Predškolska pedagogija- predavanja

INSTITUCIONALNI PREDŠKOLSKI ODGOJ

-planski osmislen, razvojno programiran, ciljno usmjeren proces utjecaja na idividualni razvoj
osobnosti i kvalitetnog osmostaljivanja djeteta pri čemu je dijete aktivni sudionik

- zakonska odrednica kulturom zajednice osobnom aktivnošću odgajanika i odgajatelja

3 ODGOJNO-OBRAZOVNA CIKLUSA

1. od 6. Mj do navršene prve godine

2. od 1.-3. god
3. od 3. god do polaska u školu

TEŽIŠTE ODGOJNO OBRAZOVNE DJELATNOSTI

-utemeljeno je na :

1. poticanje cjelovita rasta i razvoja djeteta

2. poticanje razvoja svih područja djetetove osobnosti

DJEČJI VRTIĆ- zajednica koja uči

-predškolska ustanova u kojoj s provode odgojno obrazovni oblici rada, izvanobiteljskog, te njega i
skrb o djeci predškolske dobi

-kompleksan sustav u kjojem se ni jedan dio ne može tumačiti posebno već samo zajedno

-vrtić je „živ organizam“ koji se razvija i živi interakcijom djece, odraslih te materijalnog i

nematerijalnog okruženja

-vrtić je mjesto kvalitetnog življenja, ravnopravnog sudjelovanja i zajedničkog učenja djece i odraslih,

ali mjesto optimalnih zahtjeva

-predškolska se praksa temelji na slobodi i uvažavanju svakog pojednica

ODGAJATELJI-čimbenici odgojnog procesa

-stvaraju uvjete za kvalitetno življenje, odgoj i učenje djeteta

-to se odnosi na kvalitetu interakcija djeteta sa sadržajem učenja

- kvaliteta odnosa i interakcija odgajatelja sa djecom

-kvaliteta komunikacije djece međusobno

POLAZIŠTE/VIĐENJE DJETETA

-Poznavati sva polazišta i zakonitosti, ali vidjeti svako djete pojedinačno

1. dijete kao subjekt osobnog razvoja

2. dijete kao biće potreba

3. dijete kao biće koje uči

4. dijete kao osoba sa razvijenim potencijalima

SHVAĆANJE DJETETA KAO CJELOVITOG BIĆA

-čiji se razvoj, odgoj i učenje odvijaju holistički (objedinjeno)

-odgoj izvan obitelji

- kvaliteta cjelokupnih organizacijskih uvijeta u ustanovi ranog i predškolskog obrazovanja i odgoja

-kvaliteta odgoja i prilika za učenje proizlaze iz cjelokupne kvalitete njihova svakodnevnog življenja

-najveći naglasak se stavlja na stvaranje primjerenog odgojno-obrazovnog okruženja i ozračja

SHVAĆANJE DJETETA KAO SUBJEKTA ODGOJA , A NE OBJEKTA ODGOJA I OBRAZOVANJA

-dijete se shvaća kao socijalni subjekt

- osoba ima svoju kulturu i svoje mišljenje

- u stanju je planirati i organizirati svoje vlastite aktivnosti

- aktivnosti su- stvaratelj vlastita razvoja

- demokratizacija

UČENJE PREDŠKOLSKOG DJETETA

-ne odvija se pravocrtno po propisanim metodama već aktivnim sudjelovanjem

-potencijalno okruženje , bogata i raznovrsna primjena materijala

Igra poprima dimenziju učenja, a učenje dimenziju igre.

Potiču se oblici učenja koji:

-potiču samostalnost djeteta

- razmišljanje

- riješavanje problema

- dijete uči „činečI“

- kvalitetna podrška učenja uključuje istraživanje

Za predškolski uzrast važno je :

-sustavno i pažljivo promatranje djece i proučavanje

- dokumentiranje procesa njihova učenja

*KONSTRUKTIVIZAM

-dijete istražuje svijet oko sebe i aktivno izrađuje svoje znanje i razumjevanje

SHVAĆANJE DJETETA KAO SOCIJALNO BIĆE

-od ranih dana dijete stupa u socijalne kontakte sa svojom okolinom

-potrebna je interakcija sa djecom različite dobi i odraslima zbog razvoja komunikacijskih vještina,
socijalne kompetencije

-druženje s djecom različite dobi, kulture i vjere

SHVAĆANJE DJETETA KAO OSOBE KOJA IMA SVOJU KULTURU, POTREBE I PRAVA

-odgojno-obrazovni procesi koji djeci omogućuju izravno iskustvo poštovanja, prihvaćanja i

razumjevanja različitih osoba
*INDIVIDUALIZACIJA-razvoj pozitivnog identiteta svakog djeteta bez obzira na njegove postojeće
mogučnosti

Važnost odgajatelja i njegova uloga u individualizacij

DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA

-profesionalna suradnja i timski rad stučnjaka

-prava djece na jednakost šansi i jednakih prava za sve

-obrazovanje na materinjem jeziku

- njegovanje nacionalnih običaja, jezika i kulture, pripadnici nacionalnih manjina doprinose razvoju
multikulturalnog civilnog društva

ODGOJNA SKUPINA

-zajednica djece i odraslih

-druženje i komunikacija djece različite kronološke dobi

Odgojne vrijednosti – vrijednosti su ponašanja svake osobe

*Apsolutna vrijednost je čovjek odnosno DIJETE

UČENJE

Kao prirodna vrijednost:

1. znanje
2. solidarnost
3. identitet
4. odgovornost

POTICAJNO MATERIJALNO OKRUŽENJE

-odgajatelj koji je usmjeren na dijete lako uočava da dječiji interes naviše i najčešće pobuđuju
svakodnevni , lako dostupni i jeftini materijali i predmeti koji omogučuju djetetu da razvije svoje
zamisli

Djeci je važno:

-nabaviti raznovrne predmete kako bi se omogučilo upoznavanje sa različitim materijalima

-potrebna je dostatna količina tih materijala kako bi mogli doživjeti zadovoljstvo radeči i

razvijajuči svoje sposobnosti

*VERBALNI OBLICI SURADNJE

-obostrana informiranost
-individualni razgovori

-telefonski poziv

-roditeljski sastanak

-radionice za roditelje

-volontiranje

-predavanje za roditelje

-obiteljsko vijeće

-kućna posjeta

PISMENI OBLICI SURADNJE

-oglasna ploča

-putna sveska

-putna torba

-biblioteka

*AKTIVNO SLUŠANJE

-djeca su slobodnija

- ulaze u analizu problema

-željeti čuti što djete želi reći

-htjeti pomoći djetetu

- prihvatiti djetetova osječanja

- povjerenje u to da dijete vlada svojim osječajima

-osječanja su porlazna a ne trajna

- shvatiti da je dijete različito od nas

NEDJELOTVORNI NAČINI SUOČAVANJA

-navesti dijete da prži otpor

- navesti dijete da smatra kako roditelj smatra da nije dovoljno pametan

-navesti dijete da pomisli kako roditelj ne uvažava njegove potrebe

NEDJELOTVORAN NAČIN RIJEŠAVANJA

-navesti dijete da se osjećaa krivim

-uništiti mu samopoštovanje

- navesti dijete da se žustro bori

- navesti dijete da žustro uzvrati napad

*NEGUBITNIČKA METODA

1. identificiranje i definiranje konflikta

2. alternativna rješenja

3. ocjenjivanje alternativnih rješenja

4. odlika o najboljem rješenju

5. pamčenje i ocjenjivanje primjene rješenja

PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA

-znanstvena disciplina koja prikuplja i opisuje činjenice

- kritički tumači i otkriva zakonitosti uzzročno-posljedične veze i odnose koji njima vladaju

RANI PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

-polazi od djeteta kao subjekta odgoja i obrazovanja

PREDMET PREDŠKOLSKE PEDAGOFIJE- odgoj djeteta od rođenja do polaska u školu

ODGOJ

Definicije u slopu:

-pedagogije kao znanosti o načelima

-duhovno-znanstvene pedagogije

- empiriske znanosti o odgoju

-kritične znanosti o odgoju

- strukturalističke znanosti o odgoju

-pedagogije zasnovane na teoriji sustava

-reflektivne znanosti odgoja

OBRAZOVANJE
 -individualno stanje

-individualni proces

-aktivnost obrazovnih institucija

-usavršavanje čovječanstva

PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

1.ULOGA-stvaranje uvijeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti

njegova odrastanja (posredni ili neposredno) i kvaliteti njegova obiteljskog života

2.SVRHA-razvoj svih sposobnosti svakog djeteta te osiguravanje jednakih mogućnosti svakom

djetetu

PREDŠKOLSKE USTANOVE

-stvaraju se materijalni i kadrovski uvjeti, te društveno okruženje za kvalitetan život djeteta

-redovita i trajna suradnja s roditeljima u smislu odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i
obrazovanja

ČIMBENICI ODGOJA

-djete

-roditelji

-odgajatelj

-okolina: socijalna i materijalna

-sredstva masovne komunikacije

-kurikulum

-uvjeti

NA ODGOJ UTJEČU

-psiho-fizičke osobine djeteta, roditelja i ostalih odgajatelja

-kulturne i civilizacijske norme i vrijednosti, šire društvene zajednice

ODGOJ DJETETA SE ODVIJA

-u užem (obitelji) i širem socijalnom kontekstu ( vtrić, škola, društvo)

*OBITELJ

-zajednica roditelja i njihove biološke djece ili adaptirane djece koji zajedno obitavaju te tvore tri
obiteljske pozicije odnosa:
 -muž-otac

-žena- majka

-potomak- brat/sestra

PEDAGOŠKA ULOGA OBITELJI

-odgoj- proces koji se najprije odvija u obitelji a nositelj ovog procesa su roditelji

-roditelji trebaju prihvatiti uloge i odgovornosti odraslih, jasno označiti granice prihvatljivog i odrediti
smijer kojim će se obitelj kretati

OBITELJSKI CILJEVI U ODGOJU DJECE

1. Opstanak
2. Gospodarska dobit
3. Samoativalizacija (njegovanje mogućnosti potrebnih za zadovoljavanje različitih
kulturološkihvrijednosti, npr. moral, prestiž, osobno ispunjenje...)

-odgojem u obitelji dijete postaje odraz okoline u kojoj živi, a temeljni okviri za razvoj njegove
individualnosti jesu vrijednosti i običaji vlastite obitelji

OBITELJ I RAZVOJ OSOBNOSTI

-razvoj osobnosti ovisi o iskustvima tijekom razvoja i odgoja, a stječe ih interakcijom sa:

-socijalnom sredinom

-kulturom

-običajima svoje grupe

UTJECAJ ODRASLIH NA RAZVOJ DJETETA

-najefikasniji aspekti ranog iskustva

AUTORITET RODITELJA

-temelji se na poštivanju, ljubavi i povjerenju

-gradi se uporno i sporo

-prisile i potkupljivanja

-kod djeteta se budi želja da mu se dragovoljno podčini

POJAM RODITELJSTVA

1. Osječanja roditelja prema djetetu

2. Specifične misli i djelovanja
3. Funkcije: odgoj i obrazovanje u skladu sa kulturom i religijom
Kvaliteta predškolskog odgoja zavisi od:

-obitelji

-odgajatelja

-društvene zajednice

*POZITIVNA I NEGATIVNA PEDAGOŠKA KLIMA

-pozitivna: pozitvni utjecaji za rast i razvoj

-negativna: prisila, nebriga od strane roditelja/odgajatelja

*DJEČJE POTREBE

Osnovne:

-tjelesne

-spoznavanje

-samostalnost i kompetentnost

-socijalne

-stvaralačke

-komunikacijske

Posebne:

-potencijalne-pretpostavljanje

-prolazne

-trajne (odstupanja od prosjeka)

PSIHOLOŠKE (genetski uvjetovane) POTREBE

-čovjek je biće potrebe

-5 osnovnih potreba:

1. Fiziološke

2. Potrebe za ljubavlju i pripadanjem

3. Potrebe za slobodnim izborom

4. Potreba za samostalnosti
 5. Potreba za zabavom

KREATIVNA PONAŠANJA

-cjelokupno ponašanje ima 4 komponente:

1. Radnja/aktivnost

2. Mišljenje

3. Emocionalnost

4. Kiziologija

Svijet kvalitete:

-frustracija

-motivi

-aspiracija-težnje

Bitan je raspored startne osnove o želje te mogućnosti

ODGOJ I RODITELJSKI STILOVI

ODGOJ-ciljano usmjerena djelatnost u svrhu razvoja osobnosti pojedinca i usvajanja kulturnih dobara
i vrijednosti zajednice

Što je odgoj?

-planska, svhovita djelatnost usmjerena na razvoj osobnosti pojedinca te razumjevanje i

prihvaćanje vrijednosti dispozicija i uvođenje u kulturnu stvarnost

STRUKTURNI MODEL ODGOJA

1. TKO – obitel i institucije

2. CILJ – odgoje je internacionalan
- za odgoj su najgori : dijametralno suprotni ciljevi dvostruke poruke

KOMUNIKACIJA-presudna za odnose

-vrebalni značaj

-paraverbalni značaj

- neverbalni značaj

ZADACI ODGOJA

-tjelesni odgoj

-intelektualni odgoj
 - moralni odgoj

- estetski odgoj

- radni odgoj

INDIVIDUALNI ASPEKT ODGOJA

1. Zadovoljavanje bioloških potreba (hrana, zrak, zaštita, sigurnost)

2. Zadovoljavanje socijalnih potreba ( ljubav, prihvačanje, uvažavanje)
3. Samoaktualizacija (osmišljenost života, ljepota)

DRUŠTVENI ASPEKT OBRAZOVANJA

1. Znanstveni-prirodne i društvene znanosti

2. Umjetnički-vladanje umjetničkim jezikom i komuniciranjem
3. Tehnološkog-ovladavanje radnim operacijama, tehnologijom

Što je SAMOODGOJ?

-samoodgoj se ostvaruje vlastitim djelovanjem svakog pojedinca

Što je PREDODGOJ?

-ispraviti loše utjecaje

DVA TIPA RODITELJA

1. Biološki roditelji
2. Socijalni roditelji

PARARODITELJSTVO

-neformalna, obično privremena pomoć i potpora koju pojedinci pružaju obiteljima

U LOŠEM ODGOJU

-rijetko nalazimo samo jednu odgojnu pogrešku, već se odgojne greške obično kombiniraju

- neprestano zanovjetanje, međusobno uspoređivanje djece i nesiguran odgoj, čas popustljivost, čas
strog, čas ljubazan, a čas hladan stav prema djetetu

POSLJEDICE NEISPRAVNOG ODGOJA

-vide se već u djetinjstvu

- krivi odgoj obeshrabruje dijete, čini ga nesamostalnim, koči njegov osječaj za zajednicu i dovodi ga
do toga da izbjegava dužnisti i rad

USPJEH U ODGOJU

-ako smo samokritični prema svojim odgojnim pogreškama, ako u djete imam povjerenja i ako ga
volimo
- da bismo ga što prije osamostalili, moramo ga učiniti nezavisnim

- hrabriti i ulijevati povjerenje u njihove sposobnosti. Po potrebi treba mu i pomoć, ali nikad ne smiju
djetetove dužnosti u cijelosti preuzimati na sebe

NEADEKVATNO RODITELJSO PONAŠANJE

-roditelji duševni bolesnici

- depresivni roditelji

-roditelji u stalnom stanju aksioznosti

STRES RODITELJSTVO

-bračni stres

- stres izazvan roditeljskom ulogom

-nedostatna potpora okoline

ISTRAŽIVANJA

-o socijalnom statusu roditelj

- utjecaj roditelja na izbor zanimanja

-mlade majke kao roditelji

DOŽIVLJAVANJE RODITELJSTVA

3 dimenzije:

1. Roditeljsko zadovoljstvo
2. Zahtjevi i stres roditeljske uloge
3. Osječaj roditeljske kompetencije

RODITELJSKO PONAŠANJE

-istraživanje o stilovima roditelja

3 dimenzije pjma roditeljskog odnosa i ponašanja:

1. Roditeljski ciljevi i vrijednosti

2. Roditeljski odgojni stil
3. Roditeljska aktivnost

2 dimenzije roditeljskih stilova:

1. Roditeljska toplina: - potpora

-razumjevanje
 - ljubav

-ohrabljivanje

2. Roditeljski nadzor: -želja za upravljanjem djetetovim životom, da kontrolira njegovo

ponašanje i to pomoću kažnjavanja, snage i deprivacije

2 oblika nadzora:

1. Vanjski ili nadzor ponašanja:

-želi se izbjeći nepoželjno ponašanje
- pravila ponašanja postavljena kao i dopuštene granice
2. Unutarnji ili psihološki nadzor
-prati djetetove unutrašnje doživljaje, emocije, misli
-depresija, delikvencija, agresija zbog nadzora

2 dimenzije roditeljske topline

1. Roditeljsko prihvačanje
2. Roditeljsko odbijanje

UTJECAJ RODITELJSKOG PONAŠANJA ILI ODBIJANJA

-problemi u ponašanju

-loša slika o sebi

-loš školski uspjeh

-nepovjerenje prema drugima

-odbijaju roditelje

-ne mogu ostvariti kvalitetne prijateljske odnose

TIPOVI RODITELJA

Lažni identitet (loš) :

- autoritatirni

- premisivni

Pravi identitet (dobar):

- Autoritativni
- Demokratski

AUTORITARNI TIP RODITELJA

- Rigoroza kontrola dječjeg ponašanja

- Česta primjena kažnjavanja djece
 - w

- nedostatak poticaja i hranjenja djece

- prisutno zastrašivanje djece i ucjenjivanje

AUTORITATIVNI TIP RODITELJA

- tendencije iskazivanja pozitivne kontrole ponašanja djece

- jasno razgraničenje uloge roditelja-djeteta
- otvorena komunikacija s djecom
- poštivanje potrebe djeteta

DEMOKRATSKI TIP RODITELJA

- mnogo je fleksibilniji, roditelji djeci ostavljaju značajnu slobodu, ali pažljivo

iznose svoje razloge za restrikciju

PREMISIVNI TIP RODITELJA

- previše slobode
- frustracije
- ne zna biti strpljiv

*PEDAGOŠKA KLIMA

Pozitivna:

- iskreni, pažljivi , puni razumjevanja

- emotivno zreli, veze čvrste, uzimanja ljubavi i poštenje
- fleksibilni i brižni, uključuju djecu u obiteljski život zajedno rješavajući probleme

Negativna:

- izražavanje prekomjerne ljubavi, maženja

- hladan odnos, nejednak odnos prema spolovima
- rješavanje djetetovih problema
- nedovoljno bavljenje djecom, reagiranje roditelja samo za dobre postupke ili
samo na loše postupke

OLAKŠATI POLAZAK U VRTIĆ

- odvajanje od roditelja
- nepoznate osobe
- mjenja se način života djeteta
- traumatična situacija

SEPARACIJSKA PRILAGODBA
 - najveći dio djece plače ili na neki način protestira iskazivajuči svoju tugu zbog
razdvajanja
- djeca osječaju tkz. Separacijsku anksioznost
- teško shvaćaju da će se roditelji vratiti, osječaju se ostavljenima

NAČIN NA KOJI ĆE SE DJETE PRILAGODITI OVISI O:

- individulanim osobinama
- stupnju njegova razvoja
- dpbi djeteta
- stanju djetetova zdravlja
- obiteljskoj atmosferi u kojoj djete živi

TEŽE SE PRILAGOĐAVAJU NOVOJ SREDINI

- emocionalo labilna djeca

- nesamostalna i egocentrična djeca
- ona koja od ranije imaju negativnih iskustava u odvajanju od roditelja

3 OSNOVNA TIPA ADATACIJE

- Laka adaptacija- uspostavlja sigurnu i stabilnu emocionalnu vezu sa roditeljima,

promjene u ponašanju normaliziraju se tijekom 10-15 dana boravka u
vrtiću/jaslicama
- Adaptacija srednje težine- promjene u ponašanju su produljene i stabiliziraju se
do 30 dana boravka u vrtiću/jaslicama
- Teška adaptacija- dugotrajni i naporniji poremećaj ponašanja koji može trajati 2-
6 mjeseci
-mali broj djece prolazi kroz ovaj oblik adaptacije

REGRESIJA

-oblici ponašanja koja su djeca prerasla (mokrenje u krevet, sisanje palca, traženje dude)

- uspostavlja socijalno-emocionalne odnose sa odgajateljem

ADAPTACIJA JE ZAVRŠILA

- Počinje spontano izražavati svoje osječaje, misli i sposobnosti

- Pozornost na povučenu djecu

POLAZAK U VRTIĆ-stručnjaci smatraju da je to 2. godine

DRUŠTVENE AKTIVNOSTI I IGRA

- Dok se igraju djeca se moraju slagati sa drugom djecom, tada će mu zajednička

igra, djeljenja igračaka, čekanje na red i slično biti teško prihvatljivo

AKTIVNOST
 - Pohađanje nekih aktivnosti (plivanje, igraonice i sl.) ili jednostavno igra sa
djecom iz susjedstva u parku ili s djecom vaših prijatelja u tome može uvelike
pomoći

OSTANAK RODITELJA U VRTIĆU

- Pokušajte se sa tetom dogovoriti da prvih nekoliko dana ostanete vi i vaše dijete

zajedno u grupi
- Pokažite mu igračka a zatim pokušajte ostati u vrtiću postrani
- Neka se zna da ste tu, ali neka se sami igra i druži
- Također bi bilo dobro da ga prvih nekoliko dana ne ostavite puno vrijeme u
vrtiću, već nekoliko sati

EMOCIONALNI OSJEČAJI

- Roditelji zabrinuti, uplašeni, nervozni, tako će biti i vaše dijete

- Primjeti li vaše dijete da vi tetu vidite kao prijateljicu i ono će lakše prihvatiti kao
pozitivnu i prijateljsku osobu

POZDRAVNI RITUAL

- Dijete može pomisliti da se više nećete vratiti, izmislite poseban pozdravni ritual
kojeg ćete se pridržavati svaki dan, nešto kao „Brzo ću se vratiti, puno prije nego
padne mrak!“
- Nikako nemojte „pobjeći“ kada se dijete zaigra
- Roditelju će to izgledati bezbolnije ali dijete će se osječati prevareno
- Neka vas plač ne uznemiruje

KAKO ODABRATI PRAVI VRTIĆ

- Vlada topla obiteljska atmosferakoja ce djetetu ulijevati povjrenje te mu

omogićiti da se osjeća sigurno i zaštićeno kao i u vlastitom domu
- Mjesta stanovanja ili pak po mjestu na kojem radite

STVARI NA KOJE TREBA PAZITI

- Opremljenost vrtića- ima li dovoljno prostora, adekvatni sanitarni čvor, dovoljno

didaktičkog materijala i ostalih igračaka, osigurane krevetiće za spavanje
- Prostor za boavak na zraku
- Dodatni peoogrami
- Suradnja roditelja
- Dani otvorenih vrtića

*BJEŽANJE IZ VRTIĆA

- nije rijetke pojava

- to nije previše ni česta pojav, a činjenica da pokušaji bijega često budu otkriveni na vrijeme,
te da većina roditelja ima razumjevanja za nemogućnost odgajatelja da posve kontrolira svu
djecu cijelo vrijeme njihova boravka
 - stručnjaci su se češće bavili razlozima „markiranja“ dakle bježanja iz škole ili pak bježanjem
od kuće kod starije (školske) djece, nego bježanjem djece u predškolskoj dobi

IMPLUZIVNOST

- Emocionalna nestabilnost
- Neustrašivi su
- Slaba koncentracija
- Opasne aktivnosti
- Započinju razgovor u neprikladno vrijeme

ČIMBENICI OBITELJSKOG OKRUŽENJA

- Nepovoljnih obilježja obitelji (roditelji ili nisu živi ili su razvedeni, izvanbračno
dijete, više braća i sestara) i poremećaj u ponašanju

ZLOSTAVLJANO DIJETE

- Emocionalno
- Fizičko
- Seksualno
- Zanemarivanje

PSIHOLOŠKA ZRELOST ZA ŠKOLU

- Kronološka dob

PSIHOFIZIČKA ZRELOST ZA ŠKOLU:

- Pamćenje
- Emocije
- Socijalizacija
- Koncentracija
- Vještine
- Znanje

ZRELOST ZA ŠKOLU

Fizička zrelost - na leđima nose tešku školsku torbu i dugotrajno sjede u klupi

- Fizička zrelost procjenjuje lječnik školske medicinne koji na osnovu parametra

rasta i razvoja određuje stupanj razvijenosti u odnosu na kronološku dob
(mjerenje visine, težine, određivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba,
mišićna snaga)

EMOCIONALNA ZRELOST

- Emocionalne reakcije primjerene

- Susreće se s vrednovanjem, ocjenivanjima, pohvalama ali i kritikama
 - Od djeteta se očekuje da zna neke emocije prikriti ili izraziti sa manje intenziteta
nego što su doživljene (posebice bijes, srđba) tako da budu prihvatljivi okolini
- Bitno je da dijete ima određenu razinu tolerancije na frustraciju

SOCIJALNA ZRELOST

- Prilagodba na društvene norme, usvajanje moralnih normi, prihvaćanje sustava

vrijednosti i ponašanja prihvaćenih u školskoj sredini
- Ukljućuje vještine komunikacije u razredu i prihvaćanje učitelja kao osobe od
povjerenja
- Njen vrlo važan dio je i sposobnost odvajanja od roditelja i samostalnog
funkcioniranja djeteta u zahtjevima školskog života

INTELEKTUALNA ZRELOST

- Uspješno učenje, a obuhvaća razvijenost psihičkih funkcija

- Razvijenost govora- dijete mora biti sposobno izraziti misli i potrebe te razumjeti
tuđi govor
- Razvijenost pažnje koja je u predškolskoj dobi uglavnom nekolicina, a sada
polaskom u školu djete treba imati namjernu pažnju i mogučnost duže
koncentracije

OBITELJSKO OZRAČJE

- Kvaliteta obiteljskih odnosa

- Komunikacija i interakcije među članovima
- Psihološke karakteristike članova obitelji
- Odgojni stil roditelja

OSNOVNI ASPEKTI KVALITETE OBITELJSKOG OZRAČJA

- Doživljaj vlastite vrijednosti pjedinog člana obitelji

- Obiteljska komunikacija
- Obiteljska pravila
- Odnos prem širem društvu

DOŽIVLJAJ VLASTITE VRIJEDNOSTI

- Slika o sebi- majke, oca, djece...

- Osječaj punovrijdnog člana s pravom na osobni razvoj
- Potrebe za uvažavanjem vlastite ličnosti

OBITELJSKA KOMUNIKACIJA

- Nije moguće ne komunicirati

- Nije moguće ne ponašati se
- Podrazumjevanje=nerazumjevanje

U komunikaciji je važno slušati

 - NESLUŠANJE- više smo usmjereni na sebe
- SLUŠANJE- više smo usmjereni na govornika

*Navike/osobine u komunikaciji

- UBOJITE NAVIKE- okrivljavanje, žaljenje, prigovaranje, prijetnje, potkupljivanje,

kažnjavanje, kritiziranje
- SKRBNE NAVIKE-ohrabrivanje, vjerovanje, podržavanje, poštovanje, prihvaćanje,
pregovaranje, slušanje

OBITELJSKA PRAVILA

Disciplina obuhvaća sustav učenja koji se temelji na dobrom, toplom odnosu, pohvalama i uputama
djetetu kako da kontrolira svoje ponašanje. Uspješno discipliniranje trebalo bi biti prisutno čitavo
vrijeme, a ne samo kada se djeca loše ponašaju. Djeca će prije promjeniti svoje ponašanje ako se
osjećaju ohrabljeno i vrijedno, nego kad se osječaju poniženo i posramljeno. Kada djeca misle dobro
o sebi i cijene odnos koji imaju s roditeljima, lakše će shvatiti i učiti.

VREDNOTE

-poštovsanje - suosjećanje - iskrenost

-strpljenje - odgovornost -mir

-povjerenje - tolerancija -radost

-razgovor -pravednost -suradnja

ADAPTACIJA

-separacijske anksioznosti (strah od odvajanja)

- djete predškolske dobi ne shvaća pojam vremena, ne možepredvidjeti kada će se roditelj vratiti, a
nije ni na razvijenom stupnju da može zamisliti kada će se to dogoditi

- kako dijete postaje starije, iskustvo da se roditelj svaki put vratio, smiruje ga i osposobljuje da
očekuje njegov povratak

Situacije koje mogu utjecati na osjećaj anksioznosti:

- Kada roditelj napusti sobu

- Kada majka ode u bolnicu roditi drugo dijete
- Kada dijete ode u bolnicu
- Kada roditelji izađu na večeru
- Kada djete krene u vrtić
- Preseljenje u novi grad, kuću
- Svađe i napetosti u obitelji
- Razvod roditelja

Roditeljev odgovor na strah djeteta:

 - Osobine ličnosti djeteta
- Da bi dijete doživjelo manje straha zbog odvajanjaod roditelja, ono se treba
prilagoditi na novu situaciju, okolinu, ljude.
- Prilagodba na novu situaciju u prosjeku traje dva tjedna, no može trajati mnogo
duža pa čak i cijelo predškolsko razdoblje

SEPARACIJA

- Dijete nije u stanju slijediti svakodnevne aktivnosti,tada to može ukazivati na

ozbiljne poteškoće
- Ako starije dijete odjednom pokazuje separacijsku anksioznost, to može
ukazivati na drugi ozbilni proble, primjerice da je dijete zlostavljano

FAKTORI KOJI MOGU DOPRINJETI SEPARACIJSKOJ TJESKOBI

- Umor
- Bolest
- Promjene u obiteljskoj rutini
- Promjene odgajatelja i li rutine u vrtiću
- Način na koj se roditelji odnose prema djetetovom strahu od odvajanja

BEBA I MAMA

-tkz.zdrava simbioza koja je potrebana za preživljavanje djeteta, ali isto tako i za emocionalni
razvoj i socijalizaciju

- priprema djeteta za samostalni život i kada dođe vrijeme za to, dozvoljavanje djetetu da se
odvoji

SEPARACIJA

- Prvo iskustvo odvajanja, kako za dijete tako i za majku

- Ukoliko ne postoji adekvatna priprema, to odvajanje može predstaviti ozbiljan
problem za obje strane
- Roditeljstvo vrlo često namjerno potiču separacijski problem svojom vlastitom
anksioznošću , koju je od djeteta vrlo teško sakriti
- Dijete u odrađenoj životnoj dobi treba dovojiti od roditelja kako bi se
socijaliziralo sa svojim vršnjacma i drugim ljudima
- Dijete mora jednog dana, kao odrastao čovjek samo funkcionirati u društvu, a to
se neće dogoditi samo od sebe

INFORMIRANJE

- Omiljena igračka
- Teta u vrtiću s kojem je predhodno stvorilo neki odnos
- Dijete iz susjedstva koje idu u istu grupu
- Ako je moguće, dogovoriti se sa odgajateljicama i ako vam vrijeme to dozvoljava,
posjetite vrtić i provedite nekoliko sati (ili dana) u vrtiću zajedno sa djetetom i
 odgajateljicom prije nego što dijete prvi put ostavite samo s njim i drugom
djecom

KVALITETAN VRTIĆ

- Nisu samo mjesta gdje dobre odgajateljice čuvaju našu djecu, već i odgojno-
obrazovne institucije koje mogu svojim programima dati djetetu prednosti i
temelje za uspijeh kasnije u životu
- Djeca koja nauče više u vrtiću općenito su uspješnija kasnije u životu

VRTIĆ

- Obavezan
- Vrtić sa bazenima
- Uzori djeci

DJEČJA IGRALIŠTA

- Sigurnost opreme
- Ljuljačke, sjedalice, tobogani, penjalice i pješčanici dio su opreme za zabavu

NADZOR

- Nadzorom odrasle osobe

- Ukoliko vam je igralište odmah do zgrade ili kuće a nemate vremena, najbolje ne
puštati dijete samo
- Osim mogućnosti ozljeda, mališani bi moglu stavljati u usta nepoznate predmete
ili se igrati sa odbačenim smećem i drugim stvarima prepunim bakterijama

ODJEVANJE

- Izbjegavati odjeću s puno vezica i trakica, te kapujačama

- Izbjegavati djevojčicama stavljati lančiće i narukvice ili pak stavljati im torbce oko
ramena dok se penju i igraju

PAZITE NA DRUGU DJECU

- Djecu podučiti kako koristiti pjedine sprave na igralištu

- Djeca mlađa od 4 godine nebi samostalno smjela koristiti penjalice, jer nemaju
potrebnu ravnotežu i koodinaciju

RODITELJSTVO

- niz procesa koji se sastoje od zadataka, uloga, pravila komunikacija i

međuljudskih odnosa koje odrasli ostaruju u kontaktu sa svojim djetetom

PRIVRŽENOST

- Privrženo roditeljstvo je pojam koji se odnosi na niz roditeljskih vještina i

ponašanja koji pomažu u uspostavljanju čvrste, privržene veze između majke i
djeteta
PRIVRŽENI RODITELJ

- Prepoznaje i prihvaća jednostavnost dječjeg temperamenta i njegov potrebe

udovoljavajući njegovim emocionalnim, duhovnim i fizičkim potrebama
osječajno i konzistentno