You are on page 1of 7

JU MSŠ Gračanica Labaratorija za: Školska godina:

Razred: III-3 Električne mašine 2019./2020.

IZVJEŠTAJ
O PROVEDENOJ
LABARATORIJSKOJ
VJEŽBI

Datum: Ime i Prezime: Adnan Hasić Ovjerio/la:


23.03.2020
Grupa: I
REŽIMI RADA ISTOSMJERNE MAŠINE

Zadatak i cilj labaratorijske vježbe


Zadatak i cilj ove vježbe je da praktično dokažemo da
istosmjerna mašina može raditi u dva režima (generatorski i
motorski režim),
odn. da je reverzibilna.

POPIS OPREME:
 Izvor istosmjerne struje – 12V
 Istosmjerni motor
 Radni mehanizam
 Voltmetri
 Ampermetri
 Tahometar

SHEMA SPOJA:

1, Motorski režim rada


2, Generatorski režim rada

NAČIN IZVOĐENJA VJEŽBE


Priključili smo istosmjerni izvor napona od 12V na stezaljke
našeg istosmjernog motora u slučaju motorskog režima rada,
koji je kasnije pokretaoradni mehanizam, odn. mehaničkim
okretanjem radnog mehanizma koji je bio remenom spojen na
osovinu rotora, dobili smo na izlazu iz generatora neku
vrijednost napona kojom smo kasnije napajali sijalicu. Sve to
smo popratili i izmjerili mjernim instrumentima, poput
voltmetra i ampermetra, dok smo brzinu okretanja mjerili
tahometrom.

REZULTATI MJERENJA I PRORAČUN

Motorski režim rada

I II III
U [V] 2,7 5,5 11,2
I [mA] 70 80 110
n [ob/min] 195 830 2200
Generatorski režim rada

I II
U [V] 2,3 2
I [mA] 50 30
n [ob/min] 740 580
Komentar:

Kod generatorskog režima rada vidimo da kako sve brže vrtimo


radni mehanizam koji se nalazi na istoj osovini kao i istosmjerni
elektromotor, odn. kako povećajemo broj obrtaja, koje smo
inače mjerili tahometrom , dolazi do povećanja napona na
izlazu a samim tim i povećanja struje. Dok se kod motorskog
režima rada mijenjem inteziteta napona izvora, dolazi do
smanjenja broja obrtaja radnog mehanizma.

You might also like