Professional Documents
Culture Documents
Prirodnomatematički fakultet
Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine
Ud ž j
Udruženje za unapređenje zaštite životne sredine
đ j š i ži di
„Novi Sad“
PRELIMINARNI I PRIMARNI
TRETMAN OTPADNIH VODA
Dr Srđan Rončević
Novi Sad 25. septembar, 2014.
Preliminarni tretman ili
prethodna obrada otpadnih voda
th d b d t d ih d
• uklanjanje
uklanjanje krupnije materije na rešetkama i sitima,
krupnije materije na rešetkama i sitima,
uklanjanje peska, kontrola mirisa i merenje protoka
• štiti uređaje i cevovode od oštećenja i zagušenja
j j g j
Procesi sa rešetkama i sitima
oces sa ešet a a s t a
za slučajeve
hidrauličkog
preopterećenja
• Brzina proticanja otpadne vode kroz kanal sa rešetkom:
0,3‐1,0 m/s (preporučuje se 0,45 m/s), da ne bi došlo
do taloženja i stvaranja naslaga susp. inertnih materija.
4
• Obično se koriste
– rešetke sa razmakom između šipki 15‐20‐25 mm
(ređe 50 mm) i debljinom šipki 5‐10 mm,
– ispred kojih se mogu postaviti vrlo grube rešetke za
zadržavanje veoma velikih komada, debljine šipki i
do 25 mm i razmaka 100
100‐150
150 mm
Tipične vrednosti pojedinih veličina kod
grubih rešetki
5
fine rešetke
• čiste
čiste se ručno ili
se ručno ili
mehanički
• „češljevi" ili grabulje
„ j g j
sa kojima se rešetke
čiste sa uzvodne ili
nizvodne strane, a koji
se uključuju po
potrebi ili povremeno
potrebi ili povremeno
• kontroliše se razlika nivoa vode ispred i iza, kako bi se
praktično otklonila mogućnost njenog začepljivanja i
6 izbegla eventualna havarija
Drugi korak:
SITA
• uklanjanje
j j suspendovanog
p g i pplivajućeg
j g mat.
dimenzija od oko 1 pa do nekoliko mm
• u fabrikama izdvajanje
j j neprerađenih
p sirovina ili
proizvoda ‐ smanjenje gubitaka
y nerđajući čelik ili neki drugi
materijal otporan na koroziju
y žičana mreža ili perforirani lim
sa kružnim otvorima ili
prorezima
7
• u obliku diska, bubnja ili beskrajne trake
• sito mora biti zaštićeno od grubog materijala
it biti štić d b t ij l
prethodno postavljenom rešetkom
Rotaciono mikrosito
bubanj je pokriven sa tkaninom
8
Rotaciono sito na
izlivu kišnice:
1. odvod prečišćene
vode;
2 spiralni
2. i l i kkanal;
l
3. sito;
4. suženje;
5 odvod nečistoće sa
5.
sita;
6. bunar za plovak koji
automatski uključuje
sito;
7. Odvod nečiste vode;
8. ustava za
regulisanje razblaženja
pri kome sito počinje
da radi;
9. dovodni kanal
9
• hidraulički gubitak kroz rešetke ili sito u eksploataciji
zavisi od karakteristika otpadne vode i sistema čišćenja i
uvek je veći od gubitka kroz čistu rešetku ili sito
• prilikom projektovanja
j j i eksploatacije
j ovih uređaja j definiše
samo maksimalni hidraulički gubitak koji se može pojaviti
11
Obrada i odlaganje materijala sa
rešetki i sita
y količina materijala
j zavisi od njegovog
j g g sadržaja j u
otpadnoj vodi i od gustine rešetke/sita
y može da se usitni i obradi zajedno sa otpadnom
vodom (češće sa muljevima) ili se mora ukloniti:
1. zakopavanjem (pogodno samo za manje količine)
2. iznošenjem na deponije komunalnog smeća ili
specijalne deponije
3. aerobnom ili anaerobnom biološkom obradom
4. spaljivanjem (ekonomično samo za veoma velike
količine)
12
nakupljeni
pj materijal
j ima
obično vlagu 85-90%
pre spaljivanja, a obično i pre
iznošenja na komunalne
j
deponije zahteva se delimično
obezvodnjavanje (presovanjem,
eventualno centrifugisanjem) do
eventualno centrifugisanjem) do
oko 65% vlage
1
3
Uklanjanje inertnog materijala:
h
hvatači peska
či k
• „pesak" ‐
„p suspendovane čestice inertnog, tj. bionerazgradljivog
p g, j g j g
materijala u otpadnoj vodi čije su specifične mase, odnosno
brzine taloženja, mnogo veće od čestica organskog
biorazgradljivog materijala
biorazgradljivog materijala
• Tu spada: pesak, šljunak, zemlja, šljaka, pepeo, i slično
• i deo
d teško
t šk i sporo biorazgradljivog
bi dlji materijala
t ij l većih
ćih dimenzija:
di ij
ljuske od jaja, ljuske i koštice i semenke voća i povrća, i slično; pa i
komadi biološki lako razgradljivog materijala kao što su ostaci
hrane
• Istaloženi „pesak" (sem iz aerisanih komora) može da sadrži i do
50% pa i više,
50%, iš biorazgradljivih
bi dlji ih organskih
kih materija.
t ij
14
• veća brzina taloženja „peska" od organskog materijala
• izborom pogodne brzine toka otpadne vode „pesak“
se izdvaja a organske suspendovane čestice odnose
dalje
• uklanjanje čestica „peska" većih od 0,15 ili 0,2 mm
odlaze
dalje…
15
• Inertni materijal izaziva
abraziju i ubrzano habanje pokretnih delova
stvara naslage, taloge koji se teško čiste
• U zavisnosti od toga na koji način se reguliše
t k t d
tok otpadne vode hvatači peska se dele na:
d h t či k d l
1. protočne,
2 taložne i
2. t l ž i
3. aerisane komore.
16
Protočne komore
• pogodan za PPOV malih i manjih kapaciteta
• kanali sa regulisanom brzinom toka otpadne vode na
oko 0,3 m/s
• Istaloženi materijal se
ređe uklanja ručno (komore u paru: jedna je u
funkciji a druga se čisti),
a najčešće nekim od mehaničkih uređaja, obično
k bi ij
kombinacijom grebača i elevatora ili pužnog
b č i l ili ž
transportera
17
18
Taložne komore
Taložne komore
tzv detritus tankovi
tzv. detritus tankovi
(detritus – mineralna zrnasta onečišćenja)
y taložnik sa
kratkotrajnim
kratkotrajnim
zadržavanjem otpadne
vode, 3‐5
vode, 3 5 minuta
minuta
y Taložna komora se
postavlja u glavni
kanalizacioni vod;
deflektorima se
postiže približno
tiž ibliž
pravolinijski tok kroz
komoru a rotirajući
komoru, a rotirajući
grebači izbacuju talog
19
Taložna komora kombinovana sa
kanalom za pranje taloga
Taložnik za
l ž k
pesak sa
kružnim
kružnim
tokom
20
Aerisane komore
izdvajanje inertnog
taloga
l
pranje od organskih
materijala
materijala
bez mehaničkih uređaja
Klasifikator p
peska sa ispiranjem
p j
Ciklon vodom i uklanjanje organske
PESAK frakcije
Egalizacija ujednačavanje protoka
i t ć j t d ih d
i opterećenja otpadnih voda
• smanjenje
j j varijacija
j j u p protoku kako bi se mogla
g
postići približno konstantna brzina proticanja
• poboljšana efikasnost i kontrola postrojenja
• prečišćavanje
industrijskih
otpadnih
t d ih vodad i
• otpadnih voda
naselja koja ima
zajedničku
kanalizaciju
( t
(atmosferska
f k +
24
komunalna)
Prednosti ujednačavanja
protoka
• bazen
bazen za ujednačavanje protoka dovoljne
za ujednačavanje protoka dovoljne
zapremine da izravna neravnomernosti
protoka u željenom vremenskom periodu
protoka u željenom vremenskom periodu
• oprema za mešanje (ujednačavanje sastava
otpadne vode) i unošenje vazduha u
t d d )i š j d h
otpadnu vodu (da se ne stvore septični
uslovi)
l i)
• uređaji za evakuaciju otpadne vode iz
bazena
26
Mesto postrojenja za
ujednačavanje protoka
• Nekad nakon primarnog a pre biološkog tretmana ‐ smanjenje
problema sa muljem i penom.
penom
• Ispred primarnog tretmana:
obezbediti dobro mešanje kako bi se sprečilo taloženje
čvrstih materija i varijacije koncentracije, i
odgovarajuća aeracija da bi se sprečilo nastajanje problema
sa neprijatnim
p j mirisima.
27
Uklanjanje ulja i masti:
hvatači masti
č
• Iz otpadne vode je potrebno ukloniti materije lakše od vode:
p j p j
ulja i masti; komadiće sapuna, plute, drveta; ljuske voća i
povrća; i slično.
• Te materije otežavaju prečišćavanje.
T t ij t ž j čišć j
– Naročito se to odnosi na mineralna ulja, u otpadnim vodama
industrije nafte i petrohemijske industrije, ali i u otpadnim
vodama velikih servisa za motorna vozila i pojedinih pogona
mašinske industrije.
• Materije lakše od vode se uklanjaju tako što se usporavanjem
j j j p j
toka vode omogući njihovo isplivavanje na površinu, sa koje se
skupljaju na pogodan način.
28
Hvatač masti sa aeracijom. Nije prikazan mehanizam za
ulanjanje ulja i masti
29
30
31
• preostaje da se uklone suspendovane čestice čija specifična
masa nije mnogo veća od specifične mase vode (i koje se
prevashodno sastoje od organske materije)
• suspendovane čestice se uklanjaju gravitacionim taloženjem,
flotacijom sa vazduhom (eventualno filtracijom)
33
3
4
Mirisi i kontrole mirisa
36
Kružni taložnik
skupljač pene, skimer
Izlaz vode
grebač za muljj
g
izlaz mulja ulaz otpadne vode
Kvadratni taložnik ‐ ugaoni čistači i betonski nagibi u ćoškovima
Pravougaoni taložnik
g
• Uobičajeno je da, kada se
most kreće niz tok strugač
most kreće niz tok, strugač
je gore, dok je skimer
masnoće dole. Kada se most
kreće suprotno protoku
strugač je dole da pomera
mulj do šahta dok je sečivo
mulj do šahta dok je sečivo
skimera podignuto.
39
Tipične dimenzije primarnog
p j p g
taložnika
40
• neka ppostrojenja
j j za tretman ubacuju
j višak aktivnogg
mulja u primarni taložnik kako bi se poboljšalo
taloženje primarnog mulja
Najčešće korišćene hemikalije
su gvožđe‐hlorid, polimeri,
soli aluminijuma i kreč.
Neophodna je oprema za
čuvanje mešanje
čuvanje, mešanje,
razblaživanje i doziranje
hemikalija
Očekivane performanse.
• Pri faktoru opterećenja od 1,0 na slici vidimo uklanjanje SS u opsegu 50‐
65% i BPK u opsegu 25‐35%. Primena hemikalija može da poveća
uklanjanje SS na 75
75‐85%
85%, sa proporcionalnim povećanjem uklanjanja BPK
• nedostatak pene ili flotirajućih materija u primarnom efluentu ili
sekundarnom influentu generalno ukazuje na dobre performanse
FINA SITA
umesto primarnog taložnika
umesto primarnog taložnika
• rotirajuća, vibrirajuća, trakasta, disk, stacionarna sa otvorima od 1
ti j ć ib i j ć t k t di k t i t i d1
do 6 mm – najčešće 1,5 mm
• na bazi pletene žice, perforirane ploče ili gustih rešetki
• sprej sa vodom pod visokim pritiskom za pranje sita ‐ s vremena na
vreme moraju skinuti i oprati od masnoće i čvrstih čestica
• uklone 15
uklone 15‐30%
30% suspendovanih materija i 15
suspendovanih materija i 15‐25% 25% BPK
BPK
• može da se smanji obim predtretmana, odnosno da nisu
potrebne fine pokretne rešetke, peskolov ili drobilice
• primarni taložnici kao
fermentacioni reaktori za
proizvodnju volatilnih
i d j l til ih
masnih kiselina koje se
koriste za uklanjanje
koriste za uklanjanje
fosfora u sekundarnom
p
procesu tretmana
Efikasnost p
primarnogg taložnika
• hidrauličko opterećenje,
• površinsko opterećenje,
• opterećenje preliva (varira sa protokom otpadne vode, površina
taložnika reguliše opterećenje preliva),
taložnika reguliše opterećenje preliva),
• hidraulično vreme zadržavanja (varira sa protokom otpadne
vode, zapremina rezervoara određuje hidrauličko vreme
zadržavanja),
zadržavanja)
• dizajn taložnika,
• karakteristike otpadne vode,
• karakteristika čestica,
• temperatura i
• količina industrijskih otpadnih voda u komunalnim otpadnim
industrijskih otpadnih voda u komunalnim otpadnim
vodama.
• efekat uklanjanja diskretnih čestica na konstatnoj brzinini
j j j
zavisi skoro u potpunosti od površine taložnika
• efekat uklanjanja flokulantnih čestica zavisi od zapremine
t l ž ik k i d j
taložnika, kao i od njegove dubine i površine
d bi i ši
• ulazni deo smanjuje brzinu otpadne vode i distribuira protok
ravnomerno kroz taložnik
• pregrade se obično postavljaju ispred izlaznih prelivnika kako
bi se sprečio gubitak plutajućih čvrstih materija
• izuzetno je važno da se omogući ujednačen tok prelivanja
otpadne vode
Karakteristike otpadnih voda
p
• Uklanjanje mulja.
mulja
• Grebači ‐ u kontinualnom i diskontinualnom režimu
• projektovano da pumpa razblažen mulj – grebači treba da rade kontinualno
• primarni taložnik kvadratan ili kružni ‐ kontinualan rad grebača mulja je
generalno neophodan jer je potrebno više vremena za pomeranje mulja do
šahta (levka) nego kod pravougaonog taložnika
• kontinualni sistem sakupljanja mulja se preporučuje
• Diskontinualan rad je neophodan ako se primarni taložnik koristi za
ugušćivanje viška mulja iz sekundarnog tretmana ili ako se primarni mulj
pumpa direktno na dehidrataciju ili jedinicu za obezvodnjavanje.
• Dobra praksa za diskontinualan rad sistema za uklanjanje mulja kod
pravougaonog tanka je da operater treba da pokrene mehanizam za
sakupljanje
k l mulja
l oko
k 1 sat pre ispumpavanja mulja l i da
d se isključi
kl č kada
k d se
pumpanje zaustavi.
Pumpanje mulja.
• Klipna, pužna ili pumpa sa dijafragmom se uobičajeno koriste za
uklanjanje mulja iz primarnog taložnika.
• Pojedinačna pumpa treba da povuče mulj samo iz jednog šahta zbog
različitih gubitaka pritisaka kroz liniju tako da ne bi došlo do povlačenja
nejednakih količina mulja iz pojedinih taložnika.
• Kratkotrajno, a učestalo ispumpavanje mulja predstavlja dobru praksu i
na taj način sprečava anaerobna digestija u levku za mulj.
mulj
• Operater prati koncentraciju na ispustu mulja i meri nivo mulja pre i
nakon pumpanja da bi obezbedio odgovarajuću učestalost i trajanje
ispumpavanja.
• Tehnike koje se koriste za merenje sloja mulja uključuju upotrebu štapa
za merenje j visine mulja,j uzorkovanje j sa različitih dubina, uzorkovanje
j
korerom i elektronsko merenje prodiranjem svetlosti.
• organoleptičkim posmatranjem (crna ili septična boja, pojačan miris i
isplivavanje/flotacija/skupljanje mulja) će navesti operatera da podesi
brzinu ispumpavanja mulja.
• na mnogim postrojenjima se koristi automatsko ispumpavanje mulja
Preporuke pri pumpanju mulja.
• Treba proveravati čistoću linije mulja i pumpi.
• Sve linije treba da budu opremljene da mogu da se čiste
sa hidrauličkim alatom ili kuglama.
• Uč t l t čišćenja
Učestalost čišć j zavisii i od
d brzina
b i u cevima,
i sadržaja
dž j
masti u mulju, peska u cevima, hemijskih sastojaka u
liniji kao i od vremenskih prilika.
prilika
• Kako vreme postaje hladnije, premazi masti postaju
debljij i tvrđi ‐ čišćenje
j linije
j mulja
j može biti češće,, npr.
p
dva puta mesečno.
• Sistemi za ispiranje se koriste za čišćenje muljnih pumpi,
usisnih creva i cevovoda za pražnjenje ‐ nekoliko minuta
ispiranja nedeljno pomaže da cevi ostanu čiste.
• Na nekim postrojenjim koristi se takođe,
Na nekim postrojenjim se takođe komprimovani
vazduh za čišćenje šahta ili usisne linije.
Uklanjanje čvrstih materija
fl t ij
flotacijom