Vrste istraživanja

P10,11
Nacrt diplomskog rada
Pripremila Helena Štrucelj
Vrste istraživanja

Ishodi učenja: odabrati odgovarajuću vrstu istraživanja

sukladno njegovu cilju
Vrste istraživanja

Prema intervenciji istraživača

Opažajna istraživanja (ne utječemo na pojavu koju
mjerimo, već je samo opažamo): presječno, kohortno,
istraživanje slučajevi i kontrole, korelacijsko istraživanje,
studija slučaja
primjerice opažamo kvalitetu spavanja kod dvije skupine
ispitanika
Pokusna istraživanja (s intervencijom istraživača na pojavu
koju opažamo): eksperimenti (pokusi)
primjerice opažamo promjene u kvalitete spavanja nakon
što smo u eksperimentalnoj skupini ispitanika promijenili
radni raspored (intervencija istraživača), a u kontrolnoj
skupini zadržali stari raspored

Prema izvoru podataka

Primarno – u svom istraživanju po prvi put prikupljamo
podatke (mjerimo, opažamo, bilježimo …)
primjerice ovdje opisano opažajno istraživanje
Sekundarno – u svom istraživanju analiziramo podatke
prikupljene u ranijim istraživanjima i uspoređujemo ih
(pregledni radovi)
primjerice meta-analiza nekoliko ranijih kvantitativnih
istraživanja sličnog problema
 Vrste istraživanja
Prema učestalosti
Longitudinalno (ponovljeno) – mjerenje varijable više puta
Presječno (jednokratno) – mjerenje varijable u jednoj točki
kroz vrijeme (opažamo promjene ili razvoj pojave)
mjerenja (samo jedno mjerenje)
primjerice mjerimo kvalitetu spavanja 10 puta kroz period
primjerice u jednom mjerenju izmjerimo kvalitetu spavanja
od dva mjeseca otkada smo uveli promjenu u radnom
kod dvije skupine ispitanika i usporedimo ih
rasporedu

Prema obradi podataka

Kvalitativno (opisno istraživanje, nema
statističke analize podataka)
primjerice intervjuima prikupljamo
podatke o kriterijima subjektivne
procjene kvalitete spavanja
Kvantitativno (podrazumijeva
statističku analizu podataka)
primjerice upitnikom o kvaliteti
spavanja prikupljamo podatke o
samoprocjeni kvalitete spavanja i
računamo povezanosti među
varijablama
Kombinirano (jednim dijelom opisno,
drugim dijelom kvalitativno)
primjerice kombinacija opisanog
kvalitativnog i kvantitativnog
istraživanja
Opažajna istraživanja
Presječno istraživanje, kohortno istraživanje, istraživanje
slučajevi i kontrole, korelacijsko istraživanje, prikaz slučaja
Presječno istraživanje

• jedno mjerenje varijable bez utjecaja istraživača na tu varijablu

• Ishod mjerenja: prevalencija pojave u populaciji
• mjerimo li više varijabli, možemo testirati povezanost među njima
(primjerice korelacija i regresijska analiza)
• mjerimo li na više skupina, možemo testirati razlike u vrijednostima
izmjerene varijable među skupinama (primjerice χ2 test, t-test i
ANOVA)
Korelacija - povezanost promjena u prvoj varijabli sa
promjenama u drugoj varijabli.
Primjerice: Više sati učinkovitog spavanja povezano je s manjim brojem grešaka u
poslu. …jer ćemo nakon boljeg spavanja imati snažniju
koncentraciju, pamćenje i kreativnost, kao i biti
manje razdražljivi što je sve važno za radne zadatke?
Znači li to da:
Što više učinkovito spavamo, to ćemo manje griješiti na poslu?
…jer ćemo zbog manje grešaka na poslu
manje brinuti i zato lakše zaspati?
…ili…
Što manje griješimo na poslu, to ćemo učinkovitije spavati?

Smjer povezanosti nije jasan već ga možemo samo pretpostaviti.

Želimo li testirati kauzalnost, moramo provesti eksperimentalno istraživanje.
Pozitivna korelacija – rast vrijednosti
prve varijable povezan je s rastom
vrijednosti druge varijable (isto tako
smanjenje vrijednosti prve varijable
povezano je sa smanjenjem vrijednosti
druge varijable).
Primjerice: Veća učestalost noćnih
smjena povezana je s većom
učestalošću teškoća spavanja.
(Ne smijemo zaključiti o kauzalnosti!)

Negativna korelacija - rast vrijednosti

prve varijable povezan je sa
smanjenjem vrijednosti druge
varijable.
Primjerice: Veća učestalost noćnih
smjena povezana je s manjom http://www.j-pcs.org/article.asp?issn=2395-
5414;year=2018;volume=4;issue=2;spage=116;epage=121;aulast=Yadav
kvalitetom spavanja.
(Ne smijemo zaključiti o kauzalnosti!)
Kohortno prospektivno istraživanje
• više ponovljenih mjerenja tijekom vremena praćenja (longitudinalno)
sa ciljem otkrivanja pretpostavljene povezanosti između izloženosti
rizičnom faktoru i razvoja bolesti
• Ishodi mjerenja:
- incidencija slučajeva (apsolutni rizik) u razdoblju mjerenja (primjerice
15 slučajeva na 1000 stanovnika godišnje)
- relativni rizik – omjer incidencije između izloženih i neizloženih
ispitanika (u kojoj je skupini više oboljelih)
Kohortno retrospektivno istraživanje – primjer:

Prošlost Kohorta: 200

zdravstvenih radnika

Izloženi: Radili su Neizloženi: Nisu

noću od 2018. do radili noću od 2018.
2020. godine do 2020. godine

Loša Dobra Loša Dobra

kvaliteta kvaliteta kvaliteta kvaliteta
spavanja spavanja
Sadašnjost spavanja spavanja
Istraživanje slučajevi i kontrole
Identificiramo oboljele i zdrave i formiramo dvije skupine ispitanika te
prikupljamo ranije podatke o njihovoj (ne)izloženosti rizičnom faktoru
kako bismo utvrdili pretpostavljenu povezanost bolesti s izloženošću.

• Ishod mjerenja: omjer izgleda (OR)

OR>1 – veća izloženost oboljelih negoli zdravih = rizični faktor

OR<1 – manja izloženost oboljelih negoli zdravih = zaštitni faktor
OR=1 – jednaka izloženost grupa = faktor nije utjecao na bolest
Ostala istraživanja
Sustavni pregledi (eng. review) – sustavna pretraga, obrada i sažimanje
rezultata provedenih istraživanja: narativni pregled (opis rezultata većeg broja
istraživanja), meta-analiza (statistički postupak sažimanja rezultata većeg
broja istraživanja), scoping review (analiza područja istraživanja) i druge vrste

Prikaz slučaja i niza slučajeva (eng. case report) – detaljan prikaz rijetkih
slučajeva (primjerice opis primijenjenih tretmana kod oporavka nakon teške
ozljede, opis simptoma rijetke bolesti, opis novog postupka i drugo)
Pokusno istraživanje
Randomizirani kontrolirani pokus (eng. Randomised
controlled trial ili RCT)
Početak istraživanja Kraj istraživanja
zdravi

Kontrolna skupina

oboljeli

Uzorak ispitanika

Intervencija
zdravi
Pokusna
Terapeutski (eksperimentalna)
(liječenje) i Slijepa kontrola skupina
preventivni -jednostruka oboljeli
(sprječavanje) RCT -dvostruka
Randomizirani kontrolirani pokus – primjer:
Početak istraživanja Kraj istraživanja – nakon 6 mjeseci
Kontrolna skupina: 100
ispitanika koji nastavljaju
raditi u noćnoj smjeni
200 zdravstvenih radnika
koji rade noćne smjene
Intervencija
Eksperimentalna skupina:
100 ispitanika kojima se
ukidaju noćne smjene i
nastavljaju raditi samo
dnevnu smjenu
Zdravi: zadržali ili poboljšali
kvalitetu spavanja
Oboljeli: smanjili kvalitetu
spavanja
Zdravi: zadržali ili poboljšali
kvalitetu spavanja
Oboljeli: smanjili kvalitetu
spavanja
Koje zbunjujuće faktore
trebamo kontrolirati
želimo li točno zaključiti
da je do promjene u
kvaliteti spavanja došlo
upravo zbog promjene u
radnom rasporedu?
Obje grupe moraju
zadržati sve ostale
relevantne navike kakve
su postojale i prije
početka istraživanja:
(ne)uzimanje
medikamenata, spavanje
u istoj prostoriji, tjelesna
aktivnost i drugo
Eksperimentom testiramo uzročno-posljedičnu
(kauzalnu) vezu među varijablama

Nezavisna varijabla (NV) – ona varijabla čija promjena uzrokuje promjenu

u ciljnoj varijabli koju mjerimo, odnosno u zavisnoj varijabli. NV je stoga
uzrok promjeni u ZV (intervencija istraživača)

Zavisna varijabla (ZV) – ciljna varijabla koju mjerimo i čije promjene ovise
o promjenama u nezavisnoj varijabli. ZV je stoga posljedica intervencije
• Kontrola svih ostalih mogućih utjecaja na ZV, osim NV,
omogućuje kauzalno zaključivanje:
- Trebamo izjednačiti skupine po zbunjujućim faktorima – stoga
koristimo randomizaciju ispitanika kada ih raspoređujemo u
eksperimentalnu ili kontrolnu skupinu
- Trebamo ukloniti/kontrolirati zbunjujuće faktore gdje je to
moguće (primjerice u istraživanju kvalitete spavanja nećemo
uključiti ispitanike koji boluju od poremećaja spavanja)
- Koristimo slijepu kontrolu kako bismo kontrolirali utjecaj
pristranosti ispitanika i/ili istraživača na ZV
Opažajna i pokusna istraživanja – mogućnost
kauzalnog zaključivanja (zaključivanja o uzročno-
posljedičnoj vezi među varijablama)

Iz opažajnih istraživanja ne Iz eksperimentalnih istraživanja

možemo kauzalno zaključivati o možemo kauzalno zaključivati o
vezi među varijablama. vezi među varijablama.

,,V1 povezana je s V2.’’ ,,V1 uzrokuje V2.’’

,,V1 doprinosi porastu V2.’’ ,,Zbog različitog tretmana došlo je
,,Skupina A se brže oporavila od do različito brzog oporavka
skupine B.” između dviju skupina.”
Literatura
1. Marušić M. Uvod u znanstveni rad u medicini Zagreb: Medicinska
naklada; 2013.
2. Mejovšek M. Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim
i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2003.
3. https://www.manuscriptedit.com/scholar-hangout/tag/cohort-
study (pristupljeno 18. 7. 2019.)