03 - Masivni Mostovi PDF

Masivni mostovi
DJELOVANJA NA MOSTOVE
EN 1990 Sigurnost,
Povezanost Općenito o Eurocodovima
Općenito Osnove uporabljivost
europskih normi proračuna i trajnost
za proračun
konstrukcija EN 1991
Djelovanja na
Djelovanja na
konstrukcije
konstrukcije
EN 1992 EN 1993 EN 1994

Betonske Čelične Spregnute
konstrukcije konstrukcije konstrukcije Proračun i
EN 1995 EN 1996 EN 1999 detaljiranje
Drvene Zidane Aluminijske
konstrucije konstrukcije konstrukcije
EN 1997 EN 1998 Geotehnički i

Geotehnički Seizmički seizmički
proračun proračun proračun
EN 1990
Općenito o Eurocodovima
Općenito Osnove proračuna
EN 1991-1-1 Vlastita težina, EN 1991-1-3 Snijeg,

EN 1991-1-4 Vjetar, EN 1991-1-5 Toplinska djelovanja,
EN 1991-1-6 Djelovanja pri izvedbi, EN 1991-1-7 Udesna djelovanja,
EN 1991-2 Prometna opterećenja na mostovima
EN 1992-1-1 Opća pravila

EN 1992-2 Armirani i prednapeti
EN 1993-2 Čelični mostovi
betonski mostovi
EN 1994-1-1 Opća pravila EN 1995-1-1 Opća pravila

EN 1994-2 Spregnuti mostovi EN 1995-2 Drveni mostovi

EN 1997
EN 1998-2 Seizmički proračun
Geotehnički proračun
mostova
Povezanost europskih normi za proračun mostova

Pregled hrvatskih normi i europskih normi
za djelovanja na konstrukcije
Djelovanje Hrvatske norme Europske norme
Prostorne težine, vlastite težine, HRN ENV 1991-2 - 1 EN 1991-1-1
korisna opterećenja
Požarno djelovanje HRN ENV 1991-2- 2 EN 1991-1-2
Snijeg HRN ENV 1991-2- 3 EN 1991-1-3
Vjetar HRN ENV 1991- 2- 4 EN 1991-1-4
Toplinska djelovanja HRN ENV 1991- 2- 5 EN 1991-1-5
Djelovanja pri izvedbi HRN ENV 1991- 2- 6 EN 1991-1-6
Izvanredna djelovanja HRN ENV 1991- 2- 7 EN 1991-1-7
Prometna opterećenja na HRN ENV 1991- 3 EN 1991-2
mostovima
Djelovanja u silosima i HRN ENV 1991- 4 EN 1991-3
rezervoarima
Djelovanja od kranova i strojeva HRN ENV 1991-5 EN 1991-4
Vlastita težina
težina
HRN ENV 1991 – 2 – 1, EN 1991 – 1 – 1
• Stalno i fiksno (nepomično) djelovanje

• Računa se na temelju zapreminskih težina i nominalnih
dimenzija.
Zapreminske, povr šinske ili du
površinske žne te
dužne žine nekih materijala i
težine
opreme mosta
Materijal ili element opreme mosta Zapreminska težina

(kN/m3)
beton (- teški beton) 24 - 28
armirani i prednapeti beton 25 - 29
čelik 77
ljevani asfalt ili asfalt-beton 25
mastiks asfalt 18
vruće valjani asfalt 23
zastor željezničkih mostova 20
površinske žne te
težine
opreme mosta
Površinska težina
(kN/m2)
hidroizolacija 0,5
konstrukcije sa zastorom:
2 tračnice UIC 60 1,2
prednapregnuti betonski prag s 4,8
kolovoznim priborom
drveni pragovi s kolovoznim 1,9

priborom
površinske žne te
težine
opreme mosta
Težina po metru
dužnom (kN/m)
elastični odbojnik 0,4
pješačka ograda 0,4
konstrukcije bez zastora:
2 tračnice UIC 60 sa kolovoznim 1,7
priborom
2 tračnice sa kolovoznim priborom, 3,4
mosnom gredom i zaštitnim šinama
Puzanje, skupljanje i prednapinjanje
• Djelovanja koja proizlaze iz svojstava gradiva.
• Dodatkom norme HRN ENV 1992 daju se izrazi za prognozu

skupljanja i puzanja u vremenu u funkciji
¾ starosti betona,
¾ čvrstoći betona,
¾ vrsti cementa,
¾ vlažnosti zraka,
¾ srednjem polumjeru presjeka.
Srednji polumjer presjeka
2⋅b ⋅ h b⋅h
=
2 ⋅ (b + h ) b + h
b ⋅ h0 + h ⋅ bw − h0 ⋅ bw
b+h
bt ⋅ ht + bb ⋅ hb + 2 ⋅ bw ⋅ hi
bt + h + α i ⋅ ( bi + hi )
Prora čun koeficijenata skupljanja
Proračun
ε cs ( t , ts ) = ε cs 0 ⋅ β s ( t − ts )
ε cs 0 = ε s ( f cm ) ⋅ β RH osnovna vrijednost koeficijenata skupljanja

ε s ( f cm ) = ⎡⎣160 + β sc ⋅ ( 90 − f cm ) ⎤⎦ ⋅10−6 ovisnost u betonu i cementu
⎧4
⎪ za polagano stvrdnjavajući cement
βsc = ⎨5
⎪8 za normalno ili brzo stvrdnjavajući cement
⎩
za brzo stvrdnjavajući visokovrijedni cement
fcm=fck+8
tlačna čvrstoća betona starog 28 dana (N/mm2)
⎧− 1.55 ⋅ β sRH
⎪
β RH =⎨ za relativnu vlažnost 40%≤RH<99% (na otvorenom)
⎪+ 0.25
⎩ za relativnu vlažnost RH≥99% (u vodi)
RH
koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vlažnosti zraka na
3
osnovno skupljanje
⎛ RH ⎞
β sRH = 1− ⎜ ⎟ relativna vlažnost okoliša u %
⎝ 100 ⎠
0.5
⎛ t − ts ⎞
β s ( t − ts ) = ⎜ ⎟ koeficijent koji opisuje vremensku promjenu skupljanja
⎝ 0.035h0 + t − ts ⎠
2
starost betona u danima u trenutku promatranja

t
starost betona u danima u trenutku kad se počinje promatrati
ts
skupljanje
t-ts
stvarno trajanje skupljanja u danima
2A
h0 = c
u srednji polumjer presjeka (mm)
Prora čun koeficijenata puzanja
Proračun
ϕ ( t , t0 ) = ϕ 0 ⋅ β c ( t − t0 )
ϕ 0 = ϕ RH ⋅ β ( f cm ) ⋅ β ( t0 ) osnovna vrijednost za koeficijent puzanja
1 − RH /100 koeficijent koji uzima u obzir relativnu vlažnost zraka

ϕ RH = 1 +
0.1 ⋅ h0
3
RH
relativna vlažnost okoliša u %
2 Ac srednji polumjer presjeka (mm)

h0 =
u
16.8
β ( f cm ) = koeficijent koji uzima u obzir utjecaj čvrstoće betona
f cm
fcm=fck+8 tlačna čvrstoća betona starog 28 dana (N/mm2)
1
β ( t0 ) =
0.1 + t00.2
0.3
⎛ t − t0 ⎞
β C ( t − t0 ) = ⎜ ⎟
⎝ β H + t − to ⎠
t starost betona u danima u trenutku promatranja
t0 starost betona u danima u trenutku početka djelovanja

opterećenja
t-t0 vrijeme djelovanja opterećenja
β H = 1.5 ⎡1 + ( 0.012 ⋅ RH ) ⎤ h0 + 250 ≤ 1500 koeficijent ovisan o relativnoj vlazi i h0

18
⎣ ⎦
Prednapinjanje
• osnovno opterećenje prednapetih konstrukcija

• može biti izazvano kabelima za prednapinjanje, predopterećenjem,
pred-deformacijama, smišljenim promjenama uvjeta oslanjanja
• sila prednapinjanja kao vanjsko opterećenje nosača
• HRN ENV 1992 primjenjuje probabilistički pristup

• računske veličine izazvane vanjskim djelovanjem ≤ odgovarajuće
vrijednosti otpora (nosivosti) ili granične vrijednosti uporabljivosti
Prometna opterećenja - cestovni mostovi
opterećenja
širina kolnika broj prometnih širina prometnog preostala širina

w trakova traka (m) kolnika (m)
< 5,4 m 1 3 w-3
5,4 m ≤ w < 6 2 w/2 0

m
w≥6m n = Int ( w / 3 ) 3 w–3xn
Na autocestama gdje su kolničke površine odvojene, ali se nalaze na

zajedničkoj kolničkoj konstrukciji predviđaju se tri prometna traka dok za
slučaj odvojenih kolničkih konstrukcija svaka kolnička ploha dobiva svoje
prometne trakove.
opterećenja
opterećenja
Vertikalna opterećenja
opterećenja
Model 1 - glavni sustav opterećenja od koncentriranog i

kontinuiranog opterećenja koje pokriva utjecaje od teških vozila i
osobnih vozila. Q ik Q ik
q ik q rk
DIN Fachbericht 101
120 qrk=2.5kN/m
2
αQ1=0,8 (Q1=240 kN)
50 200 50
1 Q1k=300kN q1k=9kN/m 2
αQ2=0,8 (Q2=240 kN)
40
40 2
2 Q2k=200kN q2k=2.5kN/m
korekcijski faktoriαQ3=0 (Q3=0 kN) 2

3 Q3k=100kN q3k=2.5kN/m
αQ1≥0,8,
αqi=1,0 qrk=2.5kN/m
2
za sve trake osim prve

Q1k=300kN Q1k=300kN Q2k=200kN
(Q1k=240kN) Q2k=200kN Q1k=240kN) (Q2k=160kN)
(Q2k=160kN) Q3k=100kN
(Q3k=0kN)
q1k q1k q2k q3k qrk qrk
qrk q2k qrk
50 200 50 50 200 50 50 200 50 84 984

155 50 200 5050 200 50 305 984 cm
1060
750 cm
Q1k
Q2k
120
40
Q2k
40 Q1k Q2k Q3k
Q1k
120
40
40
40 40
Q1k Q2k Q3k
2
2
2
q2k=2.5kN/m 2
q2k=2.5kN/m
q3k=2.5kN/m2
qrk=2.5kN/m 2
qrk=2.5kN/m
qrk=2.5kN/m
2
q1k=9kN/m 2
q1k=9kN/m
qrk=2.5kN/m 2
Usporedbe propisa i normi - autocesta
Usporedba maksimalnih momenata savijanja dobivenih
normativnim shemama i simulacijom stvarnog prometnog
optere ćenja u Slavonskom Brodu
opterećenja
•Autocesta
2,2
8000
EC 2 EC/SB-teska vozila
7000
odnos momenata ( )
Pravilnik Pravilnik/SB-teska vozila
1,8
PTP-5
Momenti (kNm/m)
6000 PTP5/SB-teska vozila

SB-teska vozila 1,6
5000
4000 1,4
3000 1,2
2000 1
1000 0,8
0 0,6
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
rasponi (m) rasponi (m)
Skica prometnog opterećenja na jednom sandu
opterećenja častom
sandučastom
mostu (Konstruiranje mostova, primjer 5.6)
•Širina kolnika 7,1 m
Q1k=300kN Q2k=200kN Q1k=300kN
2
q1k=9kN/m 2 2
q1k=9kN/m
qrk=2.5kN/m 2 qrk=2.5kN/m qrk=2.5kN/m 2 qrk=2.5kN/m 2
150 50 200 50 50 200 310 150 50 200 50 55 505
Položaj 1 - Mmax, Vmax, M T prip Položaj 2 - M max, Vprip, M T prip

Položaj za Mmax,Vmax, MTprip Položaj za MTmax,Vprip, Mprip
opterećenja
opterećenja
Model 2 – Opterećenje jednom osovinom pokriva prometne učinke na

vrlo kratkim rasponima, a služi lokalnim provjeravanjima.
DIN Fachbericht 101
Osovinsko opterećenje iznosi αQ1x Qak (Qak=400kN).
Qak=240 kN
Ako je potrebno može se u proračun uzeti i samo jedan kotač s 200kN.
jedan kotač 120 kN
Površine nalijeganja
60 kotača
40 x 40 cm
200 35
opterećenja
opterećenja
Model 3 – Proračunsko opterećenje koje simulira konvoj s posebnim

teretima. Ovaj model služi za provjeru glavnog nosivog sustava.
8 kombinacija specijalnih vozila s opterećenjem od ukupno 600 kN s 4
osovine po 150 kN do 3600kN s 18 osovina po 200 ili 15 osovina po 240 kN
pravac vožnje
Površine djelovanja
osovinskih opterećenja 120 30 120
osobitih vozila
15
osovine od 150kN ili 200kN
120 30 120 30 120
15
osovine od 240kN
opterećenja
opterećenja
Model 3
150 150 270 420
150 150
q rk q rk
1 2 1 2
300 300 300 300
a) 150 ili 200 kN – osovine b) 240 kN-osovine

Smještaj specijalnih vozila
opterećenja
opterećenja
Kombinacije modela 1 i modela 3
2500
2500
LM3 LM3
2500
2500
1 2 3 1 2 3
a) 150 ili 200 kN – osovine b) 240 kN-osovine

opterećenja
opterećenja
Model 4 – Opterećenje od navale ljudi.
Koristi se za ispitivanje glavnog nosivog sustava kad to propiše
nadležna cestovna uprava, a sastoji se od jednolikog rasprostrtog
opterećenja:
2,5 ≤ q fk = 2,0 + 120 / (L + 30 ) ≤ 5kN / m 2
EN 1991-2 mijenjaju ovaj

iznos jednolikog rasprostrtog
opterećenja u
qfk =5,0 kN/m2

opterećenja
opterećenja
Dinamički faktor
Za opterećenja cestovnih mostova dinamički faktor je uključen u

zadane veličine za sve sheme opterećenja.
Dinamički se faktor, ovisno o hrapavosti kolnika, uvodi za

proračunske modele koji služe za provjere na umornost, a koje su
prema ovim propisima obavezne i za cestovne mostove.
opterećenja
Umornost
5 modela za ispitivanje umornosti koji se temelje na klasifikaciji
prometnica prema godišnjem prolazu teških vozila po traci za vijek
trajanja konstrukcije od 100 godina.
Očekivani broj teških
Prometna kategorija
vozila (Nobs ) godišnje po
teretnjačkoj traci
1: Autoceste i ceste s dvije ili više voznih traka po
2 x 106
smjeru vožnje s visokim udjelom teških vozila
2: Autoceste i ceste sa srednjim udjelom teških 0,5 x 106

vozila
3: Državne ceste s malim udjelom teških vozila 0,125 x 106
4: Mjesne ceste s malim udjelom teških vozila 0,05 x 106

opterećenja
Umornost
Model 1 proračuna na umornost
•najčešće se primjenjuje u praksi,

•0,7 Qk , 0,3 qk Q ik Q ik
•Provjera se vrši po ∆σ konceptu q ik q rk
•Najveća i najmanja naprezanja

120 2
(σLM,max i σLM,min) qrk=2.5kN/m
50 200 50
1 Q1k=300kN q1k=9kN/m 2
40
40 2
2 Q2k=200kN q2k=2.5kN/m
2
3 Q3k=100kN q3k=2.5kN/m
2
qrk=2.5kN/m
opterećenja
Umornost
•točniji model
•predlaže 5 tipova idealiziranih vozila, 2-5 osovina
•Provjera se vrši po ∆σ konceptu
•Najveća i najmanja naprezanja
(σLM,max i σLM,min)
opterećenja
umornost
•Idealizirano teško vozilo s 4 osovine s opterećenjem od 120 kN po osovini,

•nastojanja su da ovaj model bude jedinstveno zamjensko teško vozilo na
europskim cestama
•Treba izračunati najmanja i najveća naprezanja te razlike naprezanja, tj.
njihovu algebarsku razliku od prelaska modela preko mosta.
120 600 120
50
40
40
200
300
50
opterećenja
umornost
•predlaže se 5 tipova teških vozila,

ali s različitim intenzitetima i
frekvencijama u ovisnosti od
dužine putovanja.
•Ovaj model opisuje prometno

opterećenje koje proizvodi
jednaka oštećenja od umornosti
kao stvarni promet, sukladno
kategorijama prometa
opterećenja
umornost
•sastoji se od izravnog vrednovanja prihvaćenih prometnih podataka,

koji se, ako je potrebno, dopunjuju primjerenim statističkim i
projektiranim ekstrapolacijama.
opterećenja
umornost
Površine nalijeganja i razmaci kotača
za teška vozila za model 2 i model 4 umornosti
C
opterećenja
Horizontalne sile
Kočne sile i sile pokretanja
•jednakih intenziteta, ali suprotnih smjerova djelovanja na jednoj
voznoj traci.
•60% koncentriranog tereta i 10% jednolikog rasprostrtog
opterećenja
Qlk=0,60⋅αQ1(2Qk1)+0,1⋅αq1⋅q1k ⋅ w1⋅L
180⋅αQ1 kN ≤ Qlk ≤ 800 kN
•EN 1991-2 uvodi promjenu i maksimalnu silu ograničava na

Qlk ≤ 900 kN
•prijelazne naprave
Qlk=0,60⋅αQ1⋅Qk1
Sila kočenja prema razli
kočenja čitim propisima (autocesta)
različitim
1.000
EN
900 EC ENV
HRN
DIN1072
DIN 1072
800
Pravilnik
PRAVILNIK
Kocna silai (kN)
700 PTP-5
PTP-5
600
500
400
300
200
100
0
0 25 50 75 100 125 150 175 200 225 250
razmak dilatacijskih naprava (m)
Sila kočenja je direktno vezana uz samu težinu vozila, ali i uz vjerojatnost

kočenja većeg broja vozila koji se nađu na mostu jedan iza drugog
istovremeno.
opterećenja
Horizontalne sile
Centrifugalna sila
radijus R (m) iznos centrifugalne sile
< 200 0,2QV
200 ≤ R ≤ 1500 40xQV/R
1500 < R zanemariva
QV – ukupno pokretno vertikalno opterećenje po modelu 1 od

koncentriranih sila jedne osovine ΣαQi(2Qki)
opterećenja
Izvanredna optere ćenja
opterećenja
•Udarac o stup ili bilo koji potporni element: 1000 kN uzduž

prometa, odnosno 500 kN poprijeko, na visini 1,25 m
•Sudar na mostu
•Pojedinačni koncentrirani teret: 10 kN s kontaktom 10x10 cm

opterećenja
opterećenja
•Opterećena nezaštićena površina kol. izvan prometnih traka:

jedna osovina αQ2x Q2k koja može stajati uzdužno i poprečno.
Kotači su na razmaku 2,0 m, a naplatak kotača je 40x40 cm.
Q 2k
Q2
50
40
40 40
200
40
Q2
Q 2k
200
opterećenja
opterećenja
•Udarac u rubnjak: 0,75 Q 1k

poprečno 100 kN s kontaktom od
Q1
50 cm dužine na 5 cm ispod vrha

rubnjaka uz istovremeno djelovanje
5 cm
100 kN
kotača na prvoj prometnoj traci
(iznad ruba rubnjaka)
s intenzitetom 0,75αQ1Q1k.
45°
50 cm
45°
opterećenja
opterećenja
•Udarac u odbojnik:
poprečno sila H na 50 cm uzdužno i na 10 cm ispod vrha odbojnika, ali ne
više od 1 m iznad kolnika uz istovremeno djelovanje vertikalnog opterećenja
0,75αQ1Q1k.
•HRN ENV 1991-3 → H s iznosom 100 kN.
•EN 1991-2 → četiri klase H ovisno o krutosti

pričvršćenja odbojne ograde:
A 100 kN (najslabije pričvršćenje)
B 200 kN
C 400 kN
D 600 kN (vrlo jako pričvršćenje)
Za elastični odbojnik uzima se isti horizontalni udarac s rasprostiranjem po

uputi proizvođača.
opterećenja
opterećenja
•Udarci vozila na djelove iznad kolnika:

Pojedini vitalni dijelovi mosta mogu biti izloženi udarima vozila. Uzdužni
udarac od 1.000 kN i poprečni od 500 kN.
Prometna optere ćenja - cestovni mostovi
opterećenja
O pterećenja za nasip iza upornjaka
Opterećenja
•sila kočenja 0,6αQ1Q1k

•istodobno s osovinskim opterećenjem αQ1Q1k modela opterećenja 1 i
s potiskom nasipa iza upornjaka.
Q1 Q 1k
0,6 Q1 Q 1k
Prometna opterećenja - pje
opterećenja šački mostovi
pješački
opterećenja
Preporučena vrijednost za pješačke i biciklističke staze:
qfk = 5 kN/m2
Moguće je na pješačkim mostovima smanjenje za L >10 m :
2,5 kN/m2 ≤ qfk = 2,0 + 120 / (L + 30) ≤ 5,0 kN/m2

L: opterećena duljina
Provjere na pojedinačna opterećenja koncentriranom silom

(lokalni utjecaji; nije potrebno ako se proračunava na servisno vozilo –izvanredno
djelovanje)
Qfwk = 10 kN, (10x10 cm)

pješački
opterećenja
Pravilnik ograničava minimalno opterećenje na 4,0 kN/m2, dok
Europske norme smanjuju granicu na 2,5 kN/m2.
5,5
Opterećenje (kN/m2)
5,0
4,5
4,0
3,5 PTP-5
Pravilnik
3,0
EC
2,5
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
raspon (m)
M omenti savijanja po metru šširine
Momenti irine pje šačkog mosta
pješačkog
Primjena novijih propisa rezultira značajno manjim momentima za

veće raspone pješačkih mostova.
7000
PTP-5
6000
Pravilnik
Momenti (kNm/m)
5000 EC-Kontinuirano
EC-Sluzbeno vozilo
4000
3000
2000
1000
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
raspon (m)
pješački
Horizontalne sile
Karakteristična vrijednost horizontalne sile Qflk djeluje duž osi

gornjeg ustroja mosta na razini kolnika i jednaka je većoj od
slijedećih vrijednosti:
•10% ukupnog kontinuiranog opterećenja na mostu ili

•60% ukupne težine servisnog vozila
Horizontalna sila djeluje istovremeno s odgovarajućim
vertikalnim opterećenjem.
pješački
Izvanredna djelovanja
•Udarac o stup ili bilo koji potporni element:

1.000 kN uzduž mosta,
500 kN poprijeko na most
na visini 1,25 m od površine kolničkog traka.
Pješački mostovi su općenito mnogo osjetljiviji na sile udara -

zaštititi od udara vozila.
pješački
Izvanredna djelovanja
Izvanredno vozilo na mostu (servisno) mora se uzeti u obzir ako ne

postoji stalna prepreka koja mu sprečava pristup na most.
- dva osovinska opterećenja od 40 i 80 kN s razmakom osovina 3,0 m,
razmakom kotača jedne osovine u iznosu 1,3 m i kvadratnim plohama kotača
sa stranicom 20 cm.
- sila kočenja - 60% vert. opt.
Q sv1= 40 kN Q sv2= 80 kN
300
20
20
x
130
Prometna opterećenja - žželjeznički
opterećenja eljeznički mostovi
Vertikalna optere ćenja
opterećenja
•Model 71 – za normalni željeznički promet na glavnim

prugama
250kN 250kN 250kN 250kN
80kN 80kN
neograniceno 80 160 160 160 80 neograniceno
prilagodba ove sheme lokalnim uvjetima (teži ili lakši promet) -

množenjem faktorom
α = 0,75 – 0,83 – 0,91 – 1,0 – 1,1 – 1,21 1,33 – 1,46
opterećenja
•Model SW/0 – za normalni željeznički promet

na kontinuiranim gredama
•Model SW/2 – za pruge s naročito teškim prometom
q q
Model opterećenja qvk (kN/m) a (m) c (m)

SW/0 133 15,0 5,3
SW/2 150 25,0 7,0
opterećenja
•Provjera stabilnosti na prevrtanje za puno opterećenje vjetrom provodi se

za posebno vertikalno opterećenje “prazni vlak”.
•Kontinuirano opterećenje veličine 10,0 kN/m, bez dinamičkog koeficijenta.

•Ploha na koju djeluje vjetar uzima se visine 4,0 m i neograničene duljine.
opterećenja
• Ekscentrično opterećenje uzima se s ekscentricitetom veličine 1/18

razmaka tračnica s time da se odnos opterećenja kotača jedne
osovine uzme 1,25:1,0.
(1) Kontinuirano i koncentrirano opterećenje na pojedinoj tračnici

(2) LM 71 (i gdje je potrebno SW/0)
(3) Poprečni razmak tračnica
Dinami čki utjecaji
Dinamički
•Unutarnje sile od opterećenja modelima 71 i SW uvećavaju se

s dinamičkim faktorom.
•Dinamičko djelovanje je određeno slijedećim parametrima:
-vlastita frekvencija sustava

-prigušenje sustava
-veličine raspona globalno i lokalno nosivih sustava
-razmaci osovina vlaka
-brzina vožnje
-netočnost kotača i tračnica
Dinamički
•Nije potreban dinamički proračun,

već se provodi statički proračun
s dinamičkim faktorom:
- za brzine manje od 200 km/h

- za vlastite frekvencije mosta n0
unutar područja na slici.
Dinamički
•Na pažljivo održavanim prugama:

1,44
1,00 ≤ φ 2 = + 0,82 ≤ 1,67
Lφ − 0,2
•Na normalno održavanim prugama:
2,16
1,00 ≤ φ 3 = + 0,73 ≤ 2,00
Lφ − 0,2
Dinamički
•Kod lučnih mostova i svih betonskih mostova s nadslojem

h>1,0 m dinamički faktori mogu se smanjiti:
h − 1,00(m)
redφ 2,3 = φ 2 ,3 − ≥ 1,0
10(m)
•h je visina nadsloja, uključivo zastor, od gornjeg ruba kolničke

ploče do gornjeg ruba praga (za lučne mostove od kote ekstradosa u
tjemenu).
•Mjerodavne duljine Lφ dijelova kolničke konstrukcije prema
Eurokodu (neki primjeri)
Konstrukcijski element Lφ
Betonska kolnička ploča, kolosijek sa zastorom

Ploča je dio sandučastog ili gornja pojasnica
glavnog nosača:
- poprečno na gl.nosače 3 x raspon kolničke ploče
- uzdužno 3 x raspon kolničke ploče
- poprečni nosači 2 x duljina poprečnog nosača
- poprečne konzole e ≤ 0,5m: 3 x razmak hrptova
e > 0,5m: dinamička analiza
Kontinuirana ploča uzdužno preko poprečnih 2 x razmak poprečnih nosača

nosača
Koritasta i upuštena ploča
- nosi uzdužno 2 x raspon kolničke ploče + 3,0 m
- nosi poprečno 2 x raspon kolničke ploče
Uzdužni prijepusti ploče e ≤ 0,5m: 3,6 m; φ3
e > 0,5m: dinamička analiza
Konstrukcijski element Lφ
Slobodno oslonjeni nosači Raspon u smjeru glavnog nosača
Nosači i ploče kontinuirani LΦ = k x Lm (ali ne manje od maksimalnog raspona)

preko n raspona
n= 2 3 4 ≥5
Lm srednji raspon k= 1,2 1,3 1,4 1,5
Portalni okviri i zatvoreni

sandučasti okviri
Uzima se kao za kontinuiranu gredu preko tri raspona
Jedan raspon s vertikalnim i horizontalnim duljinama elemenata
okvira ili sanduka
Više raspona Uzima se kao za kontinuiranu gredu preko više

raspona s duljinama krajnjih vertikalnih elemenata i
horizontalnih elemenata
Luk, lučni nosač, grede za
Pola raspona
ukrućenje lukova
Niz lukova Dvostruki slobodni otvor
Vješaljke 4 x uzdužni razmak vješaljki
Stupovi, ležajevi Mjerodavna duljina oslonjenih elemenata

Dinami čki utjecaj - žželjeznički
Dinamički eljeznički mostovi
Pravilnik 1,44
v > 80 km/h 1,00 ≤ φ 2 = + 0,82 ≤ 1,67
L φ − 0,2
(φ 2 − 1)
v < 80 km/h φ 2, v = 1+ ⋅v
80
Eurocode
pažljivo
održavane pruge φ2
normalno
održavane pruge 2,16
1,00 ≤ φ3 = + 0,73 ≤ 2,00
L φ − 0,2
Dinami čki utjecaj - žželjeznički
Dinamički eljeznički mostovi
2,00
1,90
1,80 φ3
1,70 φ2(80,>)
φ2(70)
Dinamički faktor
1,60
φ2(60)
1,50
1,40
1,30
1,20
1,10
1,00
10
20
30
40
50
60
70
0
Mjerodavna duljina konstrukcije za dinamički faktor(m)

Horizontalna optere ćenja
opterećenja
•Centrifugalna sila: djeluje uvijek s vertikalnim opterećenjem

V2
Qtk = ⋅ f ⋅ Qvk
127 R
- Qtk : karakteristična vrijednost centrifugalne sile

- Qvk: karakteristična vrijednost vertikalnog opterećenja
- V: maksimalna brzina(km/h) (SW/2: 80km/h)
- R: polumjer zakrivljenosti (m)
- f: koeficijent smanjenja
- Qtk ne množi se dinamičkim faktorom

- 1,8 m iznad gornjeg ruba tračnica.
opterećenja
Za pruge s planiranom brzinom većom od 120 km/h uzimaju se u obzir dvije
kombinacije opterećenja:
•opterećenje modela 71 (i SW/0) s dinamičkim faktorom

+ centrifugalne sile za brzinu V=120 km/h bez koeficijenta smanjenja,
•opterećenje modela 71 (i SW/0) s dinamičkim faktorom

+ centrifugalne sile izračunate
za najveću brzinu,
s koeficijentom smanjenja f i
opterećenja
Koeficijent smanjenja
v<=120km/h
1.0
0.9
0.8 160
Koeficijent smanjenja f
0.7
200
0.6
0.5 250
0.4
>=300
0.3
0.2
0.1
2.88
0.0
0
25
50
75
100
125
150
Mjerodavna duljina konstrukcije Lf (m)
opterećenja
•Bočni udar:
100 kN na kolosijeku u pravcu i kolosijeku u krivini, kao
horizontalna sila okomito na os kolosijeka u visini gornjeg ruba
tračnice, uvijek zajedno s vertikalnim opterećenjem.
Množi se s α, ne s dinamičkim faktorom

opterećenja
•Kočne i vučne sile:

Vučne sile za modele 71 i SW: Qlak=33 (kN/m)⋅La,b (m)<1.000kN
Kočne sile za modele 71 i SW/0: Qlak=20 (kN/m)⋅La,b (m)<6.000 kN

Kočne sile za model SW/2: Qlak = 35 kN/m ⋅ La,b (m)
- na gornjem rubu tračnice

- ravnomjerno raspodijeljene unutar opterećenog područja
- djeluju uvijek s vertikalnim opterećenjem
- za modele SW djeluju samo u području djelovanja vertikalnog
opterećenja
- La,b duljina utjecajakočenja ili pokretanja
opterećenja
•Kod kolosijeka u zastoru propis određuje smanjenja karakterističnih

vrijednosti kočnih/vučnih sila za razne slučajeve
Duljina (m) ξ
Jednostrano Obostrano
Neprekinuti
prekinuti prekinuti
kolosijek
kolosijek kolosijek
≤ 40 0,6 0,7 1,0

Željeznički mostovi - ograni
Željeznički čenja deformacija i vibracija
ograničenja
Eurocode uvodi i stroga ograničenja deformacija i vibracija za granična

stanja uporabljivosti vezano uz sigurnost putnika, a koja ne postoje u
Pravilniku.
400 1/1600
380
360
1/1400 1/2200
340
320
300
brzina v (km/h)
280 1/1200
260
240
220 1/1000
200
180
160 1/800
140
120
1/600 progib/raspon
100
80
60
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120
raspon L (m)
Primjer žželjezničkog
eljezničkog optere ćenja
opterećenja
(Konstruiranje mostova, primjer 5.3)
Okvirni kanal ispod željezničke pruge
2210
312 50 680 680 50 378
187 250 250 187
0,00
q LM71 500 q LM71
40
-3,25 260 240 260
150
250
70
70
500
500
35 125 10 760 10 125 35

300 500 300
1100
90
150
Opterećenje snijegom
Opterećenje
• karakteristično opterećenja sk - odgovara jednolikom snijegu

koji je napadao pri mirnim vremenskim uvjetima na ravno
tlo
• sk je dano na nacionalnoj osnovi u obliku mapa s odgovarajućom

geografskom lokacijom i ovisi o nadmorskoj visini
Zone opterećenja snijegom u HR
opterećenja
Nadmorska
A područje B područje C područje D područje
visina do (m)
100 1,10 1,10 0,45 0,35
200 1,30 1,40 0,80 0,50
300 1,55 1,75 1,20 0,70
400 1,80 2,20 1,65 0,90
500 2,05 2,65 2,15 1,15
600 2,35 3,15 2,70
700 2,65 3,70 3,30
800 2,95 4,25 3,95
900 3,25 4,90 4,65
1000 3,60 5,55 5,40
1100 3,95 6,25 6,20
1200 4,30 7,00 7,05
1300 -- 7,80 7,95
1400 -- 8,65 8,90
1500 -- 9,50 9,90
1600 -- 10,40 10,95
1700 -- 11,40 12,05
1800 -- -- 13,20
Opterećenje snijegom - mostovi
Opterećenje
• Za pokrivene mostove, uzima se da opterećenje od snijega i

prometno opterećenje istovremeno djeluju. (ENV 1991-3,
Aneksi C,D,H)
• Za nepokrivene mostove, opterećenja od snijega i prometa
ne moraju se, općenito promatrati kao istovremena.
• Za pokrivene mostove, opterećenja od snijega moraju se
odrediti na isti način kao i za zgrade.
• Za mehanički pokretne mostove treba definirati
nesimetričnu raspodjelu u projektnim specifikacijama.
• Opterećenje od snijega za vrijeme izvođenja: nesimetrična
raspodjele snijega, smještene u najnepovoljniji položaj, 25%
karakterističnog opterećenja snijega na tlo.
Opterećenje vjetrom
Opterećenje
•Pojednostavnjeni postupak
→ djelovanje vjetra uzima se kao zamjenjujuće statičko opterećenje
→ za konstrukcije koje su neosjetljive na dinamičku pobudu
→ za proračun dinamički umjereno osjetljivih konstrukcija,
primjenom dinamičkog koeficijenta cd
-cestovni i željeznički mostovi Lmax < 200 m

-pješački mostovi Lmax < 30 m.
Sila vjetra na mostovima EN 1991 -4
1991-4
Rezultirajuća sila vjetra:
1
Fw = ⋅ ρ ⋅ v b ⋅ c ⋅ Aref
2
qref : referentni pritisak srednje brzine vjetra

ρ gustoća zraka (= 1.25 kg/m3)
vb: koristit ćemo vref,10min
C=ce·cf koeficijent vjetrovnog opterećenja
Aref: referentna površina djelovanja vjetra
Poredbena
Pod- v
srednja
srednja 10-minutna
10-minutna brzina vjetra
ref,10min
ručje (m/s)
I. 22,0
II. 30,0
Hrvatska
III. norma HRN ENV 1991-2-4 sadrži
35,0
nacionalni
IV. dodatak za primjenu sa zemljovidom
40,0
područja
V. opterećenja
50,0 vjetrom.
Zbog lakšeg korištenja zemljovida Hrvatska je

podijeljena na 10 regija, a svakoj pripada
određeno područje ili područja opterećenja
vjetrom.
Koeficijent izlo ženosti ce(z
izloženosti ce(z))
4 kategorije terena:
– 0 more ili obalno područje uz otvoreno more
– I jezera ili ravan teren bez prepreka
– II povremene prepreke (poljoprivredno zemljište)
– III industrijske zone i šume
– IV gradske zone (>15% površine prekrivene zgradama srednja visina
>15m)
Pravci djelovanja vjetra na mostove
-sile vjetra u pravcu x,

-sile poprečno na pravac vjetra, u pravcu z,
-uzdužne sile vjetra u pravcu y
Koeficijent sile u pravcu x
c fx = c fx,0
Faza izgradnje ili otvorene

ograde, min 50%
Ograde, bukobrani, promet
Opterećenje vjetrom na rasponski sklop
Opterećenje
Wneopt: za kombinacije opterećenja bez prometnog
opterećenja
1 2
Wneopt = ⋅ ρ ⋅ v b,1 ⋅ c ⋅ d1(kN / m )
2
vb,1 : vref,10min iz vjetrovne karte
Wopt: za kombinacije opt. s prometnim opterećenjem

referentnu površinu potrebno je uvećati tako što se od
nivoa kolnika doda 2,0 m na visinu gornjeg ustroja
mosta bez ograda.
1 2
Wopt = ⋅ ρ ⋅ v b,2 ⋅ c ⋅ d 2 (kN / m )
2
vb,2 : 23 m/s
Referentne visine ((A
Referentne Aref=dxL
=dxL)) u pravcu x
Wneopt: za kombinacije opterećenja bez prometnog opterećenja
– visine d1
Tip ograde Na jednoj Na obje
strani strane
Otvorena ograda ili otvorena zaštitna h + 300 mm h + 600 mm
ograda
Puna ograda ili puna zaštitna ograda h + h1 h + 2h1
Otvorena ograda i otvorena zaštitna h + 600 mm h + 1200 mm

ograda
Wopt: za kombinacije opt. s prometnim opterećenjem

referentnu površinu potrebno je uvećati tako što se od nivoa
kolnika doda 2,0 m na visinu gornjeg ustroja mosta bez
ograda
- visina d2
VJETAR NA RASPONSKI SKLOP SKRADINSKOG
MOSTA
b = 22,56 m
d tot,2 = 4,05 m
2,0 m
d 1* = 3,52 m
d tot,1 = 2,12 m
25
d = 1,97 m
Wneopt Wopt
= 5,49 kN/m
170
= 14,36 kN/m
Wneopt* Wopt*
= 4,08 kN/m2 = 1,36 kN/m2
Skica optere ćenja vjetrom na jedan
opterećenja
sandu časti rasponski sklop
sandučasti
Koeficijent sile i referentna površina u pravcu z
površina
•Koeficijenti sile cfz
Aref , z = d ⋅ l
Uzdu žne sile vjetra na mostove
Uzdužne
Uzdužne sile vjetra u pravcu y uzimaju se s vrijednošću:
• 25% od sila vjetra u pravcu x, za pune i sandučaste mostove,

• 50% od sila vjetra u pravcu x, za rešetkaste mostove.
KOEFICIJENTI SILE ZA PRAVOKUTNE PRESJEKE
(za stupove)
cf = cf ,0 ⋅ψ λ
Koeficijent ψλλ utjecaja vitkosti λ i puno će presjeka φ
punoće
VJETAR NA STUP MOSTA
1
Wzi = ⋅ ρ ⋅ v b2,1 ⋅ ce ( zi ) ⋅ c f (kN / m 2 )
2
55.00
50.00
vjetar na stup uzdužno
45.00
vjetar na stup poprečno
40.00
35.00
30.00
zi (m)
25.00
20.00
15.00
10.00
5.00
0.00
2.00 2.50 3.00 3.50 4.00 4.50 5.00 5.50 6.00 6.50 7.00
w (kN/m2)
Toplinska djelovanja
• Promjenjiva slobodna djelovanja, neizravna djelovanja

• Četiri osnovne komponenete:
a) jednolika komponenta temperature ∆TN
b) linearno promjenjiva temp. komponenta u odnosu na os z-z, ∆TMz
c) linearno promjenjiva temp. komponenta u odnosu na os y-y, ∆Tmy
d) nelinearna raspodjela temperature, ∆TE.
NAD norme HRN ENV 1991 - 2 -5
1991-2-5
Zemljovid Hrvatske s najvi šim temperaturama zraka
najvišim
Promjena najvi še temperature Tmax,50
najviše max,50 s nadmorskom visinom
Nadmorska
I. područje II. područje III. područje IV. područje
visina do (m)
100 39 38 42 39
400 36 36 39 39
800 33 34 36 39
1200 30 32 34 --
1600 28 30 31 --
NAD norme HRN ENV 1991 -2-5
1991-2-5
Zemljovid Hrvatske s najni žim temperaturama zraka
najnižim
Promjena najni že temperature Tmin,50
najniže min,50 s nadmorskom visinom
Nadmorska
I. II. III. IV. V.
visina do
područje područje područje područje područje
(m)
100 -26 -26 -17 -10 -16
400 -23 -26 -19 -13 -18
800 -20 -26 -21 -17 -19
1200 -17 -26 -23 -20 -21
1600 --- -26 -24 -24 -23
>1600 --- -26 --- -26 -24
Temperaturne promjene kod mostova
• Reprezentativne vrijednosti toplinskih utjecaja procjenjuju

se na osnovi jednolike temperaturne komponente i linearne
temperaturne komponente.
• U slučajevima kad se ne mogu propisati sve pojedinosti

(npr. spregnute konstrukcije) treba uzeti u obzir
nejednoliku raspodjelu temperature.
Jednolika temperaturna komponenta
• državni zemljovid →
→ najniže i najviše temperature zraka u hladu (Tmax, Tmin) →
→ najniže i najviše proračunske temperature mosta (Te,max, Te,min)
• 1: čelična ploča na čeličnom

sanduku, rešetki ili punostijenom
nosaču
• 2: betonska ploča na čeličnom

sanduku, rešetki ili punostijenom
nosaču
• 3: betonska ploča ili

bet. kolnička ploča na betonskim
nosačima, sanduku ili T-nosačima
Za proračun sila od spriječenih pomaka:
•najveća razlika negativne proračunske temperature mosta (skupljanje)

je: ∆TN,neg = Te,min – T0 (HRN ENV 1991- 2- 5)
∆TN,con = T0 – Te,min (EN 1991-1-5)
•najveća razlika pozitivne računske temperature mosta (širenje) je:

∆TN,pos = Te,max – T0 (HRN ENV 1991- 2- 5)
∆TN,exp = Te,max – T0 (EN 1991-1-5)
T0 vjerojatna proračunska temperatura mosta u vrijeme kada je

konstrukcija djelotvorno upeta (10oC).
Proračun ležajeva i dilatacijskih naprava:
∆TN,pos= +20oC
∆TN,neg= -20oC
Ako je ugradbena temperatura ležajeva i dilatacijskih naprava

poznata, razlika temperature može se umanjiti na 10oC.
Linearna temperaturna komponenta
Pozitivna temperaturna Negativna

Skupne rasponskog sklopa razlika temperaturna razlika
∆TM,pos (oC) ∆TM,pos (oC))
1: čelična ploča na čeličnom

sanduku, rešetki ili 18 – 13
punostijenom nosaču
2: betonska ploča na
čeličnom sanduku, rešetki 15 – 18
ili punostijenom nosaču
3: betonska ploča ili
10 –5
bet. kolnička ploča na
15 –8
betonskim nosačima,
15 –8
sanduku ili T nosačima
za debljinu kolničkog zastora od 50 mm

za ostale debljine vrijednosti se množe faktorom ksur
Linearna temperaturna komponenta
ksur beton čelik spregnuti
Debljina Gornji Gornji Gornji

Donji rub Donji rub Donji rub
zastora rub rub rub
topliji topliji topliji
(mm) topliji topliji topliji
0 1,5 1,0 1,6 0,6 1,1 0,9
50 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0
100 0,7 1,0 0,7 1,2 1,0 1,0
150 0,5 1,0 0,7 1,2 1,0 1,0

Zastor
0,6 1,0 0,6 1,4 0,8 1,2
(600 mm)
Jednolika i linearna temperaturna komponenta
(npr. okviri) koristi se nepovoljniji od slijedećih učinaka:
HRN ENV 1991- 2- 5:
∆TM+ωN∆TN
ωM∆TM+∆TN
EN 1991-1-5:
∆TM,heat+ωN∆TN,exp ili ∆TM,cool+ωN∆TN,con

ωM∆TM,heat+∆TN,exp ili ωM∆TM,cool+∆TN,con
pri čemu je ωN = 0,35, ωM = 0,75

Nelinearna temperaturna djelovanja
djelovanja--
temperaturni profili
1a Čelična kolnička ploča na čeličnim
sandučastim nosačima ,kolnički zastor
40 mm
1b Čelična kolnička ploča na čeličnim

rešetkama ili punostijenim nosačima
2 Betonska kolnička ploča na čeličnim

sandučastim ili rešetkastim nosačima
ili na punostijenim nosačima,kolnički
zastor 100 mm
3 Betonska ploča ili betonska kolnička

ploča na betonskim gredama ili
sandučastim nosačima,kolnički zastor
100 mm
Temperatura Qk2,temp
JEDNOLIKA TEMPERATURNA KOMPONENTA
iz zemljovida Hrvatske s najvišim temperaturama zraka → Tmax
Dionica Osijek–Đakovo autoceste A05,

Kota nivelete: +121,095 m.n.m. Nadmo
I. II. III. IV.
rska
podru podru podru podru
visina
čje čje čje čje
do (m)
100 39 Tmax=39
38 42ºC 39
400 36 36
T 39ºC 39
max=36
800 33 34 36 39
1200 30 32 34 --
1600 28 30 31 --
iz zemljovida Hrvatske s najnižim temperaturama zraka → Tmin
Dionica Osijek–Đakovo autoceste A05,

Kota nivelete: +121,095 m.n.m. Nadm
orska
visina I. II. III. IV. V.
do
(m)
100 -26 -26
T -17 ºC-10 -16
min= -26
400 -23 -26 -19 -13 -18
Tmin= -23 ºC
800 -20 -26 -21 -17 -19
1200 -17 -26 -23 -20 -21
1600 --- -26 -24 -24 -23
>160
--- -26 --- -26 -24
0
iz dijagrama odnosa temperature zraka u hladu i temperature mosta dobije se
za betonski rasponski sklop (3)
Te,max
Te,min
70
1
60
2
50 3
Te,max= 40 ºC 40
30
20
3
10
2
0 1
-10
Te,min= -15 ºC -20
-30
-40 Tmax
Uz temperaturu mosta, u vrijeme kada je konstrukcija djelotvorno
Tmin spojena 10oC
-50
najveća razlika pozitivne -40 -30 -20 -10 0temp.
-50 proračunske 10 20mosta
30 40 50 ∆TN,pos = 30 oC
Tmin
najveća razlika negativne = -25 ºC temp.
proračunske Tmaxmosta
= 38 ºC ∆TN,neg = -25 oC
• LINEARNE TEMPERATURNE RAZLIKE
Uz debljinu hidroizolacije i zastora od 8 cm
pozitivna temperaturna razlika
∆T M,pos=0,82x10 oC= 8,2 oC
(gornji rub topliji) iznosi:
a negativna temperaturna razlika
(gornji rub topliji) iznosi: ∆T M,neg= -5,0 oC
• KOMBINACIJA JEDNOLIKE I LINEARNE TEMPERATURE

∆T M,pos= 8,2 oC i ωNּ∆T N,pos = 0,35ּ30 oC
ωM ּ∆T M,pos= 0,75ּ8,2 oC i ∆T N,pos = 30 oC
∆T M,neg = -5,0 oC i ωNּ∆T N,neg = 0,35ּ(-25 oC)

ωM ּ∆T M,neg = 0,75ּ (-5,0 oC) i ∆T N,neg = (-25 oC)
• TEMPERATURA STUPOVA
Linearne temperaturne razlike između nasuprotnih vanjskih ploha uzimaju se s
vrijednošću 5 oC.
Djelovanja pri izvedbi
¾ tijekom građenja mostovi često prolaze nepovoljnija naponska
stanja od onih u konačnici
PRIMJERI:
2648,8
U1 S3
ZADAR B3L S4
S15 22L
S14
S12 S13
S10 S11
B2L S9 19L 21L
1701,5
S8 17L
S7 16L 20L
18L
15L
14L
S6
12L 13L
S5
11L
10L
S4
B1L 8L
9L
S3 6L
3274
velike konzole kod slobodne konzolne

S2 5L
S1 4L
3L
1L
gradnje su
2L
0L
osjetljiviji sustavi od gotovih konstrukcija

Djelovanja pri izvedbi
kod potiskivanja greda može imati znatno veće

momente od kontinuiranog sustava u konačnici
Djelovanja pri izvedbi – pojedina optere ćenja
opterećenja
•vlastita težina,
•namjerne (podizanje oslonaca, prednapinjanje, prethodni pomaci
konstrukcije) i nenamjerne deformacije (slijeganje tla, neravnosti u
razini privremenih ležajeva),
•temperatura i skupljanje,
•vjetar, snijeg, voda,
•posebna opterećenja od radnika, skladišta, teške opreme, kranova,
dizalica
•izvanredna opterećenja usljed pada klizne oplate, pada
predgotovljenog elementa, udara vozila, kranova ili opreme na
nosive djelove.
opterećenja
Uzdužni i poprečni progibi privremenih ležajeva mostova

građenih postupnim naguravanjem
opterećenja
Horizontalna sila izazvana strujanjem vode na vertikalnu površinu uronjene

građevine iznosi:
2
p = 2k wa wa
Fwa = fρ wa hbν 2wa Fw tlak

vodne struje
w
opca dubina
podlokavanja
mjesna dubina
podlokavanja
- νwa: srednja brzina vode, uprosječene po dubini, u m/s

- ρwa: gustoća vode u kg/m3
- h: dubina vode koja ne uključuje lokalno podlokavanje, ondje gdje je to mjerodavno, m
- b: širina građevine u m
- f: faktor oblika, 0,72 za kvadratni ili pravokutni i 0,35 za kružni presjek
opterećenja
Posebna opterećenja pri izvedbi uključuju:
¾Qca: radnike, osoblje i posjetitelje s lakom opremom (kontinuirano

opterećenje koje djeluje na najnepovoljnijim dijelovima
mjerodavnih površina, kod mostova 1,0 kN/m2);
¾Qcb: pokretno skladište gradiva, predgotovljenih elemenata i
opreme (kontinuirano opterećenje qcb,k = 0,2 kN/m2 – kod
mostova, i koncentrirano opterećenje Fcb,k = 100 kN – kod
mostova, koja djeluju istodobno i postavljeni su tako da se
dobiju najnepovoljniji učinci);
¾Qcc: tešku opremu u položaju za uporabu (oplatne ploče, skele,
strojevi) ili u pokretu (klizne oplate, lansirni nosači, kljun,
protuteret)
¾Qcd: kranove, dizalice, vozila, energetsku opremu, preše, teške
kontrolne uređaje.
Djelovanja pri izvedbi – kombinacije
djelovanja za mostove
Opterećenja se kombiniraju za prolaznu i izvanrednu proračunsku

situaciju:
•Prolazna proračunska situacija

(granično stanje statičke ravnoteže)
∑G d,sup + ∑ G d,inf + γ p Pk + γ Q1Q dst,1k + ∑ ψ 0,i γ Qi Q dst,ik

i >1
•Izvanredna proračunska situacija

(postoji rizik gubitka statičke ravnoteže)
∑G d,sup + ∑ G d,inf + Ad + P + ψ 0,1Q c1k + ∑ ψ 2,i Q cik

i >1
Koeficijenti ψ za mostove pri izgradnji
opterećenje ψ0 ψ2
1 0,2
Qca: radnici, osoblje i posjetitelji s lakom opremom
Qcb: pokretno skladište gradiva, predgotovljenih 1 1

elemenata i opreme
Qcc: teška opremu u položaju za uporabu ili u 1 1
pokretu
definira se projektnim
Qcd: kranovi, dizalice, vozila itd
zadatkom
1 0
Fh: horizontalne sile
0,8 0
Qw: opterećenja od vjetra, ondje gdje su sukladna
0,8 0
QS: opterećenja snijegom, ondje gdje su sukladna
0,6 0
učinci temperature i skupljanja
definira se projektnim
Opterećenja od djelovanja vode
zadatkom
Izvanredna djelovanja uzrokovana udarom
Opterećenja u slučaju tvrdog udara uzimaju se kao horizontalne

istovrijedne statičke sile (trošenje energije građevine može se
zanemariti)
•Udar kamiona na potpore mostova ili drugih konstrukcija
ovisan o vrsti ceste (vrsti vozila)
Fdy= 25 (garaže za osobna vozila) – 500 kN (autoceste), Fdx = 40 – 1 000 kN
•Udar vlaka
ovisan o brzini,udaljenosti konstrukcijskog elementa do osi najbližeg kolosijeka, redoslijedu
i prekinutosti
Fdy= 0 (d>5,0 m) – 3 500 kN (prekinuti zid, d<3,0 m), Fdx = 0 – 10 000 kN
•Udar broda
ovisan o vrsti plovnog puta, razredu broda, kutu udara, udaru krmom, pramcem ili bokom
- unutarnji plovni putovi Fd = 4 000 – 22 000 kN
- morski plovni putovi Fd = 15 000 – 80 000 kN
Udar vozila Ad
Mz(kNm) Vy (kN)
15 127
300
300
403
Fdx =A d,u smjeru =1000kN
700
vožnje
604
400
131 125
256
250
2069 874
lokalna os stupa y
1,25 m iznad razine vozne površine
My(kNm) Vz (kN)
2,56 m od mjesta upetosti u temelj
73 97
300
247
Fdy =A d,okomito =500kN
700
400
400
131 125
256
834 404
lokalna os stupa z
POTRESNO DJELOVANJE
• određuje se preko proračunskog ubrzanja tla ag, koje odgovara povratnom
periodu
potresa od 500 (475) godina.
Područje
intenziteta Proračunsko
potresa u ubrzanje
stupnjevima Područja
ljestvice ag
intenziteta potresa
MKS-64 u stupnjevima
6 0,05g ljestvice MKS-64:
6, 7, 8, 9.
7 0,1g
8 0,2g HRN ENV 1998-
1-1: 2004,
9 0,3g
NAD za primjenu
Posebna u Republici
10
istraživanja Hrvatskoj
POTRESNO DJELOVANJE
• Površinsko seizmičko gibanje promatrane točke tla može se

predstaviti pomoću
elastičnog spektra odziva koji je temeljni prikaz potresnog
djelovanja (dvije komponente horizontalnog djelovanja).
• Za vertikalnu komponentu posebni elastični spektri

Elastični spektar odziva
Elastični
S e (T ) Ordinata elastičnog spektra u jedinici ubrzanja tla
a g S ηβ50 B C
a g S2
A
D
1
0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4
Elastični
a g S ηβ50 B C
a g S2
A
D
1
0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4
Osnovni period vibracija linearnog sustava
Elastični
a g S ηβ50 B C proračunsko ubrzanje tla

Osnovno
a g S2
A
D
1
0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4
Elastični
a g S ηβ50 B C
Parametar tla
a g S2
A
D
1
0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4
Elastični
a g S ηβ50 BFaktor
C popravka za prigušenje
a g S2
A
D
1
0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4
Elastični
a g S ηβ50 B C
Faktor povećanja spektralnog ubrzanja
a g S2
A
D
1
0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4
Elastični
a g S ηβ50 B C
Početak područja s
4 konstantnim
pomacima
3
a g S2
A
D
1
0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4
Elastični
a g S ηβ50 B C
4
k1, k2
3
a g S2
A
D
1
0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4
HORIZONTALNI
Elastični
VERTIKALNI
Elastični
EN 1998-1
• spektar odziva modificira se
sukladno kategorijima tla za koje su Stjenovita tla s najviše 5 m slabijeg materijala pri površini
A
brzinom i brzinom širenja poprečnih valova vs > 800 m/s.
dani svi potrebni parametri u tablici
Naslage vrlo krutog pijeska, šljunka ili prekonsolidirane

TIP 1 gline, debljine od nekoliko desetaka metara, s postupnim
B
povećanjem mehaničkih svojstava s dubinom i brzinom
širenja poprečnih valova vs = 360 - 800 m/s.
Duboke naslage zbijenog ili srednje zbijenog pijeska, šljunka

ili krutih glina, debljine od nekoliko desetaka do nekoliko C
stotina metara, s vs = 180 -360 m/s.
TIP 2
Naslage rastresitog tla s mekim koherentnim slojevima ili bez
njih s vs ≤ 180 m/s u gornjih 20 m.
D
Naslage s mekim do srednje krutim koherentnim tlima s vs ≤
180 m/s u gornjih 20 m.
Profil tla A s površinskim aluvijalnim slojem s brzinama
širenja poprečnih valova vs za tip C i D, i debljinom između 5 E
i 20 m, ispod kojeg je krući matrijal sa vs > 800 m/s.
Prora čunski spektar odziva
Proračunski
Da bi se izbjegla opsežna nelinearna analiza sustava, uzima se u obzir

mogućnost disipacije energije konstrukcije preko duktilnosti njenih
elemenata (i drugih nelinearnih učinaka)
koristi se linearna analiza zasnovana na proračunskom spektru odziva,

koji je reduciran u odnosu na elastični spektar
duktilne konstrukcije mogu se proračunavati uporabom elastolinearnog

modela konstrukcije i reduciranoga proračunskog spektra odziva
Proračunski
S d (T )
α S βag0 S5 B C
2,5 elastični spektar reduciran
q faktorom ponašanja q
4
α S2 A
D
1
0 T
0 T B 0 ,5
0 TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4
Proračunski
HORIZONTALNI
VERTIKALNI: ag Ö avg; S=1,0

Faktor ponašanja q odražava duktilnost konstrukcije, odnosno njenu sposobnost
Faktor
da prihvaća reducirane seizmičke sile bez krhkih lomova pona šanja
ponašanja
u postelastičnom
području deformiranja.
Sadrži u sebi podatak o vrsti elementa, vrsti gradiva i duktilnosti
¾Seizmičko ponašanje mosta vezano uz faktor ponašanja

d =q Ponašanje
1,0
idealno elasticno
Otpor seizmickom djelovanju
pretežno elasticno
1,5
ograniceno duktilno
3,0
duktilno
Pomak
Faktor pona šanja
ponašanja
Dopuštene su nepovratne deformacije u području plastičnih

zglobova u podnožju stupova
dolazi do trošenja seizmičke energije
mogućnost proračuna na umanjene sile potresa
smanjenje dodatnih troškova izgradnje
EC8 ne dozvoljava formiranje plastičnih zglobova

u rasponskoj konstrukciji !
Faktor pona šanja
ponašanja
Maksimalne vrijednosti faktora ponašanja koje se mogu rabiti za
proračun dviju horizontalnih komponenti djelovanja.
Postelastično ponašanje
Duktilni elementi
Ograničeno duktilno Duktilno
Armiranobetonski stupovi
Vertikalni stup, savijanje 1,5 3,5
Nagnuti štap, savijanje 1,2 2,0
Kratki jaki stup 1,0 1,0
Upornjaci 1,0 1,0

Lukovi 1,2 2,0
Seizmi čka kombinacija djelovanja za mostove
Seizmička
⎡
( ) ( ) ⎤
S d = S d ⎢∑ Gk, j "+" γ I AEd "+" ∑ ψ 2i ⋅ Qk,i "+" Pk ⎥
⎣j i >1 ⎦
Razred važnosti Faktor važnosti

Opis i namjena mosta
mosta mosta γI
Mostovi najvažniji za očuvanje prometa,

posebno nakon potresa, mostovi čije bi
Veća od rušenje
Koeficijenti ψ21 uzrokovalo velik broj
vjerojatno
kombinacije 1,3
prosječne žrtava, te veliki mostovi za koje se
ψ21 = 0,2 cestovni
zahtijeva trajanje
mostovi dulje od običnog.
s intezivnim prometom
ψ21 = 0,0 mostovi
Mostovis za
uobičajenim
uobičajeniprometom ili pješački mostovi
promet i uobičajeno
ψ21 = 0,3 željeznički
Prosječna trajanje. mostovi s intenzivnim prometom 1,0
Mostovi koji nisu nužni za promet i za koje

nije ekonomski opravdano usvajanje
Manja od standardne vjerojatnosti premašaja 0,7
prosječne proračunskog potresa, a ni obično
projektirano trajanje mosta.
Proračunske vrijednosti djelovanja
Proračunske
Proračunske reprezentativne
γF
vrijednosti = vrijednosti ×
djelovanja djelovanja
Parcijalnim koeficijentima γF uzima se u obzir:

•mogućnost nepovoljnih odstupanja djelovanja,
•mogućnost netočnog modeliranja djelovanja,
•nepouzdanost u određivanju utjecaja od djelovanja.
Vrijednosti parcijalnih koeficijenata dane su ovisno o

•graničnom stanju,
•proračunskoj situaciji i
•vrsti djelovanja
Mjerodavne kombinacije
Kod istovremenog djelovanja više promjenjivih djelovanja
smanjena vjerojatnost njihovog djelovanja s najvećom vrijednošću
dobiva se množenjem s koeficijentima kombinacije ψ
Vrijednost koeficijenata kombinacije ovisi o:

•vrsti opterećenja
•vremenskom trajanju i učestalosti
•korištenju zgrade ili općenito konstrukcije
•skupine opterećenja kod mostova
Dane su tablice za koeficijente kombinacije za:

•mostove
•cestovne mostove + skupine opterećenja
•pješačke mostove
•željezničke mostove + skupine opterećenja
Kombiniranje optere ćenja kod mostova
opterećenja
Proračunske vrijednosti djelovanja GSN
Proračunske
Proračunska
Simbol Računska vrijednost djelovanja
situacija
Stalna/ ⎡ ⎤
prolazna
P/T ( ) ( )
S d = S d ⎢∑ γ G , j ⋅ G k , j + γ Q ⋅ Q k ,1 + ∑ γ Q ⋅ ψ 0,i ⋅ Q k ,i + γ p ⋅ Pk ⎥
⎣j i >1 ⎦
⎡ ⎤
izvanredna A
( )
S d = S d ⎢∑ γ G , j ⋅ G k , j + ψ 11 ⋅ Q k ,1 + ∑ (⋅ ψ 2,i ⋅ Q k ,i ) + A d + γ p ⋅ Pk ⎥
⎣j i >1 ⎦
⎡ ⎤
seizmička E ( )
S d = S d ⎢∑ G k , j + A Ed + (ψ 21 ⋅ Q k ,1 ) + Pk ⎥
⎣j ⎦
opterećenja
Parcijalni koeficijenti
Prorač. situacija
Djelovanje Simbol
P/T A
Stalna opterećenja Nepovoljna γGsup 1,35 1,00
(vlastita težina nosivih i
nenosivih elemenata
konstrukcije, stalna Povoljna stručnom γGinf 1,00 1,00
opterećenja Prema njemačkom
od tla, vode u izvještaju DIN
Fachbericht
tlu, slobodne vode) 101
Prednaprezanje
uz korištenje korekcijskog faktora 0,8 za γP 1,00 1,00
Slijeganje koncentrirana opterećenja vozila, γGset 1,00
cestovni i pješački mostovi γQ 1,35(*) 1,00
parcijalni faktor
Nepov sigurnosti iznosi 1,5.
Prometna željeznički mostovi γQ 1,45(*) 1,00
oljna
djelovanja model SW/2 γQ 1,2(*) 1,00
Povoljna γQ 0 0
Druga promjenjiva Nepovoljna γQ 1,5 1,00
djelovanja Povoljna γQ 0 0
Izvanredna djelovanja γA 1,00
opterećenja
Koeficijenti kombinacije za cestovne mostove
Djelovanje Simbol ψ0 ψ1´ ψ1 ψ2

Gr1 (osovinsko opterećenje) 0,75 0,8 0,75 0 (0,2)
Model 1 (Kontinuirano opt.) 0,4 0,8 0,4 0 (0,2)
Model 2 0 0,8 0,75 0
Prometno
djelovanje gr2 (Horizontalne sile) 0 0 0 0
gr3 (Pješaci) 0 0,8 0 0
gr4 (Model 4) 0 0,8 0 0
gr5 (Model 3) 0 1,0 0 0
Horizontalne
0 0 0 0
sile
FWk ili FWn 0,3 0,6 0,5 0
Vjetar
FW´ 1,0
Temperatura Tk 0 (0,8) 0,8 0,6 0,5

Grupe prometnog opterećenja cestovnih mostova
opterećenja
EN 1991-2
1991-2
Kolnik Staze
Tip opterećenja Vertikalne
Vertikalne sile Horizontalne sile
sile
Glavni Jedna Specijal Opterećenje Sile Centrifug Kontinuirano
model osovina na ljudskom pokretanja alne sile opterećenje
Sustav
opterećen (LM2) vozila navalom i kočenja
opterećenja
ja (LM1) (LM3) (LM4)
Grupe gr1a KV (a) (a) RV (b)

optere
gr1b KV
ćenja
gr2 UV (b) KV KV
gr3(d) KV (c)
gr4 KV KV (b)
gr5
komb.1 i 3 KV
opterećenja
Koeficijenti kombinacije za pje šačke mostove
pješačke
gr1 0,4 0,8 0,4 0

Prometno
Qfwk 0 0 0 0
djelovanje
gr2 0 1,0 0 0
Vjetar FWk ili FW 01) 0,6 0,5 0
Temperatura Tk 02) 0,8 0,6 0,5

Koeficijenti kombinacije za žželjezničke
eljezničke mostove
u skladu s DIN Fachbericht 101
Model 71 0,8 1,0 1) 0
SW/0 0,8 1,0 0,8 0
SW/2 0 1,0 0,8 0
Neopterećeni vlak 1,0 - - -
Pokretanje i kočenje
Pojedinačna
Centrifugalne sile iste vrijednosti kao za odgovarajuća
prometna
vertikalna opterećenja
djelovanja
Sile interakcije usljed progibanja
Sile bočnih udara 1,0 1,0 0,8 0

Opterećenja pješačkih staza 0,8 0,8 0,5 0
Opterećenje iza upornjaka 0,8 1,0 1) 0
Aerodinamički utjecaji 1,0 1,0 0,8 0
gr11 – gr17 0,8 1,0 0,8 0
Grupe opterećenja gr21-gr27 0,8 1,0 0,7 0
gr31 0,8 1,0 0,6 0
FWk ili FWn 0,6 0,6 0,5 0
Vjetar 2)
FW” 1,0 - - -
Temperatura 3) Tk 0 (0,8) 0,8 0,6 0,5
Određivanje grupa prometnog opterećenja žželjezničkih
opterećenja eljezničkih mostova
mostova
u skladu s EN 1991-2 i DIN Fachbericht 101
1991-2
Grupe opterećenja Vertikalne sile Horizontalne sile
Broj kolosijeka
Grup Opter SW/2
Br. LM 71, Neopter Pokreta Centrifu Sila Komentar
a ećeni
opterećenih SW/0, eće-ni nje i galna bčnih
opter kolosi
1 2 ≥3 kolsijeka HSLM vlak kočenje sila udara
ećenja jek
Najveće vertikalno 1 s najvećim

1 11 T1 1 1* 0,5* 0,5*
uzdužnim
Najveće vertikalno 2 s najvećim

1 12 T1 1 0,5* 1* 1*
poprečnim
1 13 T1 1** 1 0,5* 0,5* Najveće uzdužno
1 14 T1 1** 0,5* 1 1 Najveće bočno
1 15 T1 1 1* 1* Bočna stabilnost s praznim vlakom
1 16 T1 1 1* 0,5* 0,5* SW/2 s najvećim uzdužnim
1 17 T1 1 0,5* 1* 1* SW/2 s najvećim poprečnim
T1 1 1* 0,5* 0,5* Najveće vertikalno 1 s najvećim

2 21
T2 1 1* 0,5* 0,5* uzdužnim
T1 1 0,5* 1* 1* Najveće vertikalno 2 s najvećim

2 22
T2 1 0,5* 1* 1* poprečnim
T1 1** 1 0,5* 0,5*

2 23 Najveće uzdužno
T2 1** 1 0,5* 0,5*
T1 1** 0,5* 1 1
2 24 Najveće bočno
T2 1** 0,5* 1 1
T1 1* 0,5* 0,5*
2 26 1 1 SW/2 s najvećim uzdužnim
T2 1* 0,5* 0,5*
T1 0,5* 1* 1*
2 27 1 1 SW/2 s najvećim poprečnim
T2 0,5* 1* 1*
0,75
≥3 31 Ti 0,75 0,75* 0,75* Dodatni slučaj opterećenja
*
Jo
Jošš neke op ćenite odredbe pri kombiniranju djelovanja
općenite
Kada se razmatraju kombinacije prometnog opterećenja i vjetra treba

uzeti u obzir maksimalnu silu vjetra, koja je kompatibilna s prometnim
opterećenjem.
Model opterećenja 2 i koncentrirano opterećenje na pješačkim
stazama u pravilu ne treba kombinirati ni sa kakvim drugim
promjenjivim opterećenjem.
Snjeg i vjetar ne treba kombinirati sa:
¾ specijalnim vozilima ili odgovarajućom grupom opterećenja gr5
¾ opterećenjem ljudskom navalom ili gr4
¾ silama zaustavljanja i pokretanja ili centrifugalnim silama ili gr2
¾ opterećenjima na pješačkim ili biciklističkim stazama ili gr3
¾ specijalnim vozilima ili modelom SW/2
¾ grupama opterećenja 13, 14, 15
Jo
Jošš neke op ćenite odredbe pri kombiniranju djelovanja
općenite
Vjetar i temperaturna djelovanja u pravilu se ne uzimaju istovremeno.
Pojedinačno izvanredno djelovanje ne kombinira se ni sa drugim

izvanrednim djelovanjem ni sa vjetrom ni sa snjegom.
Udari usljed prometa ispod mosta kombiniraju se s učestalim

prometnim opterećenjem na mostu kao pratećim djelovanjem.
Kad se uzimaju u obzir udari usljed prometa na mostu sva prateća

djelovanja prometnog opterećenja se zanemaruju osim kod
željezničkih mostova gdje kombinaciju propisuje investitor.
Učinke seizmičkog djelovanja ne treba kombinirati s onima od vjetra i

prinudnih deformacija (temperatura, skupljanje, slijeganje ležajeva,
zaostalo gibanje tla zbog seizmičkog poremećaja).
Neki primjeri kombinacija
Gk,j stalna djelovanja
αQosov,k prometno osovinsko
Qkont,k kontinuirano prometno opterećenje
Tk temperatura
Pk srednja sila prednapinjanja nakon preraspodijele
Fwk1 vjetar na prometom opterećen most
Fwk2 maksimalno djelovanje vjetra
Opća napomena: vjetar i temp. Djelovanja u pravilu se ne uzimaju istodobno Ö[ ]
Stalna ili
⎡ ⎤
prolazna ( ) ( )
S d = S d ⎢∑ γ G , j ⋅ G k , j + γ Q ⋅ Q k ,1 + ∑ γ Q ⋅ ψ 0,i ⋅ Q k ,i + γ p ⋅ Pk ⎥
proračunska ⎣j i >1 ⎦
situacija
( )
Sd = ∑ 1,35 ⋅ Gk, j + 1,5 ⋅ (QOSOV ,k + QKONT ,k ) + 1,5 ⋅ 1,0 ⋅ Fwk 1 + 1,0 ⋅ Pk + [1,5 ⋅ 0,8 ⋅ Tk ]
j
( )
Sd = ∑ 1,35 ⋅ Gk, j + 1,5 ⋅ Fwk 2 + 1,5 ⋅ 0,4 ⋅ Qkont ,k + 1,0 ⋅ Pk + [1,5 ⋅ 0,8 ⋅ Tk ]
j
( )
Sd = ∑ 1,35 ⋅ Gk, j + 1,5 ⋅ Tk + 1,5 ⋅ (0,75 ⋅ Qosov ,k + 0,4 ⋅ Qkont ,k ) + 1,0 ⋅ Pk + [1,5 ⋅ 0,3 ⋅ Fwk 1 ]
j
Neki primjeri kombinacija
Gk,j stalna djelovanja
αQosov,k prometno osovinsko
Qkont,k kontinuirano prometno opterećenje
Tk temperatura
Pk srednja sila prednapinjanja nakon preraspodijele
Ak udar vozila u stup mosta
Udari uslijed udara prometa ispod mosta kombiniraju se sa čestim prometnim

opterećenjem na mostu
0,75 i 0,4 koeficijenti kombinacije ψ1 za čestu kombinaciju
Izvanredna ⎡ ⎤
proračunska ( )
S d = S d ⎢∑ γ G , j ⋅ G k , j + ψ 11 ⋅ Q k ,1 + ∑ (⋅ ψ 2,i ⋅ Q k ,i ) + A d + γ p ⋅ Pk ⎥
situacija ⎣j i >1 ⎦
( )
Sd = ∑ 1,0 ⋅ Gk, j + (0,75 ⋅ Qosov ,k + 0,4 ⋅ Qkont ,k ) + 0,5 ⋅ Tk + 1,0 ⋅ Ak + 1,0 ⋅ Pk
j
( )
Sd = ∑ 1,0 ⋅ Gk, j + 0,6 ⋅ Tk + [0,2 ⋅ Qosov ,k + 0,2 ⋅ Qkont ,k ] + 1,0 ⋅ Ak + 1,0 ⋅ Pk
j
opterećenja
Proračunske vrijednosti djelovanja GSU
Proračunske
Karak-
⎡ ⎤
teristična S d = S d ⎢∑ Gk , j "+" Qk ,1 "+" ∑ (ψ 0,i ⋅ Qk ,i )"+" Pk ⎥
⎣j i >1 ⎦
kombinacija
koristi se uglavnom kada prekoračenje graničnog
stanja izaziva trajna lokalna oštećenja ili trajna
neprihvatljiva deformiranja
Česta ⎡ ⎤
kombinacija S d = S d ⎢∑ Gk , j "+" ψ11 ⋅ Qk ,1 "+" ∑ (⋅ ψ 2,i ⋅ Qk ,i )"+" Pk ⎥
⎣j i >1 ⎦
koristi se uglavnom kada prekoračenje graničnog

stanja izaziva lokalna oštećenja, velika
deformiranja ili privremene vibracije
Nazovi-
stalna
⎡
( ) ⎤
S d = S d ⎢∑ Gk , j "+" ∑ (ψ 2,i ⋅ Qk ,i )"+" Pk ⎥
⎣j i ≥1 ⎦
kombinacija
koristi se uglavnom kada su dugotrajni učinci
važni
Č ETIRI REPREZENTATIVNE VRIJEDNOSTI
ČETIRI
PROMJENJIVOG DJELOVANJA
Opterecenje Q
Ova kombinacija je vrlo rijetka, u vijeku trajanja

Ovakva česta
konstrukcije
karakteristična kombinacija
događa događa
se jedanput
vrijednost (Q se npr. jedanput
)ili nijedanput.
godišnje. k
Nazovistalna kombinacija događa se npr. jedanput

tjedno.u kombinaciji (ψ0Qk)
vrijednost
česta vrijednost (ψ1Qk)
t1 t2 t3
nazovistalna vrijednost (ψ2Qk)
Vrijeme
opterećenja
Proračunske
Za granično stanje uporabljivosti dodatno treba ispitati i

neučestalu kombinaciju djelovanja ako je određena u pojedinim
Eurokodovima za konstrukcije:
⎡ ⎤
Sd = Sd ⎢∑ G k , j + ψ '1⋅Q k ,1 + ∑ (⋅ ψ1,i ⋅ Q k ,i ) + Pk ⎥
⎣j i >1 ⎦
opterećenja
Proračunske
Za granična stanja uporabljivosti parcijalni koeficijenti

sigurnosti uzimaju se s vrijednošću 1,0,
a koeficijenti kombinacije odgovaraju onima za GSN:
osim za termičke utjecaje na cestovnim mostovima i pješačkim

mostovima kod kojih promet nije zaštićen gdje je ψ0=0,6
VERTIKALNI PROGIBI HORIZONTALNE GREDE
Europska norma EN 1990 u odnosu na HRN ENV 1991-1 uvodi preporučene

granične vrijednosti vertikalnog progiba horizontalne grede
0
1
max
δmax = δ1 + δ2 - δ0
2
L
δ0 prethodno nadvišenje grede
δ1 progib grede uslijed stalnog opterećenja neposredno nakon stanja

opterećenja
δ2 progib grede uslijed promjenljivog opterećenja i vremenski

promjenljivih deformiranja od stalnoga opterećenja
Sažeti zaklju
Sažeti čak ((1)
zaključak 1)
•Europske norme EN 1991 daju detaljan pregled proračuna

djelovanja na konstrukcije.
•Opterećenja se opisuju u pojedinim normama, djelovi 1-1 do

1-7.
•Za mostove poseban drugi dio – norme EN 1991-2 daje

korisna prometna opterećenja mostova.
•Uz prethodna opterećenja za mostove su od velikog značaja i

toplinska djelovanja.
Sažeti zaklju
Sažeti čak ((2)
zaključak 2)
•Stalna djelovanja računaju se na osnovi gustoće materijala i

konstrukcijskih detalja.
•Korisna djelovanja vezana su uz očekivani promet na mostu.

•Opterećenje od snijega temelji se na geografskoj lokaciji i
obliku pokrova.
•Opterećenja vjetrom određuju se prema lokaciji i izloženosti.

Sažeti zaklju
Sažeti čak ((3)
zaključak 3)
•Veličina toplinskih djelovanja ovisna je o klimatskim uvjetima,

položaju građevine.
•Toplinska djelovanja na mostovima ovise o vrsti i materijalu

rasponskog sklopa mosta (čelični, betonski, spregnuti).
•Parcijalnim faktorima uvode se nesigurnosti u karakteristični

nivo opterećenja. Uzimaju se u obzir za različite kombinacije
djelovanja.
•Koeficijentima kombinacije uzima se u obzir smanjena

vjerojatnost istovremenog djelovanja više promjenljivih
opterećenja s njihovom maksimalnom vrijednošću.

03 - Masivni Mostovi PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

03 - Masivni Mostovi PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Masivni mostovi

EN 1992 EN 1993 EN 1994

EN 1997 EN 1998 Geotehnički i

EN 1991-1-1 Vlastita težina, EN 1991-1-3 Snijeg,

EN 1992-1-1 Opća pravila

EN 1994-1-1 Opća pravila EN 1995-1-1 Opća pravila

EN 1998-1-1 Opća pravila

Povezanost europskih normi za proračun mostova

HRN ENV 1991 – 2 – 1, EN 1991 – 1 – 1

• Stalno i fiksno (nepomično) djelovanje

Materijal ili element opreme mosta Zapreminska težina

drveni pragovi s kolovoznim 1,9

• Djelovanja koja proizlaze iz svojstava gradiva.

• Dodatkom norme HRN ENV 1992 daju se izrazi za prognozu

ε cs 0 = ε s ( f cm ) ⋅ β RH osnovna vrijednost koeficijenata skupljanja

starost betona u danima u trenutku promatranja

ϕ 0 = ϕ RH ⋅ β ( f cm ) ⋅ β ( t0 ) osnovna vrijednost za koeficijent puzanja

1 − RH /100 koeficijent koji uzima u obzir relativnu vlažnost zraka

2 Ac srednji polumjer presjeka (mm)

t0 starost betona u danima u trenutku početka djelovanja

β H = 1.5 ⎡1 + ( 0.012 ⋅ RH ) ⎤ h0 + 250 ≤ 1500 koeficijent ovisan o relativnoj vlazi i h0

• osnovno opterećenje prednapetih konstrukcija

• HRN ENV 1992 primjenjuje probabilistički pristup

širina kolnika broj prometnih širina prometnog preostala širina

< 5,4 m 1 3 w-3

5,4 m ≤ w < 6 2 w/2 0

Na autocestama gdje su kolničke površine odvojene, ali se nalaze na

Model 1 - glavni sustav opterećenja od koncentriranog i

αQ1=0,8 (Q1=240 kN)

αQ2=0,8 (Q2=240 kN)

korekcijski faktoriαQ3=0 (Q3=0 kN) 2

za sve trake osim prve

50 200 50 50 200 50 50 200 50 84 984

6000 PTP5/SB-teska vozila

•Širina kolnika 7,1 m

Q1k=300kN Q2k=200kN Q1k=300kN

150 50 200 50 50 200 310 150 50 200 50 55 505

Položaj 1 - Mmax, Vmax, M T prip Položaj 2 - M max, Vprip, M T prip

Model 2 – Opterećenje jednom osovinom pokriva prometne učinke na

Model 3 – Proračunsko opterećenje koje simulira konvoj s posebnim

150 150 270 420

a) 150 ili 200 kN – osovine b) 240 kN-osovine

Kombinacije modela 1 i modela 3

a) 150 ili 200 kN – osovine b) 240 kN-osovine

EN 1991-2 mijenjaju ovaj

qfk =5,0 kN/m2

Za opterećenja cestovnih mostova dinamički faktor je uključen u

Dinamički se faktor, ovisno o hrapavosti kolnika, uvodi za

2: Autoceste i ceste sa srednjim udjelom teških 0,5 x 106

4: Mjesne ceste s malim udjelom teških vozila 0,05 x 106

Model 1 proračuna na umornost

•najčešće se primjenjuje u praksi,

•Najveća i najmanja naprezanja

Model 2 proračuna na umornost

Model 3 proračuna na umornost

•Idealizirano teško vozilo s 4 osovine s opterećenjem od 120 kN po osovini,

120 600 120

Model 4 proračuna na umornost

•predlaže se 5 tipova teških vozila,

•Ovaj model opisuje prometno

Model 5 proračuna na umornost

•sastoji se od izravnog vrednovanja prihvaćenih prometnih podataka,

180⋅αQ1 kN ≤ Qlk ≤ 800 kN