SLOŽENI (FAKTORIJALNI) ex.

nacrti

- 2 ili više NV
- Djelovanje svake NV naziva se GLAVNIM UČINKOM, a kada se utjecaj jedne NV
varijable mijenja ovisno o razini druge govorimo o INTERAKCIJI

INTERAKCIJA – ako učinak jedne NV ovisi o razini druge

- kod 3 NV imamo 4 INTERAKCIJE,

GLAVNI UČINCI - o njima zaključujemo ako je prosjek A1B1 I A1B2 značajno veći ili
manji od prosjeka A2B1 i A2B2 – GL. Učinak NV A
- ako je prosjek iz A1B1 i A2B1 značajno veći ili manji od A1B2 i A2B2 – gl.učinak
NV B

kod nacrta 2x2 moguće je čak 8 ishoda: glavni učinak A, glavni učinak B, glavni učinak A i
B, glavni učinak A i interakcija, glavni učinak B i interakcija, oba glavna učinka i interakcija,
samo interakcija, neznačajni gl.efekti i neznačajna interakcija

GRAFIČKI PRIKAZ:
Jedna NV prikazuje se na apscisi, a druga ravnom ili isprekidanom crtom
ZV prikazuje se na ordinati
Kad su crte paralelne – nema interakcije, a kad su neparalelene (međusobno se približavaju,
križaju) onda postoji interakcija

SLOŽENI NACRTI mogu biti na NEZAVISNIM GRUPAMA, NACRTU UNUTAR

ISPITANIKA (zavisni) i KOMBINIRANI ili MIJEŠANI (npr. točka mjerenja ili mjerenje
različitih podražaja na istim ispitanicima, to ima status jedne NV – zavisno mjerenje, a po
drugoj NV su nezavisni – različite grupe ispitanika

PREDNOSTI SLOŽENOG NACRTA: - bliži je stvarnoj situaciji jer pretpostavlja istodobni

utjecaj više varijabli na ponašanje, ekonomičniji je i spoznajno nadmoćniji, pruža uvid u
interakciju, bolja eksp. kontrola, veća mogućnost uopćavanja rezultata

PREDNOSTI ZAVISNIH NACRTA:- svaki ispitanik je sam sebi kontrola pa se iz

eksperimentalne greške otklanja varijanca osobnih razlika pa je statistički snažniji (lakše je
otkriti učinak NV), ekonomičniji jer traži puno manje ispitanika, no zbog nepovratnosti
promjena ili intervencija koriste se GRUPNI NACRTI

ANALIZA VARIJANCE - pretpostavke: homogenost varijanci (jednaka varijanca greške u

različitim grupama, možemo je testirati Levenovim testom koji ne ovisi toliko o normalnosti
ditribucija ili Bartlettov test - stroži ), normalna distribucija rezultata, veličina grupe (moraju
biti podjedanke, n ne smije biti manji od 5), nezavisnot grupi slučajan odabir ispitanika. Ako
su grupe podjednake, nejednakost varijanci neće ozbiljno narušiti rezultate.
Kad imamo 2 NV onda koristimo DVOSMJERNU ANALIZU VARIJANCE

Kod POST HOC testiranja, hipoteze se postavljaju tek nakon što su podaci prikupljeni, treba
ga koristiti kad imamo veći broj usporedbi ( npr. Fisherova najmanja značajna razlika – LSD
test – možemo ga koristiti kad imamo do 3 grupe, kod usporedbe svih grupa s kontrolnom
koristimo Dunnettov test, Scheffeov test – najčešći i najstroži)
F – omjer – omjer sume kvadrata između i unutar grupa, ako je značajn F omjer, značajan je i
t- test. Uvijek imamo 2 stupnja slobode – df1 = k-1 i df2 = N-2, ali ne znamo koje se grupe
razlikuju, to se provjerava dodatnim testovima.
Važan je zbor kvadrata između ćelija kao mjera međusobnog variranja zbrojeva pojedinih
kategorija (zbog djelovanja gl. Učinka A ili B ili interakcije)

PRIMJER OBJAŠNJENJA kad je samo INTERAKCIJA ZNAČAJNA:

1. NV – SPOL
2. NV – AUTORITET KOMUNIKATORA

ZV – promjena stava

„Postoji značajan interakcijski efekt spola i autoriteta komunikatora na promjenu stava na

način da do promjene stava u većoj mjeri dovode M niskog autoriteta i Ž visokog autoriteta.

Kad je ZNAČAJNA INTERAKCIJA I OBA GLAVNA EFEKTA:

„Uz značajne glavne učinke spola i autoriteta komunikatora, značajna je i njihova

interakcija, ne samo da muški spol i viši autoritet utječu na izraženost promjene stava, nego je
ona najizrazitija za njihovu kombinaciju, tj. visoki autoritet je manje učinkovit ako je
komnuikator žena, nego muškarac.“