Praktikum iz Biologije II Praktikum iz Biologije II

mnoge biljke imaju prilagodbe koje sprečavaju samooplodnju (npr. tučkovi

PLOD
sazrijevaju tek nakon što su prašnice rasipale svoj pelud).

Oprašivanje Oplodnja
Oprašivanje (polinacija) je proces prijenosa muškog gametofita (peludno zrno) iz
Kao što je rečeno u Vježbi 3, peludno
peludnice do njuške tučka. Time muški i ženski gametofit dolaze u kontakt, što je prvi
zrno dovrši svoj razvoj u zreli muški gametofit
korak u nizu dogañaja koji dovode do oplodnje. Oprašivanje se može odvijati na više
tek kada dospije na njušku tučka. Generativna
načina:
stanica se mitotički podijeli u dvije spermalne
1. Oprašivanje uz pomoć vjetra (anemofilija). Biljke koje se oprašuju vjetrom
stanice, a vegetativna stanica proklija u
(anemofilne biljke), poput trava i mnogog drveća (npr. breza i hrast), proizvode
peludnu mješinicu koja služi za prijenos
goleme količine malih i vrlo laganih peludnih zrnaca koje vjetar raznosi i na
spermalnih jezgara do embrionske vreće.
udaljenosti od nekoliko kilometara. Velika količina peluda povećava vjerojatnost
Peludna mješinica raste kroz vrat tučka dok ne
da barem dio peludnih zrnaca stigne do ženskih dijelova cvijeta, jer je
doñe do plodnice, bazalnog proširenog dijela
oprašivanje vjetrom nasumično i vrlo neučinkovito ako biljke ne žive u gustim
Slika 1. Peludne mješinice. tučka (Slika 6 u Vježbi 3, te Slika 1). Peludna
populacijama. Ako je odreñena jedinka izolirana, mala je vjerojatnost da peludno
mješinica kroz mikropilu dolazi do sjemenog
zrnce drugih jedinki iste vrste dospije do njezinih stigmi.
zametka i tamo otpusti dvije spermalne jezgre (muške gamete). Oplodnja (fertilizacija)
2. Oprašivanje uz pomoć životinja (zoofilija). Najčešće se radi o oprašivanju uz
je spajanje muške i ženske gamete čime nastaje diploidna (2n) zigota. Iz nje se
pomoć kukaca (entomofilija) – pčela, leptira, osa i drugih – ali i kralježnjaka kao
višestrukim mitotičkim diobama razvija embrio unutar sjemenke. Mikropila se nakon
što su ptice, šišmiši pa čak i južnoafrički miš! Biljka koja se oprašuje uz pomoć
oplodnje zatvara, spriječavajući ulazak ostalih peludnih mješinica (naime, na istu njušku
životinja proizvodi puno manje peluda od anemofilnih biljaka i na taj način štedi
tučka često istovremeno padne više od jednog peludnog zrna i sva ona prokliju u peludne
energiju: Meñutim, ona mora na neki način privući životinje oprašivače; zato
mješinice). Ako u plodnici postoji više sjemenih zametaka, druge peludne mješinice ulaze
cvjetovi mirišu, upadljivog su oblika i/ili boje. Kada cvijet privuče životinju da
kroz njihove mikropile.
priñe bliže, slijedi nagrada - obično je to slatki nektar, koji je u cvijetu smješten
Za spolno razmnožavanje kritosjemenjača karakteristična je dvostruka oplodnja
tako da ga kukac ne može dohvatiti bez da istovremeno ne pokupi pelud.
(«dvostruka» jer uključuje obje spermalne jezgre). Spermalne jezgre oplode embrionsku
3. Oprašivanje uz pomoć vode (hidrofilija). Ovaj tip oprašivanja, gdje se peludna
vreću tako da jedna od njih oplodi jajnu stanicu, čime nastaje zigota (2n), a druga se
zrnca prenose rijekama i potocima, je prilično rijedak i svojstven vodenim
spoji s dvije polarne jezgre stvarajući endospermalnu jezgru u centru velike središnje
biljkama.
stanice embrionske vreće. Endospermalna jezgra je triploidna jer je nastala spajanjem
4. Samooprašivanje – ako pelud padne s prašnika na stigmu istog (dvospolnog)
tri haploidne jezgre (3n, gdje n predstavlja količinu genetičkog materijala haploidne
cvijeta. Ovo rezultira samooplodnjom. Ipak, prijenos peluda na drugu jedinku iste
jezgre). Iz zigote se razvije embrio, a iz velike triploidne stanice endosperm (tkivo koje
vrste daje veću genetsku raznolikost. To je često evolucijska prednost, pa stoga
služi kao rezerva hrane za razvoj embrija). Dakle, dvostruka oplodnja je proces u kojem

Vježba br. 4 56 Vježba br. 4 57

Praktikum iz Biologije II Praktikum iz Biologije II

dolazi do fuzije dvaju spermalnih stanica s različitim jezgrama embrionske vreće. drugi za izdanak). Ta dva apikalna meristema ostat će mitotski aktivna kroz cijeli život

Smisao dvostruke oplodnje je taj da će se endosperm razviti samo u oploñenim sjemenim biljke (Slika 2). Osim toga, za embrio su pričvršćene jedna ili dvije supke (kotiledona)

zamecima, odnosno neće biti suvišne potrošnje energije. Nasuprot tome kod ovisno o tome da li se radi o jednosupnicama ili dvosupnicama. Supke su tvorbe

golosjemenjača, koje su evolucijski primitivnije, nema dvostruke oplodnje nego se pričvršćene za embrio koje skladište hranjive tvari potrebne za klijanje sjemenke. One

spremišno tkivo stvara unaprijed u svakom sjemenom zametku, bez obzira da li je on se razvijaju tako da crpe hranjive tvari iz endosperma. Neke biljne vrste imaju jače

oploñen ili ne. razvijene supke (najčešće dvosupnice, Slika 2), a kod drugih je jače razvijen endosperm,

dok su supke vrlo tanke i služe prvenstveno za prijenos tvari iz endosperma u embrio pri

Razvoj sjemenke
Nakon dvostruke oplodnje sjemeni zametak se razvija u sjemenku, a plodnica u
plod (u kojem se nalazi sjemenka/e). Ovoj sjemenog zametka (integument, vidi Vježbu
3), razvija se u tvrdu sjemenu lupinu.
Kao prvi korak u razvoju sjemenke, zigota ulazi u fazu mirovanja. Za to vrijeme se
triploidna jezgra endosperma podijeli više puta i tako nastane tkivo endosperma, koje
raste i upija hranu od biljke majke. Kad zigota završi s mirovanjem, endosperm je već
stvorio zalihe hrane u obliku bjelančevina, ulja i škroba.
klijanju (najčešće kod jednosupnica, ali i postoji i kod nekih dvosupnica, poput ricinusa).
Dio embrija ispod mjesta na kojem se drže supke (grč. hypo - ispod) naziva se hipokotil,
a dio iznad supki je epikotil (grč. epi - iznad). Hipokotil završava klicinim korijenkom
(radicula), a na vrhu epikotila se nalazi plumula (apikalni meristem izdanka i par
minijaturnih listova koji će se razviti u prve listove biljke) (Slike 2 i 3). Iz epikotila će
se razviti izdanak (nadzemni dio biljke s stabljikom i listovima), a iz hipokotila korijenov
sustav. Embrio zajedno sa supkom/supkama obavija zaštitna sjemena lupina (“kožica”
graha, Slike 2b i 3), nastala, kao što je ranije rečeno, iz integumenta sjemenog zametka.

Nakon razvoja endosperma, zigota se počne mitotski dijeliti i razvija se zreli

biljni embrio. On ima na svakom kraju apikalni meristem (jedan za klicin korijenak, a
sjemena lupina klicin korijenak
(radicula)
plumula

supka
supka
smežurane
prva dva
supke
prava lista
hipokotil
sjemena lupina stabljika
sjemena lupina

glavni korijen
hipokotil
korijen bočni ogranak
korijena

Slika 2. Embriogeneza roda Arabidopsis (dvosupnice); (a) razvoj embrija u

sjemenci, (b) zreli embrio unutar sjemenke, (c) shematski prikaz zrelog
embrija. Slika 3. Struktura i klijanje sjemenke graha.

Vježba br. 4 58 Vježba br. 4 59

Praktikum iz Biologije II Praktikum iz Biologije II

U posljednjoj fazi razvoja dolazi do dehidracije sjemenke, odnosno ona gubi vodu odnjeti tisućama kilometara daleko da prokliju, ponekad čak na kopnu drugog

sve dok joj ukupni sadržaj vode ne bude tek 5-15% težine. Embrio, okružen kontintinenta.

endospermom i/ili povećanim supkama, prestane rasti dok sjemenka ne proklija. 4. Autokorija je karakteristična za tzv. plodove pucavce koji se otvaraju vrlo naglo

i eksplozivno, pucanjem i iz kojih sjemenke bivaju izbačene na prilično velike

udaljenosti. Obično se radi mehanizmu koji uključuje elastično savijanje tkiva

Razvoj i graña plodova
ploda.
Oprašivanje uzrokuje hormonalne promjene u biljci koje onda uzrokuju razvoj 5. Antropokorija je rasprostiranje sjemenki (odnosno biljaka) uz pomoć čovjeka.
plodnice u plod, usporedo s razvojem sjemenki iz sjemenih zametaka (iz neoprašenih Kada sjemenka doñe u povoljne uvjete (npr. u kontakt s dovoljno vlažnim tlom, na
cvjetova većinom ne nastaju sjemenke i plodovi). Plod (fructus) je biljni organ koji služi prikladnu temperaturu i količinu svjetlosti), ona proklija i iz nje izraste nova biljka tj.
zaštiti i rasprostiranju sjemenki, te time i širenju biljaka na nova područja. Razvija se iz novi sporofit.
plodnice s pripadajućim sjemenim zamecima, a ponekad i iz okolnih tkiva. Plod je, poput
plodnica
cvijeta, organ karakterističan za kritosjemenjače.
zigota
Rasijavanje sjemenki vrši se na različite načine, ovisno o grañi ploda:
sjem. zametak
1. Anemokorija je rasprostiranje sjemenki vjetrom. Anemokorni plodovi su suhi i
zreo plod; ostali cvjetni
cvijet nakon
imaju različite nastavke koji im olakšavaju rasprostiranje vjetrom. Primjeri su dijelovi su otpali latice se suše
opolodnje
plod javora, perutka, koji ima krilca koja omogućuju lakše letenje, Slika 12, i plod

maslačka, roška, s perastim nastavkom pomoću kojeg lebdi na vjetru.

2. Zookorija je rasprostiranje sjemenki uz pomoć životinja. Postoje razni načini razvoj embrija

kako životinje mogu raznositi plodove odnosno sjemenke biljaka:

a. Epizookorija - plodovi imaju na sebi adhezivnu sluz, te različite kukice i razvoj ploda
iz plodnice razvoj sjemenke
druge nastavke kojima se pričvrste za dlaku i perje životinja. iz sjemenog
b. Endozookorija je rasprostiranje sjemenki preko probavnog trakta zametka

životinja. Životinje pojedu endozookorne plodove, a sjemenke se na nova Slika 4. Razvoj ploda.

područja rasprostiru izmetom. Primjer su svi sočni, jestivi plodovi.

Tijekom razvoja ploda (Slika 4) stijenka plodnice se pretvara u usploñe
Najčešće životinje uključene u ovaj način rasprostiranja sjemenki su
(perikarp), stijenku ploda. Kako plodnica raste, ostali dijelovi cvijeta (latice, lapovi itd.)
ptice i sisavci.
se najčešće osuše i otpadnu. Meñutim, kod nekih kritosjemenjača se ne samo plodnica
3. Hidrokorija je rasprostiranje sjemenki vodom. Većina vodenih biljaka, kao i neke
već i drugi cvjetni i cvatni dijelovi mogu razviti u strukture koje ulaze u sastav ploda. Na
kopnene, su hidrokorne. Ekstreman primjer hidrokorije su palme, koje često
primjer, plod jagode je u ustvari povećana cvjetna os koja nosi mnogo tučkova (Slika 8,
rastu blizu obala mora. Njihove plodove, kokosove orahe, vodene struje mogu
Vježba 3). Svaka «točkica» u jagodi je jedan sjemeni zametak i u botaničkom smislu

Vježba br. 4 60 Vježba br. 4 61

Praktikum iz Biologije II Praktikum iz Biologije II

jedan plod, jer se svaka od njih razvila iz po jedne plodnice. Stoga jagoda spada u tzv.

zbirne plodove (plodovi koji nastaju iz više plodnica istog cvijeta).

Plodovi su prema grañi vrlo raznoliki, pa je i podjela plodova ponešto komplicirana

(Slika 5). Mogu se podijeliti ovisno o grañi usploña razlikuju na suhe (npr. kikiriki) i sočne

(npr. jabuka, jagoda, trešnja). Ovisno o tome da li se otvaraju ili nakon dozrijevanja

ostaju zatvoreni oko sjemenki, plodovi se dijele na pucavce i nepucavce. Nadalje, plodovi

mogu, ovisno o biljnoj vrsti, sadržavati jednu ili više sjemenki (jednosjemeni i

višesjemeni plodovi). Pri klasifikaciji se takoñer uzima u obzir i broj plodnih listova koji
grade plodnicu, te je li plod nastao iz jedne plodnice (jednostavan plod) ili iz više njih

(složeni plod). Složeni se plodovi dijele na zbirne (ako su nastali iz više plodnica jednog

cvijeta, npr. jagoda) i skupne (ako su nastali čitavog cvata, npr. ananas) (Slika 5).

Perikarp se kod sočnih plodova često diferencira u tri sloja: površinski tanki

egzokarp, sočan i mesnati središnji sloj mezokarp i unutrašnji endokarp koji okružuje

sjemenke. Primjer je marelica u kojoj je koštica grañena od tvrdog endokarpa koji

okružuje sjemenku (Slika 15).

Plodovi čine najveći dio ljudske prehrane. Tu spadaju razni sočni plodovi (voće i

povrće), ali i razne žitarice koje spadaju u porodicu trava. To su kukuruz, pšenica, riža i

druge biljke. Često se misli da su "zrna" koja jedemo sjemenke, ali to nije točno.

Zapravo se radi o plodovima s jednom sjemenkom s kojom je srastao suhi perikarp.

Slika 5. Shema osnovne podjele plodova.

Vježba br. 4 62 Vježba br. 4 63

Praktikum iz Biologije II Praktikum iz Biologije II

Klasifikacija plodova 1.1.1.3. MAHUNA (legumen)

Plod grañen od jednog plodnog lista koji se otvara na dva šava. Tipičan je plod
1. Jednostavni plodovi – nastali iz jedne plodnice biljaka iz porodice mahunarki (Fabaceae) kao što

su grah, slanutak i kikiriki (Slika 8).

1.1. Suhi plodovi

1.1.1. Suhi višesjemeni pucavci

1.1.1.1. TOBOLAC (capsula)

Sastoji se od 2 ili više plodnih listova, a

Brassica sp.
otvara se na različite načine. Neki tobolci
Slika 8. Različiti oblici mahuna.
pucaju duž šavova (mjesta spajanja plodnih

listova) (Slika 6), npr. kod ljiljana. Neki se

otvaraju porama i kroz njih izbacuju sjemenke

1.1.1.4. KOMUŠKA (siliqua) i KOMUŠČICA
(npr. plod maka), a neki na vrhu imaju poklopac
(silicula) zatvorena
koji se otvara i tada izlaze sjemenke. otvorena KOMUŠKA
Plodovi svojstveni biljkama iz porodice

krstašica (Brassicaceae). Nastaju iz plodnice Lunaria sp.

grañene od dva plodna lista koja je po sredini
Slika 6. Tobolac (capsula).
pregrañena nepravom pregradom na dva

pretinca (Slika 11, Vježba 3). Komuščica je

1.1.1.2. MJEHUR (folliculus) otprilike jednako duga i široka, a komuška je 2 otvorena
zatvorena
Vrsta ploda pucavca koji je nastao iz plodnice KOMUŠČICA
ili više puta duža od svoje širine. Komuščicu ima
grañene od jednog plodnog lista (Slika 7). Nakon Slika 9. Komuška i komuščica.
npr. rusomača, a komušku rotkva (Slika 9).
dozrijevanja puca duž trbušnog šava, za koji je

prihvaćeno sjemenje. Ovakav plod imaju npr.

kukurijek i magnolija. 1.1.2. Suhi jednosjemeni nepucavci

1.1.2.1. ROŠKA (achenium)

Jedna sjemenka leži slobodno unutar ploda

sjemenka
grañenog od jednog plodnog lista. Roška je
Slika 7. Zbirni mjehur - više
mjehura nastalih iz karakteristična za biljke iz porodice glavočika
cvijeta s više plodnica.
(Asteraceae) poput maslačka, tratinčice i suncokreta Slika 10. Plod suncokreta
(Helianthus annuus),
(Slika 10).
roška.

Vježba br. 4 64 Vježba br. 4 65

Praktikum iz Biologije II Praktikum iz Biologije II

1.1.2.2. PŠENO (caryopsis) bobe, mezokarp, se sastoji od velikih stanica tankih stijenki bogatih slatkim sokom.

Suhi plod nepucavac s jednom sjemenkom čije su Endokarp, za razliku od koštunice, nikad nije drvenast. Plod bobu imaju npr. trs (grožñe),

stijenke srasle s usploñem. Pšeno je svojstveno porodici trava ribizl, bršljan, banana, kava i rajčica.

(Poaceae) i nalazimo ga kod pšenice, kukuruza (Slika 11), ječma,

1.2.2. HESPERIDIJ (hesperidium)
zobi itd.
Sočan plod sličan bobi samo što je egzokarp žive boje (najčešće žute ili
Slika 11. Plod kukuruza
(Zea mays), narančaste), žljezdast i aromatičan, mezokarp spužvast, ali nije sočan, a endokarp sočan
1.1.2.3. ŽIR (glans) pšeno.
i grañen od ispregrañenog staničja (Slika 13). Nastao je iz nadrasle sinkarpne plodnice.
Suhi jednosjemeni nepucavac koji je pri osnovici obavijen čaškastom izraslinom
Ovaj plod je svojstven vrstama roda Citrus (naranča, limun, mandarina itd.).
koja nastaje bujanjem stabljičnih ili lisnih dijelova cvijeta a zove se kupula. Žir je plod

npr. hrasta i bukve. aromatičan kožasti

egzokarp mezokarp

1.1.2.4. ORAH (nux) i ORAŠČIĆ (nucula) endokarp

jedan odjeljak plodnice
I orah i oraščić su suhi jednosjemeni nepucavci tvrda drvenasta usploña.

Sjemenka nije srasla s usploñem već slobodno leži u plodu. Razlikuju se po tome što je
sjemenka
oraščić manjih dimenzija i posjeduje različite vrste prilagodbi za raznošenje kao što su
egzokarp
krilca, dlake i kuke. Plod oraščić imaju konoplja (Cannabis sativa) i lipa, a orah je npr.

plod lijeske (poznat pod imenom lješnjak).

Slika 13. Hesperidij.

1.1.2.5. PERUTKA (samara)

Perutka je krilati ili okriljeni suhi plod nepucavac sastavljen od 1.2.3. TIKVA (pepo)
dva plodna lista. Kožasta opna ili krila služe raznošenju vjetrom. Plod Ovo je višesjemeni sočni nepucavac nastao iz podrasle plodnice i cvjetišta

perutku imaju npr. brijest i javor (Slika 12). (receptaculum). Plodnica je izgrañena od tri do pet plodnih listova. Pravi plod tvori samo
Slika 12. Perutka.
središnji dio tikve, dok je rubni, libivi dio nastao iz cvjetišta. Plod je svojstven biljkama

iz porodice bundeva, Cucurbitacae (bundeva, krastavac, dinja, lubenica, tikvica itd.).

1.2. Sočni plodovi

Svi sočni plodovi su nepucavci. 1.2.4. JABUKA (pomum)

Plod svojstven nekim biljkama iz porodice ružovki kao što su jabuka, kruška, dunja

1.2.1. BOBA (bacca) i oskoruša. Pravi plod, nastao iz podrasle plodnice (vidi Sliku 7c u Vježbi 3), čini samo
Sočni plod potpuno mesnata usploña. Nastaje iz nadrasle plodnice grañene od središnji dio jabuke, do kožaste opne, unutar kojeg se nalazi nekoliko pretinaca sa
jednog ili više plodnih listova koji sadrže jednu ili više sjemenki. Egzokarp se sastoji od sjemenkama. Ostatak tj. veći dio sočnog ploda razvije se iz vrčasto udubljenog cvjetišta
jednog sloja stanica povrh kojeg se nalazi voštana kutikula (npr. kod grožña). Mesnati dio (Slika 14).

Vježba br. 4 66 Vježba br. 4 67

Praktikum iz Biologije II Praktikum iz Biologije II

njuška tučka 2. Složeni plodovi – nastali iz više plodnica

vrat tučka
lapovi
prašnik 2.1. Zbirni plodovi – nastali iz više plodnica jednog cvijeta
ostaci prašnika

2.1.1. JAGODA (fragum)

Sočni plod u tvorbi kojega sudjeluje izbočeno cvjetište na kojemu je smješteno
latica
mnogo (nadraslih) plodnica. Nakon oplodnje izbočeno cvjetište postane mesnato, a iz
lap
sjemenka
plodnica torus svake se plodnice razvije po jedan sitni plodić – jednosjemeni oraščić. Plod je svojstven
sjemeni zametak prov. snopići
vrstama roda jagoda (Fragaria) (Slika 8 iz Vježbe 3).
endokarp
Slika 14. Cvijet i plod jabuke.
2.1.2. ŠIPURAK (cynarrhodium) perikarp
Plod vrsta iz roda ruža (Rosa) koji se sjemenka
1.2.5. KOŠTUNICA (drupa)
sastoji od boci sličnog izdubenog cvjetišta u
Mesnati sočni nepucavac koji se razvija iz obrasle plodnice grañene od jednog koštunica
kojem se nalazi mnogo oraščića.
plodnog lista. Mezokarp je najčešće sočan (katkad može biti suh i tvrd, npr. kod badema
izbočeno
ili vlaknast npr. kod kokosova oraha) i obavija tvrdu drvenastu košticu (endokarp) unutar ostaci
2.1.3. MNOGOKOŠTUNICA (polydrupa) cvjetište
prašnika
koje se najčešće nalazi jedna sjemenka. Koštunicu imaju šljiva, breskva, trešnja, badem, Sočni plod grañen od mnogo sitnih

marelica itd (Slika 15). koštunica (Slika 16). Svojstven predstavnicima

roda Rubus kao što su kupina i malina.

Slika 16. Mnogokoštunica.

sjemenka

endokarp 2.2. Skupni plodovi – nastali iz više plodnica čitavog cvata

U razvitku pojedinog ploda mogu sudjelovati i dijelovi ocvijeća.

mezokarp perikarp

egzokarp 2.2.1. DUDINJA (morum)

Sočni skupni plod kod kojeg svaki pojedini sitni plod predstavlja malu koštunicu.

Dudinja je svojstvena za vrste roda dud (Morus).

Slika 15. Graña sočnog ploda (marelica).

2.2.2. SMOKVA ili SIKONIJ (syconium)
Sikonij je sočni skupni plod smokve gdje cvat ima oblik vrčasto izdubljene osi

ispunjene s mnogo plodnica. One se nakon oplodnje zajedno s ocvijećem i osi pretvaraju u

kuglast ili kruškast sočan plod. Pojedini plodići su oraščići.

Vježba br. 4 68 Vježba br. 4 69

Praktikum iz Biologije II Praktikum iz Biologije II

2.2.3. ANANAS
PRILOG: KLJUČ ZA ODREðIVANJE PLODOVA:
Ananas takoñer nastaje od čitavog cvata. Pojedini plodovi se nalaze na mesnatoj

cvatnoj osi. 1. Sočni plod.................................................................................................................................... 2

1. Suhi plod ...................................................................................................................................... 8

2. Jednostavan plod (razvio se iz jednog cvijeta s jednom plodnicom) ................................. 3

Zadatak 1: Odreñivanje plodova. 2. Složeni plod (razvio se iz više od jedne plodnice) ................................................................ 7

Biljni materijal: plodovi različitih biljnih vrsta 3. Endokarp je tvrd i drvenast te okružuje jednu sjemenku .................................... koštunica

Dobit ćete plodove različitih biljnih vrsta. Proučite ih te uz pomoć skripta i 3. Plod s više od jedne sjemenke ................................................................................................. 4

Ključa za odreñivanje plodova u Prilogu odredite o kakvim se plodovima radi. Zašto 4. Unutar ploda postoji kožasti ili opnasti ovoj, a sočni dio ploda se većinom sastoji od

pripadaju u tu skupinu? Nacrtajte i objasnite! tkiva receptakuluma ............................................................................................................ jabuka

4. Bez kožastog ili opnastog ovoja unutar ploda ....................................................................... 5

5. Plodnica podrasla ................................................................................................................. tikva

5. Plodnica nadrasla ....................................................................................................................... 6

6. Egzokarp je tanak; sočan plod potpuno mesnata usploña ............................................. boba

6. Egzokarp je žive boje (žute, narančaste), žljezdast i aromatičan ................... hesperidij

7. Plod se razvio iz jednog cvijeta s više od jednog tučka ..................................... zbirni plod

7. Plod se razvio iz čitavog cvata ...............................................................................skupni plod

8. Nepucavac (obično samo jedna sjemenka) ........................................................................... 9

8. Pucavac (obično više sjemenki) ...............................................................................................13

9. Plod ima krilca .................................................................................................................perutka

9. Plod bez krilaca .........................................................................................................................10

10. Perikarp je tvrd i drvenast ................................................................................................... 11

10. Perikarp je tanak ....................................................................................................................12

11. Plod je pri osnovici obavijen čaškastom izraslinom (kupulom) .........................................žir

11. Plod nije pri osnovici obavijen kupulom ........................................................ orah ili oraščić

12. Stijenke sjemenke su srasle s tvrdim usploñem; porodica trava ........................... pšeno

12. Sjemenka nije srasla s usploñem već leži slobodno u plodu; biljka iz porodice

glavočika ................................................................................................................................... roška

13. Plod nastao iz plodnice grañene od više (rijetko 2) sraslih plodnih listova; otvara se

na različite načine (puca po šavu, ili se otvara porama ili poklopcem) ........................ tobolac

Vježba br. 4 70 Vježba br. 4 71

Praktikum iz Biologije II

13. Plod nastao iz plodnice grañene od 1 ili 2 plodna lista, puca po dužini ...........................14

14. Plod nastaje iz dva plodna lista, a po sredini je pregrañen nepravom pregradom

(replum) na dva pretinca (loculi), porodica krstašica ..............................................................15

14. Plod u svojoj unutrašnjosti ne sadrži nepravu pregradu (replum)...................................16

15. Dužina ploda je približno jednaka širini................................................................ komuščica

15. Plod je 2 ili više puta dug nego širok ........................................................................ komuška

16. Plod se otvara duž jednog šava (na koji su pričvršćene sjemenke), nastao je iz jednog

plodnog lista .......................................................................................................................... mjehur

16. Plod je grañen od jednog plodnog lista, a otvara se duž dva šava; porodica mahunarki

............................................................................................................................................... mahuna

Vježba br. 4 72