se
kornjaama daje u koliini od
4-5 listia dnevno. Pored toga,
nuno je uz navedenu hranu
povremeno davati i biljnu hranu
(skuhan listi blitve i sl.) kao i ko-
madie sirovog mesa. Navedena
hrana se daje jedanput tjedno i
to prvenstveno za starije kornja-
e. Spomenimo jo da kornjae u
prvoj godini ivota obino tee
oko 15 grama i dostiu duljinu
45 mm, s tim da uz dobru njegu
ovi ljubimci mogu dosegnuti i
do 30-tak cm.
Zanimljiv je i podatak da kor-
njae rijetko obolijevaju, s tim da
ne smijemo zaboraviti da se radi
o tropskim ivotinjama. Stoga,
tijekom zime akvarij trebate pre-
mjestiti blizu nekog izvora topli-
ne ili pak moete nabaviti grija
s termostatom. S druge strane, u
ljetnom razdoblju vodu nije po-
trebno zagrijavati, iako je treba
promijeniti im se malo zaprlja.
Obino se voda mijenja svaka tri
dana s tim da obvezno treba od-
stajati prije ulijevanja u akvarij.
Za sve dodatne informacije
moete se obratiti u na Agro-
centar Sjemenarna u Mostaru u
kome se nalazi i kompletan ZOO
program s potrebnom opremom
za cjelokupnu akvaristiku.
Kod nas se najee prodaje
kalifornijska ili crvenouha
kornjaa. Za njeno dranje
preporua se temperatura
vode od 24-26
o
C. Tempera-
tura vode ljeti ne smije pre-
laziti 27
o
C, a zimi ne smije
biti ispod 20
o
C. Prosjeno
ive 30-50 godina. Mogu
narasti do 30 cm, a spolnu
zrelost dostiu u dobi od 2
do 5 godina.
Kalifornijske kornjae imaju
nepokretan jezik i ne mogu
vakati hranu, stoga hranu
uvijek vuku u vodu kako bi
je omekale i lake kidale.
Kalifornijska kornjaa spava
pod vodom ili izmeu ka-
menja zatvorenim oima
Zoo shop u Agrocentru Sje-
menarne u Mostaru nudi
veliki izbor akvarijskih ri-
bica, malih kornjaa, ptica,
manjih i veih papiga. Osim
toga, na istom mjestu mo-
ete nabaviti hranu i svu
potrebnu opremu za akvari-
stiku i kune ljubimce.
AKVARIJSKE KORNJAE
Kornjaa je zasigurno
jedan od najee da-
rivanih ljubimaca to
nije zauujue s obzi-
rom na njenu ljupkost i
privlanost. Osim toga,
pogodna je za djecu
mlaih uzrasta jer njeno
dranje kod njih stvara
svojevrstan vid odgo-
vornosti i obveze
VEDRAN LASI, VODITELJ ZOO PROGRAMA
Akvarium za kornjae Sjemenarnin zooshop u Mostaru
Kalifornijske kornjae Hrana za akvarijske kornjae
28
29
Nestl PURINA u svom
asortimanu ima niz razliitih
brandova hrane za pse i make,
a jedan od njih je i FRISKIES.
U Europi FRISKIES je
najjai brand na tritu hrane za
make, a vrsto drugi brand za
pseu hranu. FRISKIES je pr-
voklasan brand, globalno prisu-
tan u svijetu, nudi iroku paletu
okusa i razliitih receptura hrane
sukladnih dobi i nainu ivota
vaeg psa ili make.
FRISKIES hrana za pse u
svom asortimanu ima proizvode
prilagoene razliitoj starosnoj
dobi i stilu ivota svakog psa:
Junior na bazi piletine, namjen-
jen mladim psima do 1 godine
starosti; Balance hrana priprem-
ljena iz kvalitetnog pileeg mesa
za odrasle pse umjerene ak-
tivnosti; Active na bazi goved-
ine, namjenjen psima koji imaju
pojaanu dnevnu aktivnost ili
provode vei dio dana izvan
kue; Digestion na bazi puretine,
receptura posebno namjenjena
psima osjetljive probave.
Svaka od ovih recep-
tura je rezultat dugogodinjih
istraivanja u Purina
nutricionistikim centrima, a cilj
je zdrav i sretan pas pun vital-
nosti!
FRISKIES hrana za
make u svom asorimanu ima
i suhu i mokru (konzerviranu)
hranu raznolikih okusa i recep-
tura. Suha hrana nudi posebne
recepture za maie Junior na
bazi pileeg mesa obogaenog
bjelanevinama, vitaminima i
mineralima idealna za prijelaz
s majinog mlijeka na redovnu
prehranu. Za odrasle make
FRISKIES Adult nudi raznoliku
paletu okusa koja e zadovoljiti i
najizbirljiviju maku, a spravljena
je od visoko kvalitetnog mesa.
U dananje doba velik broj ljudi
ivi u gradovima, u stanovima
i njihove make gotovo cijeli
ivot provedu u stanu. FRISK-
IES posebno za odrasle kune
make nudi INDOOR recepturu.
To je hrana na bazi pileeg mesa
koje je izvor bjelanevina i hrani
daje izvrstan okus. Specina
je jer sadri bilje iz vrta te na taj
nain maki prua sve ono to ne
moe nai unutar svoga doma.
Postignut je optimalan omjer
minerala za zdrav mokrani sus-
tav, sadri prirodna vlakna koja
umanjuju nakupljanje kuglica
dlake u probavnom sustavu,
a cikorija smanjuje neugodne
mirise higijenske posude. Isp-
ravan omjer bjelanevina i ka-
lorija e maki osigurati odranje
miinog tonusa.

FRISKIES mokra hrana
za make nudi se u pakiranjima
od 400g u konzervama i 100g
aluminijskim vreicama koje
sadre slasne grilane komadie
mesa u sonom umaku, dos-
tupne u vie razliitih okusa.
Aluminijska vreica je posebno
pogodna za jedan obrok te na taj
nain maka uvijek jede svjeu
hranu, a ne ostatke iz hladnjaka
od ranijih obroka.

FRISKIES osim hrane, u
svom asortimanu nudi i poslas-
tice za pse, od keksi i mekanih
sonih vakalica jakog mirisa
kojima psi ne mogu odoljeti,
do funkcionalnih vakalica ko-
jima pas dok ih vae, ujedno i
odrava svoju dentalnu higijenu:
Fresh breath na bazi metvice,
za svje dah
Tartar Control na bazi cimeta,
titi zube od zubnog plaka i ka-
menca
Gental Dental uva i njeguje
desni
29
Kristov trn
Kristov trn (Euphorbia milli) je dobila naziv zbog aso-
cijacije na stranu Isusovu krunu od trnja. Ova vrsta to,
meutim, nije mogla biti jer je u Kristovo doba jo bila
nepoznata u sredozemnom podruju. Pravi Kristov trn
bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti nje-
maki naziv, no izgleda posve drugaije. Od ovdje spo-
menute vrste u meuvremenu su uzgojeni mnogi oblici,
meu njima i oni patuljastog rasta kao i jedan sa utim la-
ticama. Usprkos slinosti, pricvjetni listovi na uzgojenim
vrstama ne odgovaraju organima sjajne mljeike, ve se
radi o pet utih lijezda. Kristov trn prvobitno potjee
iz tropskih podruja, kao i veina vrsta roda Euphorbia.
U suhim podrujima Starog svijeta mnoge vrste rastu
poput kaktusa te ih se esto tako i naziva. Pravi kaktu-
si, meutim, imaju vee cvjetove s mnogo latica i nikada
nemaju mlijeni sok.
Kruhovac bogat krobom
Kruhovac (Artocarpus altilis) sadri oko 20 % kroba
i 1-2 % bjelanevina. Nezreo se plod moe kuhati, pei,
pirjati, priti ili suiti. Sjemenke zrelih plodova (oraii)
konzumiraju se prene. Kruhovac se prvenstveno u paci-
fkom podruju, ubraja u osnovne ivene namirnice; u
junoj Americi je odavno stigao do prastanovnika koji jo
nikada nisu imali kontakt s Europljanima. Pritom je u novi
svijet doao relativno kasno. Godine 1789. kapetan Bligh
uzeo je na brod Bounty 1000 mladih kruhovaca s Tahitija
kako bi ih kao hranu za robove odnio u Junu Ameriku.
Taj prvi pokuaj zavrio je uvenom pobunom, no uspio je
drugi Blighov pokuaj 1793. godine.
Plava vanda biljka zbog koje se ide u zatvor
Plava vanda (Vanda coerulea) neobina biljka iz porodi-
ce Orchidaceae raste na nadmorskim visinama iznad 1000
metara (1000 1700). Autohtona je vrsta na junim obron-
cima Himalaje od sjeveroistone Indije pa do june Kine
kao i jugoistone Azije.
Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u me-
unarodnom Sporazumu o zatiti vrsta (CITES) potpada
pod najstroije uvjete. Njeno je posjedovanje kanjivo ako
se ne moe dokazati da zakonski potjee iz uzgojenih na-
sada. Veinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazi-
to neuobiajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od
ruiaste do sive boje kriljavca.
Brunfelzija protiv zmijskog ugriza
Kao mnoge pomonice i brunfelzija (Brunfelsia pa-
uciflora) je otrovna. Prastanovnici su od nje pripremali
opojne droge, a ekstrakt njenog korijena smatrao se
lijekom protiv zmijskog ugriza. Svoj engleski naziv za-
hvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. Kratko vrijeme
nakon otvaranja oni su tamnoljubiasti, potom sve
svjetliji. Bijeli su najkasnije trei dan, neposredno pri-
je no to otpadnu. U vrtovima se prvenstveno susreu
dva uzgojena oblika: oblik Floribunda rijetko nara-
ste do visine ovjeka. Ovaj oblik ima male listove duge
do 7 cm i iroke 2 cm, te mnogo malih cvjetova.
Oblik Macrantha u svim je dijelovima vei, listovi
su dugi do 25 cm i iroki 7 cm. Cvjetovi su promjera
5-10 cm.
30
Naj, naj,
naj ..
prenosimo iz Guinnessove
knjige rekorda
Najvee drvo
Najmasivnije drvo svih vre-
mena je drvo Lindsey Creek,
iz vrste obalnim mamuto-
vaca (Sequoia sempervirens),
pronaeno u amerikoj dra-
vi California. Obujam debla
bio je najmanje 2549 m
3
, a
ukupna masa najmanje 3630
tona, ukljuujui i lie, granje
i korijenje, to je otprilike tei-
na 890 slonova. Drvo se srui-
lo u oluji1905. godine.
Najvei komad leda koji
je pao na zemlju
13. kolovoza 1849. na tlo u
kotskoj, u Velikoj Britaniji,
nakon udara groma, pao je
komad leda dug 6 m. Led je
bio ist, ali se inilo da je gra-
en od manjih dijelova, vje-
rojatno tue. Objanjenje za
ovaj komad leda je da je ko-
mad tue spojila munja.
Najvei kopneni sisavac
Mujak afrikog slona (Loxo-
donta africana) prosjene visi-
ne 3-3,7 m do ramena, a uobi-
ajena teina mu je 4-7 tona.
Najtei izmjereni primjerak
ubijen je 7. studenog 1974. u
Angoli u Africi. Visina usprav-
ljene ivotinje bila je 3,96 m, a
teina masivnih 12,24 tone.
Ptica koja je preletjela
najveu udaljenost
Mladune obine igre (Ster-
na hirundo), 30. lipnja 1996.
godine u sredinjoj Finskoj
obiljeeno je prstenom. Ptica
je preletjela rekordnih 26.000
km prije no to je u sijenju
1997. iva ponovno uhvaena
u australskoj dravi Viktorija.
Da bi tamo stigla, ptica je mo-
rala svaki dan preletjeti nevje-
rojatnih 200 km
Tvrtka Carnation prva je proizvela suhu hranu za pse
1934. godine pod imenom Friskies. Svoj proizvod namije-
nila je psima za vuu saonica Huskie.
1948. godine tvrtka je uvela konzerviranu hranu u svoju
paletu proizvoda.
50-tih godina prolog stoljea pokrenuta je proizvodnja
suhe hrane za make.
1956. godine proizvedena je prva konzervirana hrana za
make.
U 70-tima Carnation je otkupio vie europskih tvrtki koje
su se bavile proizvodnjom hrane za male ivotinje i opr-
emom za ljubimce. Tako je tvrtka, proirivi svoj djelokrug,
postala jedna od vodeih svjetskih tvrtki u podruju brige o
ljubimcima.
1985. godine Nestl je otkupio Carnation.
1992. godine, Glavna uprava Nestl-a odabrala je Friskies
kao glavni strateki brand.
2001. godine Nestl je otkupio Ralston Purinu.
Oplemenite
vlastiti dom
Povijest
Friskies je vodei brand hrane za

pse i make, dokazane kvalitete,
koji oplemenjuje dom pruajui
psima i makama Friskies uinak
kroz izvanrednu, intuitivnu i ukusnu
prehranu.
e-mail: info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Vinograd: koliina: 150-200 kg/dulum Vonjak: koliina:150-200 kg/dulum Povre: Koliina 100-150 kg/dulum
Peletirano organsko gnojivo
BIO-REX

Green Garden 59

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Garden 59

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zimski ukrasi vrta

Suptropsko i tropsko povre

Friskies je vodei brand hrane za

You might also like