26.3.2020.

Nesavršena konkurencija

Predavanje 6

Nesavršena vs savršena konkurencija

• Velika većina dobara koje kupujemo na svakidašnjoj bazi zapravo su

produkt nesavršene konkurencije, jer ona čini glavninu tržišnih
struktura svakog gospodarstva
• Temeljna razlika između nesavršene i savršene konkurencije je što
poduzeća u nesavršenoj konkurenciji imaju utjecaj na cijenu
• Glavni tipovi nesavršene konkurencije su :
- monopol,
- duopol
- oligopol i
- monopolistička konkurencija

1
 26.3.2020.

Nesavršena vs. savršena - grafički

Za razliku od savršene konkurencije,

poduzeća koja operiraju u nesavršenoj
konkurenciji suočavaju se s opadajućom
krivuljom potražnje
To je zbog toga što su dovoljno velika da
utječu na cijenu na svojem tržištu, tj. što
više proizvode zasićuju tržište i cijena
proizvoda mora pasti kako bi se zadana
količina prodala
Drugi način za izreći istu stvar je da se
poduzeće u savršenoj konkurenciji
suočava s savršeno elastičnom krivuljom
potražnje, dok u slučaju nesavršene
konkurencije koeficijent elastičnosti (Ed)
prikazuje neku konačnu (manju) veličinu

Oblici nesavršene konkurencije

• Monopol – jedan proizvođač snabdijeva čitavo tržište, nema bliskih

supstituta
• Duopol – dva proizvođača snadbijevaju cijelo tržište

• Oligopol – nekolicina prodavatelja od kojih svaki zasebno može

utjecati na cijenu (obično se uzima broj od 2 do 10)

• Monopolistička konkurencija – velik broj prodavatelja, ali diferenciran

proizvod (dakle za razliku od savršene ne proizvode svi identičnu
stvar). Proizvodi se mogu diferencirati po karakteristikama, lokaciji,
kvaliteti itd...

2
 26.3.2020.

Tipovi nesavršene konkurencije (vidjeti udžbenik za

verziju na hrvatskom)

Izvori tržišnih nesavršenosti

Tri glavna uzroka:

1. Opadajući troškovi (rastući prinosi na obujam) – ako postoje
značajne uštede u masovnoj proizvodnji proizvoda, umjesto velikog
broja malih proizvođača

2. Barijere ulasku – čimbenici koji poduzećima otežavaju ulazak na

tržište

3. Strateško međudjelovanje – situacija unutar oligopola kada poduzeća

anticipiraju strategije rivala i pokušavaju ih nadmašiti (teorija igara)

3
 26.3.2020.

Opadajući troškovi
U savršenoj konkurenciji vidimo da
ZOP nastupa već kod proizvodnje prve
jedinice proizvoda, a tržište potražuje
preko 10000, stoga struktura troškova
diktira da ovo tržište ima mnogo
sudionika
Kod oligopola imamo situaciju gdje su
opadajući troškovi do proizvodnje 100
jedinica (što znači da su pogoni koji
proizvode manje od 100 neisplativi),
ukupna potražnja je par stotina
komada, dakle ovo tržište će podržati
svega nekoliko poduzeća
Prirodni monopol je zadnji slučaj, gdje
troškovi konstantno padaju, tj. ZOP
nije uopće aktivan, a ukupna potražnja
je zadovoljena

Vrste barijera ulasku

• Postoje tri osnovne vrste barijera ulasku:

1. Pravna ograničenja – patenti, koncesijski monopoli, carine itd –

ograničenja konkurenciji postavljena od strane države.

2. Visoki troškovi ulaska – u neke industrije da bi se ušlo potrebna je

velika početna investicija, koji si malo poduzetnika može priuštiti
(avioindustrija, industrija softwarea itd)

3. Oglašavanje i diferencijacija – oglašavanje formira brend, stvara

odanost kod potrošača pa je novim konkurentima teže ući.
Diferencijacija smanjuje potražnju za proizvodima novih poduzeća

4
 26.3.2020.

TR (ukupni prihod), MR (granični prihod) i AR (prosječni prihod (P))

Odnos TR i MR isti je kao i odnos bilo koje druge

ukupne i granične količine koju smo do sada učili.

∆𝑻𝑹
𝑴𝑹 =
∆𝑸

Prosječni prihod također:

𝑻𝑹
𝑨𝑹 =
𝑸

Prosječni prihod nije ništa drugo nego cijena

proizvoda!

AR = p

Povezanost P, MR i TR u nesavršenoj konkurenciji

Iz prethodne tablice vidimo da MR nije ista

stvar kao i cijena (kao što je slučaj u savršenoj
konkurenciji) već da je MR strmija krivulja

Nakon Q=5 vidimo i da je MR<0. Ovo ne znači

da ćemo šesti proizvod prodavat po -20kn,
već da bi se prodalo 6 proizvoda potrebno je
sniziti cijenu s 100 na 80kn po jedinici, pa
ćemo sve skupa biti u gubitku od 20k u
odnosu na Q=5 (proučiti prethodnu tablicu!)

Iz donjeg grafikona vidimo da je TR u

maksimumu kada je MR=0, te da dok god je
Ed>1(elastična potražnja) imamo MR>0, kada
Ed=1 onda MR=0, i kada je Ed<1 onda MR<0

5
 26.3.2020.

Povezanost elastičnosti, TR-a i MR-a

Ovu tablicu smo već imali u prijašnjem
predavanju, međutim samo bez zadnjeg
stupca, dakle radi se samo o proširenju

Kako se spuštamo po krivulji potražnje,

dakle kako Q raste a P pada (promatrati
prethodni grafikon), na početku je
elastična, u središnjoj točki je jedinično
elastična, te nakon toga neelastična

Ovo znači da će dok je Ed>1 povećanje

količine biti veće od smanjenja cijene, tj.
TR raste, tj. MR>0. Istu logiku
primjenjujemo na slučajeve Ed=1 i Ed<1 u
tablici

Monopol – uvjet maksimizacije profita

Prethodnoj tablici još dodamo
troškove TC i MC i imamo potpunu
sliku o poslovanju
Vidimo da je uvjet maksimizacije
profita monopola zapravo da je
MR=MC. Tu je profit maksimalan
Generalno MR=MC je uvjet
maksimizacije profita u svim
tržišnim strukturama
(u savršenoj konkurenciji smo mogli
pisati da je uvjet P=MC, jer je tamo
P identično s MR)

6
 26.3.2020.

Monopol, maksimizacija profita - grafički

Grafički govoreći količina proizvoda

koja maksimizira profit (Q*) je tamo
gdje se sijeku krivulje MR i MC

Ravnotežna cijena (P*) nalazi se

tamo gdje Q* se susreće s krivuljom
potražnje (točka G u gornjem
grafikonu)
Jedinični profit dobijemo tako da pri
Q* očitamo P i AC te oduzmemo (P-
AC), a ukupni profit tako da profit
po jedinici pomnožimo s količinom
prodaje Profit = (P-AC)*Q

Oligopol – detaljnije pogledati u knjizi!

• Dvije osnovne vrste:

• 1. Tajni oligopol

• 2. Suparništvo među nekolicinom – strateška interakcija(teorija igara)

7
 26.3.2020.

Monopolistička konkurencija –
početna situacija, slučaj pozitivnog profita

U monopolističkoj konkurenciji, pošto

se radi o diferenciranom proizvodu,
svaki proizvođač ima svoj mali dio
tržišta u kojem može utjecati na cijenu
te u kratkom roku ostvarivati profit

Ravnotežna količina se (kao i u svim

tržišnim strukturama) postiže tamo
gdje je MR=MC. P* dobijemo tamo
gdje se Q* susreće s potražnjom.
Pravokutnik CAGB je iznos profita

Monopolistička konkurencija – dugoročna ravnoteža

Međutim dugoročno, iz razloga što u

monopolističkoj konkurenciji nema
barijera ulasku, druga poduzeća će ulaziti u
sektor i tako će se krivulja potražnje sa
proizvodima ovog poduzeća pomicati
prema lijevo (dolje).
Ovo će se događati dok god se ne
izjednače P=AC, tj dok profit ne iznosi nula,
jer tek tada neće biti poticaja novim
poduzećima da ulaze na tržište.
Grafički govoreći, krivulja potražnje se
pomiče ulijevo dok ne bude tangenta na
AC pri ravnotežnoj količini

8
 26.3.2020.

Utjecaj monopola na blagostanje društva

U savršenoj konkurenciji bi se
proizvodilo tamo gdje je MC=P, tj gdje
MC siječe potražnju (točka E).

Međutim monopolist proizvodi tamo

gdje mu je MR=MC (Q*) i zadaje
maksimalnu moguću cijenu pri toj
razini proizvodne (P*), dakle
ravnotežna točka mu je B

Vidimo da monopolist zapravo

proizvodi manju količinu, i zadaje višu
cijenu nego što bi to bio slučaj u
savršenoj konkurenciji, tj. uzrokuje
mrtvi teret (površina trokuta ABE)