1.

VEGETATIVNI ILI AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV

1
1. UVOD

Vegetativni ili autonomni živčani sustav dio je živčanog sustava koji regulira odnose unutar
organizma, tj. upravlja radom unutarnjih organa, a samo indirektno između organizma i
okoline.
Naziva se autonomnim, jer se procesi koje regulira odvijaju potpuno izvan svijesti čovjeka
te nisu pod svjesnom kontrolom, već se odvijaju refleksnim putem, tj. autonomno. Također
se naziva vegetativnim, jer regulira vegetativne funkcije organizma, tj. funkcije koje su
važne po život za organizam (npr. rad srca, disanje, probava, itd.)
Autonomni ili vegetativni živčani sustav čine sve centralne i periferne strukture koje su u
vezi i djeluju na:
a) razne strukture u glavi,
b) dišni sustav,
c) srce (sinus-atrijski i atrio-ventrikularni čvor) i krvne žile koje su u vezi s mišićima
srca,
d) glatki mišići u probavnim organima,
e) urogenitalni organi
f) mnoge endokrine žlijezde.
Čine ga centralne i periferne strukture koje primaju informacije iz glatkih mišića.
Receptori su u unutarnjim organima. Procesi unutar autonomnog živčanog sustava se
temelje na nižim oblicima funkcioniranja, primjerice refleksima. Centri su im u
kralježničkoj moždini i moždanom deblu.

1.2 ODNOS AUTONOMNOG ŽIVČANOG I ENDOKRINOG SUSTAVA: Osnovna

funkcija autonomnog živčanog sustava jest regulacija unutarnjeg miljea ili homeostaze i
on to čini u uskoj suradnji sa endokrinim sustavom.

Autonomni živčani sustav dijeli se na:

1.SIMPATIČKI DIO
2.PARASIMPATIČKI DIO

1. SIMPATIČKI DIO: Simpatikus djeluje disimilatorno ili ergotropno u organizmu, tj.

omogućuje organizmu mobilizaciju potencijalne, dakle, pohranjene energije za stvaranje
vanjske energije. Brojna čuvstva praćena su pojačanim radom simpatikusa. (npr.: strah -
omogućuje bijeg od opasnosti; srdžba - omogućuje napad na opasnost.). Aktivira se kod
snažnih emocija, kad je potrebno više energije.

2. PARASIMPATIČKI DIO: Parasimpatikus djeluje asimilatorno ili

trofotropno(hranidbeno) u organizmu, tj. omogućuje organizmu stvaranje potencijalne
 energije, odnosno energetskih zaliha koje organizam u slučaju potrebe može aktivirati.
Aktivira se nakon jače aktivacije simpatikusa kako bi tijelo vratio u stanje ravnoteže.

1.3. Odnos simpatikusa i parasimpatikusa: Kao što vidimo, simpatikus i parasimpatikus

funkcioniraju u velikoj mjeri antagonistički, ali unatoč toga, njihovo je djelovanje vrlo
koordinirano i omogućuje održavanje unutarnje ravnoteže ( homeostaze) u vrlo
promjenljivim uvjetima. Simpatikus funkcionira ekscitacijski, a parasimpatikus inhibicijski.
Većina organa prima i simpatička i parasimpatička vlakna.

VEGETATIVNI ŽIVČANI SUSTAV

SIMPATICUS PARASIMPATICUS

1. širenje zjenice 1. suženje zjenice

2. Srce: povećana frekvencija i 2. Srce: smanjena frekvencija i

snaga kontrakcija miokarda slabija kontrakcija miokarada

3. ubrzano i produbljeno disanje 3. usporeno i pliće disanje

4. suženje krvnih žila u 4. širenje krvnih žila  pad

probavnom traktu  time krvnog tlaka
povišenje krvnog tlaka i bolji
protok krvi u mozgu i mišićima

5. inervacija srži nadbubrežne 5. povećava aktivnost

žlijezde  povećano lučenje gastrointestinalnog sustava što
adrenalina  time povećan pospješuje probavu
metabolizam stanica i bazalni
metabolizam

6. ekscitacija žlijezda znojnica

 znojenje

7. bazalni metabolizam povećan

do 150%

8. inhibicija rada unutarnjih

organa
Žlijezde znojnice vezano uz aktivaciju simpatikusa omogućuju refleks pilomotora-
kostriješenje dlačica na koži.