Nivoi promjenljivosti:individualna i grupna

Sveukupna promjenljivost unutar ljudske vrste može se proučavati na različitim razinama

organizacije i funkcionisanja žive tvari od molekule i ćelije preko tkiva i organa do individua
njihovih grupa i čovječanstva u cjelini.Međutim polazne jedinice prostorne i vremenske
biološke raznolikosti su individue (jedinke, organizmi) i njihove skupine.Pri tom treba
naglasiti da su individue osnovne jedinice promjenljivosti, a populacije – kao prirodni oblici
njihovog postojanja-osnovne cjeline evolucijskih promjena svih vrsta živih bića.
Individualna promjenljivost, odnosno individualnost u ogromnoj ljudskoj populaciji počiva
na variranju izuzetno velikog broja svojstava i praktično neograničenim mogućnostima
kombiniranja njihovih varijanti.Čak i u manjim ljudskim skupinama (kao što je jedan školski
razred) često ćemo naći dvije osobe koje imaju istovjetnu varijantu samo jednog svojstva
(krvna grupa A), dosta manje ih je koje su podudarne po dvije osobine (krvna grupa A i plava
boja očiju), dok su one obično rijetke one koje imaju istu kombinaciju tri svojstva (krvna
grupa A, plave oči, crna kosa).Sa porastom broja posmatranih obilježja, progresivno opada
vjerovatnoća da ćemo u velikim ljudskim skupinama susresti dvije osobe sa istovjetnom
kombinacijom njihovih varijanti. Tako npr. ako pručavamo niz jednostavnih dimorfnih
(dvovarijantnih) osobina, zapazit ćemo da broj njihovih kombinacija raste geometrijskom
progresijom, čija je baza 2 (broj alternativnih varijanti) a potencija n (broj obuhvaćenih
svojstava).Dvije takve osobine se mogu ispoljavati u 4 (22), tri – u 8 (23), četiri u 16 (24)
različitih individualnih kombinacija itd.Malo je vjerovatno da su dvije osobe ikada imale ili
da mogu imati apsolutno podudarnu kombinaciju svih opisivih svojstava (što se odnosi i na
jednojajčane blizance).Zato svaka ljudska jedinka, svako od nas, predstavlja biološki
jedinstvenu i neponovljivu prirodnu pojavu.
Grupna promjenljivost,iako izvire iz biološke različitosti pripadajućih individua, predstavlja
novi kvalitet.U odnosu na individualnu, ona ima osobene manifestacije i mjere;bez obzira na
to da li promatramo kvalitativnu ili kvantitativnu različitost, grupnospecifična svojstva uvijek
imaju količinske (mjerne,kvantitativne)pokazatelje.Individue se međusobno razlikuju po
varijantama i kategorijama kvalitativnih i kvantitativnih obilježja, a međugrupne razlike su
redovno određene kvantitetom posmatranih svojstava i njihovih varijanti.Dvije osobe se npr.
mogu razlikovat po tome što jedna pripada Rh+ , a druga Rh- krvnoj grupi, tj. po alternativnim
kvalitetima odgovarajuće supstance eritrocita.Dvije posmatrane grupe po ovom svosjstvu se
razlikuju tako što se u jednoj od njih javlja 85% osoba krvne grupe Rh+ i 15% druge.Dakle,
identični kvaliteti,identične tvari-antigeni istog biohemijskog sastava-pojavljuju se u obje
poređene ljudske skupine, ali u nejednakim količinama.Prema tome, kada je riječ o
kvalitetnim osobinama, osnovna mjera međugrupnih razlika je relativna učestalost njihovih
varijanti.
Proučavajući kvantitativne osobine, možemo konstatovati da je jedan od ispitanika visok 162
cm, a drugi 195 cm, dok je osnovni pokazatelj grupnih posebnosti i međugrupnih razlika u
tom pogledu srednja vrijednost (x) ove mjere.Tako npr. možemo zapaziti da se dvije
posmatrane grupe razlikuju po tome što prosječna visina osoba u jednoj od njih iznosi x=165
cm, a u drugoj x=175 cm.Pošto su jednake srednje vrijednosti moguće čak i u krajnostima
variranja individualnih mjera( svi ispitanci iste visine-svi ispitanici različite visine) u
proučavanju grupnih osobina s obzirom na kvantitativne osobine posebno su značajne granice
variranja i statistički pokazatelji unutragrupne različitosti,kao što su standardno odstupanje,
koeficijent varijacije i dr.

Zaključna poređena prirode individualnih i grupnih osobina rezultiraju suštinskim

zapažanjem da prikazani primjeri upadljivo ističu njihove dvije najbitnije diferencijalne
odrednice:
 Individualna svojstva se uočavaju direktno-neposrednim posmatranjem ili mjerenjem
svakog ispitanika
 Grupna svojstva uvijek se utvrđuju indirektno – posrednim izvođenjem njihovih
pokazatelja, na osnovu učestalosti neposredno određenih odgovarajućih individualnih
osobina.
Također se može zaključiti da se ni jedna grupna osobina, bez obzira na tip i prirodu
promjenljivosti, ne odnosi ni na jednu od pripadajućih indvidua.Budući da je beskonačno
mala vjerovatnoća pojave dviju biološki identičnih osoba u cjelokupnom čovječanstvu svih
vremena, teroijski je nemoguća i pojava dvije biološki apsolutno jednake ljudske grupe.