UNIVERZITET U ZENICI

ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET

Odsjek za predškolski odgoj i obrazovanje

Alena Huskanović

IZVANUČIONIČKA NASTAVA U MOJOJ OKOLINI

Predmet: Metodika upoznavanja okoline I

Zenica, 2020
„Stoga ih valja češće voditi u školski vrt i na šetnju, da vide razne stvari, ne
samo pojedince, nego i u skladu s drugima. Neka prođu polje i šumu, brdo i
dolinu, tvronicu i radionicu, da vide kako što biva, i kako se radi; kako ratar
ore, sije i žanje, kako tesar teše, kovač kuje.“ (S.Basaričak)

Odgojno-obrazovni rad u svom počektu odvija se u prirodi, na otvorenom

prostoru. Pedagozi humanisti ponovo su istaknuli potrebu povezivanja odgojno
– obrazovnog procesa s učenikovim okruženjem. Već su se znanstvenici u
periodu Renesanse zalagali za povezivanje učenja u učionici s pojavama u
neposrednom učenikovom okruženju. Pedagozi, metodičari, didaktičari kao i
praktičari koriste različite nazive za takav način pooučavanja. Jedni ga nazivaju
metodom rada, drugi oblikom rada, a treći nastavom izvan učionice u kojoj se
primjenjuju različite metode i oblici rada. Svu nastavu koja se odvija izvan
učionice možemo nazvati izvanučionička nastava, bez obzira na mjesto i vrijeme
trajanja. U sklopu izvanučioničke nastave možemo razlikovati: posjete, izlete,
ekskurzije i školu u prirodi.

Posjetom smatramo nastavu u neposrednoj okolini škole, gdje se obrađuje

jedna nastavna jedinica u trajanju od nekoliko minuta, jednog nastavnog sata ili
dva nastavna sati.

Izletom označavamo poludnevne odlaske izvan školskih prostora radi

upoznavanja sadržaja jedne nastavne jedinice ili više njih.

Ekskurzija (lat. excursio = istrčavanje) kraće je ili duže putovanje sa

znanstvenom, kulturnom, sportskom ili zabavnom svrhom sa zadaćom da
učenici na izvornoj stvarnosti spoznaju predmete i pojave koje proučavaju u
školi.

Zastupljenost izvanučioničke nastave u nastavnom planu i program

U I razredu devetogodišnje osnovne škole izvanučionička nastava zastupljena je

pri obradi slijedećih tema :

• Porodica – posjeta porodici

• Biljke i životinje – posjeta prirodi

U II razredu devetogodišnje osnovne škole izvanučionička nastava zastupljena
je pri obradi slijedećih tema :

• Biljke i životinje – posjeta prirodi

• Porodica – posjeta porodici

• Domaće životinje – posjeta mini farmi

U III razredu devetogodišnje osnovne škole izvanučionička nastava zastupljena

je pri obradi slijedećih tema :

• Domaće životinje – posjeta farmi, posjeta seoskom domaćinstvu,

• Šume u zavičaju – organizacija izleta u šumu,

• Poznate planine u zavičaju – posjeta najbližoj planini,

• Vrijeme i prostor – izlet u bližu okolinu šume,

• Ravnice i polja u zavičaju – posjeta ravnici ili polju u zavičaju,

• Naselja u širem zavičaju – posjeta selu – gradu,

Privreda u zavičaju – organizacija nastave van učionice.

Posjetom smatramo nastavu u neposrednoj okolini škole, gdje se obrađuje

jedna nastavna jedinica u trajanju od nekoliko minuta, jednog nastavnog sata ili
dvaju nastavnih sati.

Izletom označavamo poludnevne odlaske izvan školskih prostora radi

upoznavanja sadržaja jedne nastavne jedinice ili više njih.

Ekskurzija (lat. excursio = istrčavanje) kraće je ili duže putovanje sa

znanstvenom, kulturnom, sportskom ili zabavnom svrhom sa zadaćom da
učenici na izvornoj stvarnosti spoznaju predmete i pojave koje proučavaju u
školi.
 Škola u prirodi

Škola u prirodi predstavlja vid osnovne pojmovne veze o užem i širem zavičaju,
gdje će, daleko od gradske buke, učenici moći naučiti da od prirode uzmu sve
što je dobro, a da je ujedno i sačuvaju.

Učenje o prirodi u prirodnom ambijentu je imperativ vremena i ranog učenja,

od bližeg ka daljem i u mlađem školskom uzrastu zauzima posebno mjesto u
Nastavnom planu i programu.

U ukupnom radu potrebno je imati u vidu sljedeće zadatke:

• realizovati programske sadržaje prema redovnom Nastavnom

• planu i programu, koji je u skladu s prirodnim okruženjem škole u prirodi;

Učenje u prirodi

• omogućiti i osigurati svim učenicima odjeljenja mlađeg školskog uzrasta

da u toku školovanja pohađaju školu u prirodi

• odrediti rukovoditelja škole u prirodi;

• obaveza i odgovornost realizatora škole u prirodi je stalni nadzor nad

učenicima, kojima moraju uvijek biti na raspolaganju;

• zdravstvenu pomoć osigurava davalac usluga - škola u prirodi;

• tokom boravka potrebno je ostvariti planirani fond sati predviđen

Nastavnim planom i programom za svaki predmet;

• evidentirati ukupno vrijeme koje se u svakoj aktivnosti provede tokom

realizacije nastavnih sadržaja svakog predmeta ponaosob;

• uvesti elastičan raspored, jer će vrijeme trajanja rada uvjetovati

• niz okolnosti, tako da rad može trajati i 15 minuta, ali i 60 minuta, što
zavisi od toga šta je nastavnik planirao da realizuje u određenoj
aktivnosti;

• vrijeme i prostor za ostvarivanje određenih sadržaja odredit će se poslije

uvida u sve mogućnosti koje pružaju, pa će najpogodnije vrijeme po
 nastavnikovoj procjeni biti bilo koje doba dana koje je najpogodnije i
najkorisnije za realizaciju;

• prema tome, u skladu sa suštinom provedbe ovog oblika rada u prirodi i

njenim karakteristikama, treba izbjegavati nastavu u samo jednom dijelu
dana, a u drugom slobodno vrijeme.

• Učenik treba da uči uvijek i putem nenamjernog učenja, ali da se

istovremeno igra i zabavlja koristeći prirodne resurse;

• uočavati da je priroda otvorena za one koji je poštuju, koji znaju da čitaju

njene znakove, koji razumiju njen govor;

• uživati u doživljavanju prirodnog ambijenta;

• stvoriti uvjete i održavati ugodno raspoloženje.

Pravila života:

• stalno mijenjati sudionike grupe kako bi svaku novu aktivnost

• radili s nekim drugim, a da su, ipak, uvijek svi zajedno;
• probati okuse nove hrane, "nacionalne specijalitete";
• brinuti se o sebi;
• voditi računa da u novom ambijentu niko nije sam i da svi
• imaju ista prava, obaveze i svoje potrebe.

Vrijednosti, stavovi , ponašanje

• Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove:

• prema samom sebi, prema drugima - u zajednici

• porodici, obitelji

• učenju kao cjeloživotnom procesu

• poštivati i uvažavati različite stavove

• sticati samopouzdanje i odgovornost

• građenje ekološke svijesti (značaj čistog zraka, životne sredine, boravka

u prirodi za zdravlje)
• usvajanje i korištenje naučnih dostignuća u razumijevanju svijeta u
kojem žive

• poboljšanje kvaliteta življenja usvajanje pozitivnih navika – za bavljenje

tjelesnim aktivnostima: zagrijavanje, jutarnje vježbe oblikovanja,
smirivanje organizma,igre

• pravilnog držanja tijela prilikom sjedenja, stajanja i hodanja;

• da na adekvatan način iskaže kontrolisane emocije u različitim životnim

situacijama -mimikom, pantomimom i gestama;

• da pozitivno doživljava i vrednuje život i rad u novom ambijentu.

S obzirom da je nastava razredna potrebno je: organizovati je i po grupama

koje će se smjenjivati, jer ambijent dozvoljava da kroz igru, zabavu i pjesmu
usvajaju znanja i zadovolje svoje potrebe; uskladiti dnevni ritam odmora,
spavanja, učenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih; da se
upoznaju o štetnosti psihoaktivnih supstanci (pušenje, otrovne gljive,
biljke...); da traže pomoć ako su fizički i emocionalno uznemiravani, kao i
ako su zanemarivani.

Didaktičko-metodičke napomene i preporuke

• Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava

povezanost društvenih i prirodnih pojava i poučavanje o prirodi u njenom
jedinstvu, s različitih aspekata. U skladu s tim koristiti metodologiju
aktivnog učenja, metodologiju usmjerenu na dijete.

• Ovaj vremenski period koji učenici provode u školi u prirodi pogoduje

razvoju njihovih osnovnih psihomotoričkih sposobnosti s primjerenom
frekvencijom pokreta i aktivnosti (koordinaciju pokreta, ravnotežu, finu
motoriku ruku, preciznost) u kojem igra ima posebno značajnu ulogu.

• Realizatori ostvarivanja programa su uglavnom nastavnici, dok se na

organizovanju rada u tzv. slobodnom vremenu na realizaciji kulturno -
zabavnih i sportskih sadržaja kao i u odgojnom radu s učenicima angažuju
i studenti ili stalno zaposleni u ustanovi, po mogućnosti nastavnik
tjelesnog odgoja ili da ga osigura škola u prirodi. Tako je potrebno pratiti
 u kojoj mjeri život i rad učenika u novoj sredini pod uvjetima organizacije
života i rada odgojno djeluju na učenike.

• Paželjno bi bilo da nastavnik omogući studentima nastavnih odsjeka da u

njihovom prisustvu održe bar po jedan blok-sat nastave, s tim da se
nastavnik pojavljuje kao mentor.

Ekskurzija u nastavi Moje okoline

Organizuje se sa ciljem da se uspostavi neposredni kontakt sa društvenom

stvarnošću. Ono što možemo steći putem ekskurzije, ne možemo putem drugih
oblika nastave.

Ekskurzija ima svoj značaj i u učvršćivanju odjeljenskog kolektiva. Učenici na

ekskurziji dobijaju grupne zadatke, atmosfera je drugarska, vedra. Ukoliko
postoji mogućnost da se na ekskurziji primijeni stečeno znanje, to upotpunjava
didaktičko - metodičku vrjednost ovog vida nastave.

U nastavi ovog predmeta najčešće se primjenjuju jednodnevne ekskurzije.

Organizovanje dvodnevnih ekskurzija provodi se pod uslovom da u sredini u
kojoj se škola nalazi nema svih objektivnih elemenata društva.

Ekskurzija se u Mojoj okolini izvodi putem primjene artikulacije koja se

sastoji iz sljedećih etapa:

pripremanje ekskurzije,

izvođenje i sređivanje podataka sakupljenih na ekskurziji.

Vrste nastavnih eskurzija u nastavi Moje okoline

• S obzirom na vrijeme one mogu biti:

• jednostne ekskurzije
• višesatne ekskurzije
• poludnevne ekskurzije
• cjelodnevne ekskurzije
• višednevne ekskurzije
 Cilj i zadaci nastavnih eskurzija
• Posebna vrijednost nastavnih ekskurzija je to što omogućavaju
unapređivanje odgojno-obrazovnog rada.
• Cilj je istraživanja nastavnih ekskurzija upozoriti na njihovu efikasnost u
povoljnim organizacijskim uvjetima, koji potvrđuju prednost rada izvan
učionice.
• Efikasnost se nastavnih ekskurzija ostvaruje u ponašanju učenika. Razvija
se tolerancija individualnih razlika učenika s obzirom na sposobnost
svrstavanja u zajednički rad.
• Funkcionalni zadatak ekskurzije odnose se na razvijanje najrazličitijih
sposobnosti učenika kao što su: promatranje, mišljenje i zaključivanje,
razvijanje motoričkih sposobnosti.
• Odgojni zadatak ekskurzije odnosi se na razvijanje pravilnog odnosa
prema drugima i radu, prirodnom i radnom okolišu, te skladu i ljepotama
prirode. Znatno se utječe na razvijanje svjesne discipline i drugih
vrijednosti.