INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

U TRAVNIKU

SEMINARSKI RAD

SAOBRAĆAJNI FAKULTET

Smjer: Drumski i gradski saobraćaj/promet

Student: Tihomir Tokić Mentor: Prof.dr. sc. Sinan Alispahić

Br.indexa: S- 27/16 Asistent.: Hata Mušinović,BA
Semestar: 6.
Predmet : Sigurnost saobraćaja
Tema: Određivanje opasnih mjesta na cesti Sesvete-Marija Bistrica
Godina: 2018./2019.

Travnik, 2019.

1
 INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU

SAOBRAĆAJNI FAKULTET

Smjer: Drumski i gradski saobraćaj/promet

Predmet: Sigurnost cestovnog prometa/saobraćaja

ZADATAK SEMINARSKOG RADA:

Određivanje opasnih mjesta na cesti Sesvete-Marija Bistrica

1. UVOD

2. PRIKAZ STANJA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA

Na području općine prebivališta prikazati stanje sigurnosti cestovnog prometa za

razdoblje od 2016. do 2018.

3. OPASNA MJESTA NA DIONICI CESTE SESVETE - MARIJA BISTRICA

U okviru ovog poglavlja:

- Prikupiti podatke o prometnim nezgodama u posljednje tri godine,

- Odrediti lokacije događanja prometnih nezgoda,

- Prikazati broj prometnih nezgoda s poginulim i ozlijeđenim osobama,

- Temeljem utvrđenih kriterija odrediti izbor opasnih mjesta i ucrtati ih na karti,

- Odrediti i mapirati razinu rizika na dionici ceste.

4. MJERE ZA SANACIJU OPASNIH MJESTA Za utvrđena opasna mjesta na dionici

ceste Sesvete – Marija Bistrica predložiti mjere za sanaciju opasnih mjesta.

5. KORIŠTENJE SIGURNOSNOG POJASA

Provesti anketu o korištenju sigurnosnog pojasa vozača i putnika osobnih automobila na

području općine prebivališta, na uzorku od najmanje 100 osobnih vozila.

6. ZAKLJUČAK

7. LITERATURA

Student: Tihomir Tokić Zadatak izdali:

Broj indeksa:27/16 Prof. dr. sc. Sinan Alispahić

Zadatak uručen: 02.05.2019 Asistentica :Hata Mušinović,BA

2
SADRŽAJ

1. UVOD __________________________________________________________ 4

2. PRIKAZ STANJA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA______________ 5

2.1.Prometna nesreća ________________________________________________ 5

2.2. Najčešći uzorci prometnih nesreća u Republici ________________________ 6

2.3. Usporedni pokazatelj prometnih nesreća na području Općine Sesvete _____ 8

3. OPASNA MJESTA NA CESTI ______________________________________ 9

3.1. Opasna mjesta na dionici ceste Sesvete- Marija ______________________ 10

4. PRIJEDLOG MJERA ZA SANACIJU OPASNIH MJESTA _______________ 14

5. ANKETA O KORIŠTENJU SIGURNOSNOG POJASA __________________ 15

6. ZAKLJUČAK ____________________________________________________ 18

7. LITERATURA ____________________________________________________ 19

3
1.UVOD

Veliki broj prometnih nesreća na našim cestama, između ostalog, rezultat je

nepoštivanja prometnih pravila i propisa, kao i niskog nivoa prometne kulture većeg broja
sudionika u prometu.

Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na cesti su jedan od najčešćih

uzročnika izazivanja prometnih nesreća, slijede nesreće koje su rezultat radnji vozilom u
prometu, zatim prometne nesreće nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih
sredstava, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje prometne signalizacije,
nepovoljne vremenske uvijete na cesti itd. Među pogreškama vozača u gradskim uvjetima
prometa treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti – razmaku između vozila.

Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podignulo na višu razinu, društvo

mora uložiti znatno više sredstava u poboljšanje prometne infrastrukture. Također je nužno
što više educirati građane u svrhu poboljšanja prometne kulture koja u Hrvatskoj nije na
zavidnoj razini. Policija svojim aktivnostima znatno utječe na povećanje prometne
discipline svih sudionika, kako preventivnim tako i represivnim mjerama.
Svako dnevno na cestama dolazi do prometnih nesreća u kojima sudionici u
prometu trpe više ili manje štetne posljedice. Nažalost, sigurnosti prometa na cestama
pažnja se poklanja tek nakon prometnih nesreća, a preventivne i represivne mjere samo na
kraće razdoblje donose rezultate.

Glavna obilježja proteklog desetljeća na području sigurnosti cestovnog prometa su

povećanje broja prometnih nesreća i ozlijeđenih sudionika u prometu dok je broj poginulih
u padu. Međutim, unatoč smanjenju najtežih posljedica prometnih nesreća, povećanja
djelovanja policije i podizanju svijesti građana o problemu sigurnosti u prometu, broj
prometnih nesreća i poginulih na cestama i dalje je previsok.

4
2. PRIKAZ STANJA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA

2.1. PROMETNA NESREĆA

Prometna nesreća je događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo

u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 dana
preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta.

Prometna nesreća nije kada: radno vozilo, radni stroj, moto kultivator, traktor ili
zaprežno vozilo, krećući se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu
sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom
ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada tim događajem drugoj osobi nije prouzročena
šteta. (Zakon o sigurnosti prometa na cestama s izmjenama i dopunama, NN br. 67/08,
48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15).

Slika br1. Prometna nesreća na autocesti A1

Slika br.2 Prometna nesreća na državnoj cesti

5
2.2. NAJČEŠĆI UZROCI PROMETNIH NESREĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prometna nesreća je događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo

u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 dana
preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta.

Prometna nesreća nije kada: radno vozilo, radni stroj, moto kultivator, traktor ili
zaprežno vozilo, krećući se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu
sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom
ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada tim događajem drugoj osobi nije prouzročena
šteta.

Na hrvatskim cestama najčešći uzroci prometnih nesreća su zbog ljudskog faktora

tj. pogrešaka koje su vezane uz sudionike u prometu.
Njihov najveći broj se odnosi na same vozače, a zatim slijede pješaci, dok manji broj se
odnosi na ostale okolnosti (neočekivana pojava opasnosti, iznenadni kvar vozila).
Najčešće pogreške vozača su: neprilagođena brzina uvjetima na cesti, nepoštivanje prava
prednosti prolaska, nepropisna vožnja unazad, nedovoljno držanje razmaka između vozila.
Stoga je potrebno obratiti posebnu pozornost na elemente njihovih uzroka i sustavno
pronalaziti rješenja kako bi se broj takvih slučajeva sveo na minimum.

U 2016.godini u Republici Hrvatskoj zabilježeno je 32.757 cestovnih prometnih

nesreća a od toga 10.500 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, što je manje nego u
2015. godini. Broj poginulih osoba u prometnim nesrećama u 2016. iznosio je 307 i broj
ozlijeđenih osoba iznosio je 14 596, što pokazuje pad u odnosu na 2015.godinu.1

U 2017.godini u Republici Hrvatskoj zabilježeno 34.368 cestovnih prometnih

nesreća a od toga je 10.632 cestovnih prometnih nesreća s nastradalim osobama, što je
manje nego u 2016. godini. Broj poginulih osoba u cestovnim prometnim nesrećama u
2017. iznosio je 331 i pokazuje porast u odnosu na 2016. godinu.2

U 2018. godini u Republici Hrvatskoj zabilježeno 33.402 cestovnih prometnih

nesreća a od toga je 10.122 cestovnih prometnih nesreća s nastradalim osobama, što je
manje nego u 2017. godini. Broj poginulih osoba u cestovnim prometnim nesrećama u
2018. iznosio je 317 i pokazuje pad u odnosu na 2017.godinu.3

1
MUP RH – služba za strateško planiranje, analitiku i razvoj
2
MUP RH – služba za strateško planiranje, analitiku i razvoj
3
MUP RH – služba za strateško planiranje, analitiku i razvoj

6
Najčešći uzroci navedenih prometnih nezgoda su:
 Neprilagođena brzina, oduzimanje prava prednost prolaska,
 Mimoilaženje i uključivanje u promet,
 Vožnja pod utjecajem alkohola i droga.

Broja prometnih nesreća na području Republike Hrvatske4

2016. g 2017. g 2018.g

Broj prometnih nesreća s

ozlijeđenim osobama 10.500 10.632 10122

Broj prometnih nesreća s 279 307 297

poginulih osoba
Broj prometnih nesreća s
materijalnom štetom 21.978 23.429 22.983

Poginulo osoba 307 331 317

Teže ozlijeđeno 2747 2776 2703

Lakše ozlijeđeno 11.849 11.832 11.247

Ukupan broj prometnih nesreća 32.735 34.368 33.402

Tablica: broj 1.

4
MUP RH – služba za strateško planiranje, analitiku i razvoj

7
 2.3. USPOREDNI POKAZATELJ PROMETNIH NESREĆA NA PODRUČJU
OPĆINE SESVETE

Broj prometnih nesreća koje evidentira PP Sesvete, na području općine Sesvete

ovisno o posljedicama varira iz godine u godinu. U 2016. u prometnoj nesreći je poginula
1. osoba, 2017.godini u prometnim nesrećama je poginulo 3. osobe a 2018.godine 1.osoba.

Najveći broj prometnih nesreća u razdoblju od 2016. - 2018. godine, je bio s

materijalnom štetom, kao i nastradale osobe u promatranom vremenu gdje je veći broj
ozlijeđenih bio s lakšim tjelesnim ozljedama.

U tablici ću prikazati broj prometnih nesreća na području koje pokriva Policijska postaja
Sesvete i broj ozlijeđenih i poginulih sudionika tih događaja.

Broja prometnih nesreća na području PP Sesvete5

2016. g. 2017. g. 2018 g.

Broj prometnih nesreća s ozlijeđenim
osobama 140 144 153
Broj prometnih nesreća s materijalnom
štetom 279 327 318
Broj prometnih nesreća s poginulim
osobama 1 3 1
Broj ozlijeđenih osoba
194 182 205
Broj teško ozlijeđenih osoba
27 24 22

Broj poginulih osoba 2 3 1

Tablica: broj 2.

5
MUP RH - Arhiva PP Sesvete

8
 3. OPASNA MJESTA NA CESTI

Opasna cestovna lokacija ili »crna točka« je ono mjesto na cesti na kojem je rizik od
prometne nesreće (statistički) značajno veći nego na drugim sličnim cestovnim lokacijama.
To je, primjerice ono križanje na kojem je rizik od nesreće veći nego na drugim
križanjima; ili je to onaj zavoj na kojem je rizik od nesreće veći nego u drugim zavojima,
odnosno, to je onaj dio ceste određene dužine na kojem je rizik od nesreće veći nego na
drugim dijelovima ceste iste dužine.6

Nesreće koje se događaju na opasnoj cestovnoj lokaciji dominantno su nesreće vezane

uz prostor, a prostor je taj koji nekim svojim nedostatkom ili neprimjerenošću presudno
utječe na pogrešna ponašanja subjektivnog faktora, koja su uzrok ovih prometnih nesreća.

U Republici Hrvatskoj na državnim cestama u razdoblju do kraja 2016.godine

identificirana je 32 opasna mjesta od kojih je devet već sanirano, a preostala 23 opasna
mjesta će se nastojati riješiti u što kraćem roku. Te crne točke su raspoređene u 12 županija
i to: Zagrebačkoj (1), Karlovačkoj (2), Varaždinskoj (1), Bjelovarsko-bilogorskoj (1),
Primorsko-goranskoj (7), Požeško-slavonskoj (2), Vukovarsko-srijemskoj (2), Brodsko-
posavskoj (1), Zadarskoj (2),Ličko-senjskoj (1), šibensko-kninskoj (1) i Splitsko-
dalmatinskoj (2).7

Slika br 3. Opasna mjesta u Republici Hrvatskoj

Mladen Gledec : Zaštita na cestama postoje »CRNE TOČKE« , Zagreb, 2009.

6
7
http://crne-točke najopasnija mjesta u RH

9
3.1. OPASNA MJESTA NA DIONICI CESTE SESVETE - MARIJA BISTRICA

Dionica ceste D29 Sesvete - Marija Bistrica je duga 25,7 km i i prolazi kroz
naselja Dobrodol, Markovo Polje, Đurđekovec, Kašinu, Laz i Laz Bistrički. Cesta je jako
prometna jer veliki dio stanovništva tom dionicom putuje u Zagreb na posao.

A dionica ceste D29 od Kašine do Laza Bistričkog proteže se kroz park Medvednicu i
sačinjena je najviše od sepentina tj. oštrih i nepreglednih zavoja i samim tim i najopasniji
dio. Zahvaljujući se Europskih fondovima 2014. godine cijela dionica je rekonstruirana i
postala je puno sigurnija.

Slika br. 4 Karta ceste Sesvete- Marija Bistrica

10
Tokom cijele dionice prijeti opasnost od nesavjesnih vozača koji se ne pridržavaju
prometnih propisa a pogotovo ograničenja brzine jer dio nema izgrađene nogostupe i
pješaci su primorani hodati uz rub ceste.
Na slici br.5 prikazano je križanje na kojem se je desilo niz prometnim nesrećama s teže i
poginulim osobama.
I nakon toga križanje je riješeno izgradnjom nogostupa i postavljanjem pješačkog semafora
radi blizine škole i većeg broja pješaka.

Slika br.5 Prikaz križanja Glavne ulice s ulicom Kuntaš

11
A dionica ceste D29 od Kašine do Laza Bistričkog proteže se kroz park Medvednicu i
sačinjena je najviše od sepentina tj. oštrih i nepreglednih zavoja i samim tim i najopasniji
dio. Zahvaljujući se Europskih fondovima 2014. godine cijela dionica je rekonstruirana i
postala je puno sigurnija.

Slika br. 6. Prikaz nepreglednog i neosiguranog zavoja

Slika br. 7. Prikaz nepreglednog i neosiguranog zavoja

12
U sljedećoj tablici ću prikazati koliko se je prometnih nesreća dogodilo na zadanoj dionici
ceste u periodu od 2016 do 2018. godine.

2016. g. 2017. g. 2018 g.

Broj prometnih nesreća s ozlijeđenim
osobama 7 6 4
Broj prometnih nesreća s materijalnom
štetom 11 8 7
Broj prometnih nesreća s poginulim
osobama 0 1 0
Broj ozlijeđenih osoba
12 8 9
Broj teško ozlijeđenih osoba
2 3 1

Broj poginulih osoba 0 1 0

Tablica: broj 3.

13
 4. PRIJEDLOG MJERA ZA SANACIJU OPASNIH MJESTA

Za sanaciju opasnih mjesta pristupa se poslije izrade statističkih podataka mjesta i

uzroka prometnih nesreća. Do prometnih nesreća ne dolazi samo zbog neke greške na
prometnici ili zbog manje kontrole policije, najveći razlog su vozači koji nisu dovoljno
obrazovani, ne pridržavaju se prometnih propisa i voze kada za to nisu sposobni (pod
utjecajem alkohola i raznih opojnih droga i slično).

Navedena opasna mjesta su mjesta na kojima se najviše događaju prometne

nesreće. Glavni uzrok nesrećama na ovoj dionici su vozači koji ne poštuju prometne
propise a najčešći prekršaji su nepoštivanje ograničenja brzine. To se može riješiti
povećavanjem kontrole i kažnjavanjem vozača koji se ne pridržavaju prometnih propisa.

Drugi uzrok je nedovoljno održavanje prometne infrastrukture koje je dovelo do

stanja kada ima previše oštećenja tj.(rupa i neravnina). Ovaj problem bi se riješio kada bi
se malo više posvetilo pažnji prometnoj infrastrukturi i ulaganju u nju ono što je potrebno
za sigurnost prometa.

14
 5. ANKETA O KORIŠTENJU SIGURNOSNOG POJASA

U današnje vrijeme sva vozila serijski su opremljena sigurnosnim pojasevima.

Poznato je kako je pojas jedan od najboljih suvremenih izuma na području sigurnosti u
vozilima.

Korištenje pojasa je propisano i zakonom, a svakako je potrebno ljude svakodnevno

informirati o potrebi korištenja sigurnosnog pojasa čak i na kraćim gradskim relacijama
kao i o posljedicama nekorištenja.

Pojasevi su se pokazali kao odlično sredstvo za zaštitu putnika u vozilu, nisu

savršeni ali se svakim danom unapređuju te u kombinaciji sa zračnim jastucima čine jednu
značajnu cjelinu sigurnosnih sustava za zaštitu putnika u vozilu. Osim što prilikom sudara
štite putnike, također mogu izazvati i ozbiljne povrede. Posljedica je to velike inercije tijela
i sile pritiska pojasa u slučaju nesreće čime dolazi do ozljeda putnika u vozilu. Vrijedi
spomenuti kako se upravo raznim poboljšanjima pribjeglo rješenju takvih problema
ugradnjom ograničivaća zatezanja pojaseva. Za učinkovitu zaštitu putnika u vozilu svi
pojasevi trebaju imati tri (3) točke vezanja. Korištenjem pojasa smanjuje se rizik od smrti
putnika u slučaju prometne nesreće za čak 50% čime je više nego opravdana njihova
namjena.

Slika br. 8 Kako se tijelo ponaša pri prometnoj nezgodi kada je nije vezano
sigurnosnim pojasom

15
 Slika br. 9 Kako se ponaša kada je vezano sigurnosnim pojasom

Postoje dva osnovna tipa sigurnosnih pojaseva u automobilu:

1. ELR - Emergency Locking Retractor - pojas se slobodno otpušta i zateže, a zaključava

se u slučaju naglog zaustavljanja i promjene smjera i

2. ALR - Automatic Locking Retractor - dozvoljava da se pojas u jednom pokretu izvuče

sve dok se ne pričvrsti, a nakon toga radi kao zapinjača koja se polako namata i sprječava
daljnje otpuštanje.

Postoji i hibridno rješenje kod kojeg se može sklopkom podešavati tip pojasa - iz ELR u
ALR i obrnuto.

Slika br.10 Tri točke vezanja sigurnosnim pojasevima automobila

16
 Za učinkovitu zaštitu svi sigurnosni pojasevi trebaju imati 3 točke vezanja.
Donji dio pojasa drži putnika u stražnjem dijelu sjedala i u vozilu. Pojas raspoređuje sile
sudara preko kostiju zdjelice. Gornji dio pojasa zadržava trup od kretanja prema naprijed i
raspoređuje sile sudara preko prsnog koša.

Anketu o korištenju sigurnosnog pojasa vršio sam na 100 sudionika u prometu (vozača) na
dionici ceste Sesvete - Kašina. Nadzorom prometa utvrdio sam da sigurnosne pojas najviše
koriste ljudi srednje i starije dobi.

Dionica ceste: Sesvete- Kašina

Lokacija: Vugrovečka cesta 40 Markovo Polje

Broj Postotak
UKUPAN BROJ VOZILA 100
Vozači s vezanim sigurnosnim pojasom 69 69%
Vozači bez vezanog sigurnosnog pojasa 39 39 %
Suvozači s vezanim sigurnosnim 22 22 %
pojasom
Suvozači s ne vezanim sigurnosnim 78 78%
pojasom
Putnici na zadnjem sjedištu vezani 1 1 %
sigurnosnim pojasom
Putnici na zadnjem sjedištu ne vezani 44 99 %
sigurnosnim pojasom

Tablica br.4 Analiza vozača koliko koriste sigurnosni pojas u prometu8

Od ukupnog broja anketiranih vozila - vozača, samo 69% je koristilo sigurnosni pojas. Što
i nije toliko loše.

8
Izvor: Autor seminarskog rada, dana 30.05.2019. godine na dionici ceste: Sesvete- Kašina

17
 6. ZAKLJUČAK

Za bolju sigurnost neophodno je poraditi na boljoj kontroli prometa i

sankcioniranju prekršitelja koji se ne pridržavaju prometnih propisa. Prema statističkim
podacima dionica ceste Sesvete – Marija Bistrica je postala dosta sigurna cesta po broju
prometnih nesreća. Jer je broj nesreća u konstantom padu.

Također, iz statističkih podataka možemo vidjeti da sudionici s najviše prometnih

nesreća mladi, što pokazuje da treba više pažnje posvetiti obrazovanju o prometu. Druga
skupina vozača je stariji vozači od 60 i više godina. Naime, ovdje je problem što su u tim
godinama ljudima oslabile psiho – fizičke osobine.

Pored svih poduzetih mjera za sanaciju opasnih mjesta problem neće biti riješen, jer
najveći problem su vozači koji ne poštuju prometne propise i voze pod raznim utjecajima u
alkohola i opojnih droga. A problem nepoštivanja prometnih propisa mogao bi se riješiti
povećanom policijskom kontrolom i postavljanjem kamera za nadzor brzine.

18
 7. LITERATURA

[1] Cerovac, V.: Tehnika i sigurnost cestovnog prometa, Zagreb, 1984.

[2] Čović, F., Zečević, D.: Vještačenja u cestovnom prometu, Informator, Zagreb, 1987

[3] https://mup.gov.hr/pristup-informacijama

[4] Mladen Gledec: Zaštita na cestama postoje »CRNE TOČKE« , Zagreb, 2009.

[5] Policijska postaja Sesvete: Arhiva

[6] Prof. dr. sc. Sinan Alispahić: Predavanja Sigurnost prometa 2019.

19