SRETAN USKRS!
Eto, stigao je i Uskrs. Izradite tradicionalne papira, ukrasnih vrpci, kulinarskih štapića, boja,
pisanice i prigodne ukrase u domu. Razgovarajte
s djedovima i bakama o proslavama u vašem
kraju. Uputite se u muzej ili knjižnicu, pa možda
i tamo pronađete zanimljivosti i običaje. Dakako
i vjeroučitelji mogu dati pokoji savjet. Uskrs je
najveći kršćanski blagdan! Prethodi mu vrije­
me korizme, a svetkovi ne započinju na Cvjetnu
nedjelju ili Cvjetnicu, ove, 2015., godine 29.
ožujka. Potom slijedi Veliki tjedan i u nedjelju 5.
travnja je Uskrs.
Našim ilustracijama donosimo neke nove
zamisli kako da načinite ukrase. Materijal je
uglavnom onaj koji ćete lako sakupiti - od
_A,BC
-----t ehnike
ljepilo... Vjerujemo da ćete i sami tako lakše
razraditi neku svoju zamisao. Predloženi detalji
poslužit će i kao poklon. Radovi su namijenjeni
cijeloj obitelji.
Zamisli koje predlažemo sakupili smo lista­
jući različite časopise koji se bave tom temati­
kom: Sabrina, Bosteln mit Kinder, Bostel SPASS,
Opirec, Familie & Co, Meine Basre/welt, TIM i
dr. Bilo bi nam zadovoljstvo da nam pošaljete
svoje ovogodišnje radove. Rado ćemo ih objaviti.
Želimo da načinite nešto novo i neobično.
Sretan Uskrs!
Pisanica ima tradiciju darivanja i blago­
stanja. U nekim na�m krajevima to su
prava mala remek-djela ukra�anja i
bojanja. Postoje razli{ite tehnike rada.
Moguće je jaje ispuhati krol rupice
na tjemenima koje na{inite oštrim
lavlicem ili iglom pa ost<lje lupina.
Tako će biti saćuvana godinama, jer
ne postoji mogućnost kvaren;"_ Rupice
se zapune gipsom ili glinamolom. A
prave pisanice izrađuju se nakon što se
jaja skuhaju utvrdo i ohlade. Ukrasi se
(ftaju školskim perom na koje se stavi
vosak koji se povremeno zagrijava na
plamenu svijeće... Pisanica se uroni i
ostavi u vodi u kojoj je iskuhana lupina
luka od koje se dobiva nen ametlji va
smedecrvena boja (za dobivanje pri­
rodnih boja postoji čitav nil drugih
mogućnosti). Vosak se obriš:e krpom, a
da bi se pisanica sjajila, namaže se sla­
ninom ili jestivim uljem. Dakako, ima i
drugih tehnika. Malo se raspitajte kod
prijatelja, da ba� sve mi ne napiš:emo!
kupovne boje pripremajte prema uputi
i u posudama koje vam nisu suviš:e
drage, jer ih ponekad nije moguće
oprati! Pisanice izložite na stalku ili
pladnju ko, ukrasite za te namjene.
Pomodarstvo je bilo pokloniti pilića.
Znajte da ce narastil
3
 Malo mašte, karto­
na u boji, tkanine, i
eto novih pisanica.
Odaberite ljepilo
koje će lijepiti na
ljusku. Za crtanje,
boje morajU biti
postojane, da se ne
brišu. Na tržištu se
nude jaja i manja i
veća od kokošjih, pa
će i to biti zanimlji­
vo U p ostavi.

•
,.
• •
. ,

••

Neobične su pisanice
postavljene na kulinarski

•
štapić. To su ispuhane
ljuske te obojene i ukra­
šene različitim vrpcama.

•
Postavljene su u kantice

•
i lončiće koji su obojani u
skladu s njima, a poslužit
će za postavljanje dru· ,
gih pisanica. Umetnula
je rafija, ali može biti i
narezani papir ili ostatak
vrpcI.

ABC
4 tehnik e
 n

Vrpcama i vezl­
Cilmil moguće je
/
aranžirali različite
ukrase. U fazIi­
čitim varijanta­
ma i materijalii.
Pjetlići ili kokotički Predlažemo ih
izrađuju se od !>Vil­ stoga što se vje­
kojakog materija­ Šilju, pil je njihovo
la. Uvijek su zani­ p ostavijanje lako i
mljivi. Ovo je pri­ jednostavno, a
mjer rada od papi­ poslije i sprema­
ra nekadašnjeg nje. Valja pazi·
omota te umet­ ti da su dijelovi
nutih detalja. Za dobro zalijepljeni
noge Je poslužila i spojeni jer kasni·
ukrasna vrpCi!. ja dorada kad već
Rupice načinite imate goste baš
šilom, kliještama za rupice ili probojcem. Pročitajte uputu i nije prikladna.
o Ijepilul Rad mora biti uredan. A koliko ćele kokotići! Naša tri rješenja
iZfaditi ovisi o strpljenju. Može biti poklon Ul poštansku neka budu izazov:
t'.estitku rodbini i prijateljima. Predviđeno je da se stavi od leptirića pa do
na granu prvog proljetnog cvijeća. Dosjetka je i prišiveno pilića, "cota" koji
pu ce, batun, gumb, dugme... što je !>Vojevrsna vježba rad il iziskuje dosta str·
iglom i koncem! pijenja.

ABC
tehnike 5
Imajte svoju kutiju za uskrŠflje slastice. Izrađena je kao kocka ođ valovite ljepenke ili đrugog čvršieg kartona. U kutovima
spoj je izveđen ukrasnom vezicom ili užetom. Rupice su izrađene kako je već spomenuto. Ostalo načinite sami. Izračunajte
kolika je površina kartona potrebna za željenu veličinu kutije, recimo 10 x 12 x 14 cm. Crtajte crtaćim priborom. Označite
raspored rupica.

ABC
6 tehnik e
 ZA PISANICE

Izložite pisanice na stalku načinjenom od i širinu utora za sastavljanje dijelova. Crtež je

šperploče ili tanje daščice. Rad nije zahtjevan i nacrtan u mjerilu 1 : 2, dakle umanjeno. Za
dovoljno je imati rezbarski luk i pilicu te rezbar­ povećanje može poslužiti fotokopiranje ili jed­
ski stolić. Ujedno, ovo će biti vježba za piljenje nostavno precrtajte konture uz pomoć kvadrat­
otvora u ploči. Debljina šperploče odredit će ne mreže koju sami ucrtajte i nacrtajte na mate-

Mjerilo l : 2

+ +
1X
o.lonac {nogicaJ

+ +

e 1 plodanj c
J

+ +

tijelo /
1X

Šperploča debljine 4 mm
Povećojte fotokopironjem
Obojite po želji STALAK ZA PISANICE

ABC
tehnike 7
 odvojite pilku. Kraj pilice provucite kroz pro­
/ .:z vrt i ponovno zategnite vijak. Vodite brigu o
o veličinama da se materijal može nesmetano
zakretati pri piljenju. Rez vodite tako da uvijek
,
/ ostane materijala za eventualnu doradu bruše­
njem različitim gradacijama brusnih papira ili
'1
/ '\ / '\ / '\
igličastim turpijama. Rad mora biti uredan!
Dakako oblik možete razraditi i po želji kao i
broj dosjeda za pisanice. Spojeve izvedite ured­
no kako biste izbjegli kitanje gornje površine.
" '- / / lijepite bijelim "vodenim" ljepilom. Višak ljepila
možete obrisati mokrom krpom. Obrusite i pri­
.

� premite stalak za bojanje. Brusite što finijom

rijal. Jedva vidljivo. Crtajte olovkom da poslije
možete nesmetano obrisati višak crta gumenim
brisalom ili brusnim papirom fine gradacije.
Prvo ispilite otvore. Svrdlom načinite provrt
za ulaz pilice. Otpustite gornji vijak na luku i
gradacijom brusnog papira. Zatim ovlažite povr­
šine pa opet obrusite i tako dok se ne uklone sve
vlati. Boje odaberite sami, i to one na bazi vode i
ne suviše razrijeđene. Stalak može i poslije služiti
za posluživanje kuhanih jaja. (o)
Izvor: TIM, 96.

Ukrasite svoj vrt ili parkić drvenim karikiranim

figurama koje smo nazvali Katica i Jurica. PO veličini
su gotovo isti. Prilagođeno materijalu. Razlikuju se
po izrazu lica te suknjom i hlačama. Proučite naše
snimke i crteže da se uvjerite da je to jednostavan
početnički rad u obradi drveta i pripreme za nešto
zahtjevniji i složeniji daljnji posao. Ujedno ćete
upoznati zahvate i stjecati vještinu rukovanjem
električnim alatom poput brusilice, bušilice i ubod­
ne pile i sl. te kako si pomoći stegama. U školskim
uvjetima neophodan je stolni nadzor uČitelja.
Razradu prilagodite svojim mogućnostima i,
dakako, oblicima. Svaki će majstor raditi drugačije,
a možda i jednostavnije nego što su naši prijedlozi.
Predlažemo da radite na masivnom stolu ili stolar­
skoj klupi. Poštujte sve mjere zaštite pri radu. Ovaj
rad ipak zahtijeva dužnu pozornost i urednost.
Materijal odaberite prema mogućnosti: jelovu ili
smrekovu dasku bez špranja, većih kvrga i pukotina.
Dobro će doći drveni ambalažni materijal. No ni Vrtne figure izrađene su iz jelovih, ođnosno smrekovih
nabavka u trgovini nije suvišan izdatak. Moguća je dasaka debljine 20 mm. Karikiranog su izgleda stoga
izrada i iz pločevine koja je otporna na vlagu ili je možete mijenjati detalje po volji. Visina je 1270 mm.
trebate dobro zaštititi bojom i lazurom. Predviđena tegla sa središnjim promjerom oko 120 mm.
Ustabiljeno od prevrtanja dvorišnom betonskom ploči­
(om.

ABC
8 tehnik e
Osnovna ploča sastavljena je od tri daske širine po 100 mm. Moguće rabiti dijelove ambalaže. Poštovati proporcije tijela.
Rad primjeren za upoznavanje zahvata i radnih postupaka električnim alatom. Radite na masivnom stolu ili stolarskoj klupi.
Rabite stege. Poštujte mjere zaštite pri radu eketričnim alatom. U školskim uvjetima neophodan nadzor učitelja.
Crtež je prilagođen za izradu od daske širine
100 i debljine 20 mm. Sve mjere izražene su u mili­
metrima. l na crtežu koji je nacrtan u približnom
mjerilu 1:10. Potrebno je dvostruko više dijelova,
jer se izrađuju dvije figure: 3x2 tijelo (1250xlOO); 4
x stopala (280xlOO); 2x2 ruke (lOQxsOO); 2x2 obod
šešira (200xlOO); 2xs pokrov šešira - osmerostrana
prizma (120xlOO); 2x2 spojne letve (230xlOO);
2x nos (ls/30x70); 2x betonska dvorišna pločica
300xlsO, ljepilo, vijci, žica, boje, obujmice cijevi
promjera 120 i vijak M10 s maticom i podložnim
piočicama, prikladne tegle i, dakako, i drugi mate­
rijal ako se odlučite za preinake. Predlažemo da
ojačate spoj nogu i stopala dodatnom kutno m
letvicom ili l-profilom. spojite vijcima ... Sve će
ovisiti i o načinu postavljanja te mogućeg micanja
ili učvršćivanja figura u tlo. Figura mora odoljeti
naletu vjetra!
Alat je električni, no poslužit će i onaj stolarski,
ali uz više truda i vremena. Svrdla odaberite prema
provrtima i vijcima. Izvijač, kliješta, ključ... rašpa i
brusni papiri različitih gradacija. Potrebni su kistovi.
Ne žurite u radu!
Izradu započnite crtanjem kvadratne mreže na
papir koji služi za zamatanje - pakpapir. Stranica
mreže je 50 mm. Rabite duže ravnalo i dovoljno
dugu letvicu da mreža bude točna na svakom dije­
lu. Označite središnjicu i zacrtajte širinu letava - u
našem slučaju 100 mm. Stolarskom olovkom ili kre­
dom nacrtajte konture figure Jurice. A Katica će se
razlikovati po suknji i drugim detaljima odjeće i lica.
Za lijepljenje papira poslužit će vam autolakirerska,
"piktraka" koja lijepi dobro, ali ne prejako.
Daske na dužinu 1250 mm poredajte jednu do
druge te ih stegnite stolarskim stegama. Prethodno
ih obradite na željeni izgled. Spojite ih poprečnim
spojnim letvama na udaljenosti prema crtežu. Za
vijke prethodno svrdlom zabušite odgovarajuće
provrte i uvrte. Dobro će biti da ih malo namažete
A.BC
le h n Ike
i ljepilom. Vijke rasporedite dijagonalno. Kako biste
ih lakše privili, namažite ih voskom, parafinom ili
sapunom. Odaberite dužinu oko 35 mm s upušte­
nom glavom. Upust načinite prikladnim razvrtačem
koji se postavlja na svrdlo ili onim ručnim. Ponekad
se upust načini svrdlom većeg promjera što iziskuje
iskustvo.
Iz papira izrežite mustru, uzorak ili šablonu
figure. Ocrtajte na daske, sada već ploču. Pazite na
točnost radi obrade glave jer nije predviđeno da se
daske bočno lijepe.
Ubodnom pilom izrežite konture. Također pilite
dok je ploča stegama pričvršćena na radni stol, a
"kako ne bi visjela u zraku" podmetnite prikladne
komade materijala koji vam tog trena ne treba.
Ispilite ruke i dijelove šešira, stopala. Zalijepite
bočne dijelove glave te obod šešira i pokrova -
osmerostrana prizma. Pročitajte uputu na ljepilu.
Predlažemo da rabite bijelo "vodeno" stolarsko
ljepilo.
Veže, istina, dosta dugo i sporo pa su mogući
i neki nepredviđeni zahvati. Višak ljepila odstra­
nite mokrom krpom ili spužvom. ljepilo nanosite
kistom. Kod "cilindra" šešira pazite da se pri steza­
nju dijelovi ne poskliznu. Na radnu površinu posta­
vite novine da se ne zaprlja.
Ooradite - ispilite obod šešira i oblikujte osme­
rokutni pokrov. Rabite plosnato dlijeto, rašpu i bru­
sni papir različitih gradacija. Oprezno pri odmjera­
vanju udarca čekićem o dlijeto! Rašpom i brusnim
papirom obradite sve oštre bridove. Obod vijcima
pričvrstite za glavu te zalijepite oblikovani osmero­
kutni pokrov.
Izbušite provrte za žicu kojom ćete povezati
rameni zglob ruke i tijela. Rabite bakrenu žicu
barem 2,5 mm!. Sastav - žica mora biti uredno
savijena i zavijena te obrušenog kraja kako se ne bi
netko slučajno ozlijedio.
9
 RoboBUBI sučelje moze se programirati iz
FreeBASIC-a, a isto tako moze ga se programi­
rati programom AVR kao j ARDUINO, te mu je
primjena osim u robotici moguća i u automatici.
Osnovne karakteristike sučelja (SI. 1.) su:

• Mikrokontroler ATMEGA328P
• USB-konektor (radi kao COM port)

• konektor za vanjsko napajanje (9V)

• I$P-konektor za programiranje (10 pin)

Bo je odaberite po želj. Preporu('amo one na bazi vode.

e 8 izlaza (žaruljice) 4 motora (do 600mA)
-

Mogute ih je nabaviti u željenom obujmu... Budite str­ e 7 ulaza (digitalnih)

pljivi. • kone ktor za 12C-proširenje

• konektor z a TX-RX-proširenje
Pričvrstite stopala prema predloženom ili vašem
• dimenzije 80x65 mm
rje�enju. Neka spojni vijci budu nešto duži s obzi­
rom na opterećenje i uzdužnu strukturu drveta. Didaeta uz RoboBUBI-ja daje potpunu pro­
Već smo spomenuli ojačanja, učvr�ćenja i druge gramsku podršku i kvalitetne i jasne priručnike.
mogućnosti. Na našim ilustracijama prikazano je
stabiliziranje pomoću betonske dvori�ne plOČice. P0SE81<r OZl<N\1i.:
�. t.IIHW f(l;tĐ) .... r_
Teglu ili drugu posudu za sadnicu odaberite .. -
prema obujmici. fzbušite provrt za prolazak vijka
M 10. Pričvrstite obujmicu cijevi pomoću podložnih
REI ET· _ za .,... .
11
....
pločica i matice. .P"O_... pog.....u
_Ed5_
Vlažnom spužvom ili krpom te brušenjem svih
povr�ina priredite figure za bOjanje. Olovkom jedva
vidljivo označite mjesta "susreta" boja. Odaberite
boje na bazi vode. S njima je lak�e raditi i poslije
održavati i čistiti kistove i posudice. Jednu boju
nanosite po svim površinama, kada se osuši krenite
s drugom i tako strpljivo dok ne zav�ite. Možda će
slabo pokrivati pa je potrebno i drugo nanošenje.
Prema želji odaberite boje. A možete i šešir
zamijeniti drugim pokrivalom. SI. l. Sli ka je preuzeta sa stranica:
Rad mora biti uredan! Malo prolistajte literatu­
ru, upoznajte se s ergonomijom, naukom koja se didaeta
bavi veličinama tijela i primjenom u svakodnevnom adva .. c. 4.e __ _

životu. Zanimljivo. .:1.00(1:0 Čakovec,

Tr...nlčU 13
Miljenko O Ž URA, prof. savjetnik tet 040�''4$
Ilustracije: Selbst 7/10. WEB: http:l_w.dldacta.hr

ABC
10 tehnike
 FREE BASIC MALA ŠKOLA PROGRAMIRANJA

Sve što je potrebno za početak može se skinuti s Za očitavanje podataka s ulaza (stanje senzo­
njihove stranice. Materijali su napravljeni didak­ ra) potrebno je napisati jedan uvjet na početku
tički čime je tvrtka opravdala svoje ime te se programa koji se sastoji od svega nekoliko pro­
mogu koristiti u školama. RoboBUBI je sučelje gramskih linija:
koje ima sjajnu budućnost u našim osnovnim i
srednjim školama. Jedna velika prednost ovoga if lOC (l» O then
sučelja nad ostalim sličnim je da se na njega line input #1,8 'očitavanje podataka -
mogu direktno priključiti i snažnija trošila od PORT #1
LED-dioda. Nema problema da se na RoboBUBI­ Print "8:";8 'prikaz očitanih podataka
ja priključe i složeniji uređaji kao što su robot­ End if
ska ruka ili robotska kolica, općenito sve što se
do sada koristilo u robotici od fischertechnika. Očitani podatak s ulaza Ul imat će vrijednost:
Mene osobno ipak najviše veseli mogućnost 001
programiranja raznih uređaja iz FreeBASICA Očitani podatak s ulaza U2 imat će vrijednost:
preko USB porta, time se u svijet robotike mogu 002
preko programiranja uključiti i djeca najmlađeg Očitani podatak s ulaza U3 imat će vrijednost:
uzrasta. Njima je Didacta namijenila i posebno 004
zanimljiv grafički program koji radi pod sustavom Očitani podatak s ulaza U4 imat će vrijednost:
ANDROlD na tabletima, obavezno ga pogledajte 008
kad nabavite svojeg RoboBUBIja (cijena mu je Očitani podatak s ulaza U5 imat će vrijednost:
oko 330 kn). 016
Naredbe za otvaranje i zatvaranje pojedinač­ Očitani podatak s ulaza UG imat će vrijednost:
nih izlaza RoboBUBI-ja veoma su jednostavne, 032
npr. : Očitani podatak s ulaza U7 imat će vrijednost:
otvaranje izlaza 1: Print #1, "111" 064
zatvaranje izlaza 1: Print #1, "110" Očitani podatak sa svih ulaza UO imat će zbroj
otvaranje izlaza 2: Print #1, "121" svih vrijednosti s ulaza koji imaju signal.
zatvaranje izlaza 2: Print #1, "120" Postoji i mogućnost čitanja analognih signala
........ itd ... sa senzora AnO i An1. Očitana vrijednost s ana­
otvaranje izlaza 8 : Print #1, "181" lognog ulaza sastoji se od broja 9 na početku te
zatvaranje izlaza 8: Print #1, "180" broja ulaza O ili 1 i očitane analogne vrijednosti,
Zanimljivo je da postoje i naredbe koje isto­ broja od O do 1023.
vremeno otvaraju ili zatvaraju više izlaza ili ulaza Primjer, očitana vrijednost 159 s analognog
odjednom što dodatno pojednostavljuje i olak­ ulaza 1 bit će napisana kao: 91159.
šava programiranje iz FreeBasica, npr.:
otvaranje izlaza 1,2,3,4: Print #1, "All" TREPTALO S jednom lampicom
zatvaranje izlaza 1,2,3,4: Print #1, "AlO" Ovaj program zahtjeva da na RoboBUBIja pri­
otvaranje izlaza 5,6,7,8: Print #1, "Bll" ključite samo jednu lampicu (žaruljicu) na izlaz II
zatvaranje izlaza 5,6,7,8: Print #1, " B lO" i bateriju od 9 V (ili ispravljački sklop). Program
otvaranje izlaza 1,3,5,7: Print #1, "Cll" će 10 puta uključiti i isključiti lampicu. Prije
zatvaranje izlaza 1,3,5,7: Print #1, "ClO" pisanja programa potrebno je na računalo insta­
otvaranje izlaza 2,4,6,8: Print #1, "011" lirati US B-driver za FT232R 32BIT - COM 2.08.30
zatvaranje izlaza 2,4,6,8: Print #1, "010" WHQl Certified (može se skinuti sa stranica
otvaranje svih izlaza: Print #1, "Ell" Didacte). Nakon instaliranja serijskog drivera,
zatvaranje svih izlaza: Print #1, "ElO" ako je sve u redu i ako program TREPTALO radi

ABC
tehnike 11
kako treba ništa posebno ne treba poduzimati ili
NACRT U PRILOGU
mijenjati. Ukoliko program ne radi onda je pro­
blem u broju com porta koji je potrebno pronaći
na računalu preko Device Managera. Potom,
kad ste očitali broj vašeg USS Serial Port (com
xx), zamijenite u prvoj programskoj liniji broj
com porta (16) s vašim očitanim:
Open Com "COM16:38400,N,8,1,SIN,CD,CS,D
S,RS" For Binary As #3
Ovim podešavanjem komunikacija između
računala i RoboBUBI-ja je otvorena.

Programski kod za Treptalo:

Open Com "COM16:38400,N,8,l,BIN,CD,CS,D
S,RS" For Binary As #3
dim y as integer
Print "PALI - GASI jednu lampicu"

for y=l to 10
Print #3,"111"
Print "Izlazni kod: 11"
Sleep 1000
Print #3,"110"
Print "Izlazni kod: 10"
Sleep 500
next y

Print "kraj" Prelistavajući modelarsku literaturu u nekoli­

Sleep SOO ko knjiga, pronašao sam nacrt glisera za brzinske
Close #3 utrke s velikim omjerom dužine i širine, ali nigdje
End nisam našao opis izrade ni fotografije za vrijeme
izrade ni glisera na vodi. To je razlog zašto sam
odlučio napraviti takav gliser za naše modelare,
od kojeg se unaprijed očekuje da će s odgova­
rajućim motorom biti brz. Razlog tome je što su
pramčani i krmeni val razmaknuti, pa ne dolazi
do njihove interferencije, što smanjuje otpor u
plovidbi. Ovaj razmak ovisi o brzini glisera i nje­
govoj formi. Proizvođači glisera i jahti koje viđa­
mo na moru daju model plovila prije izrade na
ispitivanje u odgovara juću ustanovu. Kod nas je
to Brodarski institut u Zagrebu, koji ima dugačak
bazen za ispitivanje modela svih vrsta plovila, na
mirnoj vodi i na valovima. Više se može vidjeti
Sl. 2. RoboBUBI s 12C pro�renjem
n a www.hrbi.hr.
Za napredne osnovce i natjecatelje u robotici Trup se izrađuje od ploče tvrdog stiropora
na RoboBUBI-ja može se priključiti 12C prOŠirenje koji u trgovini lOVU stirodur. Njegova prednost u
(SI. 2.). odnosu na običan stiropor je da ima fino zrnatu
Damir Čović, prof

ABC
12 tehnike
Izrezivanje trupa termopilom Gornji i donji dio trupa su izrezani
strukturu i može se lako rezati skalpelom i obra­
đivati brusnim papirom.
Za rezanje sam koristio elektrootpornu žicu
priključenu na električni trafo. žicu sam dobio u
tvrtki koja proizvodi stiropor te ga takvom žicom
reže na potrebnu debljinu. Trafo sam dobio od
prijatelja koji ima servis za industrijsku elektroni­
ku i u svojoj radionici ima nekoliko takvih trafoa.
Tvrtka Graupner prodaje komplet za rezanje
elektrootpornom žicom (Thermosage, broj za
narudžbu 844) po cijeni od 20 eura. Za rezanje
treba imati pomoćnika koji će pridržavati pilu
ili komad stirodura s druge strane. Korisno je
napraviti nekoliko probnih rezova radi vježbe.
Prvo se iz čitave ploče izreže komad širine 112
mm. Zatim se ovaj komad po visini reže na dva
dijela debljine 40 mm (poz. 1) i 10 mm (poz. 2).
U gornjem dijelu komada debljine 40 mm skal­
pelom se izreže otvor dimenzije 92xS61. Sada se
ovi dijelovi zalijepe ljepilom za drvo, ili nekim lje­
pilom za stiropor, i sve se ostavi sušiti preko noći.
Slijedi rezanje pramčanih skošenja te izrada i
lijepljenje bočnih peraja (3). Bočne peraje služe
za održavanje smjera plovidbe i za zaštitu prope­
lera i kormila prilikom plovidbe u plićaku. Peraje
se rade iz špera debljine 3 mm od kutija za voće,
koje se mogu naći na tržnici. Dva komada se zali­
jepe. Sitne neravnine i rupe od kopči zapu ne se
Sastavljanje dva komada špera od san­
duka za voće lijepljenje vodobrana
ABC
=ilehnl ke
Vodilice na trupu za rezanje termopi­
lom
mješavinom ljepila i fine piljevine. Na dno trupa
zalijepi se komad špera ili furnira (4), na koji će
se zalijepiti nosač akumulatora (S), nosač serva
kormila (6) i servo za regulator smjera plovidbe
(7).
Po čitavom opsegu gornjeg dijela otvora trupa
zalijepi se šper širine 15 mm (8) koji služi kao
zaštita od ulaska vode u trup i kao okvir na koji
se natakne kabina (9). Izgled kabine proizvoljan
je i svatko je može napraviti po svojoj želji.
Prozore sam napravio od tvrde folije za fascikle,
koju se zalijepi s unutarnje strane kabine (10).
Osovinu propelera (11), kardan (12) i propeler
(13) treba kupiti gotove, na primjer iz proizvod­
nog programa tvrtke Graupner, čiji asortiman
prodaje jedna naša tvrtka koja prodaje modelar­
ski pribor: kardan s dva zgloba, broj za narudžbu
(b. n.) 355, cijena 7 eura, osovina b. n. 1229,
cijena 6 eura i propeler b. n. 2307.30, promjera
30 mm, s tri lista, cijena 2,5 eura. Akumulator
ima kapacitet od 3,0 Ah, napon 6 V, b. n. 774,
cijena 8 eura. Motor je SPEED 6V, b. n. 774,
cijena 8 eura. Cijene su približne, bez provizije
uvoznika.
Za regulaciju rada elektromotora naprijed­
-stop-nazad ugradio sam mehanički i jeftini
regi er. Električni regleri jako su skupi. Nažalost
Gotov gliser u NbrodogradilištuN
13
Ugradnja: akumulator, moloc, kardan, servo, regulator
rada motora, prijamnik
nemam broj za narudžbu ovoga jeftinog reglera.
Uz malo truda i razmišljanja može se napraviti
obični mehanički regler.
Na kontakte elektromotora treba zalem iti
kondenzator kapaciteta 4,7 nF/SO V ili 47 nF/30
V. Ako se ne može nabaviti ovakav kondenzator,
zadovoljit će bilo koji kondenzator iz neke radio-
upravljane igračke. Kondenzator služi za smanje­
nje smetnje prijamnika.
Kabina (9) je izvedena kao poklopac koji
nasjeda na okvir (8) na otvoru palube. Izrađena
je iz špera 3 mm. Kormilo (14) se izrađuje iz dva
komada špera u koje se umeće šipka fi 3 mm od
žbice za bicikl. Ovu šipku treba provući u trup
kroz mesiganu cjevčicu promjera 4 mm, čiji unu­
trašnji vrh mora biti iznad vodene linije. Prodore
ove cjevčice i osovine propelera u trup treba
dobro zalijepiti i premazati uljanom bojom.
Prije bojanja i lijepljenja bočnih peraja trup
treba oblijepiti tankim papirom. Tako nema
opasnosti da će boja nagrizati stiropor. Za probu
nanesite malo boje i malo razrjeđivača na koma­
dić stiropora.
Slijedi spajanje svih komponenti u trupu,
probni rad i odlazak na jezero. Modelarima želi­
mo puno zabave s ovim modelom.
Bojan Zvonarević. mr. dipl. ing. brodogr.
14
Osmislili su ga arhitekti iz tvrtke SURE
Architecture i već je osvojio prvo mjesto na
natjecanju za najbolji projekt nebodera. Njihov
prijedlog, pod nazivom Endless City in Height,
što bi u prijevodu značilo beskrajni grad u visina­
ma, odmak je od tradicionalnog izgleda nebode­
ra s katovima koji se nižu jedan na drugog. Ovaj
inovativni dizajn sačinjavaju dva veća mosta koja
su međusobno isprepletena s brojnim manjim
mostovima i šetnicama, čime se dobiva puno
prostora za pješačenje.
Unutar šest čeličnih cijevi koje bi činile temelj
za konstrukciju nebodera, provela bi se sva infra­
struktura, odnosno većina električnih i vodovod­
nih instalacija. A oblikom i orijentacijom nebo­
der bi bio prilagođen za što manju upotrebu
umjetne rasvjete, kao i za što manju upotrebu
sustava za hlađenje i ventilaciju.
ABC
tehnik e
 Ford, američki proizvođač iako specijaliziran
za proizvodnju automobila, predstavio je dva
prototipa e-bicikala, koji kombiniraju pogon na
baterije i na pedaliranje na Svjetskom mobil­
nom kongresu (MWC-Mobile World Congress) u
Barceloni, Španjolska.
Manji model, pod nazivom MoDe:Me, mogu­
će je preklopiti i dovoljno je lagan i kompaktan
dag a se može lako prenositi i u vozilima javnog
prijevoza. Veći model Mo:De:Pro osmišljen je s
namjenom za dostavne i poštanske službe. Oba
mogu postići brzinu 40km/h i imaju mogućnost
automatski se prebaciti na potpuno električni
način rada ako registriraju da vozačevo srce
preubrzano radi.
Oba bicikla dolaze s probnom aplikacijom
za pametne telefone. Tako npr., aplikacija za
pametni telefon može pratiti put ukoliko se
susrećemo i s više vrsta prijevoznih sredstava.
Ako postoji kombinacija pješaka, vozača bicikala,
automobila i vozila javnog prijevoza senzori će
upozoriti vozača ako mu se neko vozilo nađe u
slijepom kutu ili ako ga namjerava prestići.
Fordov plan mobilnosti podržava predanost
tvrtke inovacijama i temelji se na razvoju pamet­
nijih prijevoznih sustava koji će učiniti putovanje
bezbrižnijim i poboljšati kvalitetu života u užur­
banim gradovima. Sandra Knežević
Nova verzija Morpheusa s vrlo praktičnim pomičnim
zaslonom i brojnim poboljšanjima za još stvarniji doživljaj
virtualnog !Nijeta igara
Sony je najavio novi prototip slušalica za virtu­
alnu stvarnost, kodnog imena Project Morpheus,
koji je sve bliže svom konačnom izgledu i koji
možemo očekivati 2016. godine. Prototip je
predstavljen na konferenciji Game Developers
u San Franciscu u ožujku 2015. Izgledom je vrlo
sličan prvotnom prototipu, ali u tehničkom smi­
slu poboljšan je kako bi omogućio korisnicima
što bolji doživljaj.
Prototip slušalica za virtualnu stvarnost koje
developerima pomažu "lansirati" vas u igre na
PlayStation o4 ima zaslon razlučivosti 1080p koji
se stavlja na glavu, napredne senzore pokreta,
PlayStation kameru, 3D-tehnologiju i kompatibil­
ne su s kontrolerom DUALSHOCK 4.

ABC
le h n Ike 15
 "Ovaj prototip izgledom nalikuje prošlogo­
dišnjem modelu, ali smo u suštini unijeli brojna
poboljšanja", rekao je Shushei Yoshida, predsjed­
nik tvrtke Worldwide Studios za Sony Computer
Enterta inment. Usput je dodao da su vrlo blizu
konačnom proizvodu. Neka od poboljšanja su
zaslon veličine S,7 inča, a doživljaje virtualne
stvarnosti vrlo je teško razlučiti od stva rnog
vremena.
Ovo nije dobro. Ovo nikako nije dobro.
Djevojka leži preda mnom, krvava od glave do
pete, u očima joj ludilo.
!iva sam samo zato što nisam ljudsko biće.
Ona je živa samo zato što nisam ljudsko biće.
. . .
Kad je veza pukla, udavila se u stravičnim krio
kovima i neljudskim uriicima i krkljavim pozivima
u pomoć, ni petnaest minuta nakon slijetanja u
ruševine, naravno da su na matičnom brodu u
orbiti smjesta krenu li organizirati spašavanje. Sve,
odjeljenje vojske pod punom spremom, medicin·
sku ekipu, sve. Ćuli su preko zvučnika - svi smo čuli,
cijela je posada, užasnuta, slušala povijesno prvo
slijetanje u grad e - kako se dogodilo nešto strašno
i pretpostavili da je istraživačka grupa napadnuta.
Ja sam, međutim, čula nešto drugo. Nešto što
ksenoarheolozi neće čuti, neće razaznati, neće
shvatiti otprve. Dvadeset i troje ljudi koji nisu
napadnuti, već se međusobno mahnito ubijaju.
Bez ikakva razuma. Samo se dave i mlate i kolju,
noktima i zubima. Do zadnjega, dok preživljavanje
ne postane sasvim nevjerojatno.
Ali, ako je nešto nevjerojatno, ne znači i da je
nemoguće.
l zato se ipak treba spustiti. Samo, znam, spasi­
lačka ekspedicija koju slažu zapovjednik Munson i
akademik Lebed doživjet će istu sudbinu kao i oni
koje bi trebali poći spašavati.
"I što dakle predlažete, gospođice Noriko?"
Zapovjednik Munson gleda me, bijesan što mu
oduzimam dragocjeno vrijeme. A do njega se u
16
Dizajn novog Sonyjevog prototipa omogućuje
i da se slušalice odmaknu udesno od lica, tako da
nema potrebe da ih skidate ako želite zaviriti u
stvarni svijet. Zahvaljujući brojnim nadogradnja­
ma, a uzimajući u obzir kvalitetu slike i osjećaja
kretanja u virtualnoj stvarnosti, Morpheus omo­
gućuje puno dugotrajnije igranje.
Sondro Knežević
cijeloj ovoj zbunjenoj i prestravljenoj strci, u kojoj
svi znadu da treba nešto poduzeti, ali nitko nije
sasvim siguran što, kao tek treća tajnica arhive
nisam probila baš nježno. I zato mi sa svake strane
stoji po jedan vojnik.
"Da idem samo ja." Akademik Lebed zamišljeno
gladi bradicu i promatra me.
"A zašto mislite da ste vi učinkovitiji od ekipe
koju sastavljamo? I kako se mislite zaštititi od",
akademik Lebed zastaje, "čega god da mislite da
je nagnalo ljude dolje da se pobiju, kako tvrdite.
I to još zaštićeni maskama za disanje." Atmosfera
je po svim analizama sasvim pogodna za disanje.
Svejedno, lebed je zahtijevao - jer planet ipak
nije sasvim istražen - da istraživačka grupa nosi
maske. Ako u atmosferi ima psihoaktivnih sup­
stanci, možda nekih spora ili mikroorganizama
koji nešto luče, ili halucinogenih plinova, oni ne bi
smjeli utjecati na ljude pod maskama.
"Za početak, ne treba mi maska. Baš nasuprot,
samo bi me sputavala."
Lijevom rukom podižem svoju ljubičastu kosu,
kažiprstom desne dodirujem točku iza desnog uha.
Uz tiho zujanje, vlasište se diže, klizi unatrag i otkri·
va moje pravo ja.
Ćip u čeličnom oklopu lubanje.
Davno sam naučila da prizor moje rastvorene
čelične lubanje u većine ljudi izaziva nelagodu, kao
da se boje da će njihove glave sljedeće doći na red
za otvaranje. Ni Munson ni lebed, a bogami ni dva
vojnika iza mene, nisu iznimke. Smiješim im se
zlobno, ne bez osjećaja nadmoći.
Nasatavak na strani 3S.
ABC
lell n l h
 STATIVI - drugi dio

U prošlom broju opisao sam stative s tri

noge /tripode! i stative s jednom nogom /
monopode/. U ovom broju bavit ćemo se
malim jdžepnim! stativima i stativima za
selfije. Zbog velike proizvodnje i kupovine
malih kompaktnih digitalnih aparata,
fotografska industrija proizvodi i male
stative upravo za takve aparate. Oni su
od velike pomoći kad su duge ekspozicije
ili kad hoćemo snimiti sebe s porodicom
ili prijateljima. Dakle, aparat montiramo
na mali stativ koji, zbog njegove veličine,
možemo postaviti na stol, klupu, prozor,
ormarić ili bilo što drugo. Kod duge
ekspozicije, prilikom stiskanja gumba
za snimanje možemo zatresti aparat,
on će se neznatno pokrenuti dok traje
eksponiranje i u konačnici ćemo imati
zamućenu snimku. Oa ne bismo potresli
aparat za okidanje, možemo koristiti opciju
self-timer na aparatu. Kod korištenja ove
opcije s odgođenim vremenom snimanja
povoljnost je u tome da će se aparat, ako
smo ga i neznatno potresli prilikom stiskanja gumba za okidanje, smiriti dok ne prođe
desetak sekundi uobičajenog vremena odgađanja početka eksponiranja. Kad nam je aparat
na stativu, a želimo i sebe snimiti u kadru, možemo koristiti i male daljinske okidače koji se
manje više proizvode za sve aparate. A s obzirom na to da danas imamo sve više mobitela
s izuzetno kvalitetnim kamerama i za njih se proizvode mali tronošci.

Veliku popularnost imaju stativi pod nazivom octopus, a napravljeni su tako da su im nožice
fleksibilne. Možemo ih držati kao klasični stativ, a možemo omotati oko nekog predmeta
i tako dodatno osigurati stabilnost aparata prilikom snimanja. Ovaj stativ pokazao se vrlo
korisnim i praktičnim i svakako valja u nj investirati i imati ga kao stalni dio opreme. Proizvodi
se u nekoli ko veličina, a imamo ih i dovoljno velikih i čvrstih za veli ke profesionalne aparate.
Nezaobilazni selfi danas je toliko prisutan i neizbježan pa je i
fotografska industrija to prepoznala. Odmah je stavila na tržište
posebne štapne stative za aparate i mobitele za snimanje selfija. Valja
razlikovati današnji selfi od klasičnog autoportreta. Naime, klasični
portret uglavnom podrazumijeva studijsko snimanje i neutralizaciju
pozadine, a današnji se selfiji snimaju stalno, u svakom trenutku i
moraju biti kontekstualizirani. Dakle, kod današnjih "autoportreta"
- selfija važno je da se vidi gdje smo snimljeni, ambijent i okruženje
u kojem se nalazimo. Tu fotografiju, snimku sebe uglavnom odmah
objavljujemo na društvenim mrežama i šaljemo poruku našim
obožavateljima i prijateljima gdje smo i s kim smo trenutno. I već
sljedeći trenutak snimamo se ponovno i objavljujemo i pratimo s
veseljem mnoštvo lajkova" koje dobivamo.
"

I na kraju evo praktičnog savjeta kako

učvrstiti aparat bez stativa i snimati s dužim
ekspozicijama, a ne potresti snimku.

Potrebno je malo volje i spretnosti kako

bi se napravilo ovo korisno pomagalo.
Na donji dio aparata, u navoj gdje se
učvršćuje stativ, zavrnemo vijak s kuki com
ili vijak s proširenom glavom /vijak mora
odgovarati navoju 3/8"/ kako pokazuje
naša slika lijevo. Na tu proširenu glavu
vijka učvrstimo dvije omče od špage. Omče
trebaju biti tako velike da nam aparat, kad
stopalima stanemo na njih j zategnemo
ih prema gore, treba dosegnuti položaj
koji nam je najpogodniji za snimanje. Ovo
jednostavno pomagalo može nam biti od
velike koristi u zatvorenim prostorima gdje
nema dovoljno svjetla pa namje ekspozicija
duža. Preporučujem da ga ponesete na
putovanja kad sa sobom ne uzimate stativ
zbog mnoštva druge putne prtljage. A ako
nemate vijak s ovim posebnim navojem,
onda sve ovo možete improvizirati samo
s tankom špagom kako to pokazuje donja
sličica lijevo.
 POGLED UNATRAG
APARATI VElIKOG FORMATA

Klasičn;studijski aparati prilagođeni

su za snimanje portreta. To znač; da
je objektiv bio mekocrtajuć; i nešto
veće žarifne duljine od normalne.
Aparati su koristili ploče različitih
formata,

U prošlom broju sam opisao odličnu ideju gospodina

Disderia o smanjenju formata na veličinu 6,5 x
10 cm, tj. carte�de·visit , a to je ujedno i značilo
demokratizaciju portretne fotografije.

No kad govorimo o reprezentativnom portretu

i fotografskim atelijerima u kojima se on radi,
prvenstveno mislim na vrijeme devetnaestog i velik
dio dvadesetog stoljeća. Odlazak na portretiranje
bila je svečanost, oblačila se posebna odjeća,
uređivala frizura i cijelo raspoloženje bilo je
svečarsko. Odlazili su pojedinci, zaljubljeni
parovi pa i cijele obitelji na portretiranje.
Snimano je na veliki format tako da se
lakoćom moglo retuširati. Portretirana
dobivala je nekoliko malih portreta i jedan
ili dva veća. Manji se poklanjao dragim
osobama, a veći je uokvirivan i krasio je dio
stambenog iH poslovnog prostora.
Slika ispod prikazuje tipični izgled
fotografskog ateliera iz 19. stoljeća.
Najčešće je to bio prostor u
potkrovlju, a upravo zbog obilnog
i difuznog osvjetljenja koje je
dolazilo kroz krovnu staklenu
stjenku. Tu su kao stalni inventar
bili: stolica, stolić, držači za glavu
i kamera.

Na slici iznad teksta vidimo model koji pozira,

a glava mu je oslonjena na posebno oblikovan
držač. Držač za glavu bio je redovni inventar
fotografskih ateliera - sve do pojave fotografskog
materijala s kraćim ekspozicijama. Zbog dugih
ekspozicija model nije mogao držati glavu mirno
i svako pomicanje glave činilo je fotografiju
neoštrom. Da bi portretiranomu glava mirovala,
služio je upravo ovakav držač.
 AUTOPORTRET

Autoportret -označava umjetnikov

prikaz samoga sebe. /Može biti slika, crtež,
skulptura ili fotografija./
Kroz cijelu povijest čovječanstva čovjek je imao
potrebu prikazati lik • portret drugog čovjeka.
Interpretacijom drugog čovjeka, umjetnik je dijelom
i sebe interpretirao. No, paralelno prikazujući druge
Robert Cornelius
ljude rado je i sebe portretirao. Radio je autoportret.
Autoportret, 1839. godine

Pojavom fotografije autoportreti ranje postalo je

kudikamo učestalija pojava. Interesantno je to da
je prvi autoportret u fotografiji napravljen već
1839. godine, dakle u godini rođenja fotografije.
Napravio ga je Robert Cornelius iz Filadelfije. Na
poleđini je napisao: "Prva svjetlosna slika ikad
napravljena, 1839"." Ovaj portret je ujedno i jedna
od prvih fotografija ljudskog lika, a danas se čuva
u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu. Iako ima
oštećenja, dragocjen je primjer portretne fotografije
toga doba.

Fotografija desno je autoportret francuskog fotografa

Felixa Nadara koji je snimio sve važne ličnosti svoga
doba. Bio je izvrstan portretista, a to se vidi i po
ovom njegovu autoportretu · pažljivo odabrano
osvjetljenje, položaj glave, ruku i cijelog tijela. Felix Nador
Autoportret, ako1856. godine

Tošo Dabac Naš legendarni fotografski autor Tošo Dabac snimio

Autoportret, 1933. godine
je sebe u dobi od 26 godina. Položaj glave je skoro
iz profila, a osvjetljenje je bočno i dolazi iz jednog
izvora. Inače je pravilo kod snimanja portreta da
se koriste četiri izvora svjetla, tj. OSP . osnovna
svjetlosna pozicija. Autor poznaje pravila snimanja
portreta, ali snimajući sebe odustaje od njih jer želi
dati viziju sebe kako se on sam doživljava. Odstupa od
pravila s razlogom i znalački koristi samo jedan izvor
svjetla. Ovaj autoportret vjerojatno niti nije snimljen
u studiju, već je lako moguće da je napravljen u sobi,
a svjetlo dolazi kroz otvoren prozor. Zato i imamo
usmjereno svjetlo s naglašenim kontrastom. Snažno
osvijetljeni prednji dio lica naglašava liniju mladićeva
profi la. Karakter svjetla te blagi gornji ra ku rs odražava
ozbiljnog i pomalo zamišljenog mladića.
 ElEKTRONIKA

Najbolju usporedbu programskih jezika i du slova. Pokušajte ponovno, ali na sljedeći

onoga što oni nude najlakše je ostvariti progra­ način: "Data Direction Register B". Ne samo
miranjem identičnih funkcionalnosti u jezicima da možete izgovoriti njegovo puno ime nego
koje upoznajemo. Moram priznati da sam izni­ možete shvatiti i njegovu svrhu: "Registar za
mno zabrinut za razumijevanje tekstova koji upravljanje smjerom podataka porta B" (ulaz/
slijede, ali bolji i jednostavniji način komplici­ izlaz). Registar DDRB veličine je 1 bytea (B-bit),
ranog programiranja ne pronalazim. Arduino pa kao takav može upravljati isključivo s B fizičkih
programer ne razumije što se nalazi u pozadini pinova mikrokontrolera (PBO - PB7). Nemojte se
funkcija Arduino. AVR Studio c/c++ programer iznenaditi što je gotovo sve u našem mikrokon­
ne razumije što se nalazi u pozadini asemblera. troleru veličine B bita. ATmega2S60 je B-bitno
Asembler programer ne razumije što je pozadi­ računalo, pa su i njegovi registri veličine B bita.
na...
t'LU \f\ 1'1)
Kako bismo shvatili sve navedene programe­ 60
PC7(A15)
re, a samim time i upoznali AVR arhitekturu, 19
PBO ( SSIPCINTO)
na mikrokontrolere moramo gledati iz više pro­ 20
PBI (SCK/PClNT J)
gramskih jezika. Zbog specijalnih znakova c/c++ 21
PB2 (MOSlIPCINT2)
jezika ( { } I J < > tc -> & I II && % " « » ff ;
-
22
: ,," , ) odbojno je i ružno učiti njegovu sintaksu. PB3 (lVllSOIPCINT3)
23
Nakon dužeg vremena pisanja c/c++ sintakse, PB4 (OC2A1PCINT4)
24
zagrade i specijalni znakovi neće predstavljati PB5 (OCIAIPCINT5)
25
nikakav problem. Štoviše, bit će fenomenalan PB6 (OCIBIPCINT6)
26
pokazatelj što počinje, gdje počinje, gdje završa­ PB7 (OCOA/OC 1 CIPCINT7)
35
va, što radi, kako radi ... Sintaksa asemblera jed­ (ICP4)
36 nr 1 , rnn."
nostavnija je od c/c++ sintakse i upoznat ćemo
je kroz primjere. Na slici je prikazana shema mikrokontolera i
U prošlom tekstu slikovito su objašnjeni regi­ pinovi čijim smjerom upravlja registar DDRB.
stri AVR-a, njihova lokacija u adresnom prostoru Kako mikrokontroler ATmega2S60 ima puno
SRAM-memorije te njihova suštinska svrha. Prvi više od B pinova postoji i više DDRx registara.
registar koji upoznajemo sagledat ćemo na razini Njihov naziv razlikuje se jedino u zadnjem slovu
asembler programera, a nakon toga upustiti se u koji opisuje port: DORA, DDRB, DORe, DORO,
shvaćanje identičnog registra s gledišta razvoj­ DORE, DDRF, DDRG, DOR H, DDRJ, DOR K i DDRL.
nog okruženja AVR Studio c/c++ te Arduino. Nakon reseta AVR mikrokontrolera svi navedeni
registri su OxOO, a SVI pinovi mikrokontrolera

Addre�!I NamI'! Bil 7 Bit 6 Bil 5 Bil4 Bit :l Bit 2 Bit l Bit o

Stoga, zaboravimo na trenutak ostale program­ "ulazi". Ova spoznaja govori nam važan detalj
ske jezike i poslušajmo kako zvuči: DDRB. za upravljanje smjerom podataka: "Što želiš da
Ako pokušate izgovoriti ime registra kao riječ bude izlaz, neka bude logički 1." Za konfiguraciju
vjerojatno će vam se jezik zaplesti negdje izme- ulaza i izlaza mikrokontrolera uvijek pristupamo

ABC
tehnike 21
DDRx registrima držeći se navedenog pravila
(OxOO ULAZI, OxFF IZLAZI) .
= =
Najveći problem funkcije Arduino pinModeO
i svih ostalih funkcija Arduino činjenica je da
ste ograničeni na jednu arhitekturu, na razvoj­
ne ploče Arduino i Arduino IDE. Ako poznajete
registar DDRB na AVR arhitekturi ne trebate se
bojati registra TIRISA na PIC·u ili registra FIDODIR
na ARM-u. To što registri imaju drugačije nazive
na različitim arhitekturama i što se njima nešto
drugačije upravlja nije nesavladiv dugogodišnji
problem. Nekoliko dana lutanja po dokumenta­
ciji druge arhitekture bit će dovoljno za usvaja­
nje novih imena registara i njihove svrhe.
Kako je LE·dioda na razvojnoj ploči spojena
na PB7, sljedeći primjer prikazuje kako asembler
"
' . .. "
.
''''"''' -"'''' _.
.-'- ,,.,..,... -..� ....
_ «oo , ... .., , _ _ _..
_
.,'" "'-- oo _"_
. . .. . .,. -----
programer na jednostavan način konfigurira izlaz
korištenjem instrukcije SBI.
Puni naziv instrukcije SBI je "Set Bit", a ona
postavlja jedan bit željenog registra u logički
"1". Potrebno je izvršiti samo jednu instrukciju
kako bismo PB7 postavili kao izlaz mikrokontro­
lera. Ipak, asembler programer mora znati važno
ograničenje instrukcije SBI: Maksimalna adresa
SBI _ s.t Bil in K) R*giat<or
D i ,
_. t .. � .. .., _ _ ..
_
_
. ..
, __ ...... _lOlO ••
" 0_ i
- 'i o •
. ��
--
I ,...1 ,...1 _I _I
registra 10 kojom instrukcija može upravljati je
DEC 31 ili HEX Ox1F.
Kako je instrukcija SBI 16 bita, samo 5 bita
može se koristiti za adresu registra 10 (0-31)
i zbog toga nije moguće koristiti instrukciju
za adresu veću od OxlF. 3 bita u kombinaciji
brojeva (0-7) koriste se za poziciju u registru
koju postavljamo u logički "1", a 8 bita dio su
operacijskog koda instrukcije (BIN 10011010).
Ako zbrojimo sve bitove dobivamo rezultat 16
(5+3+8). Podsjetimo se: AVR CPU izvršava isklju­
čivo 16- ili 32-bitne instrukcije.
Osim instrukcije SBI postoji i instrukcija CBI
koja postavlja jedan bit registra 10 u logički "O".
Obratite pozornost kako je jedina razlika između
instrukcija CBI i SBI u prvih 8 bita operacijskog
koda. Za CBI oni su 1001 1000, a za SBI 1001
1010. Razlika u samo jednom bitu operacijskog
koda za AVR CPU znači izvršavanje posve druge
instrukcije (SBI ili CBI). Prednost instrukcija CBI i
SBI njihova je brzina upravljanja jednim bitom u
•
�. . .... "'00_ ,... ... '__ "''''_'
'''' '
: o• • • ......,
.
- -­ -­
pc , pc "
"'''',0.."
--
I 'oo, I '_1 ....1 _I
adresnom prostoru registara 10 O - 31. Svi drugi
•
načini sporiji su jer zahtijevaju više instrukcija .
Za izvršavanje instrukcija CBI i SBI potrebno je
2 takta glavnog oscilatora. Ako MCU radi na 16
MHz možemo reći kako je za konfiguraciju izlaza
porta PB7 potrebno 2 x 62,5 ns ili 125 ns (nano­
sekundi). Dobro je znati koliko traju instrukcije
asemblera kako bismo imali bolji osjećaj kolike
gluposti radimo kada koristimo "delayO". Za
vrijeme trajanja jedne naredbe višeg program­
skog jezika "DelayMs(l);" PB7 kao izlaz mikro­
kontroiera možemo konfigurirati 8000 puta.
Portovima A, B, C, D, E, F, G i njihovim registri­
ma DDRx moguće je pristupati instrukcijama SBI
"'0
i CBI jer se nalaze u adresnom prostoru OxOO -
Ox14. Sve registre ATmega2560 MCU-a i njihove
adrese možete pronaći u tehničkoj dokumenta­
ciji pod naslovom "Register Summary".
Instrukcije SBI i CBI pogodne su za upravljanje
jednim bitom u registru, a osim što su ograniče­
ne samo na prva 32 registra 10, nisu pogodne za
upravljanje cijelim registrom, dakle 8 bita. Ako
biste željeli svih 8 bita registra DDRB postaviti
kao izlaz, morali biste izvršiti SBI 8 puta. Sljedeći
primjer prikazuje postavljanje svih bitova regi­
stra DD RB korištenjem instrukcije SBI (DDRB =
OxFF).
ABC
22 tehnik e
 ,

... ... ... 1_ ".. ... _ _ "'"

.0 ,

.., ....
,,, .....
.
,
'o<'n ' "
... ... , ..
.. l"'""" .•",,,,, =. ,�1_ "....,,,
., _". ,,,o

.., - ,
'
.., .., ' ,..... "d', "'" 1 . 1 _ " _"o. IC"'" -

1
" - , . " . n ' ' ' ....
, ._ , .., . ,, ' _ ..... <fi '" .... !.,",., � .". ,_.". .... -
" - , ." .n . .. .... on """', '" , "', ." '" _ ","'R
-
1:1 := j .., ", . ,, ­
....0 < ' . 0 _ .,.. ."..., , .. -...
- �
------
..
: ...
�. ".. -----
;:.."-=="" ho o, <>10 _____

" .- . ,

�::==:;�--............�
.-

� •
•

U slučaju pristupanja svim bitovima jednog mijenjamo svih 8 bita, ne jedan bit." Ako želimo
registra bolje je koristiti instrukcije I N i OUT. izmijeniti samo jedan bit, moramo znati stanje
Primjer prikazuje način postavljanja svih 8 bita ostalih 7 bita kako bi ih zadržali identični ma.
porta B kao izlaz (DDRB OxFF). Prilikom kori­= Sljedeći primjer prikazuje kako konfigurirati izlaz
štenja instrukcija I N i OUT važno je napomenuti na portu PB7 korištenjem instrukcija IN i OUT.
kako je maksimalna adresa registara 10 koju je (Promjena samo jednog bita PB7).
moguće čitati i pisati Ox3F. Dakle, ovim instrukci- Upravljanje jednim bitom u jeziku c/c++ iden­
tično je upravljanju jednim bitom u asembleru
korištenjem instrukcija IN, OUT, ORI i ANDr.
• ..- 0 . '
Kako je ovo poglavlje nešto šire, problematikom
""''''
... .
lO'
�
.. zadnjeg primjera bavit ćemo se u sljedećem tek­
�"

stu. Instrukcije ORI i ANDI logičke su operacije

..
_
''' .h .... """ "••".� __ � '" "
,., ocu ", "" 'lo .. _ ""''',.,

ml' "'"'oo. .. _"" OR i AND između radnog registra i konstante.

bl .. W. _____

Podsjetimo se: "AND i OR logički su opera­

. ,
" -
,
jama moguće je pristupiti samo registrima 10 u
adresnom prostoru 0 - 63.
Instrukcije I N i OUT nešto su kompliciranije
od CBr i SBI, jer koriste radne registre AVR-a o
kojima još nismo govorili. U arhitekturi AVR-a
postoje 32 radna registra RO-R31, a trenutno ih
nećemo detaljno opisivati. Upisati OxFF u regi­
star DDRB pomoću instrukcije OUT moguće je
na način da se konstanta upiše u radni regista r
R16-R31 korištenjem instrukcije LDI, a nakon
toga instrukcijom OUT vrijednost radnog regi­
stra pohrani na adresi registra DDRB. Kada na
ovaj način pišemo po registru DDRB govorimo o
sljedećoj proceduri:
1. Učitava m konstantan broj BIN 1111 1111 u
radni registar R16 (LDI R16, OxFF).
2. Spremam radni registar R16 na adresu DDRB
registra (OUT DDRB, R16).
Instrukcija OUT ima jedan znatan nedostatak
u upravljanju jednim bitom: "OUT instrukcijom
.­
.­ tori čije smo tablice istine zbog potrebe digi­
.-
talne elektronike naučili napamet, ali nikada
, nismo pronašli njihovu svrhu." Sljedeći tekst
posvetit ćemo logičkim operatorima "ILI" i "I"
kako bismo razumjeli upravljanje jednim bitom,
kako u asembleru tako i u svim višim program­
skim jezicima. Posljednji primjer na kratak način
možemo opisati u 4 koraka:
1. Učitavamo registar DORB u radni registar R16.
2 . l zvršavamo operaciju III registra R16 s kon-
stantom HEX Ox80, BIN 1000000.
3. Rezultat operacije pohranjen je u registru R16.
4. Spremam radni registar R16 na adresu DORB
registra.
Zbog boljeg usvajanja asemblerskih instrukci­
ja SBI i CBI dobro je pokušati upravljati registrom
PORTB nakon što registar DDRB konfigurirate
kao izlaz. Promjenom bitova registra PORTB izlaz
mikrokontrolera postavljate na "O V" ili "S V",
pa je na ovaj način jednostavno shvatiti osnovni
rad izlaza mikrokontrolera na razini asemblera.
Za postavljanje izlaza PB7 i uključivanja LED-a
potrebno je izvršiti samo instrukcije "SBI DDRB,
7" i "SBI PORTB, 7". Josip Štivić

ABC
tehnike 23

Stalna težnja za većom pokretljivošću ljudi te
prijenos vijesti i roba na druga mjesta, stari su
koliko i ljudska civilizacija. Prvi oblici organizira­
nog prijenosa pošiljaka, ali i prvih letećih napra­
va - zmajeva, zabilježeni su u Kini prije nekoliko
tisuća godina.
Prvi pilotirani let upravljivoga zrakoplova,
odnosno letjelice teže od zraka pokretane vlasti­
tim pogonom (motor s unutarnjim izgaranjem),
braće Wilbura i Orwillea Wrighta 17. prosinca
1903. otvorio je neslućene mogućnosti u razvoju
zračnog prometa. O ovom prvom letu zrako­
plovom te njegovim izumiteljima može se puno
toga saznati s brojnih pošta nskih maraka (npr.
SAD 1928., 1949. i 2003., Cipar 1978., Urugvaj
1979., Izrael i Monako 2003.). Prvi let u Europi,
Alberta Santosa Dumonta, zabilježen je na brazil­
skoj marki iz 2009. Iste godine Francuzi su izdali
marku u spomen na louisa Bh�irota, čovjeka koji
je prvi preletio Engleski kanal. Također, prvi let
preko Atlanskog oceana Charlesa A. lindbergha
zabilježen je na marki 1977. godine (SAD), a
povodom SO. obljetnice, odnosno prvi let preko
Sredozemnoga mora - Rolanda Garrosa (marka
Francuske 2013.).
Prijenos pošiljaka na veće udaljenosti sve do
1911. godine obavljao se cestovnim, željezničkim
i vodnim prijevoznim sredstvi ma. No stalni kori­
snički zahtjevi za povećanjem brzine i kvalitete
prijenosa pošiljaka primorale su države, vlasnice
velikih pošta nskih korporacija, na korištenje zra­
koplova, a sve kako bi pokazale velik tehnološki
napredak i u poštanskom prometu. Prvi komer-
IVIm
Bjelovučić
( . .'N. 1':1
.10
Slika 2. Medu pionire zrakoplovstva ubra­
Slika 1. Zračna pošta Zagreb-Dubrovnik prva je ja se i Ivan Bjelovučić, pilot hrvatskih
po�tanska marka RH korijena
24
POŠTANSKE MARKE
cijaini let za prijenos pošiljaka zabilježen je u
Francuskoj 18. veljače 1911. godine kada je na
relaCiji od Allahabada do Naina prevezeno šest
i pol tisuća pošiljaka. U spomen na taj događaj,
Indijska je pošta 2011. godine izdala četiri marke.
Prve marke s motivima zrakoplova pojavile su
se odmah nakon početka korištenja zrakoplova
u prijenosu pošiljaka, prije svega jer su uvede­
ne nove tarife za zrakoplovni prijevoz. Isto tako
poštanske uprave željele su "zračnimN markama
promovirati nove i modernije, ali i brže nači­
ne prijenosa pošiljaka. Također, prve poštanske
marke Republike Hrvatske (9. rujna 1991. Zračna
pošta Zagreb--Dubrovnik, 9. listopada 1991.
Zračna pošta Zagreb--Split, 20. studenoga 1991.
Zračna pošta Zagreb--Pula te, nešto poslije, 14.
veljače 1992. Zračna pošta Zagreb--Osijek) tiska­
ne su povodom puštanja u promet zrakoplovnih
linija za prijevoz pošte na području Republike
Hrvatske.
Ćitava jedna povijest i razvoj zračnog prome­
ta, vrlo važne prometne grane, prikazana je na
brojnim pošta nskim markama, nerijetko tiskanim
u milijunskim nakladama. Ove marke izravno
ili neizravno skreću pozornost na neprocjenjivo
značenje ove prometne grane bez koje je današ­
nje moderno društvo nezamislivo. Više od tisu­
ću različitih motiva na temu zračnog prometa,
prema podacima Svjetske udruge za razvoj filate­
lije (engl. World Association for the Development
of Philately - akro
WADP), izdano je samo
Slika 3. 7. svjetsko prvenstvo
u predznom slijetanju para­
glajderom 2013. na olimpij­
skoj planini Bjelašnid dodat­
no je promovirano poštan­
skom markom
ABC
lelln l h

•
•
,
•
,
, �
, ,
• •
5L
•
O •
Slika 4. Uporaba zrakoplova la hitne slučajeve Slika 5. "Preokrenuti Jenny" jedna Slika 6. Godine 2010. ŠVicarci su
uobičajena je pojava II !iVljetu je od skupljih maraka na filalelislil- obilježili 100 godina od kori�lenja
kom Irl:išt1J
zadnjih desetak godina. Ovaj podatak nimalo ne
začuđuje zna li se da su u vlasništvu 192 poštan­
ska operatora pod okriljem Svjetske poštanske
unije brojni zrakoplovi koji svakodnevno prevoze
pošiljke. Samo DHL u vlasništvu Njemačke pošte
posjeduje više od 420 zrakoplova.
Istražujući i proučavajući marke s motivima
zračnog prometa, sakupljači će, primjerice, više
saznati o ulozi i značenju Organizacije međuna­
rodnog civilnog zrakoplovstva (engl. International
Civil Aviation Organization - akro ICAO) - Sri lanka,
Monako i Island 2004. godine, Međunarodne
udruge za zračni prijevoz (engl. International
Air Transport Association - akro IATA) - Japan
1959., Austrija 1965., Malezija 1995. ili Svjetske
zrakoplovne federacije (Federation Aeronautique
Internationale - akr. FAl) - Srbija i Crna Gora te
BiH 2006.
"Zračna" marka među najskupljima
u svijetu
Prvi prijenos pošiljaka zrakoplovom u Americi
počeo se primjenjivati 1918. godine između
Washingtona, Phi ladelphije i New Yorka. Radi
promidžbe ovog, do tada neviđenog prijeno­
sa pošiljaka u Americi, Američka pošta (engl.
United States Postal Service - akr. U5PS) tiskala je
poštansku marku namijenjenu za zračni prijenos
pošiljaka. Poštarina je bila skoro osam puta sku­
plja od uobičajene. Motiv na marki je model zra­
koplova tvrtke Curtiss Wright Jenny JN-4 iz 1915.
godine. Do uvođenja u poštanski promet, ovaj tip
zrakoplova uglavnom je bio namijenjen za obuku
američkih i kanadskih pilota u I . svjetskom ratu.
Priča oko ove prve "zračne" marke u Americi
ne bi bila zanimljiva da se nije dogodila pogreška
prilikom tiska (motiv zrakoplova okrenut za 180
stupnjeva). U to vrijeme, prilikom tiskanja mara-
ABC
lehnIke
0.-
f ...
· ················· ·-:
)
*'::
. . "
•
•
, , - •
, • ,
I
!
,
,
,
, I
•
, •
•
•
•
•
• •
, •
zrako plova n a području sporta i
razonode
ka, arci poštanskih maraka morali su prolaziti
dva puta kroz tiskarski stroj. Jedan arak, koji se
sastojao od sto maraka, okrenut je naopačke, a
da to nitko u tiskari ili naknadno od poštanskih
radnika nije primijetio. Ova pogreška na marki
primijećena je tek kada je prodana, odnosno
puštena u promet, ali kupac nije htio vratiti već
kupljene marke. Ovom se markom ubrzo počelo
trgovati, a sa svakom prodajom cijena joj je vrto­
glavo rasla, tako da je 200S. godine na aukciji u
New Yorku jedan primjerak marke "Preokrenuti
Jenny" prodan za više od SOO tisuća američkih
dolara, a četverac za skoro tri milijuna. Ovu vri­
jednu marku posjeduje i Američko filatelističko
društvo (engl. American Philatelic Society) koje
broji nekoliko desetaka tisuća članova iz više od
110 zemalja svijeta.
Hrvatski korijeni
Sredinom travnja prošle godine puštene
su u promet četiri prigodne poštanske marke
Republike Hrvatske iz serije Znameniti Hrvati.
Uz motive velikana Ivana Mažuranića, Ivana
Gundulića i Dore Pejačević, na markama je objav­
ljen i lik prvoga pilota južnoameričkoga konti­
nenta, časnika perua nske i francuske vojske te
vojnoga pilota tijekom I. svjetskog rata, Ivana
Bjelovučića.
Ivan Bjelovučić (1889.-1949.), sin je pomor­
skoga kapetana iz Janjine na Pelješcu koji je 1885.
došao u Peru gdje se oženio kćeri francuskoga
konzula. Ivan (šp. Juan Bielovucic) rođen je u
Limi, 1892. dolazi s obitelji u Dubrovnik, no ubrzo
se s majkom i sestrom seli u Pariz. Nakon zavr­
šene gimnazije pohađa zrakoplovnu školu braće
Voisin i 1910. stječe diplomu pilota. U rujnu
postiže svjetski rekord letom Pariz-Bordeaux
25
 u etapama za 6 sati i 15 minuta. Nastupa kao
prvi pilot na svečanome otvorenju zračne luke
u Avordu kraj Bourgesa pred 40 tisuća ljudi. NOVE KNJIGE
Godine 1911. odlazi u rodni grad gdje postaje
prvi pilot Južne Amerike, a u Europu se vraća
kao časnik i vojni predstavnik Perua u Francuskoj
za zrakoplovstvo. U kolovozu 1912. na vojnome
natjecanju pobjeđuje u brzinskome letu. Pariški
dnevnik Le Matin, s nakladom od 1,2 milijuna
primjeraka, iste ga godine proglašava najboljim
francuskim pilotom. Jedan od svojih najvećih
uspjeha Bjelovučić postiže u siječnju 1913. kad
za 26 minuta prelijeće Alpe između Briguea i
Domodossole i tako postaje prvi pilot u povijesti
kojemu je to uspjelo.
Francuskome ratnom zrakoplovstvu pristupa
početkom Prvoga svjetskog rata kao časnik te se
priključuje borbenoj eskadrili les Cigognes (Rode)
iz Dunkerquea. Za zasluge u ratu dodijeljena su
mu brojna vojna odlikovanja Perua, Francuske i
Belgije.
ARDUINO
Uk zrakoplovca Ivana Bjelovučića nije nepo­
znanica filatelistima. Dva je puta njemu u čast
Peru izdao poštanske marke. Prvi je put to bilo
1937. povodom održavanja Međunarodne kon­
ferencije za zračnu tehniku, a marka prikazuje
prvi zrakoplovni fet iznad Umeo Druga je marka
s likom Ivana Bjelovučića izdana 2011. u spomen
na stotu obljetnicu prvoga leta u Peruu. Tema
koja se bavi tim markama u Hrvatskoj poznata
je pod imenom Croatica. Podrazumijeva skuplja­
nje (i proučavanje) stranih poštanskih maraka
koje na bilo koji način dočaravaju nešto u svezi
s Hrvatskom ifi Hrvatima. Izdavanjem marke
s Bjelovučićem šira će se javnost upoznati s
hrvatskim korijenima jednoga od pionira zrako­
plovstva te njegovim vojnim zaslugama tijekom I.
svjetskoga rata. Iz toga razloga, interesna podu­
zeća, udruge i savezi iz područja zrakoplovstva
kao što je članica HZTK-e, Hrvatski zrakoplovni Hrvatska zajednica tehničke kulture izdala je
savez, trebali bi poticati korištenje već postojećih novu knjigu o programiranju mikrokontrolera
"zrakoplovnih'" maraka s motivima zrakoplovstva mladog autora Paola Zenzerovića, koja je izašla
u poštanskom prometu budući da ta vrsta mar­ iz tiska sredinom siječnja 2015.
ketinga ne iziskuje dodatne troškove. Također, Knjiga je namijenjena svima koji žele nauči­
hrvatske "zrakoplovne'" marke koje se više ne ti ponešto o elektronici, mikrokontrolerima i
mogu koristiti za plaćanje poštanskih usluga programiranju. Knjiga će vas kroz jednostavne
(povučene iz prometa) idealne su kao repre­ primjere voditi korak po korak kroz to što su
zentativno sredstvo (npr., zračna pošta Zagreb­ mikrokontroleri, kako rade, kako ih možemo
Dubrovnik, padobran Fausta Vrančića) i kao takve programirati te što s njima sve možemo učiniti.
mogu se koristiti kao suveniri. Knjigu možete naručiti na adresi e-pone:
Ivo Aščić abc-tehnike@hztk.hr po cijeni od 70 kuna.

26 ABC
tehnike

ELEKTRONIKA
Ako ste pratili našu seriju o integriranom
krugu 78LOS, sigurno ste uočili lO-ak grafikona
na kojima smo prikazali rezultate mjerenja na
sagrađeni m sklopovima. Grafički prikazi, grafi ko-
• • , •
ni ili, još kraće, grafovi, često se susreću u teh­
ničkoj literaturi, gdje vizualno predočuju nizove
numeričkih podataka. Takav jedan vizualni prikaz
sigurno je manje točan od numeričkog (npr., na
slici ćete teško razlikovati vrijednosti 4,9 i 4,8),
ali zorno pokazuje međusobnu ovisnost podata­
ka i trendove (rastu li vrijednosti ili padaju).
U ovom ću članku pokazati kako jednostavno
nacrtati graf u Microsoftovom Excelu. Exce/ tabli­
ce namijenjene su obradi numeričkih podataka,
pa nas ne začuđuje kako je u njih ugrađen moćan
alat za njihov grafički prikaz. Taj alat, ChartToo/s,
poznaje različite vrste grafova i napravljen je
tako da se željeni rezultat postiže uz što manji
napor. Često je dovoljno popuniti tablicu poda­
cima, odabrati je, kliknuti na vrstu grafa koji
• • nam najbolje odgovara i Excel će ga nacrtati .
-

• •
• " � •
r '" "i" Međutim želimo li taj graf dotjerati "po svom",
• 'oo ,m
•
,_
.00 ,�
,

•
,_
.00 'OO
tu znaju nastati problemi: Excel nudi toliko obilje
, "oo '" , ..oo '" različitih mogućnosti da se korisnik lako može
• ". '." • •.m '"
, .00 � , .00 'oo "izgubiti". Pokušajmo se osigurati da se tako
• "7.00 � • ".00 ' oo
, '00 ' .00 , ".10 .. nešto ne dogodi ...
.00 oo .00
m

U oo'
'."
,n U ".'"
'"
".
Naš prvi zadak bit će nacrtati graf prema
U "oo � u JI">:1 '00• podacima upisanim u tablicu sa slike la. Tablični
U u

, ) b) podaci rezultat su mjerenja, a mi želimo prikazati

ovisnost izlaznog napona (stupac Uiz2) o izlaznoj
Q ") - (Io . T
struji (stupac liz). Kako bismo Excelu dali do zna­
.. ..._ .... ...... r_... nja gdje se nalaze naši podaci, morat ćemo ta
cM !Im �� V1 � (sl- " "" - :' _ L O polja odabrati (slika lb).
....._. Fool. ....�. a. ,_, <.__ ,_ ... ... .... <""H "'...

Zatim ćemo odabrati alat za crtanje, slika lc.

� ,"" ,,"._
" . <O . ... , •

·,
•
.

t On se nalazi u grupi Insert Cha/ts, a tip grafikona

. )
koji najbolje odgovara našim potrebama zove
se Scatter (raspršeni ili X-V graf). Otvorit će se
prozor, na slici ld, iz kojeg odabiremo podvrstu
Scatterwirh5moothLinesandMarkers i Excel će
-

nacrtati graf: rezultat vidimo na slici le.

lako i ovakav graf izgleda dobro, pokušat
ćemo ga doraditi prema vlastitim zamislima.
Prvo što možemo učiniti promjena je položaja
Uia
i veličine prozora u kojem se graf nalazi. Ovo
""
radimo na isti način kao da se radi o bilo kojem
""
drugom prozoru u Windows okolini:
.�

1- • prozor "nosimo" mišem tako da ga uhvatimo

L
,�
_.oo

,�
za okvir (pokazivač miša poprima oblik četve­
rostruke strelice),
7
.�

,� • prozoru mijenjamo oblik tako da mišem uhva­

'" mm '0'"' mm .m - oo.
timo sredinu bilo koje stranice ili neki od
. ) vrhova prozora (pokazivač miša poprimi oblik
Slika 1. Osnovni koraci u crtanju grafa

ABC
=ilehnl ke 27
 IUkll - omogućuje precizno oblikovanje svakog od ovih
.0 •0
objekata .
- ••

- Najprije ćemo ukloniti naziv grafa, jer nam

.. ••
_.
- . --
•• nepotrebno zauzima prostor. Dovoljno je kliknuti
-

-
,.
na njega kako bismo ga odabrali, pri čemu će se
-

oko naziva nacrtati pravokutnik (slika 2a). Nakon

-
- - Oo - - - - ,0 - - - - - -

., .,
toga pritisnemo tipku Delete na tipkovnici i naziv
- .0
grafa će se izbrisati, a sam graf će se proširiti
kako bi ispunio oslobođeni dio prozora (slika 2b).
"
Isti princip vrijedi i za modificiranje svih osta­
- - lih objekata: selektiramo neki objekt kliknuvši
;-----., ---, na njega, a zatim iz izbornika odabiremo željene
- -

- -

--- 0- naredbe. Ponekad je spretnije koristiti alatnu

- -
-
traku ChartTools - Layout (slika 2c). Traka će se
-

..
- _ ..... - - .... -
otvoriti uvijek kada kliknemo na prozor u kojem
--
• se graf nalazi. Korištenjem alatne trake dodat
cemo nazIve OSI.
· . .
.,

Slika 2. Dotjerivanje grafa: naziv grafa i nazivi osi • Za dodavanje naziva horizontalnoj OSI,
treba kliknuti na gumb AxisTitles, odabra­
dvostruke strelice) i povučemo u željenom ti PrimaryHorizontalAxis Title i zatim Title
smjeru. BelowAxis.
Kada radimo ove promjene, sadržaj prozora • Za dodavanje naziva vertikalnoj osi, treba
automatski se prilagođava novim dimenzijama i kliknuti na gumb AxisTitles, oda brati
obliku prozora. Taj sadržaj sastoji se o d nekoliko PrimaryVerticalAxis Title i zatim Horizontal
objekata: pored samog grafa, tu su još i legenda Title.
(komadić plave linije i oznaka Uiz2 u desnom Ispisat će se općeniti nazivi osi Axis Title, kao
dijelu prozora), naziv grafa (tekst Uiz2 gore u na slici 2d. Te nazive možemo po volji promijeniti
sredini), horizontalna i vertikalna os i njihovi tako da kliknemo na njih, obrišemo stari naziv i
nazivi (na slici le nazivi osi nisu upisani). Excel utipkamo novi. Na slici 2e, naziv vertikalne osi
promijenjen je u "Uiz", a naziv horizontalne osi
-
je selektiran i čeka izmjenu.
• ••
-
'0

-
Tip grafa koji smo odabrali inicijalno iscrtava
.0 horizontalne linije. Kako bismo lakše i preciznije

;!;;�;;f
-. o ... ..

.. -'O
- .._ �
.. .
.,
· ' . . . ... lO
--'
� ,..

..
- mogli očitati vrijednosti pojedinih točaka na
-
.
grafu, zgodno je dodati i vertikalne linije. Za
- - -

/I _.__
-
L
-
. ..
., -
- - - -
o
- - -
to je dovoljno kliknuti desnim gumbom miša
na numeričke vrijednosti ispisane ispod hori­
zontalne osi. Slika 3a pokazuje što će se tada
dogoditi: oko numeričkih vrijednosti iscrtat će se
pravokutnik, kojim Excel potvrđuje da je shvatio
.­ što želimo mijenjati, a istovremeno će se ispi­
.-

- sati dva izbornika s popisom različitih naredbi.

Odaberemo Add Major Gridlines (zaokruženo
l
--

,
-

..
.. '
..
- crvenim) i vertikalne linije pojavit će se na grafu
.. (slika 3b) .
.. '-+
"
.
• . .. •

o
Q • •
Numeričke vrijednosti ispod horizontalne osi
.,
ispisane su s previše decimalnih mjesta; ocje­
njujemo da bi bilo dovoljno kada bi umjesto npr.
Slika 3. Dotjerivanje grafa: vertikalne linije i modifikacija
horizontalne osi
"20,00" pisalo samo "20". Ovo možemo korigira-

28
ABC
tehnik e
", .."

.-
:===�
I crvena krivulja preklapaju, pa ne možemo
" .'" ,� '-------,.''-- procijeniti što se događa. Excel je automatski
- ---
prilagodio raspone na horizontalnoj i vertikalnoj
- - .;,
•
- "'pa - osi vrijednostima u tablici. Moramo mu reći da
nam to za os y ne odgovara. Kliknut ćemo stoga
desnim gumbom miša na vertikalnu os i iz pada­
..
jućeg izbornika odabrati naredbu Format Axis
(na slici zaokruženo crvenim). Otvorit će nam se

OO,- . � -------
• - - oo
- .... ,.

.
- -
- .... .... ,.
.. .. -
- -
-
.... .... ... ..
- , . .. .. _. . , . --

4 '''---
- .... .. �

. .. .. ..
·. '
- .-

I
. - - -
.� e _..._
• --

-
-
.. --
- - _ . ... -
---
. _ . _ . ... "
-- -- . - .... .
•.!-. )

t
o "
-.. --._ ...
---
-
'" ... --- -

:::.-
-

.
O� __ ...
------
.al
-
"OO

..'
:�
..� -
--- ..
OO,. . - .-
-
-- 'o
�OO --- 0'
..�
-
-
,
-
, .
� -
. - - - . - - -

... --=::
epo _ ...... ..., ..._ "'.... _
• Slika S. PodeŠiIIIanje vertikalne osi

Slika 4. Graf je trajno vezan s podacima iz tablice
ti odaberemo li naredbu Format Axis u istom
izborniku (zaokruženo plavim). Otvara se složeni
upitnik (slika 3c) u kojem najprije odabiremo
Number, a zatim u prozorčić Decima/p/aces upi­
sujemo "O". tim kliknemo na Close, dobit cemo
što smo željeli (slika 3d).
A sad, najljepše od svega: graf koji smo nacr­
tali i dalje je vezan s podacima iz tablice na osno­
vu kojih smo ga nacrtali. Sve ove izmjene koje
smo radili nisu narušile tu vezu. Ovo dokazuju
ilustracije na slici 4.: crvenom bojom označen je
podatak u tablici koji sam izmijenio i crvenom
sam bojom obojio dio grafa na koji je ta izmjena
imala utjecaj.
Verti kalnu os možemo podešavati na sličan
način, kako smo to učinili s horizontalnom osi.
Slika Sa prikazuje graf koji je nacrtan na osnovu
tablice s četiri stupca. Zbog toga na grafu postoje
tri linije, a legenda slikovito pokazuje kojoj grupi
podataka (tj. kojem stupcu tablice) pripada koja
linija. Graf je nacrtan i oblikovan na isti način kao
prethodni grafovi.
Pretpostavimo da nas zbog nečega zanima
samo uži raspon napona oko 5 V. Tu se plava
istoimeni upitnik (slika Sb), u kojem ćemo oda­
brati AxisOptions. Promijeniti moramo postavke
.. . za opcije Minimum i Maximum, koje je Excel
inicijalno postavio na Auto. Ove ćemo opcije
postaviti na Fixed i u prozorčiće upisati nama
odgovarajuće vrijednosti "4,0" i "5,4". Rezultat
je prikazan na slici Sc: sada jasno vidimo kako
je plava krivulja potpuno ravna, dok se crvena
postupno spušta. Ako nas zelena krivulja uopće
ne zanima, vrlo je lako ukloniti je: lijevim gum­
bom miša kliknemo na nju i pritisnemo tipku
Delete na tipkovnici.
Ovim smo člankom tek zavirili u Exce/ov alat za
crtanje grafova - on ima puno, puno više moguć­
nosti. Slobodno klikajte i istražujte ! Jednom kada
ste nacrtali graf, možete ga tehnikom "kopiraj
i zalijepi'" (Copy + Poste) prenijeti u druge pro­
grame, poput Microsoft Worda ili Power Pointa.
Graf je na isti način moguće prenijeti i u Paint ili
neki drugi program za crtanje i tamo ga dodatno
doraditi. Ovo je zgodno kada na graf želimo
dodati neku oznaku (npr., strelicu koja pokazuje
važnu točku grafa) ili ako želimo napraviti korek­
ciju koju u Excelu nije moguće napraviti (ili ne
znamo kako to učiniti).
Mr. sc. Vladimir Mitrović

ABC 29
tehnike
 U1J l- ELEKTRiČNA SVJETliLA

Električna rasvjeta danas je gotovo jedini je svjetlo u naselje" za elektrifikaciju ili "nestalo
način rasvjete prostora i osvjetljavanja pred­ je svjetla" za prekid napajanja dr.
meta. Sve druge rasvjete primjenjuju se samo Električne svjetiljke, razgovorno električne
iznimno i u neke posebne svrhe. Električnom lampe (prema grč. AaJ1na<;, lampas: zublja, luč,
rasvjetom čovjek je osvijetlio Zemlju do neza­ baklja; što je ušlo u mnoge jezike) ili električ­
mislivih razmjera, olakšao si život, ali i ugro­ na rasvjetna tijela, cjelovite su naprave, koje
zio okoliš svjetlosnim zagađivanjem. Osnova su osim svjetlila sadržavaju sav potreban električ­
električne rasvjete električna svjetlila, od povije­ ni, mehanički i optički pribor. To su ponajprije
snih lučnica, preko žarulja i svjetlećih cijevi do nosači, okviri, stalci i štitnici od vlage, potom
najnavijih svjet/ećih dioda. Stoga će se u nekoliko električni vodovi, sjedišta svjetlila, sklopke i
nastavaka opisati izumi, svojstva i primjene tih regulatori, prigušnice za svjetleće cijevi te svje­
električnih svjetlila. tlosni reflektori, usmjerivači, raspršivači i sjenila.
Svjetiljke su ponekad i umjetnički oblikovane,
Osnovni pojmovi kada se nazivaju lusterima (prema fr. Iustre: sjaj),
Rasvjeto je naziv za postupke i za to potrebnu plalonjerama (prema fr. plalond: strop), svjetle­
opremu kojom čovjek od davnina rasvjetljava ćim plohama i sl.
okolni prostor i osvjetljava predmete oko sebe, Električne svjetiljke prema namjeni i primjeni
boreći se protiv tame u doba i na mjestima mogu biti stalne (unutarnje i vanjske), pokret­
nedostatka sunčeve svjetlosti. Prvotna se za ne (na raznim vozilima) ili prijenosne (džepne,
to, nakon ovladavanja vatrom, stotinama tisu­ ručne, naglavne i dr.). Posebne vrste svjetiljki
ća godina rabia oganj, znatno duže nego sva služe za razne načine signaliziranja, o d kojih su
druga umjetna svjetlila. Nakon toga rabili su se danas najviše u uporabi razna signalna svjetla na
razni plamteći predmeti, kao što su luči, zublje, električnim i elektroničkim uređajima te tzv. pro-
buktinje, baklje (prema njem. Focke/) i raznoliki
oblici svijeća te gorivi plinovi i tekućine u uljnim,
plinskim, acetilenskim i petrolejskim svjetiljka­
ma. Sva ta plamteća, tzv. klosično svjetlila oda­
šilju svjetlost pri burnoj oksidaciji, stoga trebaju
kisik, većinom iz atmosferskoga zraka, te izga­
raju uz dim i taloženje nekoga ostatka (pepela).
Plamteća svjetlila za rasvjetu danas se rabe izni­
mno rijetko, samo u prekidu električne energet­
ske mreže ili nedostatku prijenosnih električnih
izvora. Rabe se samo u posebne svrhe, najčešće
razne svijeće, za postizanje posebnog ugođaja
na svečanim stolovima, adventskom vijencu,
božićnoj jelci, na rođendanima i sl., te uz vjerske
obrede i izražavanje poštivanja pokojnika.
Električna rasvjeta naziv je za primjenu elek­
tričnih svjetlosnih pojava u električnim svjetli­
lima. Rasvjeta je bila prva masovna i tržišna
primjena elektriciteta krajem 19. st., tako da je
Rawjeta trga u Londonu 1881. godine električnom luč­
gotovo jedno stoljeće svjetlo bila razgovorna
nicom u samim počecima električne raw.fete (onodobna
inačica za električnu energiju, u izrekama "došlo ilustracija)

ABC
30 tehnik e
"Zvjezdan i tren utak" elektriine rasvjete bila je velika Svjetska izložba u Chicagu 1893. god ine koja je bila rasvijetljena Tes.linim
svjetiljkama
metni semafori za signaliziranje radi upravljanja
u svim oblicima prometa (cestovnom, željezni­
čkom, brodskom i zrakoplovnom). Posebna
svjetlila za osiguranje pomorskoga prometa su
laterne (lat., svjetiljka), ferali (tal., svjetiljka) i
pomorski svjetionici.
Izvor električne energije može biti vanjski
(kod većine stalnih svjetiljki), za što su potrebne
tzv. električne instalacije (vodovi i ostali pribor),
ili u samoj svjetiljci (u pokretnim i prijenosnim
svjetiljkama) u obliku električnih baterija, aku­
mulatora ili prijenosnih indukcijskih generatora.
Električna svjetlila ili električni izvori svjetlosri
uređaji su koji na osnovi neke električne svjetlo­
sne pojave većinom samo djelomično pretvaraju
električnu energiju u svjetlost, a uz nju u toplinu
te blisko infracrveno i ultraljubičasta zračenje.
Električne pojave u kojima nastaje svjetlost
su:
- električno izbijanje, burno u obliku iskre
između naelektriziranih tijela (u prirodi su to
munje, a umjetno u električnim napravama i
raznim električnim bljeskalicama) ili tinjava u
obliku trajnijega izbijanja između naelektrizira­
nih tijela (u prirodi su to svjetleće kugle, svjetleći
plamenčići na istaknutim predmetima, kao što
su vrhovi zvonika, jarbola, stupova i sl., a umjet-
ABC
le h n Ike
no se to primjenjuje u tzv. električnom luku i
raznim svjetlećim cijevima),
- žarenje vodiča pri prolazu električne struje
(što se primjenjuje u električnim žaruljama),
- rekombinacija elektrona i šupljina u poluvo­
dičima (što se postiže u tzv. svjetlećim diodama),
- elektroluminiscencija (fosforescencija, fluo­
rescencija i scintilacija) u električnim poljima ili
potaknuta ionizirajućim zračenjem.
Važna su svojstva električnih svjetlila:
1. električna svojstva:
- radni napon (u voltima),
- snaga (u vatima) ili struja (u amperima),
- vrsta struje (istosmjerna ili izmjenična),
2. svjetlosna svojstva:
- energijska učinkovitost, kao omjer nastale
svjetlosne snage i uložene električne snage; kako
je to omjer istovrsnih veličina izražava se čistim
brojem, obično u postocima ili razredima učinko­
vitosti (od A do G),
- svjetlosna učinkovitost, kao omjer nastaloga
svjetlosnog toka (u lumenima) i uložene elek­
trične energije (u vatima), stoga se izražava u
lumenima po vatu (Im/W),
- spektralni raspored nastale svjetlosti, pri
čemu se obično izražava valna duljina svjetlosno-
31

Naši su gradovi uvodenjem električne rasvjete početkom
20. st. počeli poprimati današnji noćni izgled - zagrebački
Gornji grad 1907. godine
ga maksimuma u nanometrima (nm) ili njegova
temperatura boje u kelvinima (K).
Za rasvjetu nam subjektivno najviše odgo­
varaju svjetlila koja odašilju tzv. bijelu svjetlost
(4000 K), sličnu dnevnoj svjetlosti, ili toplu (bije­
lu) svjetlost (2700 K), sličnu svjetlosti ognja,
odnosno plamtećih svjetlila. Takvu svjetlost
doživljavamo kao prirodnu svjetlost. Sve ostale
obojene svjetlosti doživljavamo kao umjetnu
svjetlost, te takva svjetlila rabimo samo u iznim­
ne svrhe signalizacije, reklama, ukrasne rasvjete
ili za postizanje posebnih svjetlosnih dojmova.
3. uporabna svojstva:
- sjedišta svjetlila (oblik grla),
- vrijeme zagrijavanja, točnije punog osvjetlja-
vanja (u sekundama),
- trajnost svjerIila ili radni vijek (u satima),
- broj uključivanja i isključivanja (u tisućama).
O d 1998. godine u zemljama EU-a, pa danas
i u Hrvatskoj, na svjetIiIima na tržištu obvezna
je naljepnica s podacima o svojstvima svjetlila,
uključujući razred učinkovitostil.
Dr. sc. Zvonimir }akobović
1 Pravilnik o označavanju energetske učinkovitosti kućan­
skih uređaja. NN br. 133 od 9. studenoga 2005.
32
SVIJET ROBOTIKE
Događaji u nuklearnoj elektrani Fukushima­
-Daiichi i nesposobnost zemlje robota Japana
da odgovori na očekivani način štiteći ljude
potakla je na aktivnost najveću i najmoćniju
istraživačko-razvojnu agenciju svijeta, američku
DARPA-u. DARPA (Defense Advanced Research
Projects Agency), poznata u neformalnim razgo­
vorima kao "ludi znanstveni odjel Pentagona",
pokrenula je 2011. godine, prema procjeni mno­
gih stručnjaka, svoj najveći i najambiciozniji
razvojno-istraživački robotički projekt čiji je cilj
ubrzati razvoj robota koji će pomagati ljudima
u nesrećama poput poplave, potresa, kemijske
ili nuklearne nesreće. Pored ljudi koji su sanirali
kvar u elektrani Fukushima, ubrzo su u ozračeno
područje ušli i klasični roboti vozila. Gill Pratt,
voditelj natjecanja Robotics Challenge kaže da ti
roboti nisu mogli učiniti ništa osim promatrati.
Suprotno tome, bili su potrebni roboti koji bi ušli
u reaktor i "zatvoriti ventil". Zbog toga je natje­
canje DRC (DARPA Robotics Challenge) propisalo
osam složenih zadataka tipičnih za intervenciju u
industrijskoj nesreći, a koje bi trebali moći odra­
diti roboti. Zadacima se provjerava percepcija,
vještina, izdržljivost. Svaki zadatak nosi četiri
poena. Ako se zadatak izvrši, mjeri se i vrijeme
izvedbe koja može trajati najduže 30 minuta.
Natjecanje traje 33 mjeseca i odvija se u tri
stupnja: VRV (Virtual Robotics Challenge), koji se
održao u lipnju 2013. i bazirao se na virtualnim
tvorevinama; u prosincu 2013. održano je poku­
sno natjecanje DRC Trials; završno natjecanje
DRC Finals održat će se u lipnju 2015. Prvih osam
timova s najviše poena na DRC Trialu nagrađeno
ABC
lehn I ke
Vožnja Hodanje po Uklanjanje Otvaranje
automobila ruševinama prepreka vrata
je s milijun dolara kako bi se mogli pripremati za
finale. Pobjednik je dobio 2 milijuna dolara.
Pobjednik natjecanja DRC Trials bio je robot
S-ONE japanske kompanije SCHAFT. Pobijedio je
u četiri od osam zadataka. Kompaniju SCHAFT,
samo nekoliko mjeseci prije natjecanja DRC
Trials, kupio je Google. Odmah nakon kupovine
uklonjene su sve informacije na web-stranici o
kompaniji i robotu, a ljudi koji su razvili robota
vrlo rezolutno nakon natjecanja izbjegavaju jav­
nost. Javnost je postala radoznala želeći znati
zašto Google kupuje najuspješnije robot ičke
tvrtke poput Boston Dynamicsa ili SCHAFTA i
kako namjerava usklađivati njihov rad. To je
postalo važno pitanje jer ukazuje na novi feno­
men odnosa multinacionalnih kompanija i moć·
nih državnih institucija, kakva je DARPA, prema
robotici i robotičkim tvrtkama.
Google će najvjerojatnije povući SCHAFT-ovog
robota sa završnog natjecanja DRC Final zbog
toga što ne želi surađivati s vojnim organizaci·
Jama.
Slučaj tvrtke SCHAFT kao case-study poučan je
zbog uvida u brzinu promjena i skraćenje ciklusa
od nastanka do nestanka uspješnih tvrtki na
tržištu. SCHAFT je starr-up tvrtka s izvorom u JSK
Robotics Laboratory s tokijskog Sveučilišta gdje
je legendarni japanski robotičar Hirochika tnoue
načinio nekoliko pionirskih radova na području
androida. Njega je naslijedio Masayuki Inaba
čiji su učenici bili suosnivači kompanije SCHAFT,
Plavi japanski robot S·ONE pobijedio je u četiri od osam zadataka i skupio ukupno 27 bodova. Nije pobijedio u vožnji auto·
mobila i priključivanju crijeva na hidrant.
ABC
=ilehnl ke
Penjanje po ","obijanje Otvaranje Prikaplanje
stepenicama zida ventila crijeva
Junichi Urata i Yuto Nakanishi. Oni su na huma­
noidnim robotima (projekt Kotaro) počeli raditi
oko 2004. godine.
DARPA je u pripremi natjecanja učinila veliki
napor da natjecanje bude međunarodno (uspjeli
su privući 100 natjecatelja), pa su pregovarali i s
Japancima da uđu u natjecanje uz njihovu finan­
cijsku pomoć. Urata i Nakanishi odlučili su napra­
viti tim, ali su naišli na prepreku, jer Sveučilište u
Tokiju ne može primati novac iz vojnih fondova.
Zato su napustili Sveučilište i osnovali tvrtku
SCHAFT Inc.
Ključno područje njihova razvoja, koje je pre­
sudilo na natjecanju, bilo je na aktu atorima
i oponašanju ljudskih mišića, kostiju i tetiva.
Godine 2010. razviti su kompaktni tekućinom
hlađeni motor i s kontrolerom koji je omoguća­
vao razvijanje velike brzine i snage. Te motore
isproba li su na dvonožnom stroju HRP3L - lSK
(Urata's leg - Urata noga) koji je imao i važnu
sposobnost oporavka od poremećaja, tj. bio je
vrlo stabilan dvonožac koji nije padao ni nakon
grubog odguravanja i udaranja nogama. N a
kraju tog razvoja bio je robot S-ONE. O rezulta­
tima autori su, dok su još mogli javno nastupati,
napisali: "Veliki problem humanoidnih robota
njihova je mala snaga. Najjači robot s električnim
motorima može stvoriti samo jednu desetinu
snage čovjeka. Naš robot može razviti snagu
deset puta veću od najjačeg robota što znači da
je po snazi jednak čovjeku. Tehnologija kojom to
33

Ruke robota S-ONE koriste hlađenje tekućinom velike
snage. Velika snaga omogućuje robotu brzo i pouzdano
gibanje čime se rješava jedno od velikih ograničenja veli­
kih humanoida,
na njima trenirao robot kako bi postigli veliku
utreniranost.
Na uvodnom natjecanju većina robota bazi­
rala se na teleoperaciji. Na finalnom natjecanju
DARPA će tražiti više autonomnosti jer želi na
kraju imati robota koji se u ugroženom području
kreće lakoćom čovjeka, koristi vozilo i alate za
ljude. Posao obavljaju s najvećom mogućom
autonomijom bez supervizije. Za završno natje­
canje DARPA namjerava vrlo vjerno ponoviti
uvjete koji su bili u nuklearnom reaktoru centra­
le Fukushima. Mnogi su mišljenja da su zadaci
koji su postavljeni pred robote preteški te da
bi uvjeti limitirane komunikacije i energije kao
i ekstremno teški radni uvjeti mogli dovesti
do toga da se na ispunjenje ciljeva čeka i više
desetljeća.

• 7
" 7

• 7
" 7
7 7

"
"

"
7

•
"

"

7
"
7
7
• 7

PredstilVnid tvrtke SCHAFT n a dodjeli n agrad a nakon natjecanjil DRe Trails.

postižu tekućinom su hlađeni motori." Vjeruje
se da se sustav napajanja bazira na kondenza­
torskim baterijama koje mogu vrlo brzo dati
veliku struju.
Za ruku robota SCHAFT je koristio gotovu
prihvatnicu kanadske tvrtke Robotiq. Njihova
adaptivna prihvatnica troši malo energije i bazira
se na konceptu tzv. pasivnog prsta. Tim tvrtke
SCHAFT izgradio je replike svih radnih stanica i
Gill Pratt priznaje da su zadaci teški, ali smatra
da nisu neizvedivi. DARPA se bavi inovacijama,
kaže on, a ne razvojem. Ona čeka da se pojavi
određena tehnologija na razini koja ukazuje da
je gotovo spremna za nešto veliko. Tada se podu­
zimaju usmjereni napori koji potiču razvoj da bi
se došlo do cilja.
Igor Ratković

ABC
34 lehn I ke
 Nastavak sa 16 stranice.
Ono �to nitko od njih ne zna jest da ja jesam nad­
moćna. Ja nisam ljudsko biće. Ne vi�e. Ne nakon
�to sam, prije podosta godina i io� vi�e svjetlosnih
godina, u nekom od mojih prethodnih života, odba­
cila svoju ljudskost, prestala biti Kiki, ulična dostav­
ljačiea, da bih postala borac u Areni. MOje tijelo
nije tijelo običnog androida, nekog radnog ili seks
modela. MOje je tijelo laki borbeni model. Daleko
od toga da bih u njemu stupila u Arenu i nadala se
pobjedi, ali medu ljudima sasvim dovoljno.
. . .
Pretpostavljamo da je u gradu e (još nismo do�1i
do davanja imena, ne dok se ne de�ifriraju pismo i
jezik te davno propale civilizacije koju istražujemo)
živjelo oko milijun i pol stanovnika. Na ovom je
kontinentu grad e najveći. Na odličnom položaju,
luka mu je u zaklonjenom zaljevu. Snimanja su nam
čak i kroz �umu �to okružuje grad pokazala trase
cesta. Brojna mala sela šuma skoro da je progutala,
ali sela znače poljoprivredu: zaleđe grada e bilo
je plodno. Još nismo sigurni, ali moguće je da je
grad e bio središte civilizacije. Prijestolnica carstva.
lli republike. Ili kakvo god već uređenje imali. U A onda opažam uru�eni ulaz u borilište, djelo­
mreži širokih ulica i prostranih trgova jasno se ističu
velebne zgrade, gotovo sigurno hramovi i palače.
A malo izvan grada, okruženo gustom šumom,
kružno amfiteatarsko zdanje, upušteno u brežuljak
�to se dizao iznad grada. Logično, profesor Lebed
smatrao je da je to moralo biti kazalište. Ja sam
pak, sa svojim iskustvom, naslućivala kako amfitea­
trom nisu odjekivali stihovi kakve drevne komedije
ili drame, već prije krici umirućih. Poraženih u bor­
bama na život i smrt.
A sada je, pomi�ljam dok slijećem do letjelice
kojom se spustila istraživačka grupa, okružena krva­
vim tijelima, arena odnijela nove žrtve.
. . .
Sada svi znamo da se ipak trebalo spustiti.
Stojim medu tijelima razbacanim u visokoj travi.
Krv posvuda. Maske zderane s iznakaženih lica.
Rane nisu rane od oružja. N i od zuba ni kandži
kakve zvijeri. Nisu bježali. Ne, u jednom su se tre­
nutku, dok su Još istovariva li opremu u sanducima,
bez ikakva razloga bacili jedni na druge i pobili se.
Golim rukama.
Prizor nije lijep. Munson i Lebed i ostali gore
na brodu gledaju video koji im šaljem. Vlada muk.
Muk gore i muk ovdje, u areni. tujem kako neka
35
žena plače, netko drugi tiho je udaljava sa zapo­
vjednog mosta. Ni ja ne znam što bih rekla. Tamo
gdje sam se ja borila, u Areni, svi smo znali u što se
upuštamo, svi smo to radili za novac. I svi smo bili
tek svijesti presnimljene u čipove, za�tićeni oklo­
pom naših borbenih tijela. Na kraju svake borbe
netko bi zavriio doslovno u dijelovima. Ali krvi nije
bilo, nitko nije ginuo, samo bi se poslije čip preba­
cio u novo tijelo.
Mora da je ovako u ratu, pomišljam. Ne znam,
klonila sam se ratova.
Ali sada svi znamo da se ipak trebalo spustiti.
Nevjerojatno je ipak postalo sigurno.
Ekspedicija je imala dvadeset i tri člana .
A mi ovdje pobrajamo dvadeset i dva tijela.
. . .
Else Lohner nema u letjelici kojom se ekspe­
dicija spustila. Gledam naokolo, nije se baš imala
gdje sakriti. Kamene klupe ne mogu je zakloniti od
pogleda iz borili�ta. Da nije već pobjegla u šumu
što okružuje arenu? Onda će je biti teško naći.
Pomišljam tražiti Munsona neka pošalje bespilotnu
izviđačku letjelicu. Imamo i h tri, imaju le-opremu
,-
mično zaklonjen puzavicama. Naravno! Tuda su
borci ulazili iz svoj ih svlačionica, skrivenih u dubini
kamena, ispod gledališta.
Prilazim, ima dovoljno mjesta da se djevojka
može zavući u tamu. Možda je, kad je počeo pokolj,
bila nešto dalje, dovoljno daleko da pobjegne, da
se provuče među kamenje i pod zavjesu puzavica.
Gledam u tamu, uzimam svjetiljku-
Prije no što je stignem upaliti, Elsa izlijeće iz
tame. Bezumno stvorenje, okrvavljeno, zderane
maske, urliče poput kakve vještice dok mi prstima
leti u oči. Ali mOje tijelo nije ljudsko tijelo. Moji
refleksi nisu ljudski refleksi. Ja sam borbeni andro­
id. Sljedećeg trenutka Elsa leži u travi, ošamućena
odmjerenim udarcem, ruku sputanih plastičnim
lisicama.
Živa sam samo zato što nisam ljudsko biće. Inače
bi me Elsa ubila, toliko je munjevit bio njen napad.
A ludilo kojim je obuzeta daje joj nadljudsku snagu.
Rastrgala bi me golim rukama. Kao što je, tako
izgleda, pobila tko zna koliko svojih prijatelja i kole­
ga čija tijela leže u travi.
"Našla sam Elsu�, javljam Munsonu. I on je vidio
što se dogodilo. "Pripremite sve za njen prijem."
"Još uvijek ne znamo što se dogodilo", javlja se
profesor lebed.
ABC
lellnlke
 MOOHA ft
Srvo

M3
,il
l'
920
,
567 �

335 5 90 117 ,!Q. -

p-
141:1

DDr:s
.�
9
M 1:4
\
� o
� I'
.,
;
ro

�
ro

� 1 ,
�
� � ro
•
-- -
. - - - - - - - � � � - �
� - �
�
�
�
I,
=
�

l I !I :
- - -- - -- ---- -
•

- - - -- - o

�
�
- -
� - -

1J-
-
-
-

68

I 832
585

.
1
.
,

D - N
�

�
-
8

'-L. I 1 Presjek M 1:2

� A
z
I
561 1

I l o
�

12
- -
11 o
�

7 6
Nosač accu,
M 1:2 ,- - - � -
,
5
I
O [
I 1
I ,
,

I 120
I I 5

liu "'racije i oOOd.: Boj.n ZVon"""ii:, dipl. ing

 I MOo(1.AAlTV<l

Mj«iIol:l0

- /
•

I",ij'" ""!IIII. i ,... Ob,od. bIo" �. <Iij"om i ,,,,,,.,,,

Vrtnorocur' ,iolIilo4" « djo­

Io",«no po "'knji i hIo1.....
-. .

,...
•
.. �''''" ico I, d_, 1Ki'­
....Oj .di«'
i P<..t.><I.n,,,"
_ ,,111_ ,.uIa""", "'ii«'
O O
" ..p: M.."" bit, "obilne. o""",,,; ......ijlll: idOY� ",,,_. iIi d"•• prikl"'*'" d_ oo pukotinzl i !P'rjo, n.<dno obr..
p. ou i no", "'OP 0"'....
� 4.... _,lin< d<lll'" 20 .... i ",...100 "'"' I""''''''' priOC_i ..blllo!.. I....K.- <lijd....

i
-
i...,. b<,-""","", đ<.,i"""" """sport.. pili<'-.. O/;>i.. ,. do """" .".�o, • po !dji i p��i",,--); .ij<i ,. !pajrj<; �"P"";
"o&.m ili ".plll••Mini<. lico ,.p....,".... '&lob",,", tijd. i ,UI;:U, ....""co
.. _..... dj"";' oI><!<in"'" ili "",,III�",.<I«,
l

j
poput lda.otl<lojh <ipd. Mo­ prOll)...l20; priklod,",.ijok M10 , ........... i po<lolnim ploč><omo: '<cI'" ",.01'. pr....
"",.j. iN_o pomoiu "O­ obujrni<i, boj. (b"""'" lot" - <t<ori!no ploč�; pottdit>o j. �,_i '*-'!Ilo diid"'-" <t<;;.
"'''OI ili ""'"&l0I 1<lj..,no, ....
II''''-�' ckNoIj.. <!Win. h .
..
i. .. nOl....im.iflp. �
,_<li"Uo Stoplll� tod�
• • •

mold.";,,, <>li pot,<IIna �

!• •
•
•• •

_. " ,","o
,
• ! ,

, • •
,
,
!
,
•

• �
• •
•
,�
Pilj.nj• ..t>odn... piom pr...... ,rtofu - ioorO:",1
• Spoj "'dom,
• ojo!aj•• I....i'om ili
l-p,oriom
• •

•
P<ipr..,it. pooI,
iiII.", bojrj..
,
"'""';m popirom ,",,!!Ii!. .... • ,�
olt.. brid"".. Oboji!. boj... -

""bozi.od<- P,.fr!!Ij!:' UPW! •

Okwkom «rt!lj!:. po;.din< • • •

.'.
•
, •
•
pooI,b"" Pr<dlol...... d. . - .

,ob�. kist"". ,iolIifltih .dian. h 5O _ :!OO

• •
Vj<foj""" t. Mi pot,"'"" đ<. .,.of.SO <SO
"",.,",
R_i ... ".I..
, koj klupi ili ",_nOM "OIU Rod mo,. biti ",.don ROl'_' "'...... ..ojim ",_in."im. i !dj.....
f;;ur< """aj<; <>doIj<.j "./<tu1j<!M O/U� .Gle oo « rl< ","""U ili 0<N0j< od tla! """"',..: Sdb" 1/10 Mili«*<> O./U IlA, Il'd ....j,," (2015.)