ROBOTIKA

lavr�etka

U prošlom broju naš je robot spašavate lj

naučio vrtjeti se ukrug i voziti u zavoju. U ovom
ćemo ga broju naučiti kako pričati, pjevati, nami­
givati očima i svjetliti u raznim bojama.
IZAZOV 1. Prepiši program i prebaci ga na svog sviraj
robota. Opiši što se dogodilo.
Pogledajmo sada što radi zadani izazov. Prva
naredba svira notu CS u trajanju 0,1 sekunde,
glasnoćom 75. Druga naredba svira notu ES
u trajanju 0,1 sekunde, glasnoćom 7S. Za kraj
odsvira notu GS u trajanju 0,4 sekunde, također
75.

Poveži oznaku s objašnjenjem.

RJE�ENJE: Robota možemo naučiti proizvoditi trajanje note glasnoća nota
zvukove na različite načine, no uvijek se polazi
od naredbe zvuk (Sound), koja je šesta po redu IZAZOV 2. Prepiši program u računalo. Opiši što
među zelenim naredbama. Opcije koje nudi ova se dogodilo.
naredba su: sviraj datoteku (Play File), sviraj ton
(Play Tone) i sviraj notu (Play Note). U ovom
izazovu koristimo opciju sviraj notu (Play Note).
Podaci koje moramo unijeti su: nota (naziv note
i oktava, npr. AS, C3), trajanje note u sekundama
(ako želimo da nota traje kraće, vrijednosti se
unose koristeći decimainu točku), glasnoća (100
je najglasnije) te opciju završetka (ako želimo da
odsvira jednom zadanu notu, ovdje treba ostati
upisan broj O).

RJE�ENJE: Pokretanjem zadanog programa,

robot će naglas, maksimalnom glasnocom 100,
reci: uGreen Color Detected." I u ovom je iza­
zovu korištena naredba zvuk (Sound), no ovoga
trajanje note glasnoća nota puta koristeći opciju sviraj datoteku (Play Fife).

_A. BC
---t ehnike 3
Parametri koje je potrebno definirati su glasnoća snimke. Snimku spremite pritiskom na tipku
i opcija završetka. Tekst koji će robot reći bira se Sove. Nakon spremanja, našu snimku dodajte u
u gornjem desnom uglu. Klikom na bijeli prostor program koristeći naredbu zvuk (Sound), opcija
u uglu otvara se padajući izbornik iz kojeg se sviraj datoteku (P/ay File). Iz izbornika u desnom
bira željeni zvuk. Riječi korištene u ovom iza­ uglu naredbe odabire se snimljen zvuk: Praject
zovu nalaze se u: Lego Sound Files -7 Colours Sounds -7 Vrtim se.
-7 Green (prva naredba), Lego Sound Files -7
Information -7 Colour (druga naredba) te Lego
Sound Files -7 Information -7 Detected (treća
naredba).
IZAZOV 3. Robot mora reći "START " i tada se
mora voziti ravno 3 sekunde. Kad stane mora
reći "STOP".
..y.....
RJEŠENJE: U ovom izazovu kombiniramo
govor i vožnju robota. Prva naredba je naredba
zvuk, a riječ START nalazi se u Lego Sound Files
-7 Information -7 Stort. Druga naredba je vožnja
robota ravno naprijed, brzinom SO, u trajanju
3 sekunde. Treća naredba je zvuk Stop: Lego
Sound Files -7 Information -7 Stop.

IZAZOV 5. Prepi ši program u računalo. Opiši

nacrtaj što se dogodilo.

IZAZOV 4. Robot mora reći "VRTIM SE!" i tada se

okrenuti sam oko sebe cijeli krug.
Postoji li zvuk "VRTIM SE"? DA NE
Snimi svoj zvuk. Pomoć: izbornik Tools -7
Sound Editor.
RJEŠENJE: Zvuk "vrtim se" ne postoji u bazi
zvukova koja dolazi s robotom. Zato ga je potreb­
no snimiti.
Postoji li zvuk "VRTIM SE"? NE
U izborniku Tools otvorite Sound Editor.
Koristeći mikrofon, snimite vlastiti zvuk.
Snimanje se pokreće pritiskom na crveni kru­
žić. Snimanje se zaustavlja pritiskom na plavi
kvadratić koji se pojavi na istom mjestu gdje se
pokretalo snimanje. Snimka se može preslušati
pritiskom na zeleni trokut. Ukoliko želite izrezati
samo jedan dio snimke, pritisnite na bijele tro­
kute pri vrhu snimke i povucite ih lijevo-desno
kako biste izabrali pravi trenutak početka ili kraja
RJEŠENJE: Zadani program crta na zaslon
robota. Tako će zaslon robota nakon pokretanja
izgledati kao ljutite oči. Slika ovih očiju će na
zaslonu stajati 2 sekunde. Nakon toga na zaslonu
ćemo vidjeti oko koje ima masnicu. Ta slika će na
zaslonu stajati 3 sekunde. Kada ne bi bilo nared­
be Wait koja čeka 2 ili 3 sekunde, ove bi se slike
toliko brzo prikazale i nestale da ih ne bismo
stigli vidjeti. Isprobajte!
Naredba za crtanje na zaslonu robota nalazi
se u zelenim naredbama, peta po redu: zaslon
(Display).

ABC
4 tehnike
 dx" slike

na ekranu

IZAZOV 7. Neka robot na svom ekranu napiše

TVOJE IME!
Pomoć: izbornik Tools -? Image Editor.
Kako bismo zadali sliku koju zelimo prikaza­
Nacrtaj kako je izgledao ekran robota.
ti na ekranu potrebno je izabrati opciju slike
RJEŠENJE: Kako bismo napravili proizvolj-
(Image), te pritisnuti na izbornik u desnom gor­
nu sliku koju želimo vidjeti na zaslonu robota,
njem uglu. Oči tražene u ovom izazovu nalaze se
moramo otvoriti Image Editor koji se nalazi u
u izborniku: Lego Image Files -7 Eyes -7 Angry
izborniku Tools. Za crtanje je najjednostavnije
(ljute oč i) i Lego Image Files -7 Eyes -7 Black eye
koristiti Pencil (gore lijevo). Ono što se nacrta
(oko s masnicom).
u prikazanoj pravokutnoj mreži bit će prikazano
Naredba Wait nalazi se u narančastom izbor­
na zaslonu robota. Nacrtana slika snima se pri­
niku, druga po redu.
tiskom na oznaku diskete (treća ikona u prvom
retku). Naziv koji damo slici pomoći će nam da
je pronađemo prilikom pisanja programa za
robota. Ovdje smo napisali ime Robi i spremili ga
pod tim imenom.
Kako bismo robota natjerali da to prikaže na
svom zaslonu, moramo u izborniku naredbe
IZAZOV 6. Neka tvoj robot na svom ekranu nacr­
zaslon (Display) izabrati Project Images -7 Robi.
ta usta koja se otvaraju i zatvaraju.

ROBI
·

·
· , ...
.
.
..
..

lIP
RJEŠENJE: Usta koja se otvaraju nalaze se u
izborniku: Lego Image Files -7 Expr essions -7
Mounth 2 open, a usta koja se zatvaraju nalaze
se: Lego Image Files -7 Expressions -7 Mounth
2 shut. Svaku od ovih slika moramo zadržati
nekoliko sekundi na ekranu kako bismo ih vidjeli
koristeći naredbu Wait. Ovdje je postavljeno
čekanje 2 sekunde.
�� -

IZAZOV 8. Prepiši program u računalo.

ABC
=ite h n l ke 5
 potrebno je ubaciti jednu narančastu naredbu
Wait i zadati koliko sekundi želimo vidjeti svjetlo.
Ovdje je izabrano crveno svjetlo jednu sekun­
du, žuto svjetlo jednu sekundu i na kraju zeleno
svjetlo jednu sekundu. Robot je tada u punoj
brzini krenuo naprijed i vozio se 3 sekunde.

Tipke na robotu svijetle -::-:---:c: bojom.

Boja tipki treperi. DA NE
Robot se vozi unaprijed. DA NE
RJE.ŠENJE: Prva naredba ovog programa Je
statusna svjetlo (Brick status light). Nalazi se kao
sedma naredba u zelenom izborniku. Izbor hoće
li statusne lampice svijetliti određuje se odabi­
rom upaljene ili ugašene žarulje ispod oznake
naredbe. Odabirom 0-1-2 određuje se kojom Postavi dvije boce u sredinu prostorije. Robot
bojom će statusne lampice svijetliti (zeleno, žuto mora napraviti "osmicu" oko boca. Prije nego
ili crvena). Posljednji podatak koji je moguće krene tipke mu moraju zasvijetliti žuto, a kad se
izabrati je hoće li svjetlo treperiti (True) ili trajno vrati na početnu poziciju mora reći "GOTOV'!
svijetliti (False).

"{:,i:-:T
treperenje ili
RJEŠENJE: Na početku programa moramo
svijetljenje
statusna svjetla upaliti u trajno žutu boju.
ugasi boje svjetla: Narančastom naredbom wait određujemo kako
upali [O] zelena će žuta boja statusnih svjetala svijetliti 1 sekun­
.!. Rese!: [l] luta du. Osmicu možemo promatrati kao dva kruga
[2] crvena
oko boca koje robot mora napraviti. Za testiranje
U ovom zadatku, statusna će svjetla treperiti je najbolje robota postaviti u sredini osmice,
žutom bojom i pri tome se voziti natrag brzinom gdje se susreću ta dva kruga. Robot će tada prvo
SO dvije sekunde. Nakon toga, žuta će se svjetla nacrtati jedan krug i vratiti se na početno mjesto
ugasiti (trajno će svijetliti zelenom bojom, čime (move tank, opcija broja okretaja, jedan motor
robot pokazuje da je spreman za sljedeći izazov). brzinom 100, drugi motor brzinom SO. Koliko
Tipke na robotu svijetle žutom bojom. okretaja motori moraju napraviti ovisi kako ste
Boja treperi. DA složili robota). S iste polazne točke, robot će
Robot se vozi naprijed. NE nacrtati drugi krug, tj. drugi dio osmice (move
IZAZOV 9. Reci robotu da trajno svijetli CRVENO tank, opcija broja okretaja, jedan motor brzinom
1 sekundu, ŽUTO 1 sekundu, ZELENO 1 sekun­ SO, drugi motor brzinom 100. Broj okretaja mora
du i tada neka u punoj brzini krene naprijed 3 biti jednak kao i u prvom dijelu osmice).
sekunde. Na kraju vožnje, robot mora reći "Gotov".
RJEŠENJE: Kako bismo stigli vidjeti da su sta­ Kako bismo to postigli moramo snimiti svoj glas
tusna svjetla zasvijetlila, nakon svake naredbe koristeći Tools -7 Sound Editor. Snimite svoj glas

ABC
6 tehnike
i dodajte naredbu sound kojom ćete pokazati
kako je robot odradio sav posao. Dr. sc. Ana Sovic Kržić

MALA ŠKOLA PROGRAMIRANJA

.�
.
-
�� liN
;,o / i r:
.
,
.

. .' Jj) F
'

..... .-

Matematičke jednadžbe mogu se riješiti no razmjerne ili obrnuto razmjerne. Pogledajmo

pomoću programa tako što se pretvore u infor­
matički oblik te se unesu brojčane vrijednosti
za varijable (nepoznanice) kako bi se nad njima
obavile matematičke operacije, a dobiveni se
rezultat može i grafički prikazati kako bi se dobila
neka krivulja. Kod rješavanja problema jednadž­
be nam mogu poslužiti kao uvjet koji stavljamo
u petlju da bi traženjem broja koji zadovoljava
uvjet dobili rješenje. Kada do rješenja matema­
tičke jednadžbe dolazimo pretraživanjem, nala­
ženjem broja sve dok se ne zadovolji postavljena
jednadžba, zapravo se koristimo računalnom
metodom rješavanja jednadžbi. To sigurno ne
znači da ne trebamo poznavati i klasične mate­
matičke metode rješavanja jednadžbi. Dapače,
ima problema koji se veoma lako riješe klasičnim
matematičkim metodama, pa čak i napamet
čisto logičkim razmišljanjem te je uključivanje
računala da pomoću njega nađemo rješenje čisti
gubitak vremena. Probleme uvijek treba razu­
mjeti i znati postaviti koristeći neka jednostavna
pravila kao što je regula de tribus numeris
(jednostavno pravilo trojno) ili zaključivanje
od množine na jedinicu i obratno, pa se često
kako to izgleda na jednom problemu.
Poblem 1. Ako 25 radnika obavi posao za
S dana za koliko će dana taj posao obaviti 60
radnika?
24 radnika ..... S dana
60 radnika ..... x dana
24 : 60 = x : S .... Radi se o obrnuto razmjernim
veličinama (povećanjem broja ljudi smanji se
broj dana)
60x=120 ............ dobili smo jednadžbu
x=120/60=2, rješenje je: 60 ljudi obavit će posao
za 2 dana.
Ovdje praktično nemamo što raditi na računa­
lu, dobivena je veoma jednostavna jednadžba.
Problem 2_ Ako 12 radnika obavi posao za
8 dana za koliko će dana taj posao obaviti 8
radnika.
Zaključivanjem od množine na jedninu dobi­
jemo da jedan radnik kad bi sam radio treba 12
puta više dana za obavljanje posla 8 . 12 = 96
-

teški i komplicirani problemi svedu na osnovne dana, a zaključivanjem od jednine na množinu

matematičke operacije.
Regula de tribus numeris pravilo je pomoću
kojega rješavamo probleme uporabom razmjera.
Pomoću ovoga pravila iz tri zadane veličine traži­
mo četvrtu. Važno je uočiti jesu li veličine uprav-
dobijemo da bi 8 radnika taj posao obavilo za
96 : 8 = 12 dana.
Problem 3. Jednu livadu pokosi 16 kosaca za
6 sati, za koliko će sati livadu pokositi 4 kosca.

ABC
tehnike 7
 Jednostavnim zaključivanjem lako se može Rješenje problema 4.b.
zaključiti da će 4 kosca trebati 4 puta više vreme­ ..
r ".!lu<",� O .. ..,....... ... ... ...
.. ... ..... .
., ,,.. ... ... ·,,'h'." '" " ...,. ... ,\1... ""..od• ....... ....
" "o., "" ', ,
na od 16 kosaca, pa će livadu pokositi za 24 sata. ,, '. , • , " , , , ·0 .... , " ", ..
" , '" , , , '" , , ,
... "
. ,. ,

" .,j,", ,. ,. ,. . .. ",.,- .. •• •

A sada treba zaista uključiti mozak: kada sam " , , o., " " ,.'' .'.
" , . ' ,.. , "" .. ,, ",. '" •• ,
jednom prilikom učenicima osmih razreda posta­ .. " o,.'
" ,
" 'J-"' , , " " , ,
,
"
, ,
"
. ' ""
'. ... " '.'
., ,' ,'" . " .' , ,'.. ". ;J,.J. '.., ..,o• • ".... o.

vio zadatak 4.c, tražio sam da ga riješe napamet

i pomalo sam ostao začuđen kad ga ni nakon
dužeg vremena nitko nije riješio. Pogledajmo u Rješenje problema 4.c.
čemu je problem.

Problem 4.
Lav pojede ovcu za 1 sat, vuk za 2 sata, pas
za 3 sata.
a) Ako jedu zajedno koliko će ovaca pojesti za
1 sat i koliko će im vremena trebati da pojedu
jednu ovcu?
b) Provjeri slučaj kad lav pojede 6 ovaca u 6
sati, vuk 3 ovce u 6 sati, pas 2 ovce u 6 sati.
e) Ako lav pojede l ovcu za 2 sata, vuk l ovcu
za 3 sata, a pas jednu ovcu za 6 sati, koliko će im
vremena trebati da zajedno pojedu ovcu (rješe­
nje problema e lako je predvidjeti - izračunati
napamet).
Program 4.
Dim As single x,y,z
Dim As single a,b,c
Dim As single I,v,p
Dim As single s
Input" Koliko ovaca pojede lav";a
Input"Za koliko vremena lav pojede ovcu";1
Input" Koliko ovaca pojede vuk";b
Input" Za koliko vremena vuk pojede ovcu
"·v
, ovce pojesti svako od njih: lav, vuk i pas za jedan
Input" Koliko ovaca pojede pas u";c
Input" Za koliko vremena pas pojede ovcu
";p
x=a/I:y=b/v: z=c/p: s=x+y+z
print x,y,z
print " U jedan sat zajedno pojedu , s ., "
II.
Rješenja 4.a i 4.b jednaka su jer su omjeri une­
senih veličina jednaki. Vidimo da su u slučaju e
traženi odgovori jednaki što je i logično, lav, vuk
i pas zajedno će pojesti ovcu u 1 sat, pa je jasno
da će u vremenu od jedan sat i zajedno pojesti
samo jednu ovcu. Dobivene jednake vrijednosti
znače da program dobro radi. Možemo zaklju­
čiti da nam je poznavanje matematičkih pravila
znatno olakšalo pisanje programa.
Problem 5. Treba riješiti problem 4.c pomoću
traženja nepoznanice koristeći jednadžbu za
odluku u For-Next petlji ako lav pojede l ovcu za
2 sata, vuk l ovcu za 3 sata, a pas jednu ovcu za
6 sati. Rješenje znamo pa će program poslužiti
samo kao provjera.
Prvo što treba napraviti je ustanoviti koliko će
(1) sat. Lav će pojesti za jedan sat x/2 ovce, vuk
x/3 ovce, a pas x/6 ovce. Zajedno će pojesti
1/2+1/3+1/6 ovce. Znači da će zajedno pojesti
čitavu ovcu [1] za x sati. tj.: (1/2+1/3+1/6) x = 1
Ovu matematičku jednadžbu možemo napisa­
ti u pogodnom informatičkom obliku pogodnom

ovaca" za odluku: x/2+x/3+x/6=1.

print "Zajedno ce pojesti u vremenu od "; Program 5.
l/s;" sati jednu ovcu." Dim x As Integer
sleep rem jednadzba s jednom nepoznanicom
Rješenje problema 4.a. rem Ako lav pojede ovcu za 2 sata,
rem vuk za 3 sata,
rem pas za 6 sati,
rem za koliko vremena će zajedno pojesti
ovcu ?
rem ------------------------------- ---------------------

ABC
8 tehnike
 rem postavi se jednadzba: (1/2+1/3+1/6)"'x
= 1 ovca
rem x/2+x/3+x/6=1
For x=l to 6
if x/2+x/3+x/6=1 then
print "Za ";x;" sat/i zajedno pojedu
ovcu"
end if
next x
sleep
Rješenje problema 5.
0'
-
[:\Do[umo!"nts and 5ettings\p[\Do!"sktop\probleml_fre
Z.. 1 � .. t/l ::".10:0.\1' ''' jJU.IO:o.\U
-
Vidimo da se rješenje slaže s onim u 4.c. Ovdje
treba dodati da je rješenje dobiveno zato što je
cjelobrojno i sve skupa je malo namješteno, ali
kako je nama bitno shvatiti načelo rješavanja
problema, to ne smeta.
Možda će vam se problemi s lavom, vukom,
psom i pojedenom ovcom učiniti okrutni, ali to
je samo fikcija - priča koja nije utemeljena na
činjenicama, nikad se takva situacija prirodno
ne može dogoditi, sve je to zamišljeno problema
radi. Stvarnost je mnogo okrutnija za životinje.
Prema podacima Svjetske organizacije za hranu i
agrikulturu (FAO) u svijetu se svake godine uzgoji
za prehranu ljudi oko S3 milijarde životinja (53
000 000 000). To znači da ljudi svakoga dana
pojedu 145 milijuna raznih životinja (145 000
000), a nisu uključene ribe i morske životinje. U
svijetu se uzgaja preko 1,2 milijarde ovaca, na
Europu od toga otpada oko 10%, a na Republiku
Hrvatsku otpada oko 0,5% ili nešto više od 600
000 ovaca. Od toga broja godišnje se pojede oko
SOO 000 ovaca od čega je 80% janjad.
1978. godine UNESCO je donio Deklaraciju o
pravima životinja.
6. Jedan radnik obavi neki posao za 8 dana,
a drugi radnik obavi taj isti posao za 10 dana.
Za koliko bi dana obavili taj isti posao da rade
zajedno?
Prvo treba odrediti koliki posao obavi svaki
radnik u jednom danu. Jedan radnik obavi 1/8
posla za jedan dan, a drugi 1/10 posla. Zajedno
obave 1/8+1/10 posla. Ako je x broj dana onda će
oni zajedno obaviti cijeli posao 11J za (1/8+1/10)
x=l. U informatičkom obliku jednadžba se može
napisati kao uvjet: 18x=80, pa se dobije rješenje
x=4,44 dana.
Program 6.
Dim x As single
rem jednadzba s jednom nepoznanicom
rem x/8+x/10=1
For x=O to 10 step 0.01
if (x/8+x/l0) > 0.999 and (x/8+x/l0) <
1 then
print
"nepoznanica je";x
end if
...... cu next x
sleep
Rješenje problema 6.
c.' l::\Documo!"nt§ and 5etting§\Pl:\De§ktop\problemi fr
"'·1""'"'''''''' .1" 1.1'1111111·'
-
Na računalu smo dobili točno rješenje, ali u
programu smo morali napraviti neke izmjene u
samoj jednadžbi jer se ne radi o cjelobrojnom
rješenju već o decimalnom rješenju. Skoro je
nikakva vjerojatnost da će rezultati dijeljenja i
zbrajanja dati točno 1, zato smo morali malo
odstupiti od te vrijednosti (0,999 bi svatko zao­
kružio na 1), ali to je ipak manje od 1 pa se lijepo
uklapa u uvjet. Rješenje je točno na dvije zna­
menke što se dobije zahvaljujući malom koraku u
For-Next petlji (step 0.01). Važno je i predvidjeti
rješenje da For-Next petlja ne vrti brojeve koji
nemaju smisla da budu rješenje jer se nepozna­
nica onda traži predugo.
Problem 7. Napravi program koji će naći rješenje
jednadžbe: 9x-1S=4x-8 pomoću For-Next petlje.
Kad se jednadžba pojednostavi, svede se na:
Sx=7, pa se x može dobiti jednostavno dijelje­
njem. Kako mi želimo naći rješenje pomoću
For-Next petlje, moramo predvidjeti rješenje
- to je lako jer dijeljenje treba dati rezultat 1,4.
Formirat ćemo petlju u raspon od O do 10 s
korakom 0.01.
Program 7.
Dim x As single
rem jednadzba s jednom nepoznanicom
rem 9x-1S=4x-8....Sx=7....x=7/S=1.4
For x=O to 10 step 0.01
if S"'x > 6.999 and S"'x < 7 then
ABC
tehnike 9
 print "nepoznanica je";x ElEKTRONIKA
end if
next x
sleep
RjeJenje problema 7.
e \ C:\Documents and 5ettlngs\rC\Ocsktop\problem

Dobiven je točan rezultat, jer je jasno da se

1,399999 zaokružuje na 1,4.
U prvom nastavku upoznali smo se s princi­
Problem 8. Ivica je dobio jednu polovinu, a
pom pulsno-širinske modulaCije koji omogućuje
Marko jednu petinu knjiga od ukupnog broja
efikasno upravljanje brzinom vrtnje istosmjernih
knjiga koje je imao njihov uČitelj. Ivica i Marko
motora. Sada ćemo opisati odgovarajući elek­
dobili su ukupno 137 knjiga od učitelja. Koliko je tronički sklop i provjeriti radi li zaista kako je bilo
ukupno knjiga imao učitelj ? zamgljeno!
Učitelj je imao x knjiga pa je: 1/2 x + l/S x =
137 ....... 7/10 x = 137 ... . X = 1370/7=195.714 Sklop za ugađanje brzine vrtnje
knjiga
DC-motora
Ovaj zadatak je nemoguće rijeJiti jer se dobije
decimalni broj za broj knjiga, učitelj može imati Shema sklopa za ugađanje brzine vrtnje isto­
samo broj knjiga koji je cijeli broj. Na vama je da smjernog (DC) motora prikazana je na Slici 5.
odredite za koji broj knjiga je zadatak moguć? Na njoj uočimo dva motora koji su spojeni na
izlaze integriranoga kruga lM272M (tC2): Ml je
H""j Im� iy �" •• '" •
:u. I /. h I H I
spojen prema masi (- polu napona napajanja),
IH""j
kUJiy J" " :�H I :j:l I 911
H""j kujiy j"
•
••
11111 '" "" %IUI a M2 prema + polu napona napajanja. Unutar
H""j l'.lljiy �"
•• •

• Hl!' • ·1 :� 11'/ % P l
• •
•• integriranoga kruga nalaze se dvije elektroničke
Učitelj je vjerojatno imao 200 knjiga (broj 140 sklopke, Sl i S2, koje izlaze O (pin 3) i E (pin 1)
je najbliže broju 137), pa je polovinu dao tvici povezuju prema + polu napona napajanja (pin
(100), a Marku petinu (40) Jto je ukupno 140 2) ili prema - polu napona napajanja (pin 4).
dobivenih knjiga od 200 koliko ih je imao učitelj. Svaka sklopka ima dva kontrolna ulaza, + i -, a
Napravite program koji će sam naći vjerojatan naponi na tim ulazima određuju položaj u kojem
broj knjiga koje je učitelj imao :0 će se pojedina sklopka nalaziti prema sljedećim
pravilima:
Program B.
• kada je napon na + ulazu viJi od napona na -
Dim x As single
ulazu, sklopka će spojiti izlazni priključak na +
Dim y As single
pol napona napajanja;
for y=lO to 300
• kada je napon na - ulazu viši od napona na +
For x=lO to 300 ulazu, sklopka će spojiti izlazni priključak na -
if (x/2+x/S) = y then pol napona napajanja.
print "Broj knjiga je ";x/2;" Upravljačke napone za sklopke dobivamo s
+ "·, / 5'
,"
"·V· ,
"
,
-
-

izlaza integriranoga kruga IC1 (točka Bl i s klizača

end if potenciometra R3 (točka C). Vrijednosti otpor­
next x nika R2, R3 i R4 odabrane su tako da napon
next y na klizaču bude između 1,86 V (kada je klizač
sleep u "donjem" položaju) i 4,14 V (kada je klizač u
Damir tavić gornjem položaju). Ove vrijednosti vrijede ako je

ABC
10 lellnlh
 I I 10}lF
+6V

C3 100nF C4
+

>12
RS
IC2 >I 1kQ
2
Rl R2 8,2kQ
8 4
"-
1SkQ Dl
8
TLC555 1
4,14V 7 '2
IC1 +
E

�
7 R3
C
lOkQ 6
6 +
3 D
1,86V "
S
3 2 -

V Hl
A B R6

�
1 5

�:
4 1kQ
R4 8,2kQ LM272M
Cl
C2
�OOnF 470nF D2

Slika 5. Sklop za ugađanje brline vrtnje DC-motora

napon napajanja sklopa 6 V; pretpostavit ćemo
da imamo elektromotore kojima odgovara baš
takav radni napon.
Pogledajmo sada čemu služi sklop s integrira­
nim krugom TLCSSS (ICl). TLCS55 je vremenski
sklop (tajmer) koji se koristi za generiranje pra­
vokutnih impulsa. Impulsi nastaju na izlaznom
pinu 3, a promatramo ih u kontrolnoj točki A.
Ako je napon napajanja 6 V, i amplituda impulsa
također će biti 6 V, a oblik će im biti kao na gra­
fikonu na Slici Ga.
Evo kako ti impulsi nastaju:
Kada je napon izlaznog pina i točke A 6 V,
preko otpornika Rl poteći će struja u konden­
zator Cl i napon na njemu će rasti. T LC555 prati
porast napona na kondenzatoru pomoću pina 6.
U trenutku kada napon na Cl dostigne 2/3
napona napajanja ( 4 Vl, TLC555 će promijeniti
= Slici 6b.
napon izlaznog pina na O V.
Kada je napon izlaznog pina i točke A O V, kon­
denzator Cl će se prazniti preko otpornika Rl i
napon na njemu će se smanjivati. TLC555 prati
smanjenje napona na kondenzatoru pomoću
pina 2.
U trenutku kada napon na Cl padne ispod 1/3
napona napajanja ( 2 Vl, TLC555 će promijeniti
= točke B, koji varira između 2 i 4 V, napon + ulaza
napon izlaznog pina na 6 V.
Ovaj se ciklus ponavlja dokle god je TLCSS5
spojen na napon napajanja. Impulsi su simetrični
(trajanje stanja "0 V " jednako je trajanju stanja
"6 V "), a frekvencija im je određena vrijednosti­
ma otpornika Rl i Cl i može se izračunati prema
formuli:
0.714
f � Rl . cl
Za vrijednosti kao na Slici 5. frekvencija će biti
oko 100 Hz, baš koliko nam treba da bi se motor
vrtio mirno, bez trzanja. No, za upravljanje
brzinom vrtnje motora ne koristimo pravokutne
impulse s točke A, nego napon s kondenzatora
Cl (kontrolna točka B). Taj je napon trokutastog
oblika, raste pa pada u rasponu od 2 do 4 V i
prikazan je krivuljom crne boje na grafikonu na
Pojasnimo sada kako položajem klizača poten­
ciometra R3 utječemo na brzinu vrtnje motora
Ml, čijim radom upravlja "donja" sklopka Sl
integriranoga kruga IC2.
Kada se klizač potenciometra postavi u donji
položaj, napon + ulaza sklopke Sl bit će 1,86 V.
Kako se na - ulaz iste sklopke dovodi napon s

ABC
=ilehnl ke 11
 nekad će biti viši, a nekad niži od napona
A[VI
na - ulazu. To je vidljivo na grafikonu na
, Slici 6b.: napon od 3 V prikazan je zelenom
horizontalnom linijom. Dok je crna krivulja
•
al ispod zelene linije, napon + ulaza bit će viši
2
od napona - ulaza i tada će napon izlaza D
biti 6 V. Suprotno od toga, dok je crna kri­
o 20 t Ims I
B[VI vulja iznad zelene linije, napon izlaza D bit
će O V. Tako će na izlazu D nastati naponski
,
t------ impulsi prikazani na grafikonu 6c. zelenom
bojom: motor Ml vrtjet će se srednjom
bl brzinom.
2

Kada se klizač potenciometra pomakne

o ,o 20 t Ims I prema dolje, napon + ulaza sklopke Sl bit
D[VI
će između 2 i 3 V pa će se i zelena linija

' t- - ---y- --- --

. t---+---
t-----11-----
2 --- - -
o 20
D[VI
' t---.---
. t--+---
2 t--+---
o 20
D[VI
,
•
2 spojiti i prema + polu napona napajanja,
o 20
Slikil 6. Grafikoni napona u točkama A, B i D sklopa sa Slike 5.
stalno će biti niži od napona na - ulazu pa će izlaz
D biti na O V - motor Ml neće se vrtjeti.
Kada se klizač potenciometra postavi u gornji
položaj, napon + ulaza sklopke Sl bit će 4,14 V.
Kako se na - ulaz iste sklopke dovodi napon s
točke B, koji varira između 2 i 4 V, napon + ulaza
stalno će biti viši od napona na - ulazu pa će izlaz
D biti na 6 V - motor Ml vrtjet će se punom
brzinom.
Kada se klizač potenciometra postavi u sred­
nji položaj, napon + ulaza sklopke Sl bit će 3 V.
Kako se na - ulaz iste sklopke dovodi napon s
točke B, koji varira između 2 i 4 V, napon + ulaza
spustiti prema plavoj. Crna krivulja sada će
biti više iznad nego ispod zelene krivulje pa
cl će se intervali u kojima je napon izlaza D G
V skratiti - motor će se vrtjeti sporije. Ovo
je prikazano na grafikonu Gd.
tlrnsl Konačno, kada se klizač potenciome­
tra pomakne prema gore, napon + ulaza
sklopke Sl bit će između 3 i 4 V pa će se
i zelena linija podići prema crvenoj. Crna
dl krivulja sada će biti više ispod nego iznad
zelene krivulje pa će se intervali u kojima
t lrns I je napon izlaza D 6 V produžiti - motor će
se vrtjeti brže. Ovo je prikazano na grafi­
konu 6e.
Sklopke ugrađene u integrirani krug
•l
LM272M simetrične su pa motor možemo
kako je na Slici 5. spojen motor M2. Kod
t Ims I takvog načina spajanja motor će se vrtjeti
to brže što su pozitivni impulsi na izlazu E
uži, odnosno, što je izlaz E duže na O V. Ovo
je suprotno od onoga što je vrijedilo za motor
Ml i napon na izlazu D. Međutim, i + i - ulazi
sklopke 52 spojeni su "obrnuto" od ulaza sklop­
ke Sl pa će se i sklopka 52 ponašati obrnuto
od sklopke Sl. U konačnici, oba motora će se
ponašati na isti način, tj. vrtjet će se to brže što
je napon na klizaču potenciometra R3 (odnosno
u točki C) viši.
Niti jedan od ova dva načina spajanja nema
izrazitih prednosti ili nedostataka. U svojoj
konstrukciji način spajanja motora prilagodite
zahtjevima same konstrukcije; na shemi smo
prikazali obje mogućnosti jer smo željeli naglasiti

ABC
12 tehnike
 C3 100nF
Slika 7. Sklop za ugađanje brzine vrtnje DC-motora foloolpornikom
da su one jednako vrijedne. U praktičnoj izved­
bi napon napajanja treba prilagoditi nazivnom
naponu upotrijebljenih motora - sklop će jed­
nako dobro raditi s napon ima između 4 i 15 V.
lako smo tijekom objašnjavanja načina rada
sklopa sa Slike S. govorili kako položajem kliza­
ča potenciometra R3 određujemo brzinu vrt­
nje motora, to nije u potpunosti točno: brzi­
na je ustvari određena naponom u točki C.
Potenciometar R3 nam je služio samo za ugađa­
nje tog napona. To znači kako bi svaki senzor čiji
je izlazni napon u rasponu od 1(3 do 2/3 napona
napajanja (između 2 i 4 V, ako je napon napaja­
nja 6 Vl mogao utjecati na brzinu vrtnje motora.
Za ilustraciju ove tvrdnje na shemi na Slici
7. zamijenili smo otpornik R2 fotootpornikom
LDRD7 (možete upotrijebiti i druge slične foto­
otpornike). Također je promijenjena vrijednost
otpornika R4, a i promjenjivi otporni k R3 spojen
je malo drukčije nego prije. Sve su te promjene
na Slici 7. istaknute plavom bojom. Sklop uga­
đamo trimerom R3 tako da napon točke e bude
oko 1,8 V, dok je fotootpornik u sjeni. Oba se
motora tada ne bi smjela vrtjeti. Kada osvijetli­
mo R2, njegov otpor će se smanjiti, napon u
točki e će porasti i motori će se zavrtjeti. Brzina
vrtnje ovisi o jačini svjetlosti, provjerite!
ABC
tehnike
C4 10pF
Pojasnimo još čemu služe LE-diode Dl i 02.
želite li ispitati kako sklop radi, a nemate pri ruci
odgovarajuće DC-motore, promatrajte jačinu
svjetlosti koju diode emitiraju. One su spojene
paralelno motorima i za njih vrijede ista pravila
kao za motore - zato će diode svijetliti to jače što
bi se motor vrtio brže. Vrijednosti otpornika RS
i R6 treba prilagoditi naponu napajanja i osjetlji­
vosti upotrijebljenih LE-dioda. U uvjetima kao na
shemi sa slika S. i 7., kroz diode će teći struja oko
4 mA. Ako je to premalo da bi dioda zasvijetlila
punim sjajem, smanjite vrijednosti otpornika RS
i R6. Kako LE-diode i pripadajući otpornici služe
samo kao indikatori stanja sklopa, u stvarnoj
primjeni ih možete prema vlastitom izboru uklo­
niti ili ostaviti. S jedne strane, zgodno je imati
vizualnu indikaciju stanja sklopa. Ali, koristite li
baterijsko napajanje i želite da vam baterija što
duže traje, poželjno je ukloniti sve suvišne potro­
šače, pa tako i LE-diode...
Još nismo iscrpili sve mogućnosti sklopa sa
Slike S.! Njegovom modifikacijom ćemo, osim
na ugađanje brzine istosmjernog elektromotora,
moći utjecati i na smjer njegove vrtnje. O tome
više u idućem nastavku!
Mr. sc. Vladimir Mitrović
13
 VJ ETROKAZ ... VRT, BALKON

Proljeće donosi svoje radosti. Mami nas na

otvoreno u parkove, vrtove ili samo šetnje priro­
dom koja je puna zanimljivosti u svom buđenju.
Tako i vjetar stvara izazove i vaše nove radove.
Razmišljajte o energiji koju pruža. Pokušajmo
je iskoristiti u životu kao obnovljivu pa makar
se pojavljuje samo povremeno. Građene su vje­
trenjače za pogon kovačnica, mlinova, crpki za
vodu ... Već je izrađeno niz vjetroelektrana koje
nam daju električnu energiju, a da ne spominje­
mo klopoce u vinogradima kojima se od davnina
plaše ptice. Idemo i dalje pa ćemo primijetiti •
vjetrokaze na dvorcima, a ponegdje na balkonu,
istina jednostavne, papirnate ili plastične vjetru­
Ije koje se samo okreću ... Ima i drugih ukrasa koji
svojim izgledom podsjećaju na različite likove
i junake crtanih filmova pa osim pokazivanja
smjera vjetra imaju prigrađena krila koja se vrte i
stvaraju zanimljive doživljaje. Stoga na snimcima
donosimo i neka druga rješenja.
Naša je konstrukcija vjetrokaza u obliku peli­
kana kojeg smo nazvali Amond. Crtež je nacrtan

Koliko su ovi vjetrokazi zanimljvi je i "kit� ponuda gdje se

nude plivali i patke... Načinite svoje likove i vjetrokaze,
na veselje! Promotrite sponu, spo;,ka za krila. Zapiljeno
dijagonalno/nasuprotno. Predlažemo kut dijagonale od
600 što će ujedno odrediti veličinu pravokutnog presjeka.

kao skica pa sami odredite veličine gradnje te

Vjetrokazi, propeleri - vijci kao ukrasi u dvorištu i domu
postali su svakodnevnica, pa i likovi iz stripova... neka nam
se oprosti jer nismo tralili dopuštenja
ih unesite u sastavnicu. Nacrtana je i kvadratna
mreža kao podloga za povećavanje ill smanji­
vanje dijelova, odnosno cijele konstrukcije. No
možete prihvatiti i prikazano. Dosta smo dali
natuknica pa pristupite i samostalnoj razradi i
inženjerskom razmišljanju.
Alat je stolarski, a dobro će poslužiti i onaj rez­
barski. Od velike je pomoći te za brži rad rabite
električnu bušilicu i brusilicu te ubodnu pilu...
stolarske stege, škripac... Izrada je dakle prila­
gođena robusnosti i mogućnosti alata. Zahvati
traže strpljivost i točnost. Stoga izradu prilago­
dite svojim mogućnostima i radnom prostoru.
Zahvata ima poprilično tako da se u rad mogu
Uključiti i najmlađi članovi obitelji, a u školskim

ABC
14 tehnike
uvjetima raspodijelite radne zadaće na više rad­
nih mjesta.
Materijal sakupite prema mogućnosti, a
poslužiti može i onaj od ambalaže ukoliko, što se
često primjenjuje, da i samu konstrukciju prila­
godite nastalim "materijalnim" uvjetima.
Predviđena je šperploča debljine 6 mm za
krila (2) te slijepljena u tri sloja za tijelo (1) za
što se može rabiti ploča paneike ili građevinska
obloga debljine lB mm. Krila se mogu izraditi
iz lima ili plastične ploče pa će opet zadovoljiti
namjenu. Predviđena je okrugla letvica promje­
ra 20 mm, a može poslužiti i držalo metle što je
predviđeno za ležaj (4) koji se ugrađuje u oko­
mit provrt na tijelu. Na skici je označeno samo likovi iz slikovnica i crtanih filmova...

središte! Pravokutna letvica je za spone (3) krila.

Prikladni vijci (čavli) za drvo kao osovine (5) na
kojima će se vrtjeti krila, odnosno spojeno kao
propeler, podložne pločice koje se postavljaju
uz sponu, čavao kao trn na kojem se cijela kon­
strukcija zakreće u smjeru vjetra i još uredno
obrađeni kolac - nosač (6) ili opet okrugla letva
Za prijenos crteža na materijal prImijenite
neku od modelarskih metoda: crtanjem (olov­
kom) i konstrukcijom, pomoću indigo papira ili
kartonskih mustri, uzoraka ili šablona, kako je
već spominjano, i fotokopijama.
Ukoliko imate skroman rezbarski alat tijelo
izrežite u tri dijela, koje međusobno zalijepite
i obradite. Kod piljenja ubod nom pilom zahvat
rezanja moguć je odjednom iz tako zalijepljene
ili odabrane ploče.
Na tijelu izbušite odgovarajući provrt za ležaj
i uvrt s donje strane za trn. Možda će se mjesto
uvrta morati mijenjati - prilagoditi težištu vjetra­
kaza stoga će ih biti više.

Kokot... propeler - vijak, snimljen u Hrvatskoj. Dolina

Kupe, pet kilometara ispod izvora. Bože, kako je ralnolika
i divna Hrvatska!

većeg promjera ili možda metalna cijev. Dakle,

materijal nije zahtjevan.
Ukratko ćemo objasniti gradnju: tijelo ima pri­
građen poprečni ležaj na koji se vijcima (čavlima)
kao osavinom prigrađuju bočna krila, ustvari,
prope/eri ili u hrvatskom jeziku vijci. Vjetrokaz je
postav/jen na trn za koji se s donje strane zabuši
uvrt. Postavu s nosačem odredite sami, ali ipak
da se primjećuje. Jer to je ukras i vaše djelo za
ponos. Pčelica Maja

ABC
tehnike 15

Materijal za izradu vjetrokaza je šperploča debljine 6 mm,
okrugla letvica promjera 20 mm, pravokutna letvica, vijci
i podložne pločice... Veličine odredite sami. Moguća je
kombinacija materijala te dijelovi od plastike i lima...
Krila izrežite i obradite različitim gradacijama
brusnog papira i igličastim turpijama. Da se
postigne bolje svojstvo propelera krila uzdužno
skosite prema van kako je prikazano crtkanom
crtom na skici ...
Brušenjem i vlaženjem površina izbjegnut ćete
stvaranje hrapave obojene površine. Zaoblite
sve oštre bridove, ali ne suviše. Rabite boje na
bazi vode.
Crtež koji ćete bojati lagano označite olovkom
ili drvenim oštrim šiljkom. Radite strpljivo jer
će se svaka pogreška uočiti. Imajte više različi­
tih kistova. Pročitajte upute za boje. Ostavite
dovoljno vremena za sušenje, i nekoliko dana
ako je potrebno.
Nosač obojite prema mjestu postavljanja.
Prije sastavljanja vijke, odnosno čavle, nama­
žite sapunom ili pčelinjim voskom da smanjite
trenje. Povremeno provjerite rad vašeg "pelika­
na Amonda".
Predlažemo da načinite i konstrukciju po svo­
jim zamislima. Pogotovo ako ste uključeni u
Modelarsku ligu. Javite se s par riječi i pokojom
snimkom!
Obrada: Miljenko Ožura, prof. savjetnik
Ilustracije: Se/ber Machen 3107
16
Ako ste se ikada našli u situaciji da su vam
ukrali bicikl, onda znate koliko je to frustrira­
juće. Većina vlasnika nema registriran bicikl
pa ih je, za razliku od automobila, puno teže,
gotovo nemoguće pronaći. Stoga bi novi uređaj
s internetskom vezom mogao spriječiti krađu
vašeg bicikla, a ako se to kojim slučajem ipak
dogodi, uvelike će povećati vjerojatnost da ćete
ga pronacI.
,.
Pariška tvrtka Connected Cycle osmislila je
pedalu koja ima ugrađen GPS koji se aplikacijom
može spojiti na vaš pametni telefon. Jednom
tako povezana, pedala automatski bilježi brzinu,
nagib, rutu i potrošene kalorije, a istom apli­
kacijom vlasniku bicikla šalje obavijest ukoliko
dođe do nepredviđenog kretanja njegova bici­
kla. "Ova nova visokotehnološka oprema odmah
obavještava vlasnika ako je bicikl premješten,
istodobno pokazujući njegovu lokaciju u svakom
trenutku. Također, ako ste možda zaboravili gdje
ste ostavili svoj bicikl, aplikacija je u mogućno­
sti locirati mjesto na kojemu ste ga zadnji put
parkirali", rekao je suosnivač tvrtke Jean-Marie
Debbasch.
Elektronski dijelovi koji se nalaze u unutraš­
njosti pedale zaštićeni su aluminijskom presvla­
kom, a pedale se proizvode u pet boja - crnoj,
crvenoj, zelenoj, plavoj i narančastoj. Instaliranje
aplikacije i same pedale vrlo je jednostavno,
oduzet će vam svega dvije minute, a uštedjeti
sate živciranja koji bi uslijedili zbog gubitka
bicikla. Prototip svog uređaja tvrtka Connected
Cycle predstavila je na prošlogodišnjem sajmu
elektronske opreme CES 201S u Las Vegasu.
Izvor: Discovery
Sandra Knežević
ABC
lehn Ike
 v

PEJZAZ
Do�to nam proljeće pa valja krenuti u prirodu, u duge relaksirajuće �etnje. ali obavezno s fotoapa­
ratom. Sjajnu misao nedavno je izrekla naša legendarna, osamdeset i sedmogodišnja fotografkinja
Slavka Pavić: NHodanje i fotografijo su tijek." Istina. Kako bi mogao fotografirati, moraš se kretati,
a kretanje je zdravlje.

Za pejzažnu (landesape) fotografiju treba

nam stativ, širokokutni objektiv i nekoliko filtara.
DakakO, ljepota pejzažne fotografije prvenstveno
ovisi o senzibilitetu i umijeću fotografa. Kvaliteta
opreme za fotografiranje je važna, ali nije presud­
na. Priroda se može fotografirati od ranog jutra
do kasno u noć, cijeli dan i u svim vremenskim
uvjetima. Kako nam treba velika dubinska oštrina,
najčešće snimamo s blendom 16 ili 22 i u tom će
nam slučaju brzine zatvarača biti nešto duže pa
stoga obavezno koristimo stativ, tj. tronožac. Zbog
poboljšanja nekih elemenata snimanja poželjno
je koristiti polarizadjski, N D različitih gustoća i
skylight filtar. (O filtrima sam pisao u prethod­
nim brojevima ovog časopisa.) Kod pejzažne foto­
grafije valja jako voditi računa o kompoziciji, o

Edna Jurcan, Sjećanje.

Na prvi je pogled vidljivo do je autorica kori­
stilo širokokutni objektiv s vrlo molim otvorom
blende. Dubinska oštrina je po cijeloj dubini
kadro. Naglašene stijene u prvom planu sjajno
prostorno korespondiraju s vrlo dramatičnim
nebom. Odnos prvog plana, srednjeg dijelo i koli­
čine neba u dobroj su estetskoj mjeri.

Moto Zeman, Travanj

Za razliku od prethodne fotografije,
ovdje je autor pojednostavio kompoziciju.
Naprosto je kadar podijelio no dvije jednake
polovine. Gornja je nebo iz kojeg se vrlo snaž­
no probija svjetlo, o donja polovina je uredno
obrađeno polje žitarice so žutim cvjetovima,
koje snažno zasijeca zdesna u lijevo troku­
tasto forma neobrađene zemlje. Prekrasno
rašireno krošnja stabla nalazi se no dobramu
mjestu unutar kompozicije cijele slike.
interpretaciji prostornih
odnosa snimljenog pri­
zora. Nije dobro snimati
samo udaljene elemen­
te. Valja u kompozici­
ju uključiti i elemente
prednjega plana kako
bi interpretacija prosto­
ra bila što dojmljivija.
Nebo je 'lažan element
i svakako ga treba uči­
niti dinamičnim i inte­
resantnim s isticanjem
oblaka. Za količinu neba
i kopna, odnosno nji­
hov međusobni odnos, Svjetlana Olujić Tomaić, Novi Vinodolski
obično se preporučuje Autorica je snimila ovaj prizor u boji, ali je intervencijom u programu
za obradu fotografija pretvorilo snimku u crno-bijeli registar, osim male
omjer od jedne i dviju
crkvice na otočiću. Izdvajanjem bojom jednog elementa iz monokromne
trećina. Ako je jedna
atmosfere, autorica usmjerava pogled promatraču premo dijelu sadržaja
trećina neba, onda su
fotografije koji je važan i koji je nositelj clj"ele likovne priče ove fotografije.
dvije trećine kopna, a
može biti i obrnuto.

U svakom slikovnom predstavlja­

nju, neovisno kakav je sadržaj na
prikazanom prizoru, važna je kom­
pozicija. tj. način raspoređivanja pri­
kazanog sadržaja. Posebno se isti­
če umijeće fotografa kod kreiranja i
raspoređivanja snimljenog sadriaja.
Dobar primjer uspješne kompozi­
cije je i fotografija Silvije Butković,
Slavonska ravnica, lijevo od ovoga
teksta. Pogled nas vodi od prednjega
plana i prekrasnih konja koji su na
ispa ši u slobodnom kretanju. Nadalje
pogled prati uredno rasparcelirane i
obrađene njive uz pokoju raslinjem
obraslu među pa sve do vrlo viso­
ko postavljenog horizonta. Neba ima
vrlo malo i sa svojom plavom bojom
obogaćuje ovaj harmonično usklađe­
ni snimak plodne Slavonije.

U ovom broju objašnjavao sam kompoziciju pejzažne

fotografije kroz dobre primjere iz prakse. Naveo sam ovih
nekoliko primjera koji su kompozicijski strukturirani izvan
pravila, ali su izuzetno dobri i poučni. U sljedećem broju
navest ću dodatnu opremu koju bi svaki autor trebao
imati uza svoj aparat za snimanje pejzaža.
 POG LED U N ATRAG
BALl LLA

Balilla je mali fotoaparat tipa Box-kamere. Proizvela ga je

ugledna njemačka tvornica fotografske opreme Zeiss Ikon po
narudžbi "musolinijevske" Italije. Ime je dobila po nadimku
Balilla, mladića Giovanija Battiste Perassoa koji se polovinom 18.
stoljeća borio protiv austrijskih vojnika za pravdu svoga naroda.
Niz proizvoda je fašistička italija proizvodila pod imenom Balilla. Između ostaloga i jedan je fiatov
automobil nosio ovo ime. Eto kako može ideologija za svoju propagandu koristiti i jedan ovako lijep i
bezazlen proizvod kao što je fotografski aparat ili automobil.

Box-kamera je jedno­
stavni fotoaparat u obli­
ku kutije koja na jednoj
strani ima objektiv, a
na drugoj strani je film.
Objektiv je jednostavna
meniskus leća postav­
ljena u fixfokus poziciju.
Fixfokus pozicija znači da
nema izoštravanja, već
oštrina počinje od metar ili metar i dvadeset
centimetara od objektiva pa do beskonačnosti.
Dakle, imamo oštrinu po cijeloj dubini kadra,
jedino moramo voditi računa da ono što nam je
bitno ne bude bliže objektivu od jednog metra
jer će biti zamućeno, neoštro. Otvor blende je
najčešće 11 i jedna j e brzina zatvarača - ili je
to 1/30, ili 1/50. Ovaj tip apa rata box-ka mere
rađen je za masovno korištenje i nije trebalo
posebno znanje za rukovanje. Dovoljno je bilo usmjeriti aparat prema željenoj sceni, umiriti ruku
i stisnuti gumb za okidanje. Ovi aparati koriste roll film i mogu snimati formate negativa 4,5 x 6; 6
x 6 ili 6 x 9 cm, ovisno kako je konstruiran aparat. Na leđima je aparata mali kružni otvor s crve­
nim filtrom kroz koji kontroliramo redni broj snimka. Još uvijek ih možemo naći na buvljacima i ne
koštaju puno. Danas je s njima
vrlo neobično i izazovno snimati
pored ove savršene i sveprisut­
ne digitalne tehnologije. Rad s
ovim aparatom traži dobro foto­
grafska iskustvo i poznavanje
osnovnih snimateljskih načela.
Snimajući ovim aparatom, ulazi­
mo u neograničeni prostor krea­
tivnog djelovanja.
 M laden G rčević
1 91 8. - 201 2 .

Rođen je u Zagrebu gdje odrasta, školuje se i no kraju studira pravo i

povijest umjetnosti. Kao mladić učfanjuje se u Fotoklub Zagreb gdje uči prve
fotografske korake. Fotografijo mu je preokupacija tako da se njome bavi
; praktično i teoretski. Rezultat tog strasnog odnoso prema fotografiji je i
magistarski rad koji je obranio no Filozofskom lakultetu u Zagrebu 1965.
godine na temu Razvoj umjetničke fotografije u Hrvatskoj. Poslije Drugog
roto radio je kao profesor na Srednjoj grafičkoj školi, o kasnije ; na Akademiji
zo primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Pedesetih godina boravi u Parizu te
putuje Bliskim ; Dalekim istokom. Neumorno snima i to uglavnom life foto­
grafiju tako do mu je ostavština iz tog perioda vrlo bogata. Opsežnu i veliku
arhivu donirao je Hrvatskom državnom arhivu i Muzeju za umjetnost i obrt.

polukružnu formu dijagonalno zasijeca prilazni put u

donjem dijelu kadra. tiste i geometrijski jasne forme
arhitekture i okolnog ambijenta dinamički potencira­
ju nekoliko šetača s naglašenim sjenama.
Fotografija Madras iz 1955. godine dobar je pri­
mjer life fotografije i nastala je na jednom od auto­
rovih mnogobrojnih putovanja. Iznenada i bez poze
uhvaćen je život onakav kakav doista jest.

Madras, 1955. godine

Iz ptičje perspektive, 1945. godine

Radio je u duhu Zagrebačke škole fotografije

tj. usvojio je sva dobra iskustva starijih i iskusnih
zagrebačkih autora. Bio je dobar poznavatelj
zanata, a i inventivan u primjeni stečenih zna­
nja. Vrlo smjelo i znalački mijenja kut snimanja
kako bi što originalnije interpretirao snimani pri­
zor. Fotografija "Iz ptiČje perspektive" prikazuje
Meštrovićev paviljon IDom hrvatskih likovnih
umjetnika! snimljen iz zraka tako da kompoziciju
čini kružna forma čiji luk ide iz donjeg lijevog do
gornjeg desnog kuta. Ovu napetu i zatvorenu
 SF PRiČA

Đoni gotovo pa osjeća energiju što kulja
iz teslotrona nad Grobničkim poljem: prožima
njega, ostale pilote, masu, kamenjar i kržljave
borove iz kojih bura radi bonsai. Adrenalin skače
kad kroz zvučnike zaplešu Wagnerove valkire
dok reflektori šaraju prostorom, kupaju sve u
svjetlu prije no što se konačno zaustave na
pilotima u sjedalima, pod VR-kacigama, ruku na
upravljačkim palicama. Vođe timova i pomoćnici
provjeravaju je li sve u redu, jesu li sjedala pode­
šena, dodaju vodu, daju posljednje upute.
Samo je Đoni sam. Đoni nema tima, nema
sponzora. Đoni je Nesvrstani.
Osjeća poglede svih ostalih. Mržnja skrivena
u sažaljenje, podsmijeh, čuđenje što se to zakr­
žljalo, iskrivljeno tijelo u kolicima uopće usuđuje
pojaviti među njima, tako zdravi ma, lijepima,
savršenima. On nije jedan od njih. Iza njega ne
stoje timovi i stotine tisuća eura opreme. Njegov
je dron iz kućne radinosti, izrađen polovnim
3D-printerom, plod znoja i ljubavi, a ne desetaka
tisuća čovjek-sati za CAD/CAM-sustavima.
Ipak, Đoni je favorit. Đoni bi mogao dobiti
Grobnik. A ako dobije Grobnik, Đoni Nesvrstani
je šampion. Tako kažu bodovi. A bodovi ne lažu .
. . .
mu je predbacila na novom smeću koje dovlači
u kuću, u njihovih 27 kvadrata.
Đoniju je trebalo šest mjeseci da nađe zamjen­
ski rotor. Okvir je zalijepio dvokomponentnim
ljepilom. Za VR-naočale dao je svoju zbirku starih
znački nogometnih klubova, još tamo otprije
rata. Đoni nije točno znao kog rata, bilo ih je
toliko... Daljinski je složio sam, našao je nacrte
na mreži. Našao je i odbačenu web-kameru.
Dok je za svojim stolićem lemio komponente na
ploču, na telki je neki momak špricao pobjednič­
kim šampanjcem u Dubaiju, Burj Khal ifa bola je
nebo iza njega. Đoni nije mario za šampanjac. Ali
2S0 000 dolara zvučalo je kao san koji bi mogao
postati stvarnost.
. . .
Na binu izlazi Josif Suprun, masa kliče. Suprun
je heroj, oborio je 34 aviona sa sirijskog, tur-

Svog prvog drona Đoni je našao među vreća­

ma za smeće. Bande su prethodne noći razbijale
ulicom, palile automobile, prevrtale kontejnere.
Tako je Đoni i našao drona - Đoni nije mogao
zaviriti da vidi kakva su sve blaga u kontejneru,
ne tako malen, ne iz svojih invalidskih kolica.
Zgrabio ga je, bacio u plastičnu vreću obješenu
za naslon kolica, prije no što su ga spazili čagljevi,
prije no što su zamahnuli lancima i batinama s
kukama na vrhovima da mu ga otmu, njegovo
blago tog dana. Daljinski i VR nije našao. Ali,
imao je drona.
Tek je kod kuće shvatio da je jedan okvir
polomljen, da jedan rotor manjka, da nema ni
kameru. Ali motori su bili OK, rekao je majci kad

ABC
=i
18hnlke 21
 skog i iračkog neba. Iza njega hologram njegova
Suhoja T-SO dok urla kroz pakao Drugog sirijskog
rata. Suprun podiže bežični mikrofon, njegov
glas grmi nad poljem.
"Dame i gospodo! Ono što smo svi čekali,
veliko finale 17. CrvenBikovog prvenstva u rotor­
-crossu! Velika završnica najneizvjesnije sezone
najveće rotor-cross trke na svijetu! Tko će sla­
viti večeras? Tko će biti prvak? Đoni Nesvrstani,
"reflektor se zaustavlja na Đoniju, masa galami,
sa S27 bodova nakon 20 trka? lli", reflektor klizi
na zelenokosu djevojku u zeleno-crveno-bijelom
kobinezonu - masa urla, Maja UniKonzum ovdaš­
nja je miljenica -"s Đonijem izjednačena Maja
UniKonzum?
"Đoni ili Maja? Tko će pobijediti večeras, tko
će slaviti, tko će od njih dvoje biti CrvenBikov
prvak? lli će im račune pomrsiti netko treći?
William FoxMedia? Johann IVECO? Motoko
Toshiba? Sergej GazProm? Emma AmstradCE?
"Navijajte, dame i gospodo, kladite se, ali
znajte da ništa nije sigurno! Jer, večerašnju pistu
na Grobniku dizajnirao je nitko drugi doli veliki
Yamashita!" Svjetla se nad stazom pale, otkriva­
ju je u svoj strašnoj ljepoti, ravne poteze i zavoje
i klopke, dvadeset krugova nemilosrdne trke.
Đoni je razgledava na svojim VR-naočalama,
stazu kako je vidi njegov dron na startu i odoz­
go, iz reporterskih dronova. Psuje, Yamashita je
nadmašio sam sebe. Suprun malo stišava glas.
"Reći ću vam u povjerenju: sam Yamashita­
-sensei slupao je prekjučer tri drona prije no što
je uspio proći svoje remek-djelo! I zato, dame i
gospodo, vrijeme je da okončamo ovu nepod­
nošljivu neizvjesnost! Vrijeme je da pozovemo
Miss Crven Bik da dade znak za početak. Dame i
gospodo, molim vas, pozdravite gospođicu Stellu
Starling!"
Na pozornicu izlazi Stella Starling, zamamna
ljepotica u blještavoj haljini, i maše publici. Đoni
se ne obazire na nju, pogled mu je na semaforu.
"Dame i gospodo", obraća se Stella Starling
pilotima. "Pokrenite svoje rotore!" Jedno crve­
no svjetlo gasi se, svi piloti kao jedan uključuju
dronove. Startnom ravninom razliježe se zujanje
iz trideset letjelica, tilt-rotora okrenutih gore,
punih energije kojom ih bežično napajaju antene
teslotrona.
"Priprema!" Još jedno crveno svjetlo se gasi.
22
"Pozori" žuto.
"SAD!" Zeleno, Đoni nabija snagu, rotori vuku
njegov dron gore i u zraku je, zakreće tilt­
-rotore naprijed i baca se u Yamashitino ludilo,
crni kukac u blještavo psihodelično more LED­
-rasvjete što mu pokazuje put u pobjedu.
. . .
U mjesec dana otkako je sklepao svoj prvi
dron i ovladao njime, Đoni je počeo zarađiva­
ti. Kao dostavljač, naravno, što drugo? Paketić
ovamo, pismo onamo, za svakoga tko je htio pla­
titi: Đoni nije mario što vozi i za koga. Ni koliko
daleko, teslotronske antene po gradu osigurava­
le su bežičnu struju.
A onda se počeo utrkivati. Najprije za sitne
pare, pedeset eura pobjedniku. Par mjeseci
kasnije, Đoni je bio prvak općine.
Svoj je prvi dron konstruirao kad mu je bilo
četrnaest. Sad je već pucao na republičko prven­
stvo. Bio je brz, smion, napadao je sa svih strana,
prešao bi petog, pa bi ostavio za sobom četvr­
tog, treći bi se samo bespomoćno zanjihao za
njim, drugi ga pola trke nije mogao skinuti s repa
dok ne bi izgubio živce i pogriješio. A Đoni nije
praštao greške, ne bi se ni snašli, a već je dah­
tao prvome za vrat. Uskoro je cijela dronovska
zajednica brujala o tom dripcu (voljeli ga nisu,
a on se nije potrudio da ga zavole) u koliCima,
iskrivljenom, pod kacigom, kome su u rep gledali
dojučerašnji prvaci.
Kad je osvojio tri republička prvenstva, stao
je projektirati svoj drugi dron. Svi su mislili da će
tražiti sponzora i svi su znali kako ga neće naći.
Njegovo lice, njegovo tijelo, nisu bili materijal
za PR, za reklame. Njegov pobjednički osmijeh
nije bio osmijeh, bilo je to bolno keženje zuba,
režanje ranjene zvijeri što se ne da.
Đoni nije mario za korporacije. Njegov
crni dron nije bio reklamni pano. Đoni je bio
Nesvrstani. Njegov dron bio je ptica grabljivica,
sokol što se obrušava, pobjeđuje i grabi sve
bogatije nagrade.
Nakon još dvije godine, Đoni je znao kako je
spreman za CrvenBika.
. . .
Za divno čudo, na startu su ostala samo tri
drona. Đoni ne mari. Startni ždrijeb nije mu
bio naklonjen, pred njim su i Fox Media i IVECO,
ABC
tehnike
Toshiba i GazProm, AmstradCE: njihovi logoi
blješte u noći. l ona. Maja UniKonzum.
Ravni potez vodi ih prema prvoj Yamashitinoj
klopci, Mostovima Toka-Rija. Pet mostova, izme­
đu njih četiri zida, na svakih pet metara. Treba
metar i pol dugim dronom proći ispod mostova i
preletjeti preko zidova. Đoni nabija snagu, susti­
že Williama FoxMedija. Dvoboj je kratak i može
imati samo jedan ishod: FoxMedia mora naglo
usporiti da izbjegne da ga Đoni jednostavno
izgura. Nije baš lijepo, ali nije ni zabranjeno.
Pred Đonijem, Motoko Toshiba prva prolazi
Mostove, njen bijelo-crveni dran pada, penje se,
pada, penje se, pada, penje se, pada, penje se i
konačno pada i ispravlja se kad je prošla ispod
zadnjeg mosta i odjurila dalje, Maja tik za njom.
Sergej GazProm na trenutak oklijeva pred
prvim mostom i Đoni to koristi, propada, prolije­
će ispod luka, tilta rotore gore, zuji preko zida,
oduzima snagu, opet propada, dron zuji, brzina
pada i skače munjevito, GazProm i AmstradCE
za njim. Gdje je Johann IVECO? Nema vremena
brinuti za njega, ispod mosta, preko zida, ante­
nom češe zadnji most, ali prolazi i tek kad ostavi
mostove za sobom, Đoni stigne pogledati kartu.
IVECO više nije na njoj, razbio se na drugom
zidu. I nije jedini.
Đoni juri dalje, 180 na sat, 190, dvjesto.
Yamashita voli opasne i brze staze. Zatiltaš rata­
re desetinku sekunde prekasno i nema te. Ne
zakočiš, nema te. Ne ubrzaš, nema te. Ili si izletio
i skupljaš vremensku kaznu. Sve se klopke smije
i preletjeti. Ali to se kažnjava. Sasvim je moguće
biti prvi na cilju i onda, kad se zbroje penali,
završiti zadnji.
Edgar Allan Poe, druga klopka. Klatna, na
dnu poput krvnikovih sjekira. Tri klatna, a iznad
svakog crna mačka, jezovito zaurla kad klatno
pobere nekog nesretnika.
Treća klopka: Venerin češalj. Kao na pužu,
duga greda s oštrim šiljcima, moraš se nagnuti
da prođeš rešetku.
Pa Teslin slalom, vijugaš između Teslinih trans­
formatora, munje bljeskaju oko dronova, smet­
nje su skoro nesavladive, slike u VR-kacigama
malo ima, više nema, dran ovi slušaju ili ne
slušaju, već koliko prašti oko njih. Bogu Tesli
žrtvovana su četiri drona.
ABC
tehnike
Thorov čekić je lagan, treba samo imati petlje
i nabiti gas u pravi trenutak, kad se čekić diže od
nakovnja, i onda projuriti, prije no što zvonko
udari i smrska svakog tko se predugo zadrži.
Zato je Zatoichijev izazov zeznut. Japanski
robot, kakvog rade Honda ili Toyota, samo sa
skinutim kamerama. Stoji i osluškuje, poput
slijepog samuraja Zatoichija, i kad čuje drona,
siječe katanom.
• • •
"Moram sutra pobijediti." Maja UniKonzum
stajala je u Đonijevoj prikolici, pramen zelene
kose pao joj je na čelo ispod crne kapu ljače. Bila
je u crnom, nitko je nije smio prepoznati dok je
ulazila Đoniju.
"Pa pobijedi", nehajno će Đoni.
"Bolji si od mene."
"Onda ću ja pobijediti."
"Moram pobijediti", Majin je glas zadrhtao,
"inače ... inače će me izbaciti. Hoće novo lice
i..." Glas se slomio, niz obraz joj je potekla suza.
"Živim za ovo. Ako me izbace, kud ću?"
I Maja je povukla zatvarač svoje trenirke,
rastvorila je, ispod nije imala ništa. Đoni ju je
gledao nagu, suhih usta, jedino što se nikad nije
usudio kupiti svojim novcem ...
• • •
Zadnja prepreka, po dvadeseti put, on i Maja,
i još sedam preživjelih iza njih.
Američki grrrafiti. Grrrafiti ne ubija: tek robo­
tizirana prskalica što čeka dronove i prska ih
bojom. Nikakva šteta, ali ako boja poprska logo,
pilot je osramotio svog sponzora. Kazna: pet
minuta.
Sad je trenutak, zna Đoni, da joj uzvrati. Juri
uz Maju, gura se između njezina drona i prska­
lice. Mlaz boje pogađa ga i Đoni zastaje, praveći
se da je oslijepljen bojom. Maja ulijeće u oštri
desni zavoj i hita posljednjom ravnom dionicom
prije no što prva proleti kroz ciljnu ravninu, Đoni
za njom s tri sekunde zaostatka.
Đoni je Nesvrstani: nema sponzora, nema
logaa, nema sramote. Pa ni kazne. Tako su odlu­
čili suci.
I dok sjedi u kolicima, drugi na pobjedničkom
postolju, uz Maju što ih sve zalijeva šampanj­
cem, Đoni se smiješi. Nije šampion, ali bit će još
prvenstava. Ni druga nagrada nije baš džeparac.
A Majin osmijeh vrijedi svih nagrada na svijetu.
Aleksandar Žiljak
23
 POŠTANSKE MARKE
-

• • • • • • • • • • • • • • • • • • •

•
Znanstveno područje koje se bavi projektira­ gijom o "galak­ . " " � " . " "
•
•
njem, konstruiranjem, upravljanjem i primjenom tičkom carstvu", •
•
robota relativno je novija tema na poštanskim Temelj (1951.- •
•
markama. No, i unatoč tomu, na ovim šarenim 1953.), utjecao •
•

papirićima, čiji rijetki primjerci dostižu cijenu i Je na suvreme­ •

•
do desetak milijuna američkih dolara, obrađena nu znanstve­ •
•

je robotika, odnosno disciplina na kojoj se ona nu fantastiku •

•

zasniva kao što su strojarstvo, elektrotehnika i (San Marino •

•

informatika. 1998., Gvineja •

Posebice je primjetna produkcija maraka na 2012.), roboti­

ovu temu u drugoj polovici XX. stoljeća kada ma koji se kori­
dolazi do tematskoga izdavanja i sakupljanja ste za zabavu
maraka povezanih s roboti kom. Sustavnim pro­ - dječje igračke Slikil 2. Američki pisac znanstve­
ne fantastike ruskih korijena lsaa(
učavanjem i istraživanjem poštanskih maraka i (Irska 2014.,
Asimov prvi je upotrijebio termin
filatelističkih proizvoda, što je jedan od zadataka Gibraltar 2000., robotika 1941.
filatelije, saznaje se između ostaloga o: češkom luksemburg
književniku Karelu Ćapeku kojemu je svjetsku 2013., Nizozemska 2015.), Jamesu Wattu, pioni­
popularnost donijelo prvo samostalno djelo, ru industrijske revolucije čija je primjena centri­
utopijska drama R. U. R. (Rossum's Universal fugalnoga regulatora za regulaciju broja okretaja
Robots, 1920.) u kojemu je naziv robot upotri­ parnoga stroja 1784. označila temelje automati­
jebio za opis čovjekolikoga stroja sposobnoga za zacije (Velika Britanija 2009.), primjena robota u
rasuđivanje, a konstruiranoga kako bi zamijenio tvornicama gdje zamjenjuju čovjekov rad pri teš­
ljudski rad u tvornicama. I sama riječ robot kim i opasnim radnjama (DOR 1987.), robotika u
dolazi iz češkog jezika, od riječi robota što znači znanstvenofantastičnoj literaturi (Izrael 2000.),
tlaka, kmetski rad, a podrazumijeva automatizi­ istraživanje na području elektrotehnike - robot
rani stroj višestruke namjene, koji može obavIja­ (Madagaskar 1987.), 25 godina Nacionalnoga
ti neke zadaće vijeća za znanost i tehnologiju - prikaz robot­
slično ljudsko­ ske ruke s velikom slobodom pokreta (Meksiko
mu djelovanju 1995.), dostignuća na području tehnike - indu­
( Ć ehoslovačka strijski robot (Švedska 1984. - marka je autor­
1990., Ćeška sko djelo Hrvata Zlatka Jakuša), 100 godina
2010.); Isaacu tehničkoga sveučilišta u Helsinkiju - pokusni
Asimovu, ame­ robot s kotačem (Finska 2008.), 25 godina indu­
r ičko-ruskom strijskoga napretka - industrijski robot (Singapur
piscu znanstve­ 1986.), Svjetsko prvenstvo u robotici ABU
ne fantasti­ Rabacon, Kairo (Egipat 2010.), roboti u nogo­
ke koji je prvi metu (Argentina 1999.), astronaut s robotom na
upotrijebio ter­ Marsu (Australija 2000.), Međunarodna izložba
mm robotika. novih tehnologija - partnerski odnos čovjeka i
Svojim ciklu- robota (Belgija 1987.), 50 godina Kineske akade­
. ..
som prIpovIJe- mije znanosti - istraživanje podmorja uz pomoć
daka o roboti­ robota (Kina 1999.), talijanska tehnologija u ino­
Slikil l. Godine 1987. Australija je u
ma: Ja, robot zemstvu - primjena robota u automobilskoj indu­
seri� maraka Dostignuća tehnolo­
u

giji izdala marku na temu robotike (1950.) i trilo- striji (Italija 1983.), talijanska industrija - roboti

ABC
24 lehnike
 . .
za zavarivanje poštovanje ovoj masovnoj humanitarnoj organi­
(Italija 1997.), zaciji, dobitnici Nobelove nagrade za mir 1917.,
Međunarodna 1944. i 1963. Tako su marke izdavane povo­
konferencija iz dom nekih od sljedećih događaja: 100 godina
područja stro­ Crvenoga križa u Čileu ( Čile 2003), zasluge za
jarstva - robot pomaganje u zemljotresu 1931. (Novi Zeland
Slika 3. Roboti su našli svoJU Pri­ u automobil­ 2006.), 125 godina mađarskoga Crvenoga križa
mjenu u različitim područjima skoj industriji (Mađarska 2006.), Nobelova nagrada za mir
poput medicine, svemirskih istraži­
(Iran 1992.). 1944. (Zambija 2002.).
vanja, vojne industrije, zabave
Doplatne marke koje izdaje Crveni križ nema­
Pomaganje u nevolji ju funkciju plaćanja poštarine. Prihod koji nije
Nakon što je vidio patnju četrdeset tisuća nezanemariv od takve prodaje maraka, a koji
ranjenika bez vode, hrane i liječničke pomoći na ostvaruju poštanski operatori, uplaćuje se u
bojnom polju kod Solferina (Italija) u talijansko­ njegovu korist. Osim što se takve marke lijepe
-austrijskom ratu 1859., Švicarac Henry Dunant na pošiljke, one su predmetom sakupljanja fila­
posvetio se stvaranju organizacije koja bi u telista.
vrijeme mira obrazovala dragovoljce za pomoć Sukladno članku 33. Zakona o Hrvatskome
vojnim sanitetima i zaštitu ranjenika. Dunantova crvenom križu (NN, broj 71/10) za vrijeme tra­
ideja prihvaćena je u cijelome svijetu, pa je janja Tjedna Crvenog križa, Tjedna borbe protiv
1863. u Ženevi održana međunarodna konferen- tuberkuloze i Tjedna solidarnosti, a koji se pro­
cija na kojoj je prihvaćeno deset rezolucija koje vode u svibnju, rujnu i prosincu svake godine,
čine osnivačku povelju Crvenoga križa. Između obvezno se naplaćuje iznos od SO posto nomi-
ostalog, temelje se i na međunarodnom ugovoru
:
..,

o neutralizaciji ranjenika i saniteta za vrijeme ....

..:
R E D CROSS CENTENARY
rata te o ravnopravnom postupku prema ranje­
nicima svih zaraćenih strana.
Z
O 1 8 63 •
,
•

1 9 63
-

Djelovanje Crvenoga križa u Hrvatskoj zapo­

čelo je 1878., kada su za austrougarske okupa­
!;;;: •
•
Z •
""
cije Bosne i Hercegovine osnovana pripomoćna •

3�
.... •
društva i odbori. Osobito je rad Crvenoga križa .... •
Z ,
bio pojačan za oba svjetska rata te tijekom -
•

. S T H E L E NA
•
Domovinskoga rata, kada je Hrvatski crveni križ •

osigurao preko •

400 tisuća tona

JAMAICA h u m a n it a r n e
,.
Slika S. Crveni križ markama skreće pozornost na huma­
nost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovolj­
pomacI za mno- nost, jedinstvenost i univerzalnost
gobrojne ratne
stradalnike. nalne vrijednosti prve stope mase pisma na sve
Zbog 1 Z n 1- poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, osim
mnoga dopri- novina i časopisa, prema cjeniku usluga javnoga
nosa Crvenoga operatera, u korist Hrvatskoga crvenoga križa i
križa tijekom njegovih ustrojstvenih oblika.

� ® $5
proteklih 150 Tako je tijekom 2015. godine, u godini kada je
godina, izdano obilježena 50. obljetnica načela Crvenoga križa
je više od dvije izdano sedam različitih doplatnih maraka koje
Slika 4. Utemeljitelj Crvenoga tisuće različi­ promoviraju: humanost, nepristranost, neutral­
križa Henry Dunant 1901. dobio tih poštanskih nost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvenost i
je Nobelovu nagradu za mir. Novac
maraka kojima univerzalnost.
koji je dobio darovao je za humani­
tarne potrebe
se željelo odati Ivo Aščić

ABC
=ilehnl ke 25

Već prvih godina nakon izuma radija uz prvot­
ni naćin komuniciranja radiotelegrafijom poćelo
se raditi na prijenosu zvuka, ponajprije govora i
glazbe, načinom koji je prvo nazvan radiofoni­
jom. To je nakon Prvaga svjetskog rata otvorilo
nove mogućnosti radija, mogućnosti koje se
danas uz primjenu i drugih prijenosa vijesti
(slika, teksta, podataka) nazivaju radiodifuzijom.
Radiofonija
Bežična tele/onija\ kao prvi naziv za radi% ­
niju, bila je iza radiotelegrafije sljedeća primjena
radija. U literaturi se navode različiti podaci i
izumitelji radiofonije i njezine primjene u radio­
difuziji. To je stoga što se ne razlikuju pokusna i
prigodna odašiljanja zvučnih programa pozna­
tim ili nepoznatim slušateljima od licencirane
komercijalne radiodifuzije. Osim toga, novim
se istraživanjima, danas već povijesnih tragova,
otkrivaju i nove činjenice. Stoga sve te datume iz
prvih godina radiodifuzije valja uzeti s ogradom.
Desetine i danas aktivnih radiodifuzijskih postaja
sebi pripisuju prvenstvo, s time da svaka od njih
Ima u necemu pravo.
• •
godine, koji je pomoću oscilatora s električnim
lukom stvarao stalne električne titraje. Tih su
godina pokuse prijenosa zvuka obavljali i drugi,
pa je tako u Grazu u Austriji prvi pokusni prijenos
glazbe bio još u prosincu 1904. godine.
Reginald Andrey Fessenden (1866.-1932.)
1906. godine je u Massachusetsu (SAD), uz malu
preinaku dodao mikrofon telegrafskom odašilja­
ču obalne radiotelegrafske postaje. Na Badnjak
je odašiljao božićni program s čitanjem Biblije
te prigodnom glazbom s gramofonskih ploča, a
prema nekim izvorima i violine na kojoj je osob­
no svirao. Program su slušali začuđeni brodski
radiotelegrafisti na udaljenosti i do 300 km.
Od tada je i u Americi i u Europi bilo niz
pokusnih odašiljanja govora i glazbe. U literaturi
se neki spominju, a sigurno je kako neki nisu ni
zabilježeni. Tako je 1910. godine Lee de Forest
(izumitelj elektronske cijevi triode) prenosio
koncert glasovitoga pjevača Enrica Carusa iz
Metropolitan Opere u New Yorku, a 1915. godi­
ne ljudski je glas prenošen preko Atlantika izme­
đu Arlingtona (SAD) i Pariza.
Radiodifuzija
Radiodifuzija je jednosmjeran radio komuni­
kacijski sustav za prijenos poruka (zvuka ili slike)
iz jednoga mjesta mnogim korisnicima u dosegu
odaslanoga signala.
Osobito je uspješno, počevši od 1909. godine,
odašiljao "radioprogram" manje poznat pio­
nir radija Charles David Herrold, zvani Doc,
iz San Josea u
Kaliforniji. On

Za radiofoniju je prvo trebalo postići tehničke

mogućnosti prijenosa zvučne informacije pomo­
ŠPORl je u razdoblju
1912.-1917.
ću radiovalova. Za to je prvo trebalo postojano godine svake
.
-

električno titranje, za razliku od gušenih titraja --

.

večeri oda­
kakvi su nastajali u prvotnim oscilatorima s iskri­ šiljao iz svoJe
štem i koji su bili uporabivi za telegrafski signal. "škole radija"
Malo je poznato kako je Nikola Tesla još glazbu i razne
1899. godine obavljao pokuse prijenosa zvuka obavijesti.
primjenom radija, uporabom rotirajućeg iskrišta Program je bio
.. .
s frekvencijskom modulacijom, koja se i danas n a m lj e n j e n
primjenjuje pod nazivom FM. širokom krugu
Većinom se kao prvi navode pokusi bežičnoga --_ .- -- ." . _-
slušatelja, a
prijenosa zvuka koje je izvodio V. Poulsen 1902. većinom su to
Naslovnica prvoga broja Radio špo,' bili radiaama-
1 Bežičnu telefoniju s početaka radija valja razlikovati od
ta iz 1924. godine teri i hobisti
danaŠfljega pojm a jednakoga naziva!

ABC
26 tehnike
 IJetroid (SAIl) 1'n-. lomer"Ji<I.. odifuzije. Na pri­
ndiodjt'uzij.h
• T",,;�I" , D;",.".
.

nro..<l<U<I!og �•.
mjer, ona je 1919.
godine radijom
0..
�;r.,.-,,;j .)
Ck. D.l brulJ /
Dr, E Coouud
oda šiljala poziv za
kupnju detektor­
• <,>I. ,ad;,iP. w""uWw"'<
(f'i"""'.u skih prijamnika po
(KDKA)-�ood",_
10 USD, što je bila
I 2J. h,,- -he,,,,.
2. """'-_;.00.;
20. "t«l,
-ot """nj<
2.

I
o.j<hk ; ,,.
i
prva radiorekla­
ma. Dopuštenje,
,
19110. I�Jo.. I� 19�0.
tzv. licenciju za
19�
- - - -

\�. ll",!";
,
,

I potru ,;
l
,
, ,., svoj rad pod poziv­
19�1
�
�

lin. ln!. nom oznakom

l 1910.
/ 1<>l2.
1902.
KOKA dobila je 27.
N. '1.,11
I I lIadio-lIii'*" listopada 1920.,
L,4<fo"", I'oriz J/M;Q-i>.;,jd, R"Ji<;.laro:Jin ,dr.
","""" ,t (Eilf.lov""."j)
� ""'",D.I""", ..
a radi do danas!
V. Poul... ".\f � Ii,,,,, Or><",
"", 1 '123. "
Prvenstvo joj pri­
I� 1'122. I 19:16,
pada što je ispunila
I("dio lIe"�pIoQII
�

I
R. 1\ f'»<Il�rn
D Boti'.' f1«I""'"
« ,"e
Vremenska shema početaka radiofonije i radiodifuzije
koji su sami sastavljali svoje radioprijamnike
i razapinjali duge žičane antene. Sam Lee de
Forest ju je smatrao "najstarijom radiodifuzij­
skom postajom na svijetu". U SAD-u je tih godina
bilo niz takvih pokusnih radiodifuzijskih postaja.
Sve one radi sigurnosti nisu smjele odašiljati
tijekom Prvoga svjetskog rata.
Postaja s pozivnom oznakom 8MK je 20. kolo­
voza 1920. započela u Detroitu (SAD) prvi dnevni
program pod nazivom Tonight's Dinner. Takvo je
odašiljanje radioprograma namijenjeno širokoj
javnosti nazvano broadcasting (engl., širenje),
što je u engleskom jeziku ostalo do danas.
Posebno je popularnosti broadcastinga prido­
nio prijenos boksačkoga susreta tada glasovitih
boksača Carpentiera i Oempseyja, 11. travnja
1920. u New Jerseyju, koji je prenošen radijom,
za što je unaprijed bilo prodano mnogo jeftinih
jednostavnih detektorskih prijamnika. Bio je to
prvi radioprijenos športskoga događaja.
Prvom radiodifuzijskom postajom smatra se
ipak ona koju je 1916. godine u Pittsburgu (SAD)
postavio dr. Frank Conrad iz tvrtke Westinghouse
Electric. Ta je postaja pod pozivnom oznakom
8XK povremeno odašiljala da bi se testiralo
vojne radiouređaje koje je proizvodila spomenu­
ta tvrtka. Nakon rata nastavila je redovito odaši­
ljati glazbu, te je komercijalizirala zamisao radi-
I-
/ tri temeljna uvje­
Rrl(Ii(J--ZuKreb ta radiodifuzije u
današnjem smislu:
program namiJe­
njen širokom krugu slušatelja, rad namijenjen
tržištu te licencija za takav rad. U literaturi se kao
"rođendan radiodifuzije" navode tri nadnevka:
27. listopada, kada je KDKA dobila licenciju za
rad, 2. studenoga, kada je prenosila rezultate
predsjedničkih izbora, ili 20. studenoga, kada je
službeno otvorena uz prijenos koncerta te zapo­
čela s redovitim programom.
U SAD-u je do 1922. godine već bilo registrira­
no oko šest stotina komercijalnih radiodifuzijskih
postaja te tisuće radijskih prijamnika.
Tako je radio, koji je prvo vrijeme služio za
prijenos informacija između poznatih sugovor­
nika, od 1920. godine kao broadcasting počeo
osvajati svijet odašiljanjem programa za širo­
ki krug slušatelja. Službeni naziv broadcasting
nalazi se u vladinoj publikaciji SAD-a od 1.
prosinca 1921. kojom je uvedena posebna kate­
gorija komercijalnih postaja: "licencije su tih
kategorija predviđene za sve odašiljačke postaje
koje služe širenju (engl. broadcasting) vijesti,
koncerata, pouka i sličnih stvari."
Broadcasting je ubrzo došao i u Europu, gdje
se prvo nazivao rodi% nijom, a danas se u naj­
širem smislu, uključujući i televiziju, naziva rodi­
adi/uzijom. U Njemačkoj je 22. prosinca 1920.
prenošen prvi koncert "uživo". Prvi je radio­
difuzijski program u Europi odašiljan u Parizu s

A.BC
tehnike 27
Eiffelova tornja u veljači 1921. godine. U Velikoj
Britaniji prva je radiodifuzijska postaja počela GO�. I . SUBOTA 7. I 924. BR. ,

odašiljati 14. veljače 1922., a 14. studenoga je

u Londonu počeo odašiljati poznati BBC (engl.
British Broadcasting Corporation), koji radi do
danas. U Njemačkoj je, u Berlinu 23. listopada
1923. počela s radom prva regularna radioposta­
ja. U Austriji je Radio Hekaphon počeo odašiljati
1923. godine, ali je radiodifuzija službeno počela
početkom 1924. godine postajom Ministarstva
obrane u Beču, a redoviti program 1. listopada
iste godine.
Naslovnice ostalih brojeva Radio športa imaju crteže veli­
Radio u Hrvatskoj ke antene Radio Griča
Prve su informacije o Hertzovim pokusima s
elektromagnetskim valovima dolazile u Hrvatsku postavljena na zagrebačkom Gornjem gradu. Ta
preko stranih znanstvenih časopisa. Osnovano je postaja, nazvana Radio Grič, trebala poslužiti
se pretpostavlja kako je dr. Oton Kučera, veliki za vezu Narodnoga vijeća s europskim gradovi­
popularizator prirodoslovlja i tehnike, još dok ma u kojima su se održavale mirovne konferen­
je bio profesor gimnazije u Požegi (do 1892. cije. Njezina golema višežična antena, razapeta
godine), načinio koherer i obavljao pokuse s između kule Lotrščak i zgrade Geofizičkoga zavo­
Hertzovim valovima. da, stajala je ondje desetak godina.
Vijesti o pojavi "bežične telegrafije" dolazi­ Zaljubljenici u radio, kao tadašnje najnovije
le su u Hrvatsku dnevnim tiskom i znanstve­ čudo tehnike, koji su se u Hrvatskoj u prvo vrije­
nim publikacijama već potkraj 1890-ih godina. me nazivali prijate/jima radija, a poslije se usta-
Zanimljivo je da Kučera niz svojih članaka u
Vijencu 1902. godine (poslije objavljenim kao
posebna knjižica te kao posljednje poglavlje u
knjizi Va/ovi i zrake Matice hrvatske iz 1903.
godine) završava opisom načela bežične telegra­
fije, pripisujući prve korake Marconiju, Popovu i
Tesli, veličajući Teslin doprinos:
"... upire ovaj čas cijeli svijet oči svoje ... u sina
hrvatske zemlje Nikolu Tes/u, koji istražuje priro­
du onkraj oceana. Radi se o tom, da se električne
napetosti u vertikalnim žicama što više uvećaju.
Što danas Evropa u tom smjeru upotrebljava
i izvodi, to gotovo iščezava spram rezultata
Tes/inih. Iskre što ih on umjetnim načinom dobi­
va, pravi su orijaši spram evropskih iskara."
Prve je radiopostaje za bežičnu telegrafiju
na području Hrvatske postavljala austrougarska
mornarica za svoje potrebe u mornaričkim baza­
ma u Puli oko 1909. godine, potom u Šibeniku, a
od 1912. godine i na nekim ratnim brodovima. U
jesen 1918. godine takva je radiopostaja s krsta­
rice Novara (koja je bila završena uoči Prvoga
svjetskog rata), na zahtjev Narodnoga vijeća
Zagrebački radioamateri Slavoljub Plešnik i Vilko Petera s
tadašnje Države SHS, dopremljena u Zagreb i Plešnikovim radiouređajima 1930-ih godina

ABC
28 lehn Ike
 lio naziv radioa­
materi, osnovali
su 1924. godi­
ne Radioklub
Zagreb sa
zadaćama pro­
micanje radija
postavljanje
"radi ofo n ij­
ske postaje" u
Zagrebu.
Klub je oku­
Radioprijamnik s početka 1920·ih pio tadašnju
godina s dvjema elektronskim cije­ poslovnu i teh­
vima, prilagodljivim zavojnicama i ničarsku elitu
slušalicama
Zagreba, bili su
to redom uglednici iz javnoga života, visoko­
ga školstva, gospodarstva: profesori, liječnici,
bankari, odvjetnici, potom direktor i tehnič­ ,
•

I
ki upravitelj Zagrebačkoga zbora (prethodnika
lO-:
Zagrebačkoga velesajma), predsjednik novinar­
_

Antena Radio Zagreba, koji je 1926.godine bio smješten

skoga udruženja i dr. Za predsjednika je izabran
u dvorišnoj gospodarskoj zgradi na uglu Markova trga i
dr. Oton Kučera. Odmah je počelo izdavanje struč­ Ćirilometodske ulice
noga časopisa Radio šport, kako se u počecima u
nas nazivao radioamaterizam. Matica hrvatska književnice Božene Begović: "Halo, ha/o, ovdje
je u nizu Novovjekih izuma objavila 1925. Radio-Zagreb." Odašiljao je na valnoj duljini od
ne Kučerinu knjigu 350 m, snagom od 350 W. Prve su radioemisije
Telegraf i telefon bile velika senzacija, a primane su u krugu oko
bez žical, naža­ 300 kilometara oko Zagreba, sve do Beča.
lost pod tada već
zastarjelim nazI­
vom za radio.
Nastojanjem
trudom naših
prvih radioamatera
osnovana Je prva
hrvatska radio­
difuzijska postaja,
prva i na jugoisto- Prvi odašiljač Radio·Zagreba -
ku Europe. Radio- danas nalazi u Tehničkom
se

-Zagreb, prvenac muzeju Nikola Tesla u Zagrebu

današnjega Hrvatskoga radija, počeo je odaši­
ljati u subotu lS. svibnja 1926. godine, dakle
upravo prije devet desetljeća. Odašiljanje je
počelo Lijepom našom, koju je na početku i na
kraju programa na glasoviru izveo skladatelj
Krsto Odak, te najavom naše prve spikerice,
2 Pretisak te knjige objavili su 1995. godine Matica hrvat­
ska i Hrvatska zajednica tehničke kulture.
Slušanje radija u doba kada je počeo Radio Zagreb
Od tih prvih godina radio je, ponajprije kao
radiotelegrafija i radiodifuzija, ušao u sve pore
našega života. Današnji se naraštaji pitaju kako
se to nekada živjelo bez radija, televizije, mobi­
tela, računalnih mreža, a ponajviše interneta!
Dr. sc. Zvonimir }akobović

ABC
lehn Ike 29
 ,
INOVACIJE

nos informacija prema uređa­

jima. To je dovoljno za punje­
nje nekih niskoenergetskih
uređaja, dok je, primjerice, za
punjenje pametnog telefona
potrebna snaga od 5 W.
Znanstvenici su testirali
tehnologiju u šest različitih
kuća kako bi postigli mogu­
će slabljenje mrežnog rada.
Nijedan korisnik nije zamije­
tio nikakve promjene u brzini
učitavanja web-stranice.
Znanstvenici Sveučilišta u Washingtonu kori­ lako su ovi eksperimenti obećavajući, uređaji
stili su signale koje emitira router za pokretanje koji su tako punjeni zahtijevali su male količine
kamere niske rezolucije Omnivision VGA energije. Prije nego što punjenje WiFi·jem posta­
WiFi-tehnologija nam omogućuje beži č­ ne potpuno dostupno, bit će potrebne mnoge
no spajanje na internet, ali što
kad bismo mogli koristiti isti taj
WiFi za punjenje naših uređa­
ja? Znanstvenici sa Sveučilišta u
Washingtonu otkrili su način kako
upotrijebiti neiskorištenu energiju
koja se emitira iz routera prema
drugim uređajima. Ova tehno­
logija nazvana je PoWiFi (Power
Dver WiFij, a završni rad na njoj
bio je predstavljen na skupu 2015
.,
CoN ext u Njemačkoj.
Prototip PoWiFi-ja mješavina je
transmisijskog plana WiFi-ja, koji
stvara energiju na nekoliko kana­
la, i antene koja će biti spojena
s uređajima, ali i moći prikupi­
ti energiju iz mnoštva kanala istovremeno te važne preinake koje će osigurati pouzdanost i
je pretvoriti u istosmjernu struju. Radiovalovi stabilnost routera, ali i mogućnost umetanja
emitirani pomoću WiFi-routera prenose oko 1 punjive antene direktno u uređaje.
W snage, što je maksimum koji je FCC (Federal Izvor: http://popsci.com
Communications Commission) dozvolio za prije- SK

ABC
30 tehnike
 Učiniti vožnju automobila sigurnijom i lakšom
za sve, zanimljivo zar ne?
Upravo u tom smjeru ide Google s izradom
prototipa vozila koje će biti u mogućnosti odve­
sti vas na koje god mjesto poielite, i to pritiskom
gumba - bez potrebnih vozačkih znanja i vje­
ština.
Zamislite da svatko od nas može sjesti u
automobil i voziti se, neovisno o našem umijeću
vožnje. To će omogućiti da se starije i slabovidne
osobe ne moraju odricati svoje neovisnosti.
Samovozeći automobili oblikovani su tako da
svojim oblikom omogućavaju sigurno kretanje
gradskim ulicama uz pomoć tehnologije senzora
i posebne programske podrške (softver). Senzori
mogu detektirati objekte koji se nalaze na veli­
kim udaljenostima u svim smjerovima, radijusa
veličine dva nogometna igrališta, uključujući
i bicikliste i pješake u pokretu, pa čak i ptice i
plastične vrećice u letu. Softver je oblikovan
tako da obrađuje sve informacije koje dobije
putem senzora kako bi omogućio sigurnu vožnju
bez zamora ili bilo kojeg oblika ometanja vožnje.
SfN,Q,q1
Iowli. rodlrll ka","",
p"�nIJu objekte u
n.I,,,, �k'"!onJu
UNUTRo\,�NJOST VOZILA
obiil«>vlno tI� dl blrt"
'" ">.<i� . • upta'Vljli
rIO
Međudjelovanjem senzora i softvera određuje
se točan položaj vozila, kao i svakog objekta koji
se kreće ispred, iza, pokraj i ususret njemu.
Senzori pomažu detektirati objekte tako da
program određuje točnu vrstu objekta prema
njegovoj veličini, obliku i načinu kretanja - na taj
način može razlikovati pješake i bicikliste.
Program zatim predviđa što bi objekti koje
senzori uoče oko nas mogli učiniti sljedeće.
Pretpostavlja da će se biciklist provesti pokraj
nas, a pješak da će prijeći cestu. N a osnovu tih
podataka, program odabire odgovarajuću brzinu
i smjer kretanja automobila, tako da izbjegne
biciklista i da propusti pješaka dok prelazi cestu.
Početak testiranja samovozeće tehnologije na
modelu Toyote Prius
- 2009. godina
Testiranja nastav­
ZA.08U!NI 06ll� ljena s modelom
","bimoino p eć•••
...
<ldno pC>d'�" wn",",
Lexus RX4S0h
2012. godina
Konstruiran

• prototip potpuno
_Ilom
•
samovozećeg auto­
mobila - 2014. godi­
p<»rbfto _,._no lO
tehnolotliu.o _ ,_ na Nakon mjeseci
.
_
testiranja i usavrša­
El[lTlllCHE 6AUIIIJE
.... poknIMIl*_..
vanja, izrađen je prvi
• pravi model prototi­
SUSTAVI PODRW
" ......-.tjIo�J.. Io>llnJ.. pa vozila u prosincu
..t....I"", .... >I)oo'"
. d.
u
2014. godine.
SK

ABC
=t
le h n i ke 31

Prva država koja je odobrila korištenje
autonomnih automobila bila je Nevada u
SAD-u. Učinila je to 2011. godine. Slijedile su je
Kalifornija, Florida, Michigan, Sjeverna Dakota,
Tennessee, Washington DC. U većini država
radilo se zapravo o licenciranju robotičkih auto­
mobila ili priznanju da oni postoje i da se mogu
pod određenim posebnim uvjetima koristiti. No
Sudjelovanje automobila bez vozača u svakodnev­
nom prometu s vozilima kojima upravljaju vozači
potiče rasprave i izaziva mnoge nedoumice kakve
su one o prekoračenju brzine ili pretjecanju. Hoće li
radi sprječavanja sudara autonomno vozilo prekora-
Što se dogada kada polidja zastavi automobil bez
vozača? Ovakva scena ocjenjuje se anakronom jer
već danas postoje drugi načini kontrole i zaustav­
ljanja vozila. Gotovo da smo u istoj situaciji kao i pri
pojavi prvih automobila u svijetu zaprežnih vozila. U
Nevadi su razmišljali da roboautomobil ima na sebi
posebno svjetlo, ali se od toga odustalo.
32
SVIJET ROBOTIKE
Korištenje dronova za dostavu Stvaranje zona bez
u praksi bit će složenije nego dronova već danas je
se u početku mislilo. Ne samo nužnost posebice oko
zbog broja letjelica koje bi se aerodroma gdje su
mogle naći u zraku već i zbog zabilježeni opasni bli­
zakonskog uređenja usluge ski susreti sa zrakoplo­
koja se pruža. vima.
Nevada je bila prva koje je dopustila automo­
bilima bez vozača da sudjeluju u uobičajenom
automobilskom prometu. Time su se roboti
susreli sa zakonskom regulativom u jednom od
najturbulentnijih i po broju žrtava najopasnijim
područjem ljudskih aktivnosti cestovnog prome­
ta gdje prevladavaju vozila s vozačima, prekršaji
zakona su česti, a posljedice nepažnje ili nemara
su velike štete, ozljede i smrt. Zbog svega nave­
denog uporaba strojeva u prometu složena je
pa, s gledišta zakona, gotovo da smo, čini se, ušli
u područje primjene ljudskih zakona na strojeve.
Paralelno s automobilom bez vozača razvijalo
se i područje bespilotnih letjelica. Posebice se
brzo šire kvadrokopteri ili, popularnije, dronovi.
Pod utjecajem brze ekspanzije upotrebe svih
veličina ovih letjelica i povećanja mogućih zlou­
potreba, i u Hrvatskoj je 2015. godine donesen
prvi zakonski pravilnik o njihovu korištenju. Taj
pravilnik bavi se osnovnim problemima prijave,
registracije leta i sigurnosti korištenja u okolišu
i među ljudima. Pravilnik se ne bavi već najav­
ljenim specifičnim gospodarskim primjenama
kakve se očekuju u masovnim razmjerima. Tako
je američka izdavačka kuća Amazon najavila kori­
štenje dronova za brzu dostavu svojih proizvoda.
Za primjenu automobila bez vozača i bes­
pilotnih letjelica kao dostavljača sa zakonskog
gledišta postavilo se pitanje s kim se potpisuje
ABC
tehnike
ugovor o njihovu korištenju, ugovor o dostavi i
uvjetima usluge. Ili tko je kriv za štetu: vlasnik
stroja, proizvođač ili sam stroj (tj. njegov osigu­
ratelj s obzirom da ne postoje jasna jednoznačna
sohverska funkcionalna određenja rada stroja).
Tako smo došli do prvih naznaka postojanja
zakonske odgovornosti strojeva za prouzroče­
nu štetu. Isporučitelj stroja svakako nije kriv:
teško bi se moglo očekivati da će proizvođači
pokrivati unedogled štete svojih strojeva za koje
su utvrdili da imaju određenu pouzdanost, a
državne agencije su dopustile njihovu primje­
nu. Pravilnici namijenjeni dronovima navode i
definiraju i autonomne kvadrokoptere. Moglo bi
se dogoditi da autonomni kvadrokopter načini
štetu pri isporuci i tu se opet javlja problem
pravne osobnosti pa i pravnog identiteta stroja
nalik na već poznate pravne osobnosti institu­
cija. Zakonodavstvo je zatečeno, razvoj strojeva
pretekao je (opet) zakonsku uređenost ljudske
zajednice.
Roboti su, kao i svi drugi "obični" strojevi,
prošli kroz razdoblje kada je njihov rad bio regu-
Još se nije zahuktala rasprava o autonomnim vozilima, a na pomolu je rasprava o robotima
kao mogućim čuvarima djece. Pojava prvih robotskih čuvara djece bit će sigurno područje
iznimne 1ilkonske strogosti, ali neće spriječiti ovu primjenu.
liran standardima vezanim uz određena pod­
ručja prakse (npr. ISO-standardi o industrijskim
robotima) ili je njihovo uvođenje u rad odobra­
vano posebnim pravilnicima državnih agencija
(poput robota u kirurgiji). To su uhodane proce­
dure klasifikacije i uvođenja alata u uporabu. No,
roboti su otišli dalje zbog specifičnosti upotrebe
i preuzimanja mnogih područja proizvodne ili
servisne prakse. Prešli su crtu razgraničenja alata
ABC
lehn Ike
i čovjeka. Njihov drugačiji tretman nije samo
posljedica širokih primjena već i načina na koji
ih ljudi tretiraju.
Pretpostavlja se da će robotika u bliskoj
budućnosti više od bilo koje druge tehnologi­
je imati izravnog utjecaja na ljudsko društvo.
Razlog za to su i tipični odnosi ljudi prema
robotima. Psiholozi su kroz pokuse ispitivali i
došli do saznanja o tome kako ljudi razmišljaju
o robotima. Zaključili su da roboti predstavljaju
posve novu ontološku kategoriju. Ljudi, doduše,
ne misle da su servisni ili personalizirani roboti
nešto živo, ali ne misle ni da su puki objekti.
Ljudi su, dakle, skloni robotima više nego drugim
strojevima pridavati mentalna stanja. Zbog toga
će bavljenje njihovim ponašanjima u području
zakona biti teže nego sa strojevima objektima.
Specifičan odnos ljudi prema robotima potakao
je i oštre diskusije među pravnicima treba li se
na robote primijeniti već postojeća legislativa iz
područja kibernetičkog zakona (tj. informatike)
koji se bavi računalima i internetom ili će se za
njih morati razviti posebno područje robotič-
kih zakona. Roboti
su posebni, tvrde
zagovornicI robo­
tičkih zakona.
Dokazuju to
. .
nizom primJera.
.
Robotički susta­
vi izvode zadatke
na način koji nije
moguće predviđati
unaprijed. Roboti,
iako imaju u sebi
programe, niSU pro­
gramirani strojevi.
Njihovo ponašanje
izazvat će zakonske
kontroverze. Roboti
sve izrazitije brišu liniju između osobe i instru­
menta. Zbog toga se već danas, nalik razlikova­
nju umjetne i prirodne inteligencije, pokušava
razlikovati prirodan i umjetan identitet. Već
i sama rasprava o tome je revolucionarna. U
području kibernetičkog prava internet obilježa­
vaju sljedeće esencijalne osobine: povezanost,
zajedništvo i kontrola. Robotiku obilježuje posve
drugačiji skup ključnih različitih kvalitativnih oso-
33
 ju se na kibernetička zakonodavstvo i internet.
Po mišljenju nekih pravnika, ne postoji robotička
ETIKA I ZAKONI: TRAMVAJSKI PROBLEM
zakonodavstvo, tj. nije moguće stvarati zakonsku
Tramvaj se giba prema grupi od pet ljudi
regulativu na jednom području.
na pruzi koje će pregaziti. Pretpostavimo da
Sve masovnija primjena autonomonih vozila
imate prekidač kojim možete skrenuti tram­
i potreba za ozakonjenjenjem i uređivanjem
vaj na kolosjek na kojem je jedan čovjek.
područja primjene dovest će postupno i do stva­
Hoćete li iskoristiti prekidač. U prvom času
ranja specijalizairanih državnih tijela (agenicija)
se problem čini jednostavnim: pet živih
za robotiku. Tehnologija uvijek ima jak utjecaj
ljudi je više od jednoga. Ali korištenjem pre­
u oblikovanju novih državnih tijela zaduženih
kidača vi ste zapravo odlučili ubiti jednog
za njezino praćenje. Tako je pojava radija omo­
čovjeka, dok bi onih pet smrtno stradalo
gućila posve nove mogućnosti da ljudi dođu do
u prometnom udesu. Ovdje etičnost nad­
podataka, zabavljaju se i sl., što je imalo utjecaja
vladava hladnoću zakona. U prometu je
na društvo i na kraju dovelo do osnivanja držav­
bezbroj sličnih primjera bez pozitivnog (tzv.
nih radijskih uprava koje se bave zakonima veza­
win-win) rješenja. Što ako takvu odluku
nim uz uređaje i komunikacijske mreže. Pojava
treba donijeti stroj?
vlaka dovela je do velikih promjena u nacional­
nim putničkim i transportnim infrastrukturama,
bina kakve su: utjelovljenost umjetne inteligen­ brzog spajanja i miješanja posve različitih dru­
cije (embodiment), emergencija (autonomnost) štava i sredina, ali i povreda ljudi i vlasništva. To
i snažan društveni utjecaj. Danas postoji sugla­ je dovelo do stvaranja državne željezničke admi­
snost oko opće definicije robota kao mehaničkih nistracije. I masovna primjena autonomnih stro-
objekata koji osjećaju svijet svojim senzorima i
na temelju toga, posredstvom motoričkih kom­
ponenti, izvode, fizičke aktivnosti u svom oko­
lišu. To je u skladu s paradigmom osjeti-misli­
-djeluj (sense-think-act) koja razdvaja robote od
drugih tehnologija.
Naglasak je, dakle, na fizičkim obilježjima
aktivnosti. Glavno obilježje robota njihovo je
djelovanje u fizičkom svijetu pa je, zbog izravnog
utjecaja na okoliš (mogućnost da npr. ozlijede
ljude), zakonska regulativa koja će za njih biti
oblikovana, ili je već stvorena, vrlo specifična u
odnosu na kibernetička ili informatičko pravo. NDobro jutro. Govori vam dron vaše Vlade. Jeste li vi

Problem ozakonjenja aktivnosti robota postao
je predmet stalnih rasprava u trenutku kada
su neke sve rasprostranjenije primjene (poput
letjelica dronova u civilstvu ili bespilotnih letjeli­
ca u vojsci) u svakodnevnom životu dosegle razi­
James Smith iz 546 Mabel Street. Ili Mabel James iz 645
Smith Street. Ili nijedno od gornjega? lli je ovo nesre·
tan slučaj pogrešnog identificiranja? Molim pazite kako
odgovarate". Vojne bespilotne letjelice izaNale su mnoge
proturječnosti u zakonskoj primjeni autonomnih strojeva
u praksi.

nu masovnosti na kojoj je potrebno postavljati

zakonske granice da bi se spriječile ili sankcioni­
rale zloupotrebe.
Zakonska se odgovornost uvijek povezuje s
identitetom i osobnošću pa se kroz zakonsko
određenja krivnje autonomnog stroja, a ne vla­
snika, počinje naslućivati razdvajanje ili razli­
kovanje prirodne osobnosti od artificijelne, tj.
umjetne osobnosti. Zakoni o robotima nastavlja-
jeva dovest će do stvaranja posebnih agencija.
Roboti će promijeniti svakodnevni život na vrlo
običan, ali i temeljit način, i to upravo u segmen­
tu vrlo važnom suvremenicima. Automobil je
oduvijek bio sredstvo prestiža koje je doseglo
razine moderne ikone. Roboautomobili bi mogli
tu ikonu ukinuti, ali i pojačati njen značaj i utjecaj.
Igor Ratković

ABC
34 lehn Ike
 MLADI PODUZETNICI

(NACRT U PRIlOGU)

Lutke su tankim koncima obješene na letvi­

ce koje su spojene križno ili su razdvojene.
Marionete su zahvalne za izradu jer ne iziskuju
puno troškova. Jedan izvođač može upravljati s
više lutaka. Tako, mijenjajući govor i boju glasa
do suza može nasmijati uvijek vjernu dječju
publiku ...
Naše marionete, njihove prikazane inačice,
izrađene su od drvenog materijala - kolutova
i letvica - ostalog i od nekih drugih radova,
dakle neka vrsta otpada. Stoga se ne zahtijeva
neka posebna vještina. Izvedba ne zahtijeva niti
Marionete su nastale spajanjem drvenih koluta ispilje­
nih krunskim pilama različitih promjera ili kao ostaci od
prijašnjih radova. Materijal može biti i ambalažna daska
prikladne debljine. Marionetu s upravljačkim letvicama
spojite knjigoveškim koncem ili ribarskom niti - kako bi se
što maje primijetilo!

Marionete su lutke nastale u davne davni­

ne, a riječ je francuskog podrijetla. Izrađuju se
različitim tehnikama, od različitih materijala i
s različitom namjenom - za kazališnu publiku.
Njima upravljaju majstori lutkari skriveni iza
paravana da im se ne bi vidjele ruke ni tijelo. U Krunske pile nabavljaju se u kompletu, pa kolutove može­
velikim gradovima postoje čak i posebna mario­ te ispiliti u ponudenim promjerima: 26, 32, 38, 44, 51, 57
netska kazališta. Vještim pokretima i umjetnički i 63 mm. Bušilica je postavljena u okomiti stalak. Radite

dotjeranim i prilagođenim likovima "oživljene" pod nadzorom učitelja. Imajte pritegnutu odjeću i pove·
zanu kosu kako ih alat ne bi zahvatio. Oprez pri vađenju
su mnoge basne i komedije ...
koluta iz pile!

velik trud. Nastale su, svaka, od

četiri koluta povezana, spojena
debljim ukrasnim konopcima
koji predstavljaju vrat i noge. Za
upravljanje i povezivanje služi
knjigoveški konac ili plastična
nit kako bi se što bolje prikrila
pred publikom.
Predstavu odigrajte iza para­
vana načinjenog, za prve uloge,
pomoću tkanina obješenih reci­
mo na vrata prostorije. Krenite
sa što jednostavnijom pričom!
Veličine koluta I dužinu
Za serijsku proizvodnju moguće je rabiti eNe-strojeve. Za razradu ovih radova mladi
konopa odredite sami prema
tehničari posjetili su ŠUmarsku i drvodjeljsku školu u Karlovcu gdje su se upoznali s
obradom drveta i zanimanjima za koja se tu školuje
ulozi vaše marionete. Tu će

ABC
=ilehnl ke 35
 7 uzica 4 približno 2000 plastika
6. vezica 2 približno 500 plastika
5. tijelo 1 � 63 x 18 drvo
4. noga 2 � 32 x 18 drvo
3. glava 1 � 44 (38) x 18 drvo
2. kljun 1 o 5 x 40 drvo
1 letvica 2 1 5 x 15 x ........ drvo
Poz. NAZIV Kom. Veličina (mm) Materijal
Osnovna škola Dubovac, Karlovac, 111.
Petra VII. razred Broj crteža:
smotra mladi poduzetnik
STOJKOVIĆ šk. god. 2014./2015. 1.
mentor: Miljenko Oiura, prof.
Potpis:
Mjerilo: MARIONETA ...
Datum: skica kolutovi - igračke, ABC 292.
13.02.2015.

Sastavnica je prilagođena dokumentaciji koja je pratila ovaj i ostale radove koji su prikazani u prilogu, il
zahtjevani su bili uvjetima nastupiI. Tako je oVilj tekst nastao kao dio opširnijeg materijala školske godine
2014./2015.

vaše zamisli kao i odabir boja, ukrasnih detalja i

dodataka doći do punog izražaja. No ponegdje i
prikladnu daščicu doradite pilkom da svi dijelovi
nisu samo okrugli. Poslužit će ostaci sanduka
ili palete debljine daske do 25 mm. Rad mora
biti načinjen uredno. I pomno odredite ukrasne
dodatke.

Predlažemo da načinite i razradite druge radove koji

nastaju od kolutova. Zvrk je posebno zanimljiv, pa i kao
pomagalo u raznim pokusima. Služi u instrumentima i
uređajima li! navođenje. Još predlažemo: Hanojski toranj
kao slagaljku, zvrndalo, jo-jo, wijećnjak i bubn;ć, što
razradite sami! Kao izazov!

Odaberite boje koje nisu topive u vodi. Alat je

također skroman. Brusni papiri različitih gradaci­
ja i manje (ručno) svrdla, kliješta i šilo ... Ljepilo i
tanka žica ... Radite na podlozi od kartona, tanje
šperploče ili lesanita kako ne biste oštetili stol.
Piliti krunskim pilama i bušiti bušilicom mora
učitelj ili iskusan majstor uz sve mjere zaštite pri
radu! Proučite naše upute koje slijede.
Održavanje gotovo da niJe potrebno.
Marionete ne ostavljajte na mokrom ili na vru­
ćim površinama. Za svaku načinite kutiju u koju
stavite pričuvni materijal i alat za popravak.
Mlada poduzetnica: Petra Stojković, učenica sedmog
Napišite detalje na poklopac! Predviđeno za
razreda. Županijsko natjecanje i III. izložba radova, odria­
no je 13. ožujka 2015. u Osnovnoj školi Švarča u Karlovcu
djecu stariju od tri godine.

ABC
36 tehnike
OSflovna škola Dubovac najveća je u Karlovačkoj županiji s blizu 800 učenika. Klubu mladih tehničara uručena je Povelja
Hrvatske zajednice tehničke kulture za 2008., Priznanje Hrvatske zajednice tehničke kulture Karlovačke županije za 2009. i
Državna nagrada "Faust Vrančić" za 2010. godinu

Sami ili u dogovoru sastavite zanimljivu priču. ovo je zanimljiv početnički rad koji je moguće
Zanimljive su povjesnice zavičaja! Razradite prilagoditi serijskoj izradi u školskim uvjetima.
događaj. Učenici Osnovne škole Dubovac u Svakako proširite izradu i na druge radove
Karlovcu željeli su utješiti malog zalutalog pači­ koje smo samo spomenuli, a vi ih možete još
ća s Barlina i dolazak rode iz Afrike. U Loravicu dopuniti svojim razradama. Kako će izgleda­
na Kupi kod mosta grada Aleksandrije koji je u ti pojedino radno mjesto u školskim uvjetima
neposrednoj blizini škole. dogovorite s učiteljem. Puno toga ovisi o alatu
A vaša je priča možda drugačija? Marionete i mogućoj pripremi dijelova, da se oni prilagode
ionako lako izradite u tili čas! kao poluproizvod.
Uz ilustracije i skicu koju objavljujemo u Opaska: glavu (3) i tijelo (S) moguće je pove­
našem prilogu, lako ćete izraditi i druge zanimlji­ zati uzicom (7) i pomoću žičanih ušica. Odlučite!
ve radove piljenjem ili ispiljivanjem kolutova, pa Mladim tehničarima želimo uspjeh u radu!
i kod drugih radova kako smo spomenuli. Dakle, Miljenko Ožura, prof savjetnik

Mladi ,';'",/." ili "" "'>vAC, �rI" .. , "" $10,/.-, n.'jK.ni- lO, �_ 21)' 4/ 2015, Eri<
_. �W, v._ 1lA11USJM>Vil', Moro IJE.Ut, s,, 'đ !MGlJil', f"nio 5V.Ndl(, 1.0 ","
( ruKOVIt, . ,
pt<!"I/01,l.j. Wjb 1'tI(',�IC 1It.
'WC!Ć, prof; " .... "�.,. ,'1IWI;.. dipI, mt, -, i ' jj, �.,, ,.,,,

Digitalno doba, posebice korištenje druš­
tvenih mreža, omogućilo je neslućeno širenje
informacija, stavova, mišljenja, razmišljanja o
svakakvim temama. Jedna od čestih tema za
"raspravu" kondezacijski su tragovi koji se vide
iza aviona koji prometuju nebom.
Za jedne kondenzacijski su tragovi (contrails)
potpuno prirodna pojava. Manifestiraju se kao
vidljiv, najčešće bijeli, trag kondenzirane vodene
pare (maleni kristali leda, zaleđene sitne kapljice
vode) koji se stvara kada vrući zrak iza ispuha
avionskog motora dolazi u doticaj s rijetkim i
hladnim zrakom (od -40'( do -GS'e) na uobi­
čajnim visinama leta putničkih aviona (8.000-
12.000 m).
Ovisno o aktualnoj temperaturi, pritisku, vlaž­
nosti, vjetrovima u gornjim slojevima troposfere
takvi se tragovi zadržavaju od svega nekoliko
sekundi, minuta pa sve do nekoliko sati. Kada
pak ne postoje uvjeti za njihovo stvaranje, oni
izostaju.
Za one koji razmišljaju drugačije, kondenzacij­
ski tragovi (chemtfoi/is) predstavljaju biološke if
38
ASTRONOMIJA
ili kemijske supstance koje se smišljeno i planski
ispuštaju iz aviona na velikim visinama kako bi
na biljni i životinjski svijet, ljude i tehniku utjecali
na način kako su to zamislili planeri supertajnih
programa određenih društvenih struktura, per­
cipirajući pri tome nedokučive namjere tajnih
službi. Kao potvrdu takvih (ne)razmišljanja često
se publiciraju fotografije i filmovi kondenzacij­
skih tragova. Postavlja se pitanje zašto se oni
ponekad vide jako izraženi, a ponekad izostaju,
nekada znaju biti i drugih boja, a ne samo bijeli,
a posebice su "zanimljive" fotografije niskolete­
ćih aviona, često u blizini aerodroma, čiji su pilo­
ti "zaboravili" isključiti mehanizam ispuštanja
takvih supstanci. Uza sve napore dokazivanja da
takva razmišljanja "drže vodu", nitko od njihovih
zagovornika nikada nije uspio detektirati strane
supstance. Naravno, pristaše "chemtrailsa" na to
odgovaraju kako se radi o nepoznatom sastavu
supstanci te ih zato nije moguće detektirati ni
najosjetljivijim instrumentima.
Što je istina? Kondenzacijski tragovi očigledno
postoje! Oko toga nema dvojbi ni u jednom
ABC
tehnike
ni u drugom taboru. Zašto ponekad
izostaju, ponekad traju jako kratko,
ponekad duže, a zašto ih (rijetko) ima
i različitih boja?! Kako bi se kondenza­
cijski trag pojavio iza aviona, odnosno
koliko će se vremena zadržati vidljivim,
ovisi o uvjetima koji vladaju u atmosfe­
ri (kako smo rekli na početku teksta).
Tamni kondenzacijski tragovi, ili pak
obojani, javljaju se kada Sunčeva svje­
tlost odozgo osvjetljava vodenu paru,
a mi sa Zemlje to vidimo kao sjenu,
odnosno zbog rasprostiranja svjetla te
veličine kristalića leda ponekad poprime boju,
poput bijelih oblaka koji postaju koloritni pri
izlasku i zalasku Sunca. Ipak, kako onda objasniti
tragove iza niskoletećih aviona u prilazu aero­
dromu? Jednostavno, atmosfera je zanimljiva i
često nepredvidljiva. Primjerice, kada kažemo
da je vrijeme mirno i bez vjetra to ne znači da
na nekoliko desetaka ili stotina metara iznad ili
ispod nas upravo ne egzistira prava oluja, tem­
peraturne oscilacije nisu rijetkost, kao ni, potpu­
no normalne, anomalije pritiska i vlažnosti. Ipak,
kad iza nisko letećeg aviona u prilazu aerodromu
vidite trag vjerojatno je riječ o kontroliranom
ispuštanju goriva ili o zračnim vrtlozima koje
stvaraju aerodinamične površine posebice na
krajevima krila, kako bi avion sletio u optimal­
nim uvjetima. Tu pojavu nerijetko mogu vidjeti
primjerice stanovnici Pule prilikom vježbovnih
letova aviokompanija koje vrše praksu ili preo­
buku svojih pilota. Takvi su postupci standardni
dio letne procedure kada za tim postoji potreba.
Istina je i kako su se kondenzacijski tragovi
pojavili tek proteklih nekoliko desetaka godina,
ABC
tehnike
koindiciraju s počecima letova aviona na velikim
visinama, prije toga ih (istina) nije bilo.
Izgledno je kako ste i vi imali svoj stav i mišlje­
nje o kondenzacijskim tragovima. Ako to nije
bio slučaj, smatrajte ovaj tekst uvodom u pro­
blematiku "mi ili oni". Ukoliko pripadate u prvu
skupinu (contrailso) ovaj ste tekst pročitali sa
zanimanjem. U suprotnom, spadate li u pobor­
nike iz druge skupine (chemtrailsa) evo još jedne
teme za razmišljanje kako bi nam se nakon toga
(razmišljanja) pridružili u prvoj skupini: Zaista
mislite da su ratni stratezi i taktičari desetke
pa i stotine aviona bombardera u napadnim
operacijama naivno izložili kao glinene golubove
za protivavionsku artiljeriju kojoj bi,
posebice pri noćnim operacijama, bilo
dovoljno slijediti kondenzacijski trag
za iznimno precizno otvaranje vatre
umjesto da odbrambene snage ostavi­
te da budu kao slijepe kokoši koje traže
(jako malecko) zrno, odnosno gotovo
neprimjetne visokoleteće bombardere
na nebu?
Eh da, znate li koliko bi stotina tisu­
ća, možda i milijuna ljudi diljem svijeta
moralo na ovaj ili onaj način biti uklju­
čeno u "chemtrails projekt", a da pri
tom svaki od njih "tajnu odnese na onaj svijet"
kako se ona ne bi otkrila? Tajna obično ostaje
tajnom kada za nju zna samo jedna osoba.
Uživajte u koloritu oblaka i kondenzacijskih
tragova na nebu, posebice izjutra i navečer, pri­
rodne su i objašnjive pojave, a atmosfera u odre­
đenim uvjetima zaista zna pokazati izvanredno
lijepe i zanimljive pojave.
Marino Tumpić
39
 Svatko od nas bar je jednom bio
sudionik u čavrljanju i/ili raspravi
o tome gdje je zapravo svemir.
Astronomi, baš kao i laici, često
koriste termin "tamo gore u sve­
miru", no gdje se taj svemir "tamo
gore" točno nalazi?
Pravi je odgovor da je svemir svugdje oko nas,
mi se sami nalazimo u svemiru. Naša spavaća
soba, članovi obitelji, kuća, automobil, susjedi,
gradovi... cijeli planet je u svemiru. Ipak, radi
praktičnih, društvenih razloga nekako smo mora­
li pojednostaviti stvari i uzeti zdravo za gotovo da
smo mi "tu" na Zemlji, a svemir je negdje dalje
od nas. Gdje je to dalje?
Mađarsko-američki inženjer Theodore von
Karman (1881.-1963.) izračunao je da na visini
od oko 100 km iznad morske razine atmosfera
postaje toliko rijetka da više ne podržava zračni
let, odnosno da tada prestaju važiti zakonito­
sti aeronautike te ulazimo u područje svemir­
skog leta (svemira), odnosno astronautike. Taj je
podatak Međunarodna zrakoplovna federacija
(FAl) iskoristila u definiciji svemira:
Svemir počinje na visini od 100 km iznad razi­
ne mora, plus jedan metar (100 km + 1 m).
Što je s nižim visinama? One obuhvaćaju pro­
stor atmosfere koji je podijeljen na troposferu
=+ �' .,
�+
�
.
.�.,,
� ,
�"..
c::::::- - - -="'='
-­
or Lo....
,
-- �
... o·
..•
.....Y
--'"
• Oil
, područje visoke atmosfere mada u
(visine od O km do 10/lZ km), zatim ulazimo u
područje tropopauze ("debljine" od par stotina
metara pa do 1 do 2 km j, nakon toga od 10/12
km pa do 45/55 km visine nalazi se stratosfe­
ra. Na nju se do visina 85/100 km nadovezuje
mezosfera da bi nešto prije Karmanove granice
svemira ušli u područje termosfere koje se pak
prostire do petstotinjak kilometara iznad morske
razine. Tada ulazimo u područje termopauze, a
zatim i egzosfere, koja se proteže na više od 1000
km iznad mora. Podaci o visinama rasprostiranja
atmosferskih slojeva variraju ovisno o godišnjim
dobima te o geografskoj širini na planetu. Slojevi
su tanji iznad polova, a deblji na ekvatoru.
Bezmalo sva meteorološka događanja odvija­
ju se u području troposfere te ponešto u nižim
dijelovima stratosfere. Američki znanstvenik i
vojni pilot Harry George Armstrong (1899.-
1983.) izračunao je kako čovjek na visini od
20 km iznad mora bez pomoći astronautičkog
odijela ne može preživjeti više od par minuta
(zdravstveni problemi zbog nedostat­
ka kisika te malog atmosferskog pri­
tiska koji dovode do fatalnog ishoda
izlaganja takvim uvjetima). Upravo je
na toj visini (20 km) postavljena tkz.
Armstrongova linija (granica).
Prostor iznad Armstrongove linije
(20 km + 1 mj, a ispod Karmanove
linije (100 km + 1 m) nazivamo bliskim
svemirskim prostorom, bliski svemir.
f Neki autori ovo područje bliskog sve­
mira, gdje se dotiču elementi aero­
nautike i astronautike, nazivaju još i
stručnim krugovima i javnosti sve više
prevladava termin bliski svemir.
Marino Tumpić
 V�T •. M l kO N
•.

O,novni materijal: šperploco debljine 6 (odgov�juie debljine vodootpoma ,.'bb·b· bojom od vlage... rabite boje na bazi vode
šperplo<:a za gradeY;",ke obloge), z. b"jelo i krila (lim, pla<ll'ka), obugla letvica
promjer. 20 mm za le laj, letvica •pone kril., vijd za drvo, podložne plo1:ic�
...

i:avao kao tm, obraden i kolac - no,.e...

1
Debljina 111 mm (6 • 3)... zalijepljene 3 plou..ine po 6 mm

•
provrt ,.Ie
laj

"vrt zatm (i:avao) no,.ea

5
letvica
•

P05TAVAJf METAR·DVA...

'pona

- - - - -
- - - - - -
- - -

dellljina 6 mm provrt vijku,.

,pojanje drvenih dijelova

- - - - - -
- - - - - -
- - -

"

Crt.no kao .kica... veli1:ine otvora na mreži odredtte .ami, predlalemo u (enb'metrima
radi načina kob'ranja (ko,e crte) .. odfroit� veličine dijelow> u .a,tavnici ilu""ra<ije: Selber Mach"" 3/07, Opttec, lN, Falken, MO...
AlAT: rezbarski, ""OI'fSki, • dobro ie po.lulili i eh:tfiČfli (bušilica i ubodna p.a, bru,ilica) Obrada: Miljenko O1ura, prof. •avjetnik " mi,u (2016.)
!l<
 M lAD , �OOUl[mlC'

•
•

:.
•
<

•
"
,
•

j SKICA Matrejj.,: kolut""i ..<Iali piljenjem kod drugih rad"". promjen

68 mm (1 kom). 44 (38) mm (l kom) i 32 mm (2 kom). letv;ca
Mallonete moraju bib' uredno ;zradene, oboj.ne trajnim
bojam. koje ,e n e tope u volli ; podotne z. uprovljanje.
§
• 7 15.15 mm (2 korn). ukr.,n; kon"". knjig""e,ki ko..c. det" ji ,. Duž;ne letviGI odrO>dtte ,.m; ; kuo ;h držati: ,.';jep'jeno
• uk"" av.nje, boj•... (l;ca ili pfib.d.ce za "<1<,,-) u kril ili w.ku po,ebno. P.žljivo. lijeplj""jem o';gura­

\
\
l jte /:vor""e. Z.dor z. prv; ..<lup po<lavite n. vma. I
vjeib.jte! Ako nemote z.mi..o za pol'U proli<l.jte davno
z.bor....,jenu Irteraturu.

Det"ji 'paj.nja kooopr. i žitan. u<lr. ,. vez....nje.

konc. u pr""rt noge MOguće n.tiniti i ito Kljun oblikujte od okrugle letv;ce
m.nji pravit.

Svijernj.k je "" .0
piljenjem kolul. od
prikl.Mo <Iroke d.,ke.
To 'u tri kudrotne
ploo<e po" ije .
r .piljene.
OVije . provrtom pr"",.
promjeru svijeće p. ,e
ZVrk ;zndtte od kolut. promje... 60 ; de­ izr.dil. ujedno i ruft•.
H anoj.ki tornjevi - zl.'ni di"'ovi ; dij.mantni ,tupov;
bljine 18 mm. Promjer ,.tik. je 8 mm. ,
imaju svoj. pravil. i kombin.loriku " .ganja ili bolje
njegovu dulinu i bru,enjevrh. odredite
Sve mjere u milimetrima r",eno pre<l.giv.nja. pot...žite pr....il•. Odred�e broj
poku,om. ZVrkom 'u ,e zabav'j.'i In..-­
kolut"".!
j.nci u Južnoj Americi.

Ob...d . ; priprema ,. n.<lup: Miljenko O1u.... prof. uVfetnik. u'itelj O,n"",ne 'kole !).ubav'e. K.rlovac. 2014./2015. ZVrnd.lo je pr.<t.... igra'ka. Nekad. ,e ;zndill.l. od kolut. otpilj""og od pravilne grane i , etv. provrt•. Dobro je 10;10 i
MI.d. poduzetnica: Petn Stojk""ić. O,n"",.. ,kol. Du bov.c. K.rI",,", vffe pure - gumb. Povezano /:vrsti'm koocem i hv.,.lim•.