Professional Documents
Culture Documents
Primjer Zavrsnog Rada CEPS
Primjer Zavrsnog Rada CEPS
KISELJAK
IME I PREZIME
ZAVRŠNI RAD
ZAVRŠNI RAD
NAZIV RADA
Mentor: Student:
Završni rad Primjer kako treba izgledati
SADRŽAJ
1. UVOD...............................................................................................................................................................3
2. LOGISTIČKE TEHNOLOGIJE ................................................................................................................5
2.1. Logističke jedinice i pretovarno skladišni sistemi.................................................................5
2.1.1. Ambalaža i pakiranje ...............................................................................................................5
2.1.1.1. Pojam i uloga ambalaže .................................................................................................5
2.1.1.2. Podjela ambalaže .............................................................................................................6
2.1.1.3. Pakiranje robe u transportu .........................................................................................7
2.1.2. Paletizacija i palete...................................................................................................................8
2.1.2.1. Paletizacija .........................................................................................................................8
2.1.2.2. Vrste i podjela paleta.......................................................................................................8
2.1.2.3. Sistem paletizacije.........................................................................................................11
2.1.3. Kontejnerizacija i kontejneri ..............................................................................................13
2.1.3.1. Pojam i razvoj kontejnera ..........................................................................................14
2.1.3.2. Podjela kontejnera ........................................................................................................15
2.1.4. Skladištenje ...............................................................................................................................18
2.1.4.1. Pojam i funkcije skladišta i skladištenja ................................................................18
2.1.4.2. Podjela skladišta ............................................................................................................18
2.2. Transportna sredstva..................................................................................................................... 20
2.2.1. Cestovna transportna sredstva ..........................................................................................20
2.2.2. Željeznička transportna sredstva......................................................................................22
2.2.3. Zračna transportna sredstva ..............................................................................................23
2.2.4. Pomorska i riječna transportna sredstva .......................................................................24
2.3. Terminali............................................................................................................................................. 25
3. INTERMODALNI TRANSPORT........................................................................................................ 27
3.1. Intermodalni transportni lanac.................................................................................................. 29
3.2. Tehničko tehnološka rešenja koja su omogućila intermodalnost ................................ 32
3.3. Huckepack tehnologija intermodalnog transporta............................................................. 33
3.4. Ro – Ro tehnologija intermodalnog transporta .................................................................. 35
4. EDUKACIJA U LOGISTICI I LOGISTIČKA DRUŠTVA .............................................................. 38
4.1. Logistički centri i sustav obrazovanja ..................................................................................... 38
4.2. Logistički menadžment kao funkcija dinamičke optimalizacije poslovanja ............. 39
4.3. Primjena softvera Logware u edukaciji menadžera logistike......................................... 40
4.4. Europska logistička udruženja i asocijacije ........................................................................... 43
4.5. Logistička društva u Bosni i Hercegovini ............................................................................... 43
1
4.5.1. DB Schenker Bosna i Hercegovina ....................................................................................45
4.5.2. BIHTEAM – Rail Cargo Austria Group .............................................................................47
6. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................................. 48
LITERATURA................................................................................................................................................. 50
POPIS SLIKA .................................................................................................................................................. 51
POPIS TABELA ............................................................................................................................................. 52
1. UVOD
2.1.1. Ambalaža i
pakiranje
zaštinu funkciju
distributivnu funkciju
komercijalno – informativnu (prodajnu) funkciju
2.1.1.2. Podjela
ambalaže
Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih
operacija. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces
pakiranja, bez obzira na složenost, sastoji od radnih operacija:3
pripremanje ambalaže za pakiranje,
odmjeravanje robe i punjenje ambalaže,
zatvaranje ambalaže,
završne radne operacije.
Većina roba treba zaštitu dok se kreću kroz sistem integralne logistike. Pakiranje
ne samo da može pomoći spriječiti krađu i oštećenje nego također pomaže promicanju
roba i informiranju kupaca. Pakiranje se tiče i proizvodnje, budući da zaposlenici u
proizvodnji često pakiraju robu. Veličina ambalaže, oblik i materijal uveliko utječu na
učinkovitost rada i proizvodnje. Iako pakiranje nije tako skupo kao prijevoz, 10%
troškova integrale logistike se može prepisati pakiranju. Pakiranje ne utječe samo na
marketing i proizvodnju nego i na brojne ostale aktivnosti integralne logistike. Veličina,
oblik i vrsta pakiranog materijala utječu na vrstu i količinu opreme za rukovanje
materijalima kao i na to kako se roba pohranjuje u skladištima. Slično, veličina i oblik
ambalaže utječu na prijevoz u ukrcavanju, iskrcavanju i prijevoz proizvoda. Što je lakše
rukovati proizvodom, niža je cijena proizvoda. Povezivanje pakiranja sa integralnom
logistikom je najočitije u prijevozu.
Da bi pakiranje udovoljilo zahtjevima marketinga i integralne logistike, mora
zadovoljavati mnoge zahtjeve. Prvo,pakiranje treba sadržavati robu da bi spriječilo
pomicanje. Drugo, ono treba zaštiti robu od oštećenja tokom rukovanja. Treće, pakiranje
treba odijeliti proizvode. Ovo se odnosi na smanjenje outputa proizvodnje na veličinu i
oblik koji potrošač želi. Spajanje je četvrta funkcija. To omogućava paketima da budu
objedinjeni u veće pakete i na kraju paletizirani u cjelini za otpremanje. Objedinjavanje
olakšava rukovanje i prijevoz proizvoda. Pakiranje treba biti pogodno, omogućujući
kupcima lako korištenje proizvoda.
2.1.2.1. Paletizacija
Danas se u svjetu koriste različite palete. Razlike u posmatranju mogu nastati s obzirom
na:
oblik palete,
vlasništvo,
4 http://e-student.fpz.hr
dimenziju,
namjenu,
vrstu materijala od kojeg su
izrađene, konstrukcijske osobine i dr.
U praksi se najčešće koriste ravne palete, palete s nadogradnjom i boks palete raznih
vrsta i podvrsta. Pored ovih danas poznajemo oko 80 vrsta paleta koje možemo
podijeliti prema obliku.
Ravna paleta najćešće je drvene ravne podloge sa ili bez nožica, na koju se slažu
pojedini komadi robe u cilju realizacije jedinstvene tovarne jedinice kojom se može lako
i brzo manipulirati pomoću viljuškara. Većina europskih zemalja usvojio je paletu 800 x
1200 x 144 mm, koja se još naziva i Europaleta (EPAL, EUR). Europaleta je prikazana na
sliejdećoj slici. Osim standardiziranih Europaleta (od strane ISO organizacije) u
eksploataciji se nalaze i ravne drvene palete slijedećih dimenzija:5
palete 800 mm x 1000 mm,
palete 1000 mm x 1000 mm,
palete 1200 mm x1600 mm,
palete 1200 mm x 1800 mm.
5 http://www.fms-tivat.me
Ravne drvene palete se s obzirom na mogućnost zahvaćanja i primjene mogu podjeliti
na palete s:6
jednim otvorom i dva ulaza,
dva otvora i četiri ulaza,
jednom nosećom površinom,
dvije noseće površine,
specijalne ravne palete.
Poseban oblik palete, koja se sve češće koristi u transportu roba predstavljaju ravne
palete od čelika sa klizačima ( Slika 4). One imaju dimenzije 800 x 1200 mm i 1000 x
1200 mm, a opremljeni su sa tri klizača. Palete istog tipa dimenzije 800 x 1000 mm i
500 x 800 mm imaju po dva klizača.
Boks paleta je paleta sa najmanje tri vertikalne pregrade (Slika 5). Ove pregrade mogu
biti pune, sa otvorima ili rešetkma, fiksne, složljive ili na rasklapanje. Boks palete mogu,
ali ne moraju biti opremljene pokrivačima. Boks paleta se upotrebljava za transport
različitih vrsta roba, kao što su srednji i mali djelovi strojeva, visokovrijedna
neambalažna komandna roba, rasuta roba, neambalažirana roba nepravilnog oblika
koja se teško slaže, kao i sva druga finija ambalažna roba koja se mora čuvati od
oštećenja.
6 http://www.fms-tivat.me
7 http://www.lumbertrans.com
8 http://www.pensito.net
10
10
Podjela paleta s obzirom na namjenu zavisi od pozicije posmatranja. Kada se namjena
posmatra s obzirom na vijek trajanja ili učestalost korištenja, tada se palete svrstavaju
u:9
jednokratne (nepovratne),
višekratne (više puta se koriste ili razmjenjuju).
2.1.2.3. Sistem
paletizacije
Danas je razvijen veliki broj viljuškara, a njihova podijela zavisi od vrste pogona,
tehničkih karakteristika, lokacije, namijene itd. Razmatrajući sve navedene kriterije,
klasifikacija se može izvršiti tako da se svi viljuškari mogu svrstati u slijedeće grupe:10
čeoni viljuškar,
10 http://www.fms-tivat.me
viljuškar za horizontalni transport,
viljuškar sa težištem u bazi,
viljuškar sa pokretnom katarkom,
viljuškar sa obrtnom viljuškom,
bočni viljuškar,
četvorosmjerni viljuškar,
regalski slagač.
Slika 6. Paletar
oznaka vlasnika,
11 R. A. Perišić, Kontejnerizacija transporta, Grafički školski centar Novi Beograd, Beograd, 1977.
serijski broj kontejnera,
kontrolni broj,
pozivni broj vlasnika,
veličina spremnika,
naznaka o vrsti spremnika.
2.1.3.2. Podjela
kontejnera
Prema konvenciji IMCO o sigurnosti kontejnera iz 1972. godine koja je poznata i kao
tablica sigurnosti, na svakom se kontejneru nalazi oznaka i sadrži podatke o:
nazivu zemlje koja je izdala priznanje o
sigurnosti, datumu izrade kontejnera,
identifikacijskom broju,
najvećoj brutotežini,
dopuštenoj težini pri slaganju,
oznaci vlasnika,
serijskom broju.
2.1.4. Skladištenje
3. Modelu organiziranja:
glavna,
za komisioniranje,
međuskladišta,
centralizirana,
decentralizirana,
kombinirana.
5. Tehnologiji skladištenja:
podna (statična i dinamična),
regalna i visokoregalna (statična i dinamična),
sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva).
7. Rješenju zaštite:
mala,
srednja,
velika.
Slika 11. Regalno skladište
20
20
g/kWh, a PM 0,03 g/kWh. Euro 6 norma postavila je velike tehničke i tehnološke
izazove
21
21
pred proizvođače motora. Euro norma približava se sjevernoameričkoj (EPA 2010.)
normi i gotovo se izjednačavaju (EPA 2010. = 0,3/0,02 g/kWh). Izjednačavanje Euro i
EPA normi predstavlja put prema harmonizaciji u proizvodnji motora.
Pomorska i riječna transportna sredstav čine brodovi, šlepov i riječne barže. Brod je
plovno sredstvo kojemu svojstva, oblik i veličina omogućavaju da sigurno plovi u
željenom smjeru radi prijevoza tereta ili ljudi ili za neke druge plovidbene pothvate.
Glavna podjela pomorskih brodova je na ratne brodove i na brodove trgovačke
mornarice. Daljnja podjela odnosi se na namjenu brodova, tj. na poslove koje obavljaju
na moru, ili na terete koje prevoze.
U smislu prijevoza tereta morem, ovi brodovi spadaju u najstariju vrstu trgovačkih
brodova. Generalni teret predstavlja bilo koji teret koji se prevozi morem, a danas se
takav teret uglavnom prevozi kontejnerima.
Kontejnerski brod je vrsta teretnog broda koji sav svoj teret prevozi u kontejnerima u
skopu tehnike nazvane kontejnerizacija, što je uobičajeno sredstvo intermodalnog
prijevoza tereta. Na engleskom neformalno poznati i kao box boats (brodovi za kutije).
Kontejnerski brodovi prevoze većinu svjetskog suhog tereta, tj. tvorničkih proizvoda. Po
vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama, i kontejnerski brod
za horizontalno ukrcavanje, dok se prema namjeni djele na velike oceanske, i manje
feedere koji opskrbljuju veće brodove u središnjim kontejnerskim lukama.
Slika 13. Kontejnerski brod
RO- RO brodovi su namijenjeni za prijevoz tereta na kotačima, a izraz proizlazi iz
engleskog Roll on – Roll off što znači dokotrljaj – otkotrljaj.
Bulk carrieri su brodovi u kojima se prevoze sipki tereti u rasutom stanju. Oni su obično
s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjeni prvenstveno za prijevoz suhog
rasutog tereta. Obično su s jednom palubom, dovodnom, uzvojnim i potpalubnim
bočnim tankovima u skladištima tereta.
2.3. Terminali
Logistički sustav u najširem smislu njegovog značenja obuhvaća bilo koji profitni
ili neprofitni sustav. U transportno-logističkom smislu terminali u užem smislu su u
pravilu značajniji logistički centri (po kvantiteti tokova dobara i putnika, višoj razini
kvalitete i složenosti transportnih usluga najčešće početno završne ili transferne točke u
odvijanju prometnih tokova). S obzirom na takvo motrište, značajniji logistički sustavi –
terminali najčešće sadržavaju:
vezove za brodove,
željezničke kolosijeke,
cestovne prometnice i parkirališta,
operativne prostore za smještaj kontejnera,
operativne kolosijeke za manipulacijska postrojenja (dizalice),
operativne cestovne prometnice za manipulacijska postrojenja
(dizalice), skladišne objekte,
servisne objekte za opremu i postrojenja terminal,
složenu manipulacijsku opremu i transportne
uređaje, administrativne i operativne objekte,
objekte namijenjene prihvatu, prehrani i odmoru korisnika terminala.
Gdje je:
xi - xn - supstrat, sredstva za manipuliranje, sredstva za prijevoz, živi rad,
yi - yn - opseg obavljenog rada, kvaliteta rada, stupanj iskorištenja tehnike i
infrastrukture u terminal.
Transportni sistemi koji ouhvaćaju više vidova prometa mogu se razmatrati iz dvije
različite koncepcijske perspektive i to:
Intermodalna transportna mreža – logistički povezan sistem koji koristi dva ili
više vidova prometa. Ovi vidovi prometa imaju zajedničke karakteristike
rukovanja teretom ili preusmeravanja putnika (presedanje) prilikom
premještanja sa jednog na drugi vid za vrijeme trajanja prijevoza od polazišta do
odredišta.
Multimodalna transportna mreža – svi vidovi prometa povezuju polazišta i
odredišta. Iako je moguć intermodalni transport, on ne mora nužno da se dešava.
Ograničenja intermodalnosti potječu od faktora kao što su: prostor, vrijeme, vid
prometa, izgled mreže, broj čvorova i veza, tip i karakteristika vozila i terminala.
Intermodanost se može shvatiti kao promjena sa jednog vida na drugi vid prometa.
Faktori koji utječu na organizaciju intermodalnosti su:14
osobine i količina robe koja se
transportira, vid prometa koji se koristi,
polazište i odredište,
troškovi i vrijeme trajanja transporta,
vrijednost robe i učestalost prijevoza.
14R. Zelenika, D. Pupavac, Menadžment logističkih sustava, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
2008.
30
30
Slika 16. Prikaz intermodalnog transportnog lanca
Veliki integrirani transportni prevoznici pružaju uslugu od vrata do vrata (Door to-
Door) ili D2D, tako da korisnici ne moraju brinuti kako će teret stići na određeno
odredište. Korišteni vid prometa i izabrana ruta nije više trenutna briga, već su bitni
troškovi i nivo usluge. Ove činjenice prizvode paradoks da za korisnike intermodalnih
usluga geografski prostor postaje nebitan, ali za nosioce intermodalne usluge prilikom
određivanja rute, troškova, frekvencije usluga geografski prostor je od velikog značaja.
Multimodalni transportni sistem integrira različita geografska područja. Sa
razvojem vidova prometa i intermodalne infrastrukture, menjanjem parametara
regionalnog transporta, povećava se i mogućnost pristupanja regionalnog područja
internacionalnom tržištu. Na Slici 17. su prikazana kretanja između multimodalnih
transportnih sistema na različitim nivoima, od državnog do lokalnog nivoa (grad, mesto,
naselje).
Samo ime Huckepack potječe od njemačke riječi Huckepack tragen što znači
nositi na leđima (uprtni prijevoz). Radi se o prijevozu cestovnih vozila s teretom na
željezničkim vagonima. Ova vrsta prijevoza se malo koristi u okruženju, a razlog se
može tražiti u nedostatku vagona sa spuštenim podom kao i u nedostatku tehničkih
sredstava za utovar i istovar.
Pojam Huckepack ima više izraza za slične tehnologije u raznim državama, kao na
primjer: Huckepack tragen = nositi na leđima (Njemačka), Piggy-back (SAD i Kanada),
Kangourou (Francuska) ili uprtni prijevoz. U europskim zemljama najčešće se koristi
izraz Huckepack prijevoz ili Huckepack tehnologija transporta. Ova tehnologija
transporta se prvi puta počela primjenjivati u Njemačkoj krajem Drugog svjetskog rata
u prijevozu cestovnih borbenih vozila na željezničkim vagonima, dok se u civilnom
robnom transportu počela primjenjivati početkom sedamdesetih godina. Huckepack
tehnologija transporta je specifična tehnologija transporta za koju je karakterističan
horizontali i/ili vertikalni utovar, prijevoz i istovar cestovnih prevoznih sredstava, kao
na primjer: utovarenih ili praznih kamiona sa prikolicama, prikolica i poluprikolica te
utovarenih zamjenjivih sanduka ili spremnika (poput kontejnera) koji se jednostavno
prevoze cestovnim vozilima i, barem na jednom dijelu prevoznog puta, na željezničkim
vagonima.
Huckepack tehnologija
B
Kod ove tehnologije karakterističan je utovar poluprikolica ili prikolica natovarenih
teretom ili praznih na specijalne željezničke vagone sa spuštenim podom. Utovar i
istovar se može obavljati na dva načina:
15 Ratko Zelenika, Livio Jakomin, Suvremeni transportni sustavi, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 1995.
- pri utovaru vozač upravlja prikolicom ili poluprikolicom unazad preko
specijalne utovarne rampe na željeznički vagon, a pri istovaru je postupak obrnut
(horizontalna tehnologija),
- ako se utovar ili istovar prikolice ili poluprikolice na može obaviti horizontalno,
tada se utovar ili istovar vrši pomoću posebne dizalice (vertikalna tehnologija).
Huckepack tehnologija
C
Kod Huckepack tehnologije C je karakterističan utovar i istovar specijalno za tu
tehnologiju izgrađenih zamjenjivih i standardiziranih sanduka (sličnih kontejnerima) na
kontejnerske (džepne) željezničke vagone. Utovar i istovar zamjenjivih sanduka s
teretom obavlja se na Huckepack terminalima pomoću specijalnih dizalica. Zamjenjivi
standardizirani sanduci prevoze se na željezničkim vagonima bez vučnih sredstava
(tegljači, traktori) i voznog postolja. Time se vučno vozilo za vrijeme prijevoza
zamjenjivog sanduka može upotrebljavati za obavljanje drugih prijevoznih zadataka.
16R. Zelenika, D. Pupavac, Menadžment logističkih sustava, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
2008
4. EDUKACIJA U LOGISTICI I LOGISTIČKA
DRUŠTVA
41
41
FORECAST se koristi za predviđanje vremenskih serija pomoću eksponencijalnog
ujednačavanja i metode dekompozicije vremenskih serija,
Moduli ROUTE, ROUTESEQ, ROUTER koji su namenjeni rješavanju problema
rutiranja: određivanje najkraće putanje između dvije zadate točke, određivanje
svih najkraćih putanja od zadate točke do ostalih datih očaka, određivanje
međusobno najkraćih putanja za svaki par datih točaka, problem trgovačkog
putnika,
INPOL za određivanja optimalne politike zaliha po principu
EOQ,
Moduli COG, MULTICOG, PMED, WARELOCA namjenjeni su određivanju lokacije
objekta metodom centra gravitacije, P-mediane, analizom studije slučaja Soap
Company,
LAYOUT modul služi za pozicioniranja proizvoda u skladištu,
MILES se koristi u cilju određivanja rastojanja između dvije
točke,
TRANLP je namenjen za rešavanja transportnog problema primjenom linearnog
programiranja,
LNPROG služi rešavanju općih problema linearnog programiranja simpleks
metodom,
MIPROG se odnosi na rešavanje problema cjelobrojnog programiranja metodom
grananja i ograđivanja,
MULREG koristi se za određivanje jednadžbe linearne regresije procedurom
regresije ili korelacione analize,
SCSIM modul predstavlja simulaciju toka proizvoda u lancu
snabdjevanja.
SCSIM (Supply Chain Simulation) je modul softverskog paketa Logware, koji simulira
stvarne tokove proizvoda kroz lanac snabdjevanja. Lanac snabdjevanja, posmatran u
ovom modulu, sastoji se od četiri etalona, počev od kompanije do klijenta. Simulacija se,
u ovom modulu, koristi za određivanje performansi i financijskih pokazatelja lanca
snabdjevanja u slučajevima primjene različitih metoda predviđanja, politike zaliha,
transportnih usluga i troškova naručivanja u kanalima snabdjevanja. Performanse i
financijski pokazatelji lanca snabdjevanja se prikazuju izveštajima i graficima.
Ulazni podaci podrazumijevaju obim tražnje, prodaje i troškove, metode
predviđanja i kontrole zaliha i izbor tipa transporta sa statističkim performansama.
Vrijeme se uvijek izražava u danima, dok se troškovi, prihodi i profit izražavaju u
dolarima. Rezultati simulacije se dobijaju u obliku grafika ili izveštaja, a moguće je ih je,
u cilju dalje analize, jednostavno eksportovati u programe kao što je Excel. Ažuriraju se i
raspoloživi su na uvid u svakom simuliranom danu, kao i za svaki prethodni period
nakon inicijalne simulirane godine. Za željeni period rezultati se dobijaju kao godišnji
prosjek.
Izvještaj performansi, koji se može analizirati u u modulu SCSIM, se odnosi na:18
predviđanje prodaje,
prodaju po kanalima,
prosječni nivo zaliha,
obrt zaliha,
dnevnu nezadovoljenu tražnju,
broj pojavljivanja nezadovoljene tražnje,
prosječno zadovoljenje tražnje u procentima,
dnevnu količinu naručivanja,
broj narudžbina.
Softverski paket Logware sadrži tri programa za određivanje najkraće putanje između
zadanih točaka. Oni se koriste za rješavanje tzv. problema rutiranja: određivanje
najkraće putanje između dvije zadane točke, određivanje svih najkraćih putanja od
zadate točke do ostalih datih točaka, određivanje međusobno najkraćih putanja za svaki
par datih točaka, problem trgovačkog putnika. Određivanje najkraćih putanja
predstavlja fundamentalni problem kombinatorne optimizacije. Prva tri od navedenih
problema rutiranja mogu se rješavati sa polinomskom zavisnošću vremena izvršenja od
veličine problema, dok četvrti problem spada u grupu NP-kompletnih problema i ne
postoji opće efikasno rješenje. Prvi problem se najefikasnije rešava rešavanjem
odgovarajućeg problema drugog tipa. Treći tip problema tada može da se riješi tako što
se prethodni algoritam primjeni n puta, gde je n broj mjesta za koje se određuju putanje.
Jedan od modula softverskog paketa Logware je program ROUTE koji određuje najkraće
putanje između gradova, odnosno najkraće putanje između početne točke i svih ostalih
točaka, pri čemu je data mreža točaka i linija između njih. Program može rješavati
probleme dimenzija do 500 točaka. Rješavanje se započinje definiranem početne točke.
Druga sekcija se koristi za definiranje liste točaka i njihovih opisa. X i Y coordinate služe
za crtanje grafika putanja i nemaju uticaja na izračunavanje najkraćih putanja. Ulazni
podaci mogu se unositi i mijenjati na dva načina: u samom prozoru programa ili
importiranjem iz Excel radnih listova. Za formu unosa podataka u Excel koristi se već
postojeći macro kod. Problem se rješava primjenom teorije grafova, pri čemu točke
predstavljaju čvorove grafa, a direktne putanje između točaka grane tog grafa. Granama
grafa može da se pridruži proizvoljna težinska funkcija, tako da određivanje minimalne
putanje predstavlja određivanje one putanje između dva čvora kojom se minimizira
suma težina grana u putanji. Rastojanje između dva čvora ne mora predstavljati
euklidsko rastojanje ta dva čvora, već može predstavljati trošak koji se napravi pri
prelasku od prve do druge točke.
18P. Hodson, M. Connolly, D. Saunders, Can computer-bases learning support adult learners, Journal of
Further and Higher Education, 25, 325-335., 2001.
4.4. Europska logistička udruženja i
asocijacije
19 http://www.schenker.ba
20
http://www.schenker.ba
multimodalna rješenja vagon – kamion,
informacije o statusu vagona,
stručne konsultacije.
21
http://www.bihteam.ba
22
http://www.bihteam.ba
5. ZAKLJUČAK
Internet stranice
1. http://e-student.fpz.hr
2. http://www.fms-tivat.me
3. http://www.lumbertrans.com
4. http://www.pensito.net
5. http://prometna-zona.com
6. http://www.schenker.ba
7. http://www.bihteam.ba
8. http://www.seetoint.org
9. http://www.mkt.gov.ba
10. http://www.uic.org
11. http://www.transport.ie
50
50
POPIS SLIKA