Eselamu alejkum dragi moji učenici i učenice, pred vama je lekcija iz historije

islama koja govori o Safevidima. Zadaće ove sedmice nema... pošto nemamo časa
prije Ramazana iskoristit ću ovu priliku i vama i Vašim porodicama poželjeti sve
najbolje, da ovi koji poste lahko isposte, i da Allah dž.š. ukabuli post i oprosti nam
naše manjkavosti (amin) i učini nas boljim ljudima za dobrobit zajednice kojoj
pripadamo. Svako dobro i SELAM

SAFAVIDI

- Safavidsko carstvo je naziv za novovjekovnu iransku državu pod

safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih perzijskih carstava u
islamskoj eri. Safavidi su vladali Iranom od 1501. do 1736., a prilikom
njihovog vojno-političkog vrhunca Carstvo se protezalo i preko teritorija
današnjeg Azarbejdžana, Armenije, Gruzije, istočnog Iraka, Afganistana,
Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana, Rusije i istočne
Turske, te istočne obale Arapskog poluotoka.

- Safavidska dinastija počinje jednim sufijskim bratstvom koje je pred kraj

XIII stoljeća osnovao šejh Safijuddin iz Ardebila.
- Iz sunijskog sufijskog bratstva u XVI stoljeću šah Ismail I osnovat će moćnu
šiitsku dinastiju.

- Za prvi glavni grad safavidske države šah Ismail je odredio Tabriz. U ovom
gradu je djelovala poznata slikarska škola sa minijaturistom Kemaluddinom
Behzadom na čelu.

- Slijedeći safavidski vladar bio je šah Tahmasp, sin šaha Ismaila. On je

nastavio politički, vojno i kulturno osnaživati Carstvo.
- Safavidska dinastija ostvaruje najveću moć u doba šaha Abbasa I.
Prijestolnica Carstva u to vrijeme bila je Isfahan.

- Za vladavine šaha Abbasa djelovala je poznata Isfahanska škola filozofije i

teološke misli.
- Safavidsko carstvo prestaje postojati 1726.godine.
- Za vrijeme Safavida razvila se prepoznatljiva umjetnost izražena u
arhitekturi, minijaturnom slikarstvu, fajasnim pločicama i tkanju ćilima.

- Safavidi su najviše doprinjeli da se muslimansko umijeće izrade ćilima

konačno ostvari kao naročito cijenjena umjetnost. Oni su od proizvodnje
ćilima napravili najprefinjeniju vrstu prezijske umjetnosti, izuzetnog
kulturnog i nacionalnog značaja, sa znatnim ekonomskim učincima. U
Evropi će proizvodnja ćilima biti prepoznata kao jedna od najtipičnijih i
ujedno najcjenjenijih umjetnosti nastalih u muslimanskom svijetu.