You are on page 1of 8

UNIVERZITET U NIŠU

FAKULTET ZAŠTITE NA RADU

ESEJ

Tema: Starenje stanovništva u Srbiji:


Uzroci i posledice
Profesor:
Student:
Dr Slobodan Milutinović
Mateja Spasić
Br. Indeksa
0542

NIŠ, 2005.
Starenje stanovništva je demografski pojam koji proističe iz razlike

izmedju broja rođenih i broja umrlih u okviru jedne nacije ili države.

Demografski pokazatelji u Srbiji su nepovoljni: usled niskog nataliteta

nove generacije su malobrojnije od prethodnih a nivo rađanja u Srbiji, osim na

Kosovu i Metohiji je za 25% ispod potreba proste obnove stanovništva.

Poslednjih 50 godina došlo je do izrazitog starenja stanovništva u Srbiji;ovaj

proces je naročito intenziviran poslednjih 15 godina. Demografsko starenje

sveobuhvatan proces i događa se na svim područjima Srbije; od 161 opštine u

Srbiji, 157 se svrstavaju u ostarelu populaciju.

Popis stanovništva iz 2002.god. je pokazao da je, nažalost, pocetkom 21.veka

Srbija u grupi najostarelijih zemalja Evrope i da spada među 10 najostarelijih

zemalja sveta. Prosečna starost Srba je 40,5 godina a broj lica sa preko 65

godina je jednak broju lica ispod 15 godina. U najbrojniju kategoriju u Srbiji

spadaju ljudi od 45 do 54 godine. Beograd, glavni grad Srbije, sa 20,9%

populacije mladje od 19 godina pretstavlja najstariju sredinu.

VITALNA STATISTIKA

PROSEČNA STAROST STANOVNIŠTVA, INDEKS STARENJA I


OČEKIVANA DUŽINA ŽIVOTA ŽIVOROĐENIH U REPUBLICI SRBIJI

Prosečna starost stanovnoštva Indeks starenja stanovništva Očekiana dužina života


Godina
Ukupno Muško Žensko Ukupno Muško Žensko Muške dece Ženske dece

1953 29.4 28.4 29.9 24.1 19.7 28.4 58.7 60.4

1961 30.5 29.6 31.4 28.7 24.4 33.3 62.4 64.9

1971 32.4 31.5 33.3 37.9 33.7 42.3 66.2 70.0

1981 33.7 32.8 34.6 39.7 34.3 45.4 67.8 72.6

1991 34.9 33.9 36.0 51.5 43.9 59.5 68.8 74.4

1991 37.5 36.4 38.4 69.0 58.5 80.2 69.0 74.1

2000 39.8 38.7 40.8 95.6 83.0 108.2 69.6 74.8

1
2001 39.9 38.8 41.0 97.1 84.1 109.1 69.6 74.9

2002 40.2 39.0 41.5 99.1 84.2 114.8 69.7 75.0

2003 40.3 39.0 41.5 99.5 84.4 115.3 69.9 75.1

Najdramatičnije demografsko starenje zabeleženo je u Gadžinom Hanu sa

prosečnom starošću žena od 60 godina, muškaraca od 52 godine što govori da

je polovina stanovništva starija od 56 godina. Takođe, Crna Trava, Svrljig,

Babušnica imaju većinu žitelja starijih od 50 godina.

Rezultati popisa iz 2002.godine, izvšenog na teritoriji Centralne Srbije i

Vojvodine govore da mljađi od 15 godina čine tek jednu sedminu od ukupne

populacije. Sa stanovništvom do 29 godina starosti zajedno čine jednu petinu

ukupne populacije. S ’ druge strane starijih od 60 godina ima 22,46%.

Naša demografska slika beleži dve krajnosti – na jednoj strani drastična

depopulacija srpskog življa a na drugoj strani ’’ demografski bum ’’

nezabeležen u Evropi kod šiptarskog i bošnjačkog življa, što izaziva potrebu

širenja teritorije na kojoj žive. Na samom jugu Srbije, u opštinama Preševo i

Bujanovac sa dominantnim šiptarskim stanovništvom, 1/3 žitelja je mlađa od 15

godina.

Slična je i demografska slika u Tutinu i Novom Pazaru gde dominira bošnjačko

življe a svaki četvrti stanovnik je dete do 15 godina starosti.

Osnovni uzrok starenja srpske populacije je nizak i opadajući natalitet.

Nekada se u proseku, po bračnom paru u Srbiji rađalo 4,1 dete. Danas,

2
humana reprodukcija po bračnom paru je 0,81. Takođe, žensko stanovništvo

kod Srba starosti od 40 do 49 godina prosečno ima 1,8 dete.

3
VITALNA STATISTIKA
ŽIVOROĐENI, PREMA POLU U PERIODU 1999-2003.
Živorođeni
Teritorija Pol
1999 2000 2001 2002 2003

Republika Srbija Ukupno 72222 73764 78435 78101 79025

  Muško 37433 38089 40432 40216 40804

  Žensko 34789 35675 38003 37885 38221

Centalna Srbija Ukupno 53536 54972 58290 58071 58644

  Muško 27705 28392 30065 30019 30264

  Žensko 25831 26580 28225 28052 28380

Vojvodina Ukupno 18686 18792 20145 20030 20381

  Muško 9728 9697 10367 10197 10540

  Žensko 8958 9095 9778 9833 9841

Svi ovi podaci govore da je Srbiju zahvatio najtragičniji vid demografske

krize – depopulacija, tj. da u Srbiji umire više ljudi nego što se rađa, i ta

razlika se stalno uvećava. Samo u jednoj godini – 1997. Srbi su se smanjili za

broj žitelja jedne opštine.

Zašto srpsko stanovništvo polako nestaje?

Demografi tvrde da kada broj starih preko 65 godina bude veći dva i po puta

od mladih nastupa kraj jedne nacije.

Ekonomisti su mišljennja da je povećan mortalitet uslovljen stalnim

padom životnog standarda i kupovne moći, niskim i neadekvatnim nivoom

zdravstvene zaštite, nekvalitetnom ishranom i stresovima.

4
Ekonomski činilac je neosporno vrlo značajan. Znatan deo stanovništva,

posebno urbanog, suočen sa egzistencijalnim problemima, odustaje ili odlaže

rađanje dece. Takođe, mladi, obrazovani, pametni, oni koj rade irađaju odlaze

zauvek iz Srbije a u njoj ostaju nemoćni i stari.

Ratovima izazvano smanjenje mlade muške populacije takođe je značajan

razlog smanjenja nataliteta.

Bračna zajednica se sve teže održava a broj brakorazvodnih parnica se

povećava.Npr. 2002.godine u Šabačkoj opštini bilo je 480 sklopljenih brakova

ali i 441 brakorazvodnih parnica.

Demografi procenjuju da će, ako se ovakav trend starenja nastavi, Srbija

u 2050.godinu ući sa prosečnom starošću od 52 godine što znači da će polovina

stanovništva biti mlađa a druga starija od 52 godine. Posledice ovakve

demografske katastrofe su ogromne. U ovakvoj budućoj Srbiji neće imati ko da

rađa, radi i brani je i tako ostarela zajednica će imati minimalne izglede u svim

vidovima međunarodnog takmičenja naroda.

Naša Srbija boluje od bele kuge koja poprima dramatične razmere i

opominje nas da će u bliskoj budućnosti postati zemlja bez Srba.

5
Literatura :

Bela knjiga Miloševićeve vlade. Beograd, 2002.

Sociologija, Entoni Gidens, Fond za ostvareno društvo, Podgorica, 1998.

Urbanizacija i održivi razvoj, Dr Slobodan Milutinović, Niš, 2004.

Zašto Srbi nestaju, Mr Biljana S. Spasić, Kragujevac, 2003.

http://freeserbs.org

You might also like