Professional Documents
Culture Documents
Krivicno Procesno Pravo Ii
Krivicno Procesno Pravo Ii
Krivično pravo, odnosno krivicni postupak nalaze procesuiranje i kaznjavanje lica koju su
počinili krivično djelo.
2. Koliko krivicno procesno pravo u BiH i njenim entitetima odnosno BD poznaje oblika
posebnog krivicnog postupka i u koliko grupacije se svrstavaju?
Krivično procesno pravo u BiH, njenim entitetima i BD poznaje više oblika posebnog
krivičnog postupka. Oni se svrstavaju u dvije grupacije: redovne i skraćene (sumarni) –
posebne postupke.
Redovni krivični postupak, vodi se protiv punoljetne osobe za koju postoji vjerovatnoća da je
izvršila krivično djelo za koje je propisana kazna od preko pet godina ili dugotrajni zatvor.
1. faza istrage
2. faza optuzenja
3. glavni pretres
- Podnošenje prijave
- Provođenje istrage
- Uviđaj i vještačenja
- Pregled,obdukcija i ekshumacija
- Obustava istrage
- Okončanje istrage
- Podizanje optužnice
- Odlučivanje o optužnici
- Izjašnjavanje o krivici
- Povlačenje optužnice
- Predraspravno rociste
- Postupak za donošenje odluke o brisanju osude ili prestanku mjera sigurnosti i pravnih
posljedica osude
Tužitelj naređuje provođenje istrage ako postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično
djelo. O provođenju istrage donosi se naredba, koja sadrži: podatke o učinitelju krivičnog
djela ukoliko su poznati, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela,
zakonski naziv krivičnog djela, okolnosti koje potvrđuju osnove sumnje za provođenje istrage
i postojeće dokaze. U naredbi tužitelj će navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne
radnje treba poduzeti. Ako Tužitelj neće narediti provođenje istrage donosi naredbu da se
istraga nece provoditi ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije
krivično djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo,
ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako
postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. O neprovođenju istrage, kao i o
razlozima za to tužitelj će obavijestiti oštećenog i podnositelja prijave u roku od tri dana.
Oštećeni i podnositelj prijave imaju pravo podnijeti pritužbu u roku od osam dana uredu
tužitelja.
Kad u toku istrage Tužitelj nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana
sumnja da je osumnjičeni učinio krivično djelo, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za
prethodno saslušanje. Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni, odnosno optuženi i branitelj,
imaju pravo uvida u sve spise i dokaze. Nakon podizanja optužnice, stranke ili branilac mogu
predlagati sudiji za prethodno saslušanje preduzimanje radnji u skaldu s članom 223. ZKP
BiH
Sudija za prethodno saslušanje može potvrditi ili odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u roku
od osam dana, a u složenim predmetima u roku od 15 dana od dana prijema optužnice.
Ukoliko odbije sve ili pojedine tačke optužnice, sudija za prethodno saslušanje donosi rješenje
koje se dostavlja tužiocu. Protiv ovog rješenja žalba se podnosi u roku od 24 sata. O žalbi
odlučuje vijeće iz člana 24. stava (7) ZKP BiH u roku od 72 sata.
Kada se potvrde pojedine ili sve tačke optužnice, osumnjičeni dobiva status optuženog. Sudija
za prethodno saslušanje dostavlja optužnicu optuženom i njegovom braniocu. Sudija za
prethodno saslušanje dostavit će optužnicu optuženom koji je na slobodi bez odgađanja, a ako
se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvrđivanju optužnice. Sudija za prethodno
saslušanje obavijestit će optuženog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optužnice ima
pravo na podnošenje prethodnih prigovora, da će ročište o izjašnjavanju o krivici biti
zakazano odmah nakon donošenja odluke o prethodnim prigovorima, po isteku roka za
ulaganje prethodnih prigovora, može navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na
glavnom pretresu.
Nakon odbijanja svih ili pojedinih tačaka u optužnici, tužilac može podnijeti novu ili
izmijenjenu optužnicu koja će biti zasnovana na novim dokazima.
Tužitelj može povući optužnicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvrđivanja, a nakon
toga, pa do početka glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za prethodno saslušanje koji
je potvrdio optužnicu.
U slučaju iz člana 232. stava 1. ZKP BiH, postupak se obustavlja rješenjem, a o čemu se
odmah obavještavaju osumnjičeni, odnosno optuženi i branitelj, kao i oštećeni.
12. Prije pocetka glavnog pretresa postupak se moze obustaviti izdavanjem (dopuniti)
Na zahtjev stranaka ili branitelja glavni pretres se može odložiti rješenjem sudije, odnosno
predsjednika vijeća ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je optuženi nakon izvršenog
krivičnog djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje druge smetnje da
se glavni pretres uspješno provede. Rješenje kojim se odlaže glavni pretres unijeće se u
zapisnik i, po mogućnosti, odrediti će se dan i sat nastavka glavnog pretresa.
- Faza istrage
- Faza optuženja
- Glavni pretres
· Skraćeni postupak predstavlja onaj postupak koji ne obuhvata sve faze kroz koje prolazi
redovni krivični postupak, zbog specifičnosti koje stoje na strani optuženog, njegovog statusa
i slično.
· Dobar primjer skraćenog postupka je postupak za izdavanje kaznenog naloga, koji se vodi
protiv punoletnog izvršioca krivičnog djela za koje je propisana novčana kazna kao glavna
kazna ili kazna zatvora do pet godina.
Prijava se podnosi tužitelju, pisano ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja
podnosi prijavu upozorit će se na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit
će se zapisnik, a ako je prijava saopćena telefonom sačinit će se službena zabilješka. Ako je
prijava podnesena sudu, ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u
Federaciji oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti tužitelju.
Tužitelj okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići
optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu. Prije okončanja istrage tužitelj će
saslušati osumnjičenog, ukoliko ranije nije bio saslušan. Ako se istraga ne završi u roku od
šest mjeseci od donošenja naredbe o provođenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga
okončala poduzet će kolegij tužilaštva. Optuznica se ne moze podici ako osumnjiceni nije bio
ispitan.
ü Optužnica sadrži:
a) naziv suda,
c) opis djela iz kog proizlaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto učinjenja
krivičnog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i ostale
okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi,
f) rezultat istrage,
(2) Jednom optužnicom može se obuhvatiti više krivičnih djela ili više osumnjičenih.
(3) Ako se osumnjičeni nalazi na slobodi u optužnici se može predložiti da se odredi pritvor, a
ako se nalazi u pritvoru može se predložiti da se pritvor produži ili da se pusti na slobodu.
17. Ako tužitelj ili osoba koja ga zmjenjuje i koja je uredno pozvana ne dođe na glavni
pretres.glavni pretres će se odložiti (zaokruzit)
U toku sprovođenja istrage Tužitelj može poduzeti sve istražne radnje, uključujući ispitivanje
osumnjičenog i saslušanje oštećenog i svjedoka, vršenje uviđaja i rekonstrukcije događaja,
postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost osumnjičenog osim u slučaju iz člana
206. ZKP BiH,nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivično djelo,ako je djelo
obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje isključuju
krivično gonjenje.
- osporava nadležnost
Odluku o isključenju javnosti donosi sudija, odnosno vijeće rješenjem koje mora biti
obrazloženo i javno objavljeno.
Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko
pet godina, ovlaštena službena osoba je dužna odmah obavijestiti Tužitelja i pod njegovim
nadzorom preduzeti potrebne mjere i istražne radnje da se pronađe učinitelj krivičnog djela,
da se spriječi skrivanje ili bjekstvo osumnjičenog ili saučesnika, da se otkriju i sačuvaju
tragovi krivičnog djela i predmeti koji mogu poslužiti kao dokazi, te da se prikupe sve
informacije koje mogu biti korisne u krivičnom postupku.
Kada je u interesu pravde da se svjedok sasluša kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom
pretresu zato što postoji mogućnost da neće biti dostupan Sudu za vrijeme suđenja, sudija za
prethopdni postupak može, na prijedlog stranaka ili branioca, narediti da se izjava tog
svjedoka uzme na posebnom saslušanju. Ukoliko stranke ili branitelj smatraju da će doći do
nestanka određenog dokaza, odnosno do nemogućnosti izvođenja takvog dokaza na glavnom
pretresu, predložiće sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju
obezbjeđenja dokaza.
27. Objasnite proces izjašnjavanja o krivici?
Izjavu o krivici optuženi daje sudiji za prethodno saslušanje u prisustvu tužioca i branioca.
Prije izjave o priznanju krivice optuženi će biti upoznat o svim mogućim posljedicama
priznanja krivice u smislu člana 230. stav (1) ZKP BiH. U slučaju da optuženi nema branioca,
sudija za prethodno saslušanje provjerit će da li optuženi razumije posljedice izjašnjavanja o
krivici, kao i da li postoje uslovi za postavljanje branioca u skladu s članom 45. stav (5),
odnosno članom 46. ZKP BiH. Izjava o krivici i datim upozorenjima unosi se u zapisnik.
Ukoliko se optuženi ne izjasni o krivici, sudija za prethodno saslušanje će po službenoj
dužnosti unijeti u zapisnik da optuženi poriče krivicu. Ako se optuženi izjasni da je kriv,
sudija za prethodno saslušanje uputit će predmet sudiji, odnosno vijeću radi zakazivanja
ročišta na kojem će biti utvrđeno postojanje uslova iz člana 230. ZKP BiH. Ukoliko se
optuženi proglasi krivim nakon završetka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu
izjavu o poricanju krivice i naknadno prizna krivicu, njegova izjava o poricanju krivice neće
biti uzeta u obzir prilikom odmjeravanja sankcije.
Kad u toku istrage Tužitelj nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana
sumnja da je osumnjičeni učinio krivično djelo, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za
prethodno saslušanje. Sudija za prethodno saslušanje može potvrditi ili odbiti sve ili pojedine
tačke optužnice u roku od osam dana, a u složenim predmetima u roku od 15 dana od dana
prijema optužnice.
Ukoliko postoji sumnja ili je očigledno da je smrt prouzrokovana krivičnim djelom ili je u
vezi s učinjenjem krivičnog djela, Tužitelj će narediti izvođenje pregleda i obdukcije. Ako je
leš već zakopan, odredit će se ekshumacija u cilju pregleda i obdukcije, o čemu će Tužitelj
zatražiti naredbu od Suda.
33. Kako sud moze da odluci u odnosu na zalbu (zalba na pvostepenu presudu)
Vijece apelacijonog odjeljenja moze u sjednici vijeca odbaciti zalbu kao neblagovremenu ili
kao nedopustenu ili odbiti zalbu kao neosnovanu I potvrditi prvostepenu presudu ili preinaciti
prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu I odrzati pretres