AUTOMATIKA

U sklopu svjetskog dana razvojne platforme platformi Arduino, vidjeti razne linux embed­
Arduino, #labOS hacklab sekcija Informatičkog
- ded uređaje i razgovarati s članovima hacklaba
kluba Osijek, u suradnji sa ZTK Grada Osijeka i o temama koje ih zanimaju.
ZTK Osječko-baranjske županije održao je dan Neki o d izloženih projekata arduino bili su:
otvorenih vrata u su botu 28. ožujka 2015.
, upravljanje trošilima preko android telefona i
godine. interneta, RGB-Iampa kontrolirana preko web­
Arduino je svjetski popularna, cijenom pri­ sučelja, MI01-glazbalo kontrolirano razinom
stupačna razvojna platforma koja olakšava svjetla, popularna igra Snake upogonjena na
programiranje mikrokontrolera i samim time disp/ayu Nokia 3310, set raznih senzora spojenih
interakciju između računala i "stva rnog" svijeta. na arduino.
Osim održanih predavanja o platformi Arduino Cilj je događanja bio popularizirati i demon­
i 3D-printanju, svi prisutni imali su priliku vidjeti strirati platformu Arduino, prenijeti stečeno
3D-printer u akciji, opipati izložene printane znanje prisutnim ljubiteljima tehnologije i sva­
objekte, upravljati projektima temeljenim na kako privući nove članove u klub koji ima dosta

ABC 3
tehnike
 toga za ponuditi svima zainteresiranima. U raz­
doblju od 9.00 do 19.00 sati, dvoranom je proše­
tala dvjestotinjak posjetitelja, od kojih su mnogi
pokazali svoj interes i znanje, a #labOS je dobio
i nekoliko novih, nadamo se i stalnih članova!
Još jednom pozivamo sve zainteresirane za
članstvo u #labOS sekciji Informatičkog kluba
Osijek da nam se jave: na facebook stranicu
#labOS - otvoreni multimedijski laboratorij ili
e-mailom: labos.hacklab@gmail.com Školarce
od petog do osmog razreda zainteresirane za
radionice Arduino koje održavamo u suradnji s
CTK Osijek - ZTK Grada Osijeka, iako se bliži kraj
školske godine, pozivamo da se jave: e-mailom:
dom-tehnike@tehnika-osijek.hr ili dođu osob­
no (radionice se tijekom školske godine odvijaju
subotom od 11.45 do 13.15 u kabinetu broj 1).
NO

FOTO- ETNO RADIONICA

4
ABC
lelln lk e
 FOTO-ETNO RADIONICA

KUVANJE SAFUNA NA
STAROVERSKI v

I LUZEN

Subola 14. ožujka 2015. od 10:00

-

Sokačka kuća II Zelčinu kod Baće (�liro�la" Vur;ić)

IIKUU-SOK.\CKO SRC.:- Z"l�in
�otl"b \aIJlO'<>
Zajednica .elntlćle kulIu,. \'al�<>-n.li"'"

U organizaciji Fotokluba Valpovo, Zajednice

tehničke kulture Valpovo - Belišće i HKUU
Šokačko srce Zelčin, 14. ožujka 2015. godine, u
Šokačkoj kući Miroslava Varžića - Baće, održana
je foto-etnoradionica pod nazivom Kuvanje safu­
na i luženje na staroverski način. Osim brojnog
članstava Fotokluba Valpovo, na radionici su
sudjelovala djeca iz SOS Dječjeg sela ladimirevci.
Prvu radionicu Kuvanje safuna na staroverski
način autentično je vodila i autohtonim govorom
oplemenila, gospođa Mara Varžić iz Zelčina. Bila
je to prigoda da se sudionici upoznaju s davnim
običajima koji su se ugasili dolaskom novih teh­
nologija i istiskivanjem domaćih proizvoda iz
dnevne uporabe.
U kontekstu postupka tehnologije kuhanja
sapuna koji je s pripremama trajao oko tri sata,
gospođa Mara govorila je i o okolnostima tadaš­
njeg životnog razdoblja iz sredine 20. stoljeća.
Naravno, sve je u cijelosti, od riječi do riječi, bilo
u duhu i s naglaskom dijalekta šokačkog govora
"belih sela".
Nakon kuhanja sapuna, kao rezultat kemij­
skog procesa, ostalo je podosta izdvojene guste
lužnate tekućine - luga. Lug se iskoristio u dru-

ABC
=ilehnl ke 5
 gaj pokaznoj radionici pod nazivom luženje na
staroverski način. Gospođa Mara pokazala je
zanimljiv postupak odmašćivanja i izbjeljivanja
radne nošnje i tkanih izradaka, iz razdoblja kad
nije bilo sapuna, deterdženata, izbjeljivača i
omekšivača u komercijalnoj prodaji.
Nestankom starih obiteljskih iskonskih tehno­
logija, zauvijek su nestali običaji, jezik i nošnja
onoga vremena. Na mlađima ostaje njegovanje
tradicije starinskih zanata, običaja i govora svojih
predaka. Neka se ne zaboravi!
Ova je radionica jedan u nizu primjera
Fotokluba Valpova i Zajednice tehničke kulture
da u okviru programa tehničkih aktivnosti, kroz
izvannastavni plan tehničke kulture, pokaznim
radionicama obnove tradicionalne vještine sta­
rinskih tehnika i tehnologija te fotoaparatom
zabilježe sve vrijedne prizore jedne iskonske
tehnologije prošlog vremena.
Uz svu zahvalnost domaćinima pokaznih
radionica, recimo i kako je još jedno subotnje
dopodne, uz brojne sudionike i druženje, kori­
sno i plodonosna utrošeno na priče o jednom,
ne tako davnom, prošlom vremenu i tehnologiji
naših predaka.
Pokazane i fotografski zabilježene radionice
bile su prethodnica, ali i zalog današnje suvre­
mene tehnike i tehnologije.
Dragan Mi/ec

ABC
6 tehn i ke
 NACRT U PRilOGU

Polica za kuhinju sastoji se od police s ogra­

dom, dvije ladice te držača za papirnate ručnike.
Višenamjenska polica može biti koristan ukras
vaše kuhinje.
Polica je čvrst uporabni predmet koji može biti
dio kuhinjskog namještaja. Iako na tržištu namje­
štaja ima lijepih i funkcionalnih polica, ova će biti
jedinstvena. Uz stečene vještine rada pomoću
alata i strojeva, mladi je modelari mogu izraditi.
Polica je izazovniji rad, iako na prvi pogled
možda ne izgleda zahtjevno. Može se izraditi u većeg promjera, do 20 mm. Ograda će biti čvršća
obliku jednostavnijeg projekta ili, kao na držav­ i stabilnija s debljim štapićem.
nom natjecanju uz pauze, tijekom sedam sati Izrada police opisana je detaljno na radnoj i
rada. Sastoji se od devetnaest pozicija. Većina operacijskoj listi te uz sliku s obilježenim pozicija­
se pozicija može izraditi pomoću naljepnica na ma ne biste trebali imati problema pri izradi poli­
koje ćemo ispisati pozicije. ce. Nakon završnog brušenja policu bi bilo dobro
Poneke je potrebno docrtati,
a nekoliko je pozicija potreb- Tablica za policu
no ocrtati na materijalu. 19. Dodatak pozadine Šperploča 2 300x91x3
Šperploča koju ćemo koristiti Štapić za ražnjiće
lB. Učvršćivač štapića 10 8x <J4
za izradu debljine je od 3 do
17. Štapić za ogradu Štapić - meko drvo 5 60x010
6 mm. Šperploču od 6 mm,
16. Štap za ubruse Štap - drvo 1 344x022
potrebnu za izradu, dobio
15. Vanjski dio cvijeta Šperploča 2 70x70x6
sam spajanjem lijeplje­
njem dvije ploče od 3 mm. 14. Srednji dio cvijeta Šperploča 2 80x80x6

Prilikom piljenja nije bilo 13. Unutarnji dio cvijeta Šperploča 2 90x90x6
problema s debljom šper­ 12. Dno ladice Šperploča 2 14Sx129x6
pločom, naravno potrebno 11. Stražnja strana ladice Šperploča 2 133xS2x6
je brzinu piljenja prilago­ 10. Bočna strana ladice Šperploča 4 129x72x6
diti mogućnostima stroja . 9. Gornji i donji dio ograde Šperploča ,., 300x20x6
Nekoliko se pozicija spaja B. Pred. str. ladice II. dio Šperploča 2 133x72x6
lijepljenjem, a za to nam je 7. Pred. str. ladice I. dio Šperploča 2 14Sx78x6
potrebna veća količina kva­
6. Pozadina police Šperploča 1 312x280x3
čica. Prije samog lijepljenja
5. Pregrada za ladice Šperploča 1 13Sx80x6
dobro je paziti na utore pozi­
4. Polica - vanjski dio Šperploča 2 312x135x3
cija te i h po potrebi prila­
goditi. Polica ima tokarene 3. Polica - unutarnji dio Šperploča 2 312x135x6

stupčiće. Moj je izbor mate­ 2. Bočna strana - vanj. Šperploča 2 280x143x6

rijala štapić od bukve koji 1. Bočna strana - unut. Šperploča 2 280x140x6
se tokarenjem može dobro B, Naziv pozicije Materijal Kom. Dim. (mm)
oblikovati. Štapić može biti i POLICA ZA KUHINJU MJERILO M l : 1 ŠK.e. 5.2014./15.

ABC
=ilehnl ke 7
Radna i operacijska lista:

NAZIV POlICUE RADNI POSTUPAK PRIBOR I ALAT UPUTE ZA RAD

Nakon rezanja naljepnica i lijepljenja

Škare za rezanje naljep- pozicija na šperploču od 6 mm, slijedi
nice bušenje rupa te oblikovanje piljenjem
Boma strana Ujepijenje, bušenje,
Bušilica i svrdlo i brušenjem.
1. police - unutar- piljenje, brušenje i
Stroj za piljenje Potrebno je izraditi dva komada iste
nji dio prilagodba pozicija
Brusni papir i brašna pozicije. Treba voditi računa o preci-
daščica znosti, dirnemije pozicija moraju biti
točne zbog spajanja.

Nakon rezanja i lijepljenja samolje-

pivih papira na šperploču (debljine 3
Škare za rezanje naljep- mm), slijedi bušenje rupa, piljenje i
lijepljenje naljepnica, nice brušenje pozicija.
bušenje, piljenje, Bušilica i svrdlo Potrebno je izraditi dva komada
Bočna strana brušenje i prilagodba Stroj za piljenje iste pozicije. Treba voditi računa o
,. police -vanjski pOZIaja Brusni papir i brašna preciznosti, dimenzije pozicija moraju
dio Spajanje pozicija 1 daščica biti točne zbog spajanja. Pri spajanju
i 2 u bočnu stranu ljepilo za drvo PAZITI NA OKRETANJE STRANA kako
police. Kvačice ili gumice za se ne bi izradile dvije iste bočne
ZimICU strane. Nakon lijepljenja rupe utora su
na unutarnjoj strani, okrenute jedna
prema drugoj.

Nakon rezanja i lijepljenja samolje-

pivih papira na šperploču od 6 mm,
lijepljenje naljepnica
potrebno je dodatno ocrtati materijal
Ocrtavanje na mate- Škare za rezanje naljep-
tako da produžimo osnovne crte i
rijalu nice
Polica - unutar- ucrtamo na kraju utor po zadanim
3. Piljenje, bušenje i Stroj za piljenje
nji dio mjerama, dva komada iste pozicije s
brušenje Brusni papir i brašna
utorom.
Prilagodba pozicija za daščica
Bušenjem rupe i piljenjem oblikujte
lijepljenje
zadane pozicije te ih brušenjem dora-
dite u pripremi za spajanje.

Nakon rezanja i lijepljenja samolje-

pivih papira na šperploču od 3 mm,
lijepljenje naljepnica Škare za rezanje
potrebno je dodatno ocrtati materijal
Ocrtavanje na mate- naljepnice
tako da produžirno osnovne crte i
rijalu Stroj za piljenje
ucrtamo na kraju utor po zadanim
Polica - vanjski Piljenje i brušenje Brusni papir i brašna
4. mjerama, dva komada iste pozicije
dio Prilagodba pozicija za daščica
bez utora.
lijepljenje Kvačice ili gumice za
. . Piljenjem oblikujte zadane pozicije te
lijepljenje pozicija ZimniCU
ih brušenjem doradite u pripremi za
3i4 ljepilo za drvo
spajanje.
Spojite pozicije 3 i 4 u cjelinu.

Nakon rezanja i lijepljenja samolje-

Škare za rezanje
pivih papira na šperploču (debljine
lijepljenje naljepnica naljepnice
6 mm), slijedi piljenje pozicije i
Piljenje i brušenje Stroj za piljenje
brušenje.
Pregrada izme- Prilagodba pozicija za Brusni papir i brašna
5. Treba voditi računa o preciznosti,
đu ladica lijepljenje daščica
dimenzije pozicije moraju biti točne
Spajanje između Kvačice ili gumice za
. . radi spajanja. Pomoću kutnika spojiti
pozicija 3 i 4 ZimniCU
poziciju 5 u utore između pozicija 3 i
ljepilo za drvo
4, paziti na pravi kut.

ABC
a tehn i ke
 N AZIV POZICIJE RADNI POSTUPAK PR IBOR I ALAT UPUTE ZA RAD

Kada smo završili pripremu bočnih

Brušenje Brusni papir i br.lšna str.lna i polica, slijedi njihovo spajanje
Spajanje bočnih
Prilagodba pozicija za daščica u jednu cjelinu. Treba voditi r.lčuna
str.lna i pregr.l-
lijepljenje Kutnik ili Irokut o pr.lvim kulovima. Za pomoć pri
da police
Spajanje lijepljenjem ljepilo za drvo lijepljenju korislile kutnik ili Iroku i l e
. . .
gumIce za ZImnICU.

Pomoću pribor.l za lehničko crlanje

Ocrtavanje
Pribor za tehničko crlanje ocrlali na šperploči od 3mm, A3-
malerijala
Stroj za piljenje, brusni formala pozadinu police u M 1:l.
Piljenje i brušenje
papir i brašna daščica Nakon loga oblikovali malerijal pilje-
6. Pozadina police PozIcIJe
Gumice za zimnicu ili njem i brušenjem le prilagodili osla-
Spajanje lijepljenjem
siege lim pozicijama. Spojili pozadinu police
s bočnim siranama i
ljepilo za drvo s ostalim pozicijama. Rubovi pozadine
policama
preklapaju se s bočnim slr.lnama.

lijepljenje naljepnica Škare za rezanje naljep-

Nakon lijepljenja naljepnice, piljenjem
Prednja sirana Piljenje i brušenje nice
7. izrezati poziciju, dva komada, le ih
ladice - I. dio Prilagodba pozicija za Stroj za piljenje, Brusni
doraditi brušenjem.
lijepljenje papir i brašna daščica

Škare za rezanje naljep-

lijepljenje naljepnice nIce
Piljenje i brušenje Stroj za piljenje Nakon lijepljenja naljepnice piljenjem
Prednja sirana Prilagodba pozicija za Brusni papir i brašna izrezali poziciju, dva komada, le ih
8.
ladice - II. dio lijepljenje daščica doradili brušenjem. Pomoću kvačica
Spojili I. i II. dio pred- Kvačice ili gumice za lijepljenjem spojili pozicije 7. i 8.
. .
nje slrane ladice ZImniCU
ljepilo za drvo

lijepljenje naljepnica Izrezati naljepnicu s crtežom gornje

i ocrlavanje šperploče Škare za rezanje naljep- i donje ograde police le ocrtali na
po zadanim mjer.lma nice šperploči od 6 mm oslatak ogr.lde po
za ogradu Pribor za tehničko crlanje zadanim mjerama. Označili mjesla za
Bušenje provrla od 4 Bušilica i svrdlo 4 mm provrle.
Gornji i donji
mm do dubine 3 mm Stroj za piljenje Izraditi provrte tako da šperploču
9. dio ogr.lde
Piljenje i brušenje Brusni papir i br.lšna buširno na dubinu 3mm (ne do kraja).
police
Prilagodba pozicije za daščica Na gornjoj str.lni ograde rupe se ne
lijepljenje Kvačice ili gumice za smiju vidjeti. Pozicije izrežile pilje-
. .
Spajanje lijepljenjem ZImniCU njem, oblikujie brušenjem i donji dio
donjeg dijela ogr.lde ljepilo za drvo ograde spojile lijepljenjem za gornju
za gornju policu policu.

Škare za rezanje naljep-

lijepljenje naljepnica nice Izrezati naljepnicu s pozicijom 10, če-
Bočna sirana i izrezivanje piljenjem Stroj za piljenje liri komada, le ih lijepili na šperploču
10.
ladice te oblikovanje pozicija Brusni papir i brašna od 6 mm. Izrezali piljenjem i oblikova-
brušenjem daščica li brušenjem.
ljepilo za drvo

Škare za rezanje nalje-

lijepljenje naljepnica pnlce Izrezati naljepnicu s pozicijom 11, dva
Str.lžnja str.lna i izrezivanje piljenjem Bušilica i svrdlo komada, le ih lijepiti na šperploču od
11
ladice te oblikovanje pozicija Stroj za piljenje, Brusni 6 mm. Izrezati piljenjem i oblikovali
brušenjem papir i brašna daščica brušenjem.
ljepilo za drvo

ABC
lehn Ike 9
 NAZIV POZlCUE RADNI POSTUPAK PRIBOR I ALAT UPUTE ZA RAD

Ujepijenje naljepnica Škare za rezanje naljep-

Izrezati naljepnicu s pozicijom 12, dva
i izreziVilnje piljenjem nice
komada, te ih lijepiti na šperploču od
te oblikovanje pozicija Stroj za piljenje
6 mm. Izrezati piljenjem i obiikoViIti
12. Dno ladice brušenjem Brusni papir i brašna
brušenjem. Nakon toga lijepljenjem
Spajanje lijepljenjem daščica
spojiti pozicije ladice u jednu cjelinu,
pozicija ladice (dvije ljepilo za drvo, kVilčice ili
. . . dva komada.
ladice) gumice za zimnicu

Naljepnicu lijepiti na šperploču od

Škare za rezanje nalje-
6 mm A4-formata. Bušiti potrebne
Ujepijenje naljepnica pnlce
provrte te izrezati pozicije piljenjem.
13., Unutarnji, Sušenje provrta te Sušilica i svrdlo
. . . Srušenjem doraditi pozicije te ih
14., srednji i vanjski Izrezivanje pOZICIJa Stroj za piljenje
spojiti u dva cvijeta lijepljenjem.
15. i dio cvijeta piljenjem Oblikovanje Brusni papir i brašna
Pozicije doraditi brušenjem te jedan
16. Štap za ubruse brušenjem i spajanje daščica
cvijet spojiti lijepljenjem sa štapom za
lijepljenjem ljepilo za drvo, kVilčice ili
. . . papirnate ubruse. Drugi cvijet se NE
gumice za ZimnICU
lijepi na štap.

Priborom oo1ati štapiće te izrezati

Ocrtavanje štapića Pribor za ocrtavanje pet štapiĆilpiljenjem. Pomoću bušilice
Izrezivanje pet štapiĆil drvenog štapiĆil napraviti provrte 4 mm. Ukoliko imate
iste duljine Bušilica i svrdlo vremena, štapiće pomoću tokarilice
Izrada provrta Stroj la piljenje Tokarilica oblikujete po zadanim mjerama la
17. Štapić za ogradu
svrdlom 4 mm Unimat štapiće ili im dajte drugi oblik. Važno
Tokarenje štapića Brusni papir i brašna je da štapići budu oblikovani približno
Brušenje i završna daščica jednako. Ukoliko ne tokarite, bodovi
obrada štapiĆil ljepilo za drvo će biti smanjeni pri ocjenjivanju
dizajna.

Kod postavljanja štapića za ograde

Izrezati štapić na 10 Bušilica i svrdlo
koristite učwšćivače od štapiĆilza raž-
komada Slroj za piljenje
Uivršćivač šla- njiće. Tako ćete dobiti ćvršću ogradu
18. Spojili ogradu u Brusni papir i brašna
piĆilza ogradu nakon spajanja. Kr<Ijeve gornje ograde
cjelinu lijepljenjem daščica
brušenjem zaoblite prema bočnim
pozicija 9., 17. i 18. ljepilo za drvo
stranama police.

Pomoću pribora za lehničko crtanje

Ocrtavanje materijala po zadanim mjerama na šperploću od
Pribor za tehničko o1anje
Piljenje i brušenje 3 mm oo1ali poziciju 19. dva puta.
Dodatno oja- Stroj za piljenje, brusni
pOZIaje Piljenjem izrezati, brušenjem doraditi
19. Ćilnje stražnje papir i brašna daščica,
Spajanje lijepljenjem i prilagoditi pozadini police. Pomoću
strane police kvačice
s bočnim stranama i ljepila i kvačica priivrsIiti pozicije u
ljepilo za drvo
pozadinom police gornji i donji dio za pozadinu i bočne
stranice. Brušenjem doradite dodatke.

Pri lijepljenju pozicija police la kuhinju polrebna je preciznost i urednost. Nakon spajanja policu dodatno brusite
brusnim papirom veće finoće (do 400 zrnaca). Ukoliko imale vremena i ideja, poboljšajte funkcionalnost i dizajn
police svojim idejnim dodacima.

Napomena :
• pazi na redoslijed radnih operacija,

• obrati pozornost na organizacij u radnog mjesta,

• pravilno primijeni mjere zaštite pri radu,

• nakon završetka provjeri funkcionalnost uratka (kvaliteta spojeva, čvrstoća kutije, kvaliteta bruše­

nja, poboljšanje funkcionalnosti police).

ABC
10 tehn i ke

ICumulonlmbusl
�
-
Oblaci nastaju kada se topliji zrak uzdiže u
hladniji prostor atmosfere. On donosi sa sobom
čestice prašine i pepela, oko kojih se vodena para
kondenzira. Bez tih čestica ne bi mogla nastati
kiša.
Na donjoj površini olujnih oblaka mogu se
stvoriti rotaciona gibanja zraka, koja će na površini
zemlje stvoriti tornado ili pijavicu. Brzine su tako
velike da uništavaju mjerne uređaje koji su do
sada izmjerili "samo" 510 kilometara na sat.
Jedan bijeli oblak kumulus, pri lijepom vreme­
nu, ima volumen od jednog kubičnog kilometra i
teži 1 000 tona, pa je specifična masa 1 gram vode
po km].
Jedna kapljica vode u oblaku ima promjer od 10
mikrometara i masu od jedne milijarditine grama.
Oblaci ne padaju na zemlju radi svoje neznatne
mase kapljica, a molekule zraka prodiru u oblak
samo nekoliko metara u sekundi.
Kondenzirane trake nastaju samo u cirusnom,
vunastom oblaku, a stvaraju ih ispušni plinovi iz
ABC
tehnike
zaštititi premazima, lakiranjem ili
premazom bojama. Na taj način
ćete lakše održavati policu čistom
i primjerenom prostoru gdje se
nalazi, a to je kuhinja.
Nadam se da ćete imati moguć­
nost ovom policom ukrasiti svoju
kuhinju ili nekoga iznenaditi svo­
jom modelarskom vještinom.
Ivan Rajsz, prof. PTO-a
motora mlaznih aviona. Čestice plinova stvaraju
jezgru oko koje se kondenzira vodena para i zatim
smrzava.
Godišnje atmosferom kruže milijarde tona pra­
šine, a prosječno sedam puta godišnje pojavljuju
se i kod nas.
Oblaci su bijele boje, jer sve valne dužine
svjetlosti jednako padaju na njih, a sive boje ako
sadrže mnogo kondenziranih kapljica.
Olujni oblaci prostiru se do visine od dvanaest
kilometara u troposferi.
Kiša se može izazvati, ako se oblaci zasipaJu
srebrnim jodidom i otopinom acetona.
Maglu stvaraju prizemni oblaci.
Meteorolozi razlikuju četiri grupe oblaka: naJ­
niža grupa - kumulus, stratokumulus, stratus,
srednja grupa - altostratus, altokumulus, visoka
grupa - cirus, cirostratus, cirokumulus, i uspravna
grupa - kumulonimbus, nimbostratus.
Mišo Dlouhy
11

Ako ste nabavili RoboBUBI-ja, a nadam se da
ste se požurili jer ovakva se prilika ne propušta,
za početak je na njega najbolje spojiti što više
lampica i tipkala (slika 1.) te napraviti nekoli­
ko programa koristeći one već otprije poznate
programe koje ćete samo prilagoditi novom
uređaju.
U prošlom nastavku vidjeli smo da RoboBUBI
ima mogućnost istovremeno uključiti više izlaza,
pa naš prvi program upravo to i čini, uključuje i
isključuje 4 izlaza s lampicama. Za to je potreb­
no spojiti 4 lampice na za to predviđena mjesta
- izlazi ll, 12, 13 i 14 poredani su jedan do dru­
goga. S malim križnim odvijačem pažljivo treba
odvrnuti mali vijak, umetnuti očišćeni kraj žice i
pritegnuti vijak. To je ujedno i najteži dio posla
što se tiče spajanja lampica na RoboBUBI-ja.
12
BASIC MALA ŠKOLA PROGRAMIRANJA
Prva dva programa čine svjetlosne efekte. Prvi
program upravlja žaruljicama različitih boja koje
se istovremeno pale i gase, a drugi je trčeće svje­
tlo. U trećem programu koriste se i ulazi kako bi
se pomoću njih upravljalo lampicama. Pritiskom
na tipkalo 1 upalit će se lampica 1, lampica će
svijetliti neko kratko vrijeme i ugasiti se, priti­
skom na tipka lo 7 izlazi se iz beskonačne petlje i
program završava. Na vama ostaje da spojite još
koje tipkalo kako bi palili i gasili ostale lampice.
4 IZLAZA pali-gasi
Open Com "COM16:38400,N,8,1,BIN,CD,CS,DS,
RS" For Binary As #1
dim y as integer
Print "PALI - GASI 4 lampice"
Print #1,"AlO"
ABC
tehn i ke
for y=l to 10
Print #1,"All"
Print "otvoreni izlaz 1, 2, 3, 4"
Sleep 500
Print #1,"AlO"
Print "zatvoreni izlazi 1, 2, 3, 4"
Sleep 500
next y

Print #1,"AlO"
Sleep 100 1 IZLAZ, 2 ULAZA (jedan za paljenje
svjetla, drugi za prekid programa)
Close #1
print "kraj" Open Com "COM 1 6 :
38400,N,8,1,BIN,RS,OSO,CSO,COO" For Binary As
4 IZLAZA trčeće svjetlo #1
Open Com "COM16:38400,N,8,1,BIN,R5,OSO,CS dim A as string
O,COO" For Binary As #1 dim B as string
dim y as integer
Print #1,"110", "120" "130", "140"
,
do
y=O if LOC(l» O then
do Line input #l,B 'prihvat znakova - PORT
y=y+l #1
Print #1,"111" Print "B:";B
Sleep SOO END I F
Print #1,"110"
Sleep SOO if B="OOl" then ' otvori izlaz 1 - tipkalo 1
Print #1,"121" (ulazni)
Sleep SOO Print #1 "111"
,

Print #1,"120" Print "Izlaz: 111"

Sleep SOO Sleep 1000
Print #1,"131" Print #1,"110" , zatvori izlaz 1
Sleep SOO B=""
Print #1,"130" end if
Sleep SOO
Print #1,"141" loop until B="064" 'kraj rada programa - tip­
Sleep SOO kalo 7 (ulazni)
Print #1,"140"
Sleep SOO Print #1,"ElO" , zatvori sve izlaze 1 - 8
Print #1,"131" Sleep 100
Sleep SOO Close #1
Print #1,"130" Print "kraj"
Sleep SOO Sleep 1000
Print #1,"121" End
Sleep SOO
Print #1,"120" Pomoću RoboBUBI-ja i FreeBasica otvorena
loop until y=S su vrata svima koji žele brzo i na lagan način ući
Print #1,"110", "120" "130", "140"
, u svijet robotike.
Close #1 Damir Čović, prof

ABC
tehnike 13

U ovom članku želio bih vam predstaviti razno­
likost službenih FAl (Svjetska zrakoplovna federa­
cija) kategorija u aviomodelarstvu. U prvom dijelu
posvetit ću se Fl kategorijama, odnosno slobodno
letećim kategorijama. Kao što i samo ime kaže, to
su modeli koje natjecatelji ništa ne kontroliraju.
U trenutku kad natjecatelj ispusti model iz ruke,
odnosno napravi start, model je prepušten slo­
bodnom letu. Kod složenijih kategorija dozvoljeni
su razni tajmeri koji u određeno vrijeme otpuštaju
komande i na taj način upravljaju letom, a kod
jednostavnijih natjecatelj podešava letne površine
prije samog starta i dalje više nema nikakvih pro­
mjena. Upoznao bih vas s njima abecednim redom
pa krenimo od prve!
F1A
Kategorija outdoor jedrilica na vuču sajlom te
jedna od najraširenijih u svijetu. Godišnje u ovoj
kategoriji bude šezdesetak natjecanja u sustavu
svjetskog kupa i u njima obično sudjeluje 200 do
300 natjecatelja. Svaka država ima pravo na orga­
nizaciju dva natjecanja godišnje, a uz svjetski kup
tu su i državna prvenstva, svjetska i kontinentalna
prvenstva te manji međuklupski kupovi. Što se tiče
samih ograničenja u ovoj kategoriji površina krila
mora biti između 32 i 34 dm2; minimalna je masa
420 grama, a maksimalna duljina sajle kojom se
starta pri opterećenju od 5 kg ne smije biti duža
od 50 metara. U modelu se nalazi mehanički ili
elektronički tajmer, a dozvoljena je i daljinska
determa. Također, dozvoljeno je i natjecanje s fla­
per modelima. Na natjecanju svaki natjecatelj ima
pravo na sedam startova od kojih se svih sedam
broje u rangiranju. Prvi start može biti maksimalno
tri i pol minute dok ostalih šest startova ima tri
minute maksimum leta. Pokušajem se smatra let
kraći od 20 sekundi, ako se model ne otkvači sa
sajle i sleti ili padne te ako pri startu otpadne dio
s modela. Natjecatelj vodi model na sajli do onog
trenutka kada ocijeni da ima dovoljno termike u
14
ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO
Model HA
zraku da ga otkvači. Tada modelu nabija brzinu u
vjetar i pri određenoj podešenoj sili kuka se otvara i
otpušta sajlu. U slučaju da više natjecatelja ima sve
pune letove oni idu dalje u/lyo//koji službeno traje
10 minuta i unutar tog vremena moraju otkačiti
model. Maksimalno vrijeme u flyoffu najčešće
bude 5 minuta, a u slučaju izjednačenja ide se dalje
na 7 pa na 9 minuta.
F1B
Druga kategorija outdoor jedrilica. U jednom
od prošlih brojeva sam je već spomenuo među
modelima na gumeni pogon pa ću ovdje malo
sažetije. Kao i za FlA postoje natjecanja i boduju
se za Svjetski kup, a obično se natjecanja iz te dvije
kategorije odvijaju istovremeno. Radi se o modeli­
ma površine krila ograničene između 17 i 19 dm2
te minimalne mase bez motora 200 grama. Masa
gumenog podmazanog motora ne smije biti veća
od 30 grama. l ovi modeli imaju u sebi mehanički
ili elektronički tajmer koji upravlja njihovim letom
te je dozvoljena daljinska determa i flaper modeli.
Pokušajem leta smatra se ako otpadne dio modela
pri startu ili ako model leti manje od 20 sekundi.
Prema pravilima natjecatelj sam mora pripremiti
svoj model, naviti gumu i baciti model. Model
se baca u vjetar, ima strmu putanju, a nakon par
sekundi počinje kruženje te se u spirali penje dok
se guma ne razmota. Ostatak vremena jedri do
zemlje ili dok ne odradi determa. Maksimum prvog
leta može biti najviše četiri minute dok je u ostalim
ABC
lehn i ke

startovima maksimum tri minute. U slučaju izjed­
načenja vrijede ista pravila kao i u F1A kategoriji.
F1C
Kategorija outdoor jedrilica na motorni pogon.
Radi se o jedrilicama na motor s unutrašnjim izga­
ranjem koji maksimalno 5 sekundi penje model
okomito u zrak pri brzini od 30000+ okretaja i onda
on dalje jedri ostatak vremena. Model je ograni­
čen maksimalnim obujmom motora od 2,5 cml, a
minimalna masa po kubičnom centimetru motora
je 300 grama. Minimalno opterećenje na krila je
20 g/dm2. Gorivo je određeno kao smjesa od 80%
metanala i 20"Ai sintetičkog ulja. I kod ovih modela
dozvoljena je daljinska determa, ali i daljinsko
gašenje motora u ekstremnim slučajevima. Model
u sebi ima mehanički ili elektronički tajmer koji
upravlja funkcijama kod ravnanja nakon gašenja
motora, kruženjem i determom. Ponekad se dogodi
Model F1C
ABC
tehnike
da zbog vibracija izazvanih radom motora meha­
nički tajmer zakaže te se u tim situacijama koristi
daljinska determa. Pokušaj se računa ako model
leti kraće od 20 sekundi ili ako motor radi duže
od 5 sekundi. Prvi let na natjecanju može trajati
najviše četiri minute, a ostali letovi maksimalno tri
minute. U slučaju izjednačenja vrijede ista pravila
kao i za prethodne kategorije. U ovoj je kategoriji
zanimljivo to što prolaze svakakva domišljata rješe­
nja pa tako postoje i modeli s "folderima", odno­
sno sklopljenim uškama pod centroplanom kako bi
smanjili čeoni otpor zraka i tako dobili veću visinu
tijekom penjanja.
FlO
Indoor kategorija modela na gumu. Prethodno
sam je opisao u članku o modelima na gumeni
pogon, ali sada ću dodati još neke pojedinosti i
činjenice vezane uz ovu kategoriju. U zadnje vrije­
me mijenjana su neka pravila kako bi se skratili
letovi jer oni traju i do 35 minuta pa samo natje-
canje traje dugo i treba veći broj sudaca. Za ovaj
model postoje ograničenja na raspon krila (550
mm) i dubinu krila (200 mm) te raspon horizontaIca
(450 mm). Mijenjana je minimalna masa modela
s 1,2 na 1,4 grama, a masa gumenog motora je
maksimalno 0,4 grama. Na natjecanju svatko ima
pravo na šest letova, a od toga se dva najbolja
zbrajaju i onda slijedi rangiranje. Pokušaj je svaki
let ispod 60 sekundi i za svaki let postoji pravo na
jedan pokušaj. Ako model dođe blizu konstrukcije,
natjecatelj ga smije balonom odvući dalje i pustiti,
a to vrijeme se odbija od vremena leta. Kao i za
ostale indoor kategorije, ovdje se rekordi kreću s
obzirom na kategorije dvorana. Tako dvorana kate­
gorije I. ima visinu do 8 m; dvorana kategorije II.
je visine između 8 i 15 m; dvorana kategorije III. je
15
visine između 15 i 30 m, a ona najveća, kategorije
IV., visine je preko 30 m. To znači da je na toj visini
moguće opisati kružnicu promjera 15 metara bez
ikakve prepreke.
F1E
Posebna vrsta jedrilica upravljanih magnetnim
kormilom. Model na nosu ima kormilo vezano za
magnet koji se ravna prema stranama svijeta i na
taj način usmjerava model. Uz magnetno kormilo
model ima i mehanički tajmer koji upravlja ostalim
funkcijama. Ovakva natjecanja obično se održavaju
na padinama gdje natjecatelji bacaju model u zrak
u vjetar i onda model polako jedri niz padinu uz
pomoć kormila. Model je ograničen maksimalnom
površinom od 150 dm2 i maksimalnim optereće-
njem od 100 g/dm2, a maksimalna ukupna masa
modela je 5 kilograma. U ovoj je kategoriji također
dozvoljena daljinska determa. Svaki natjecatelj ima
pravo na pet službenih letova. Maksimum u letu
uvijek određuje organizator ovisno o vremenskim
uvjetima, a on se kreće od dvije do pet minuta.
Zbroj svih letova izražava se u postotku u odnosu
na maksimalan broj sekundi. Kao pokušaj broji se
let kraći od 20 sekundi ili ako otpadne dio s modela.
PO pravilima svaki natjecatelj sam mora pripremiti
model za let i startati ga. U slučaju izjednačenja
dolazi do flyoffa u trajanju od 10 minuta, a maksi­
mum leta određuje organizator natjecanja sve dok
se ne stvori rang lista.
F1G
Još jedna kategorija modela na gumeni pogon,
francuskog naziva Coupe d'hiver. Minimalne mase
modela bez motora 70 grama i maksimalne mase
motora od 10 grama. Dozvoljena je daljinska deter­
ma i flaper modeli. Svaki natjecatelj ima pravo
na pet letova tijekom pet turnusa, a maksimum
leta je dvije minute. U slučaju izjednačenja dolazi
do flyoffa gdje se maksimum povećava za jednu
16
Model F1G
minutu u svakom flyoffu. Trajanje flyoffa je deset
minuta. Kao pokušaj se broji ako otpadne dio
modela ili let kraći od 20 sekundi. Model ima u sebi
mehanički tajmer koji upravlja odgodom rada elise,
penjanjem i kruženjem modela. Prema pravilu
svaki natjecatelj sam treba pripremiti svoj model
za let i naviti gumu.
F1H
Početnička kate-
gorija jedrilica na
vuču sajlom. Slična
je kategoriji HA
samo što je jedno­
stavnija jer nema
banta pri startu niti
vođenja modela
na sajli već samo Model F1H
podizanje u pravom
trenutku kada natjecatelj ocijeni da ima dovoljno
termike u zraku. Model ima jednostavnu kuku
koja otkvači sajlu čim je model iznad natjecatelja
te nastavlja svoj let. Maksimalna površina kod
ovih modela je 18 dm2, a minimalna masa cijelog
modela je 220 grama. Maksimalna dužina sajle na
2 kg opterećenja je 50 metara. Ovi modeli u sebi
imaju mehanički tajmer ili gorivi fitilj koji upravlja
determom, ali je dozvoljeno i korištenje daljinske
determe. Svaki natjecatelj ima pravo na pet starto­
va, a maksimum u svakom startu je dvije minute.
U slučaju izjednačenja dolazi do flyoffa gdje se
maksimumi povećavaju za minutu. Kao pokušaj
se broji ako je let ispod 20 sekundi, ako otpadne
dio s modela ili ako se model ne otkvači sa sajle, a
dotakne zemlju. Na kraju sajle nalazi se zastavica u
boji koja mora biti 2,5 dm2 kako bi suci lakše vidjeli
kada se model otkvači.
Igor Nišević
ABC
tehn i ke
 BLJESKALICA
Danas svaki digitalni aparat ima ugrađenu
bljeskalicu. To je izuzetan i koristan dodatak samo
ga trebamo pravilno koristiti. Svjetlo bljeskalice,
po karakteru, isto je kao dnevne svjetlosti i ne
treba mu prilagođavati WB /white balance/. Ove
male ugrađene bljeskalice imaju domet od dva do
četiri metra i u okvirima ovih razdaljina korektno
osvijetle motiv u zatvorenom prostoru. Možemo
ih koristiti i po dnevnom svjetlu za rasvjetljavanje
sjena na bližim dijelovima motiva ako ga snimamo
po jako sunčanom danu kada su sjene oštre i
snažne. Snimani prizori s bljeskalicom su plošni i
neizražajni s dubokim i tamnim sjenama što vrlo
ružno djeluje ako su na snimci ljudi. U tom slučaju,
da bi izbjegli snažne i oštre sjene, trebali bi staviti
difuzor ispred bljeskalice. Ako nemamo originalni
difuzor možemo se poslužiti tankim bijelim
papirom umjesto njega. Ovom intervencijom s
difuzorom ili bijelim papirom raspršili smo svjetlo i
time ublažili oštre sjene ili ih u potpunosti uklonili.

Veći problem su, kod ovako korištenja bljeskalice

"crvene oči". To ste već svi doživjeli. S obzirom da
snimamo u situacijama kada imamo malo svjetla -
-

zjenice su se po automatizmu raširile. Snažan i brz

bljesak svjetla ulazi kroz raširene zjenice i odbija
se natrag od mrežnice i u tom svom povratku ono
prolazi kroz niz sitnih crvenih kr vnih žilica i zato
su nam onda na snimku crvene vampirske oči".
"
Ako bi svjetlo dolazilo pod nekim kutom na osobu
snimanja u odnosu na os objektiva izbjegli bi ovu
neugodnu pojavu crvenih očiju i već spomenutu
plošnost lica. Kod nekih aparata je ugrađeno
predsvjetlo koje ima zadatak da zatvori zjenice
kako bi izbjegli pojavu "crvenih očiju". Kada nam je
uključena bljeskalica na stisak gumba za okidanje
prije bljeskalice uključuje se malo svjetlo kojem je
zadatak zatvaranje zjenica i kada bljesne zjenice
su zatvorene i neće proizvesti neugodni učinak s
očima. Kod nekih aparata imamo posebni gumb
kojeg uključujemo za aktiviranje predsvjetla tj.
uklanjanja "crvenih očiju". Ako nikako ne možemo
Crteži iznad pokazuju polalaj ugrađene
izbjeći "crvene oči" onda ovu "grešku" ispravljamo
i vanjske bljeskalice te njihov učinak na
u programima za obradu fotografija.
stvaranje crvenih očiju.
Druga vrsta bljeskalica koje kori­
stimo su vanjske. Njih posebno
kupujemo i po potrebi priključu­
jemo na aparat. Imamo ih s fik­
snom i pomičnom glavom. Sva­
kako preporučujem bljeskalice s
pomičnom glavom jer snimanje
s njima ima niz prednosti. Glavu
možemo zakretati u bilo kojem
pravcu što znači da snimanu sce­
nu možemo osvijetliti difuznim
svjetlom ako smo ju usmjerili u
strop iti zid sa strane. A ako nam
je zid predaleko onda imamo niz
različitih difuzora koji se zajedno
s bljeskalicom isporučuju i koje
po potrebi koristimo.

Bljeskalice su sinkronizirane na
određenu brzinu zatvarača. Ta
brzina može biti 1/60 do 1/125
pa čak i 1/250 to je stvar kako
je pojedini proizvođač aparata -
konstruirao. Važno je da brzina Profesionalno bljeskalica s pomičnom glavom i
zatvarača i bljesak bljeskalice
dodatnim priborom.
budu usklađeni /sinkronizirani/
na način da se bljesak desi toč­ Današnje bljeskalice imaju male procesore koji obraduju
no kada je zatvarač otvoren. detektirane podatke i vrlo precizno određuju koja je koli­
čina svjetla potrebna za snimanje. Dakle, sve je automati­
Dakle, bljeskalica je sinkroni­ zirano i uz malo vježbe kroz nekoliko proba vrlo lako ćemo
zirana na jednu brzinu i ona se prilagoditi automatiku bljeskalice našim potrebama ili tre­
automatski uključuje kada se nutnim svjetlosnim uvjetima.
snima s njom i sve što se mije­
nja je otvor objektiva tj. blenda.
Otvor blende možemo mi sami
regulirati i on ovisi o udaljeno­
sti objekta snimanja od apara­
ta. Sto je objekt dalje do njega
će doći manja količina bIjesnu­
tog svjetla /intenzitet svjetla se
smanjuje s kvadratom udaljeno­
sti/ pa otvor mora biti veći kako Razne vrste di/uzoro koji se proizvode za ugrađene
bi propustio dovoljnu količinu bljeskalice. U nedostatku originalnih i sami ih možemo
svjetla za pravilno eksponiranje. napraviti.

Za potreba bliskog snimanja, makro snimanja,

imamo prstenaste bljeskalice koje su, kako
im sam naziv kaže u obliku su prstena koji se
montira na objektiv. Ovako okruglo oblikovane
bljeskalice osvjetljavaju bliski objekt sa svih
strana i osiguravaju nam bezbrižno snimanje
i istraživanje makro svijeta.
 -p •

POGLED UNATRAG

POVIJEST UMJETNE RASVJETE

Fotografi su od samih početaka pronalaska fotografije

razmišljali o dodatnom svjetlu, o umjetnoj rasvjeti kako
bi mogli snimati i u uvjetima kada nema dnevne rasvjete.
Tu ideju ostvarili su Adolf Miethe i Johannes Geadicke
1887. godine miješanjem magnezij u prahu s kloridom
stvorili su umjetno svjetlo kojeg su nazvali Blitzlichta.
Magnezij pomiješan s kloridom stvarao je malu eksplo­
ziju koja je oslobađala veliku količinu svjetla. Ovo je bio
veliki napredak u razvoju fotografskog stvaralaštva jer
su sada fotografi mogli snimati u različitim svjetlosnim
uvjetima. Trebalo je imati dosta strpljenja jer se snima­
njem magnezijem oslobađalo puno dima a i oslobođeni
mirisi katkada nisu bili ugodni.

Stari majstori su jednom rukom

TURN TO VICTOR aktivirafi magnezij a drugom
foy Complete FI�hlight Equipment! aparat.
..., ..
. ........, If ,... ... i00i..... ho' .'_"'" _._ ..
_.. ..,.w. ....., I.... ...., _ ,.... lo v..... Oo. _
""'" h.. of "•.a.Ioo.......... __ -d ., ., .II-n_,
1'0.04" .ii ......, ...1)' •..;1....1 �....... '.......
.. . .. ,....
....P.-
Coil .0 ,
_ ��" ..I.� .. 1'"", '_,,�.oJ
/.. ,... "".,.... ..I.. 11."" ••N. "'''''''7,
..;tJ

lAS. H. SMITH j SONS CO., lm s. W.buh An., (1icaao

...... __ "'-" ....A .... __ .... __

Harold Edgerton
izumio je flash tube
1931. godine i to
je bio veliki korak u
razvoju umjetne ra­
svjete jer se bljesak
moga lakše kontro­
lirati. Današnje blje­
skalice imaju
troničke cijevi koje
sadrže xenon plin u koji se pušta struja. Električni
impuls u plinu stvara kratkotrajni bljesak dovoljan da
načinimo fotografiju.
Već dvadesetih godina dvade­
setog stoljeća proizvedene su
žarulje punjene kisikom i alumi­
elek­ nijskom folijom. žarulja se akti­
virala strujom iz baterija i kod
sagorijevanja folije oslobađala
se dovoljna količina svjetla za
snimanje.
 Viktor Hreljanović,
1923. - 1997.
Viktor Hreljanović, (Sušak 1923. - Rijeka
1997.J bio je član Fotokluba Rijeka a u jednom
periodu i njegov predsjednik. Prve snimke
pravi prije Drugog rata a ozbiljan fotografski
rad pratimo od prvih poslijeratnih godina pa
sve do svoje smrti. Važan je predstavnik riječ­
ka fotografske scene polovinom dvadesetog
stoljeća. U kontinuitetu pedesetak godina radi
fotografiju, ustrajan je i neumoran. Kadar mu
je čist, oslobođen suvišnog sadržaja. Jasno
bira motive te ih obrađuje u duhu klasične
estetske mjere. Puno eksperimentira tako da
u njegovoj fotografskoj ostavštini je niz solari­
ziranih crnobijelih fotografija.
Solarizacija je postupa k koji se pri mjenjuje kod
klasične, kemijske obrade fotomaterijala. So­
larizacija je nastala sasvim slučajno i dobiveni
efekti bili su zanimljivi tako da su se mnogi au­
tori okušali u ovom eksperimentu. Solarizirati
se može negativ i pozitiv u konačnici ima neke
neznatne razlike ali je princip isti. Fotografija
Viktor Hreljanović, Čepićko polje, oko1970. Solarizacija
"Čepićko polje" nastala je tako da je autor u
mračnoj komori eksponirao papir kroz negativ
i razvio ga do pola od predviđenog vremena !
oko 1,5 minutu! zatim je fotografiju do pola
razvijenu osvijetlio bijelom svjetlošću i potom
nastavio dalje razvijati. što se sada desilo? po­
novnim osvjetljavanjem papira osvijetlili smo
plohe koje bi inače bile bijele i sada ponovnim
osvjetljavanjem one se razvijaju u crno. Pr­
vim eksponiranjem osvijetlili smo crne plohe
a kod drugog osvijetlili smo bijele plohe da i
one budu crne ili sive ovisno o količini svje­
tla. Ovim duplim osvjetljavanjem proizveo se
efekt da imamo dvije susjedne plohe crne ili
crne i sive a između njih jasnu bijelu liniju. Kod
solariziranih fotografija naglašen je crtež bije­
lih linija.
I današnje digitalne snimke možemo solarizi­
rati u photoshopu. Eto mogućnosti za beskraj­
nu igru, eksperiment i stvaranje.

Stigli su te sunčane subote, 347 brodova
ukupno, neki gotovo u raspadanju. Najavili su se
zaglušujućim praskovima istisnutog zraka kako
su iskočili iz hipersvemira i iskrsnuli iz ničega
nad poljima, livadama i šumarcima u krugu od
dvadesetak kilometara. Neki se više nisu mogli
držati u zraku, jedva su se spustili na tlo bez da
se razbiju. Drugi su se prizem ljili tiho, nošeni
nevidljivim rukama nečega što su mogli biti
samo antigravitacijski sustavi. Treći su ostali
nepomično lebdjeti u zraku, na visini od dvje­
stotinjak metara, tihi, ljudima se činilo kao da
su se na nebu pojavile neke neobične, ogromne
grabljivice što vide sve i svakoga i samo biraju na
koga će se obrušiti.
Do večeri cijelo su područje ogradili policija
i vojska. Znatiželjnici su bili otjerani da daljnji
razvoj događaja prate sa sigurnoga, najbolje
na televiziji. Svi kanali bili su posvećeni dolasku
nepoznate svemirske flote, ni na jednome se
nije moglo naći nikoga osim znanstvenika, para­
znanstvenika, političara (onih na vlasti i onih u
oporbi), svećenika, teoretičara ovoga i onoga,
pisaca znanstvene fantastike i koga sve ne, koji
su raspredali - što luđe, to bolje - o nečemu o
čemu zapravo pojma nisu imali.
Onako kako su ruke trljali vlasnici TV-postaja i
urednici, tako su radosni bili i trgovci. Do kasnog
poslijepodneva mase samo što nisu iz supermar­
keta pokupovale i prazne police. Kad se pročulo
da su Ameri i Rusi svoje oružane snage digli na
stupanj borbene gotovosti tik ispod stvarnog
rata, benzinske crpke ostale su bez goriva. Koliko
god predsjednici, premijeri i generali uvjeravali
kako ne prijeti nikakva opasnost, na izlazima iz
gradova stvorile su se uspaničene, ustrubijene
kolone. Kao da je svatko krenuo u poslovična
brda, noseći ono što je mogao ponijeti u očeki­
vanju da invazija iz svemira počne.
. . .
Prvi izvanzemaljci iskrcali su se iz brodova u
nedjelju ujutro. Pred očima napetih policajaca
i vojnika, pred lećama kamera u izviđačkim
bespilotnim letjelicama, kroz vrata i pukotine
ABC
tehnike
SF PRiČA
na trupovima izašla su bića u prosjeku tek nešto
niža od čovjeka, krhkije građe. Imala su skladne
udove, glave ponešto izdužene unatrag, lica tuž­
nih izraza s krupnim očima. Bila su svijetloplave
boje kože, većinom gotovo gola. Bila su neishra­
njena, skoro kosturi, neka očito ozlijeđena ili
bolesna (tada to nitko nije znao reći).
Nisu sličila nekakvim zavojevačima.
Prije su bila izbjeglice. Njih pet milijuna što se
cijeli taj dan iskrcavalo u tišini.
Nije bilo dobro vrijeme za nove izbjeglice. Te
godine već je pola milijuna ljudi pristalo u Italiji
i Grčkoj iz desetljetnog kaosa Sjeverne Afrike i
Bliskog Istoka. Bilo je očito kako je u tijeku nova
seoba naroda, s juga na sjever, s istoka na zapad.
A sjever i zapad baš nisu bili voljni dijeliti.
I zato je cijeli prostor gdje su se štrumfići (kako
ih je netko pogrdno nazvao, a svi prihvatili) iskr­
cali ubrzo bio pretvoren u jedan veliki izbjeglički
logor.
. . .
Petra je živjela sa svojim roditeljima na rubu
sela, desetak kilometara od ograđene zone. I
ona je, kao i mnogi drugi u tom kraju, istrčala
van iz kuće da vidi kakva je to grmljavina što
odjekuje iz sunčanog neba. l ona je, kao i njeni
roditelji, kao i drugi seljani, sa zaprepaštenjem
gledala kako se flota svemirskih brodova pojavila
niotkuda. l ona je, kao i svi drugi, sa strepnjom
gledala televiziju i kroz prozor svoje sobe osIuš­
kivala zveket tenkovskih gusjenica i stupanje voj­
ničkih čizama i zujanje avionskih i helikopterskih
motora.
O d tada su prošla tri mjeseca. Došla je jesen,
zlatna i rumena, plodna nakon toplog ljeta.
Invazije nije bilo, rat svjetova nije započeo i Petra
se vratila prvim domaćim zadaćama i slasnim
jabukama u dvorištu i mirisnom kruhu koji bi
ispekla mama. Štrumfići (Petri je taj izraz bio
zabavan, s deset godina nije mogla razaznati sve
što se u njemu skrivalo) bili su iza svoje ograde
od bodljikave žice, promatrani iz stražarskih tor­
njeva, noću osvijetljeni reflektorima. Petra je na
televiziji slušala o prvim pokušajima kontakta, o
21
čudnom jeziku čija je značenja ljudima bilo teško
pojmiti. I, što je začudilo mnoge, kako štrumfići
zapravo i nisu mnogo tražili. Tri dana nakon slije­
tanja, jedan je štrumfić iskoračio pred policajce i
vojnike i podigao ploču na kojoj je bila nacrtana
molekula vode. Petra baš nije bila sigurna što je
to molekula, ali sedam dana poslije, kroz žicu
je bio povučen vodovod. (Gospođa kancelarka
baš nije bila sretna, voda košta, ali nakon kon­
zultacija sa saveznicima, te Rusijom i Kinom,
ipak se došlo do zaključka kako zahtjev za čistom
vodom i nije baš pretjeran. Troškovi, svi su se
složili, mogli bi se višestruko vratiti jednom kad
se temeljito ispitaju tehnologije u svemirskim
brodovima.)
Uslijedilo je još nekoliko molekula. Primjerice
šećer, koji je odjednom zatrebao u popriličnim
količinama. To je obradovalo uzgajivače šećerne
1.;::::::::;;;;::;;;;:;;;:::::::::::::::::====7�r.;:r.ii���
22
repe: ako štrumfići nemaju problema sa šećer­
nom bolešću, pa evo im šećera iz neprodanih
zaliha što su nastale nakon pet godina anti di­
jabetičke kampanje. Ne da je Petra baš znala
što je dijabetes, ali kad su krenule pošiljke, tata
je raspoloženo primijetio kako smo, eto, počeli
trgovati. Još samo da štrumfići počnu plaćati,
dodala je mama.
Zanimljivo, štrumfići nisu tražili struju. Iz
čega su svi zaključili kako u njihovim brodovima
možda počiva rješenje za globalnu energetsko­
ekološku krizu.
. . .
Pristup izbjegličkom logoru štrumfića bio je
civilima poput Petre i njenih roditelja zabranjen.
Pristup logoru neonacista, što je niknuo pet­
sto metara od ulaza u ograđenu zonu, nije dodu­
še bio zabranjen, ali se nije ni preporučivao.
N a ravn o da s u n eona cisti skoči li
na noge čim se iz svemira pojavio
još netko tko nikako nije odgovarao
njihovim predodžbama o savršenom
arijevskom, plavokosom i plavookom
čovjeku. Crnima, žutima i crvenima
sad su se pridružili i plavi. Podalje od
policije i vojske, neonacisti su se podu­
zeli čuvanja Zemlje od zavojevača iz
svemira, kako su, okruženi zastavama
s kukastim križevima, izvikivali njihovi
vođe. Pa su seoskim putovima hoda­
le neonacističke ophodnje, uglavnom
tražeći moguće odbjegle štrumfiće u
okolnim pivnica ma.
Neki su ih glasno pozdravili, naše
dečke koji nas paze, kako se znalo čuti
nakon kojeg piva previše. Drugi su i h
zaobilazili, izbjegavali ih pogledati u
oči. Policija bi ih privodi la ako su radili
izgrede, ali to ih nije obeshrabrilo.
Mama i tata ozbiljno su Petru upozorili
neka se drži podalje od njih .
. . .
Tog utorka Petra je popodne išla iz
škole kući, kad je u grmlju uz put čula
neko šuštanje. Petra zastane, napre­
gne se vidjeti što je to u gustom spletu
grana. Zec? Lisica? Ubrza joj se srce ­
možda čak srna?
ABC
tehn i ke
 A onda kroz grmlje proviri plavo lice. Krupne
oči, mali nos, široka usta. I još jedno. I za njim još
dva. Strumfići! Petra se ukoči. Nisu bili puno viši
od nje, iz čega djevojčica zaključi kako to moraju
biti štrumfićka djeca, kao što je ona bila ljudsko
dijete.
Ali što su tražili tako daleko od zone? Možda
su prošli ispod žice, znatiželjni da vide vanjski svi·
jet. I što da radi? Petra izvadi mobitel iz pretinca
na svojoj torbi. Koga da zove? Mamu? Policiju?
Nekako joj se četiri štrumfića pred njom, što su
je radoznalo gledala i nešto tiho čavrljala među
sobom, nisu činila prijetnjom. l ona odluči da ne
zove nikoga. Možda je zapravo našla nove drugo·
ve za igru, nove prijatelje. Možda ona čak uspije
tamo gdje odrasli baš i nisu, uspostaviti s njima
kontakt, kako je čula da kažu na televiziji.
Petra iz svoje torbe izvuče jabuku sa stabla
iz svog dvorišta. Bila ju je odnijela u školu, dvije
zapravo, a ova joj je ostala nepojedena. Ona
pruži jabuku prema štrumfićima. Jedan od njih
pažljivo priđe, onjuši jabuku u njenoj ruci, uzme
je i vrati se dva koraka natrag među ostale.
Sva četiri štrumfića onjuše jabuku. A onda
jedan zagrize u nju snježnobijelim zubima. Počeo
ju je žvakati, licem mu se razlio nepogrešivi izraz
zadovoljstva. Predao je zagriženu jabuku svome
sunarodnjaku, i on zagrize -
"Gle, gle, što to vidimo?"
Petra se okrene. Na putu su stajala tri momka,
ošišana do gola, u maslinastim jaknama i maskir­
nim hlačama. Dvojica su u ruci držala drvene
batine. Za njima ih se pojavilo još sedam.
"Štrumfićka se gamad počela širiti", dobaci
jedan od njih.
"Moramo to spriječiti", složi se drugi i podigne
batinu.
"Ali nisu vam ništa učinili", pobuni se Petra.
"Mala, gubi se odavde", poviče jedan od neo·
nacista. "Marš doma!"
"Pazi ti nje! Što, da ti nije žao štrumfića?"
'''Oćeš i ti popit batine s njima?"
"Ali -"
"Daj, goni se!" Jedan momak priskoči··, zgrabi
je za ovratnik i odgurne je u stranu, toliko silo·
vito da je pala i s krikom se otkotrljala u jarak.
Policija, pomisli Petra i posegne za mobitelom,
ali ispao joj je iz ruke. Ona pogleda iz jarka, ležao
je na cesti. Htjela se izvući i dohvatiti ga, ali nije
ABC
tehnike
stigla: jedan od nasilnika kao da joj je čitao misli
i svojom je nogom u teškoj čizmi svom silinom
zgazio i zdrobio uređaj.
Petra kroz suze primijeti kako su se lica štrum­
fića izmijenila. Više na njima nije bilo zadovolj­
stva. Ni znatiželje. Ali ni straha.
Neonacisti skoče na četvero štrumfića. Uz
urtike i psovke i zazivanje Hitlera zamahnu bati­
nama, nogama, kiša udaraca samo što se nije
sručila na prividno bespomoćne izbjeglice. Tada
se sve odigralo munjevitom brzinom. Štrumfići
okrenu napadačima leđa. Petra primijeti kako su
se na njima otvorila dva uzdužna reda sa po tri
otvora. A onda iz otvora poku ljaju mlazevi teku­
ćine i poprskaju neonaciste od glave do pete.
Smrad koji se raširio bio je nešto što Petra
nikad u životu nije osjetila. Bio je neopisiv!
Potjerao joj je suze na oči, dizao joj se želudac,
kiselina joj je pokuljala van. Bacila se natrag u
jarak, još trenutak i povratit će, koliko se god
suzdržavala -
Tada osjeti nešto plavo i vlažno na nosu.
Ruka jednog od štrumfića pritisla joj je nos i
usta. Petra je nagonski zgrabi da se ne uguši, ali
tada osjeti kako kroz tanku kožu može disati. I
kako više ne osjeća smrad! Ona podigne pogled
preko ruba jarka, zajedno sa štrumfićem koji ju
je zaštitio.
Neonacisti su se spoticali jedan preko dru­
goga, uplakani, zabljuvani, zabalavljeni, samo
s jednom misli u glavi: pobjeći, što brže, što
dalje! Pobjeći! Nekoliko trenutaka poslije, Petra
i njezino četvero novih prijatelja ostali su sami
na putu.
Petra pogleda štrumfiće oko sebe. I zapita
se nešto drugo. Znala je zašto ljudi bježe iz
Afrike preko mora i ginu samo da bi se dokopali
sigurnosti. Vidjela je na televiziji ratove i ljude u
narančastom iznad kojih stoje krvnici s noževima
u rukama.
Štrumfići joj se, čak i djeca, sad više nisu činili
bespomoćnima. Pa se zapita od koga oni bježe?
I što ako taj dođe za njima? Možda bi o tome
trebala pitati tatu, možda će on znati koga dalje
pitati.
A za početak, pomisli Petra dok je vadila
torbu iz jarka, možda bi ih trebalo prestati zvati
štrumfićima.
Aleksandar ti/jak
23
 ELEKTRONIKA

U prošlom tekstu upoznali smo nekoliko
asemblerskih instrukcija kojima možemo pri­
stupiti ID-registrima AVR-a i kroz primjere vidje­
li način konfiguriranja DDRB-registra . Pisanje i
čitanje registara puno je jednostavnije u višim
programskim jezicima, ali ćemo se za sada ipak
zadržati na asembleru. Nije moguće progra­
mirati mikrokontrolere, a ne znati upravljati
ID-registrima. Oni su naš put prema arhitektu­
ri, periferiji i svijetu izvan mikrokontrolera. Za
sada ćemo zanemariti funkciju i svrhu pojedinih
registara i posvetiti se njihovom upravljanju.
Primjer programa koji ćemo analizirati napisan
je u programskom jeziku c/c++, a njegova svrha
je postavljanje bita 7 u logički 1 za 3 različita
registra, DORA, ACSR i PORTJ. Nakon izvršavanja
pišu po registrima DORA, ACSR i PORTJ jednako
dugo? Ne! Koristi li asembler iste instrukcije za
pristup navedenim registrima? Ne! Možemo li
shvatiti razloge ovih nelogičnosti analizirajući
program c/c++? Ne!
Ova istina je "istina" samo ukoliko c/c++
programer ne isključi optimizaciju programa pri­
likom prevođena, ali da to nisam pisao, teško bi
se netko sjetio. Kao c/c++ programeri optimiza­
ciju programa nikada ne isključujemo jer želimo
generirati što je moguće kraći i brži program.
Prevedimo napisan program c/c++ na asembler
i pogledajmo instrukcije kojima pristupamo regi­
strima DORA, ACSR i PORTJ.
9AOF SBI OX01, 7 . DORA 1= OxSO·
• •

programa navedeni registri sadržavaju vrijed­

B780 IN R24.0x30 ; ACSR 1= Ox80;
nost HEX(Ox80) ili BIN(lOOO OOOO). 6880 ORI R24. oxeo
C/C++ programer svim registrima pristupa 6F80 OUT O�30. R24

na identičan način i ne mora detaljno poznavati 91800105 LOS R24. 0xOl05 : PORTJ I:: Ox80:
6880 ORI R24. OxSO
93800105 STS OxOl05, R24

""'" , LI...L. ' • o • _

I_ (»lllO: II con/ig PAI .. ",,!po.<
I' OdlO: /I 00aH1o 8PIOIOg "'"'..._ -c..
I_ 0><80; II Self>J1 HV1
"""'J
1/ oo !'O<JIrOO:'Og
)
arhitekturu mikrokontrolera. Za njega nije važna
adresa registra, niti brzina izvršavanja strojnih
instrukcija. Za pristup jednom bitu c/c++ progra­
mer koristi identične šablone "reg 1 = (l«bit)" i
"reg &= -(1«bit)". Naravno, i mi ćemo koristiti
iste šablone, samo ih moramo samostalno osmi­
sliti i istinski spoznati njihove prednosti. Zato
ćemo primjer višeg programskog jezika prevesti
na asembler i utonuti u nove muke oko adresa
AVRregistara. Instrukcije koje ćemo koristiti prili­
kom upravljanja registrima nazivaju se: SBI, CBI,
IN, OUT, ANDI, ORI, LOS i STS.
Zapetljajmo se u probleme viših programskih
jezika i postavimo nekoliko logičnih pitanja čiji
odgovori nemaju veze s logikom, barem ne u
primjeru c/c++ jezika. Traju li instrukcije koje
' . , • • , • •_ DORA-registru pristupamo SBI-instrukcijom,
ACSR-registru pristupamo instrukcijama IN, ORI
, • • t
• • o '._
i OUT, a PORTJ-registru instrukcijama LOS, ORI
i STS. Kada kažem "pristup registru" zapravo
mislim na postavljanje bita 7 u logički 1, ali to
ne pišem jer je riječ "pristup" daleko kraća. Bit 7
krajnji je lijevi u svim AVRregistrima prema slje­
dećem rasporedu: 7, 6, 5, 4, 3, 2, 1, O.
Što to c/c++ programer ne vidi pored zdravih
očiju?
Bit 7 u registru DORA postavljamo u logički
1 instrukcijom SBI (Set Bit). Za izvršavanje SBI­
-instrukcije AVR CPU treba 2 takta, a instruk­
cija zauzima 2 bytea FLASH memorije. Reći
ćete, idemo mi na sve registre primijeniti SBI­
-instrukciju, ona je najbrža i zauzima najmanje
FLASH memorije. Željeli bismo, samo ne može­
mo. Instrukcije SBI i CBI mogu upravljati bitom
samo na registrima čija je adresa manja ili jed­
naka Ox1F (Ox3F). Adrese registara ACSR i PORTJ

ABC
24 tehn i ke
veće su od Ox1F (Ox3F), pa moramo odabrati Davno je postojao samo RAM, memorija u
nešto sporiju metodu koja zauzima više FLASH koju svi programeri viših programskih jezika
memoriJe. pohranjuju varijable. Starješine viših program­
Bit 7 u registru ACSR postavljamo u logički skih jezika nisu se previše zanimale za stvarne
1 instrukcijama IN, ORI i OUT, a za izvršavanje lokacije varijabla i registara, a nisu ni morali jer
svake od njih AVR CPU treba jedan takt, dakle taj dio odrađuje compi/er. Najmlađi među njima
ukupno 3 takta. Svaka instrukcija veličine je 2 zapitao se: "Kako mikrokontroler zbraja, odu­
bytea, pa za pohranu instrukcija u FLASH memo­ zima, množi, uspoređuje?" Naslutio je mladić
riju trebamo 6 bytea. Reći ćete, idemo mi i na kako mora postojati nešto više od samog spremi­
PORlJ primijeniti instrukcije IN, ORI i OUT. Željeli šta podataka i onog općenitog RAM-a te počeo
bismo, samo ne možemo. Instrukcije IN i OUT crtati "Data Memory Map", memoriju stvarnih
mogu dohvatiti ID-registre čija je adresa manja adresa OxOOOO - Ox21FF. Prvo je upoznao radne
ili jednaka Ox3f (OxSf). Adresa PORTl-registra je registre, točnije njih 32, i nazvao ih imenima RO­
Ox10S, pa moramo primijeniti još sporiju meto­ R31. Sve aritmetičke i logičke operacije AVR CPU
du koja zauzima najviše FLASH memorije. izvršava korištenjem radnih registara. Mladić
Bit 7 u registru PORlJ postavljamo u logički je ubrzo zaključio kako bez radnih registara ne
"1" instrukcijama lOS, ORI i SlS. Koliko taktova može zbrojiti ni 2 broja i ne može izvršiti niti
treba AVR CPU za izvršavanje navedenih instruk­ jednu logičku operaciju.
cija? lOS i STS trebaju po 2 takta, ORI treba 1 Starješine su znale upravljati ID-registrima,
takt, dakle ukupno S taktova. Koliko trebamo ali nisu ih smjestili ni u jedan adresni prostor.
fLASH memorije za pohranu instrukcija? lOS Mladića je stalno kopkalo pitanje: "Gdje se
zauzima 4 bytea, STS zauzima 4 bytea, a ORI nalaze ID-registri?". Shvatio je on da ID-registri
zauzima 2 bytea FLASH memorije, dakle ukupno nisu radni registri CPU-a i da služe za upravlja­
10 bytea. nje periferijom, brojačima, UART-om ... Prva 64
ID-registra smjestio je odmah iza radnih regi­
2 Bytes stara u adresni prostor Ox0020 - OxOOSf te ih
9AOF SB' Ox01. 7 2 x Clock nazvao ,,64 10 Registers".
2 x Clock Ono što je mladića najviše zbunjivalo je "416
6 Bytes External 10 Registers". Shvatio je kako je svrha
B780 IN R24,Ox30 1 x Clock
ORI R24, Ox80 1 x Clock
prva 64 10 i drugih 416 Extended ID-registara
OUT Ox30, R24 1 x Clock identična i nije mu bilo jasno zašto su razdvojeni
i ne čine jednu zajedničku cjelinu. Instrukcije IN
3 x Clock
10 Bytes i OUT trebale bi služiti za dohvat i spremanje
91800105 LOS R24,Ox0105 2 � Clock svih ID-registara i njihov doseg uistinu je stvarna
6880 ORI R24. Ox80 1 x Clock
93800105 srs Ox0105, R24 2 x Clock adresa Ox20 - Ox5F. Mučila je njega adresa Ox60
sve dok nije pogledao dokumentaciju manjih
5 x Clock
AVRmikrokontrolera i zaključio: "Pa naravno, na
adresi Ox60 treba početi SRAM-memorija."
Možemo li instrukcije lOS i STS primijeniti na Znači li to da je 416 Extended ID-registara
sve AVR-registre bez obzira na adresu? Možemo, zapravo prostor ukraden od SRAM-memorije?
ali ne želimo. Sve dok postoji brža i programski Da, Atmega2560 prevelik je mikrokontroler i nje­
manja metoda za upravljanje registrima ona je govi ID-registri ne mogu stati u 64 bytea adres­
uvijek naš odabir, i ne samo naš, nego i odabir nog prostora predviđenog za ID-registre. Samo
compi/era. Teško je razumjeti razloge zbog kojih da je mladić znao kako SRAM-memorija treba
se koriste sasvim druge instrukcije prilikom pri­ početi na adresi Ox60 bilo bi mu jasno zašto
stupa navedenim registrima, ali odgovore može­ registru PORTl ne može pristupiti instrukcijama
mo pronaći u AVRarhitekturi i njenim detaljima. IN i OUT nego instrukcijama lOS i STS. One služe
Pogledajmo problem asemblerskih instrukcija iz za direktan pristup čitavom adresnom prostoru
potpuno novog kuta. Data Memorije, a ne samo ID-registrima. Adresa

ABC
lehn Ike 25
PORTJ-registra nalazi se u prostoru 416 External isključivo u adresnom prostoru lO-registara, a
10 register, dakle u prostoru SRAM-memorije, a ne radnih registara. Pomisli mladić, idem zapisati
ne u prostoru 64 10 Registers. SBI-instrukciju korištenjem stvarne adrese PINA­
-registra (Ox20).

Data Memory Map

0pei.1Ioo:
(i) 1f00A.b) ..... 1
•
..
..
Synt.u: of'l...-.cM :
32 R"9'Slers (i) SBI A.b O s A s 31. 0 s: b s 7

� 1�I OpcOOt:
o.
I I
."

-, - .. 1001 1010
• -
o _.

�
"

a "" "I "� 64 10 Rogisl"",

,

- Izračuna on BIN-zapis HEX-adrese Ox20 i dobi

- _o

.
�= "10 OOOO". Hm, zaključi mladić: Nije moguće
-
zapisati 6-bitni broj u S-bitnu adresu (10 OOOO
.16E_ ne može stati u A AAAA). Ako SB l-instrukcija
10 Regis
1
....
upravlja isključivo lO-registrima, zar prvi nije
-
• ..
. "',,,
PINA, pomisli mladić. Naravno, prvi lO-registar
-
je PINA na stvarnoj adresi Ox20. Koju adresu da
dodijelim nečemu što je prvo, a da mogu zapisati
-..
sr"
...
'W
-- u operacijski kod SBI-instrukcije? Nedugo nakon
zamišljenog pitanja mladić ispravi svoj problem
pišući čistu strojnu instrukciju za postavljanje
nultog bita u logički 1 PINA-registra " 1001101 0
OOOO O 000". Sve mu je postalo jasnije, instruk­
Mladić je ponovno pogledao sliku "Data cije SBI, CBI, IN, OUT namijenjene su upravljanju
Memory Map" i zapitao se: "Koja je adresa isključivo lO-registrom, a kao adresu O smatraju
PINA-registra OxOO ili Ox20?" Pomislio je, možda prvi lO-registar PINA, bez obzira što je on na
je nešto pogrešno nacrtao te se oslonio na teh­ stvarnoj adresi Ox20.
ničku dokumentaciju i ostao začuđen, zaista su Zabrine se mladić ponovno, što je na adresi
navedene dvije adrese. O ako koristim instrukcije lDS i SlS? Na adresi O
radni je registar RD. Instrukcije lDS i SlS čitaju
Ox05 (0X25) PORTB i pišu čitav "Data" prostor. Kako da pristupim
Ox04 (0)<24) DOR B prvom lO-registru PINA korištenjem instrukcija
lDS i STS? Jednostavno, za instrukcije lDS i SlS
Ox03 (0)<23) PINB on je na stvarnoj adresi Ox20. Nasmije se mladić
Ox02 (0)<22) PORTA i ispiše nekoliko asemblerskih instrukcija za pri­
stup DORA-registru na adresi Ox01 (Ox21):
0.01 (0)<21) DORA SBI Ox01, O: Postavljam bit O u logički 1
OxOO (0)<20) PIN'" DORA-registra korištenjem SBI­
-instrukcije
Mladić je bio zbunjen, ali je jasno zaključio: CBI Ox01, O : Postavljam bit O u logički O
"Stvarna adresa PINA-registra je Ox20 jer su DORA-registra korištenjem CBI­
radni registri RD - R31 na adresama OxOO - -instrukcije
Ox1F." Dosjetio se mladić SBI-instrukcije i ponov­ IN r24, Ox01: Čitam lO-registar DDRA u
no pročitao što ona radi: "Set Bit in 110 register." radni registar R24 korištenjem
Shvatio je kako SBI-instrukcija upravlja bitom IN-instrukcije

ABC
26 tehn i ke
OUT Ox01, r24: Spremam radni registar r24 u
ID-registar DORA korištenjem
DOR.'. o • • • • • • OO'" • • .�.
ILlIOR)
• • •
OUT-instrukcije MASI( , . • • • • o o Ox80 • • •
• • •
LOS r24, Ox21: Čitam ID-registar DORA u radni • • •

registar R24 korištenjem LDS­ DOR.'.I1loI010:Illo:ololox80

-instrukcije
STS Ox21, r24: Spremam radni registar r24 u
ID-registar DORA korištenjem
STS-instrukcije
Instrukcije LOS (Load Direct from Data Space)
i STS (Store Direct to Data Space) nisu pogodne
za čitanje i spremanje ID-registara, nego čitanje
i spremanje podataka u SRAM-memoriju. No
kako se 416 ID-registara nalazi u adresnom pro·
storu SRAM-memorije, ne možemo ih dohvatiti
Mladiću je nedostajala samo jedna instrukcija
kako bi asembler bio smislen i logičan, instrukci­
ja ORI, logička operacija između radnog registra
i konstante (Logical OR with Immediate). Mladić
je znao kako sve aritmetičke i logičke operacije
može izvršiti isključivo u radnim registrima, a
hoće li on učitati ID-registar instrukcijom IN ili
LOS postalo je nevažno. Pročitajmo ponovno
asemblerski program:
B7SO IN R24,Ox30 · ACSR 1= Ox80·
• •

instrukcijama IN i OUT. Već sam naveo tijekom
pisanja teksta o programiranju kako je puno jed·
nostavnije učiti programirati na manjem mikro·
kontroleru. Kao primjer, Atmega8 može dohva·
titi sve registre instrukcijama IN i OUT, a njegov
SRAM počinje upravo tamo gdje počinju naši
External registri, na stvarnoj adresi Ox60.
Mladić je shvatio kako prebacivati brojeve iz
šupljih ID-registara u prazne radne registre, ali i
dalje mu nije bilo jasno kako postaviti bit u logič­
ki 1 korištenjem instrukcija IN, OUT, LOS i STS pa
se uhvatio digitalne elektronike i logičkih ope·
ratora te nacrtao logičku III operaciju između
registra DORA i konstante MASK. Zaključi mladić,
ono što je u maski postavljeno kao logički 1 to
će sigurno u rezultatu operacije III biti logički 1
operacija III stvarno je genijalna, maska kojom
radim operaciju III postavit će željene bitove u
logički 1, a sve ostale zadržati identičnima.
6880 ORI R24. Ox80
B'SO OUT Ox30, R24
Instrukcijom IN učitavamo regista r adrese
Ox30 (OxSO) u radni registar R24. U tehničkoj
dokumentaciji možemo vidjeti da se radi o
ACSR-registru. Izvršavamo logičku operaciju III
između radnog registra R24 i konstante Ox80,
a rezultat je pohranjen u radnom registru R24.
Instrukcijom OUT radni registar R24 pohranjuje­
mo na adresu ACSR·registra Ox30.
Najveća tragedija priče o asemberu je činjeni­
ca da c/c++ programer radi identičnu stvar kao i
asembler programer. On poziva c/c++ instrukciju
"ACSR 1 = Ox80", a njen duži zapis je "ACSR =
ACSR 1 Ox80; " Znate li o čemu razmišlja c/c++
programer? Radim "Ill" logičku operaciju izme­
đu ACSR-registra i konstante Ox80 te rezultat
pohranjujem nazad u ACSR-registar. Hm, nismo
li identičnu stvar napravili i u asembleru!?
Josip Štivić

Fes iva �
te ničke
u l u re
Pozivamo Vas na Festival tehničke kulture koj i će se održati od 1 5. do 1 7. svibnja 201 5.
Otvorenje Festivala tehničke kulture počinje 1 5 . svibnja u 1 2 sati u Boćarskom domu.

Pfed;jeđ1i1:. HlJK
prOI'. đ. sc. Ante Mmo1ić
 , dovode na ulaz, a trenutno stanje brojila se
ElEKTRONIKA
Danas nam je dostupno nekoliko tisuća različi­
tih digitalnih integriranih krugova. Razvrstavamo
ih prema funkciji koju obavljaju, porodici kojoj
pripadaju te obliku i dimenzijama kućišta u koje
su ugrađeni. U ovom članku pobliže ćemo se
upoznati s načinom rada dvaju brojila iz poro­
dice (MOS. Kako bi nam to upoznavanje pro­
teklo u zabavnom tonu, napravit ćemo s njima
nekoliko jednostavnih pokusa za koje će nam još
trebati svjetleće diode, otpornici i kondenzatori.
Dobra je vijest što su sve te komponente lako
dobavljive i jeftine, pa ćemo za sve zajedno tre­
bati izdvojiti tek nekoliko desetaka kuna.
Binarno brojilo
Binarno brojilo najčešće ima jedan ulaz i niz
od nekoliko izlaza. Brojilo broji impulse koji se
LED1
RGB
.,.
O'CI­
UTOft
ICl. CD4060
� 64Hz
R2=1M!l Rl.=220k.!l Cl.=33nP
Slika 1. Binarno brojilo s integriranim krugom (04060
28
pojavljuje na izlaznim priključcima u binarnom
zapisu (kao binarni broj). Kako se to postiže?
Unutar integriranog kruga nalazi se niz djelila
s faktorom dva, koja su povezana u lanac: izlaz
prvog djeli la povezan je na ulaz drugoga, izlaz
drugoga na ulaz trećega i tako redom. Ako se
na ulazu prvog djelila tijekom nekog vremena
pojavi 8 impulsa, na njegovom izlazu i na ulazu
drugoga bit će 4 impulsa, na izlazu drugoga i na
ulazu trećega bit će 2 impulsa itd.
Pogledajmo to sad na primjeru konkretnog
brojila, CMOS-integriranog kruga oznake C04060
(slika 1.). On je specifičan po tome što ima ugra­
đen oscilator, čija je frekvencija određena vrije­
dnostima elemenata Rl, R2 i Cl. Frekvencija se
može približno izračunati prema formuli sa slike.
Za navedene vrijednosti elemenata Rl, R2 i Cl
ona iznosi oko 63 Hz; iz praktičnih razloga pret­
postavit ćemo da se radi o 64 Hz, tj. o 64 impulsa
u sekundi.
Zbog tog oscilatora, integriranom krugu
(04060 ne moramo izvana dovoditi impulse
koje će brojati: on ih sam proizvodi. Impulsi se
najprije privode djelilu sa 16, čiji je izlaz spojen
na pin 7 integriranog kruga. Zbog toga će se
na pinu 7 pojavljivati 4 impulsa svake sekunde.
Slijedi niz djelila s dva, čiji su izlazi spojeni redom
na pinove 5, 4, 6, 14... (pogledajte sliku). Na pinu
<.ED, <.ED,
�D' • •
RGB
,I IH
R3-Ra:-lt.!l
,I I"
,I I"
' L-_
, L- __ _
111011 o
boj.
ABC
lehn I ke
s u sekundi ćemo imati dva impulsa, na pinu
4 jedan impuls, na pinu 6 jedan impuls će se
pojaviti svake dvije sekunde itd. Grafički je to za
pinove S, 4 i 6 prikazano na slici 1. desno gore.
Ista slika vrijedi i za pinove 14, 13 i 15, samo se
na tim pinovima stanja sporije mijenjaju, odno­
sno impulsi duže traju.
Impulsi koje spominjemo naponski su nivoi
koje mjerimo na izlazima integriranog kruga. Uz
odabrani napon napajanja od S V, tijekom traja­
nja impulsa na nekom izlaznom pinu bit će tako­
đer S V, dok će tijekom pauze između impulsa
napon izlaznog pina biti O V. Ove naponske nivoe
često promatramo kao logička stanja: stanju "1"
odgovara napon od S V, a stanju "O" O V.
Ako se dovoljno sporo mijenja, napon na
svakom pinu možemo mjeriti voltmetrom. Tako
bismo na pinu 14 izmjerili da je napon od S V
prisutan 2 sekunde (impuls), a sljedeće 2 sekun­
de bismo izmjerili O V (pauza). Na pinu 13 bi
impuls i pauza trajali po 4 sekunde, a na pinu 15
još dva puta duže. Promjene na pinovima koji
su bliži oscilatoru brže su pa bismo za njihovo
promatranje trebali osciloskop. Ali i ovdje bismo
uočili istu zakonitost: sa svakim korakom kojim
se udaljavamo od oscilatora, impulsi bivaju dva
puta sporiji, odnosno traju dva puta duže.
Teško je očekivati da će mladi elektroničar
imati na raspolaganju osciloskop. Srećom, impul­
se možemo učiniti vidljivim puno jednostavnijim
i jeftinijim "instrumentom": svjetlećom (LE-)
diodom. Upotrijebimo li više bojnu crveno-zele­
no-plavu (RGB) LE-diodu, svemu ćemo dodati i
malo boje i naše brojilo će se veselo zašareniti!
Upotrijebili smo dvije RGB-diode sa zajednič­
kom katodom (commoncathodeRGB LED, naru­
čujete li preko interneta) i s mutnim kućištem
(diffused). Prva je preko otpornika R3, R4 i RS
spojena na pinove S, 3 i 4, a druga preko svojih
otpornika na "sporije" pinove 14, 13 i 15.
Što će se dogoditi, prikazuje dijagram na slici
1. desno dolje te niz obojanih LE-dioda ispod
njega. U prvom trenutku, kada su naponi na sva
tri izlaza O V, LE-dioda će biti ugašena (obojana
je sivom bojom). Najprije će se pojaviti impuls
na pinu S, pa će poteći struja crvenim segmen­
tom RGB-diode i ona će zasvijetliti crvenom
bojom. Po isteku tog impulsa, crvena boja se
gasi, ali se istovremeno pali zelena: pOJavIo se
ABC
tehnike
impuls na pinu 4 pa sada zelenim segmentom
teče struja. Impulsi na pinu S brže se mijenjaju
od impulsa na pinu 4, pa će u jednom trenutku
biti prisutna oba. Tada će istovremeno zasvije­
tliti crveni i zeleni segment, a boja LE-diode bit
će žuta ili narančasta. Dalje naslućujete i sami:
dioda će potom zasvijetliti plavom bojom, plava
i crvena će dati ljubičastu svjetlost, plava i zelena
modrozelenu, a, u trenutku kada su sve tri boje
aktivirane, dioda će svijetliti bijelom svjetlošću.
Boje na prvoj RGB-diodi brzo se mijenjaju,
jer se neka promjena stanja na pinovima S, 4
i 6 događa svaku četvrtinku sekunde. Sve ovo
što smo opisali za prvu diodu vrijedi i za drugu,
samo se na njoj boje sporije izmjenjuju pa ih je
time i lakše pratiti.
Napomene:
• pazite na duljine izvoda na RGB-diodi i način
spajanja uskladite s prikazanim na slici;
• upotrijebite li vrijednosti otpornika R3-R8 kao
na slici 1., struje kroz pojedine segmente
RGB-dioda bit će oko 2 mA; ako vaša dioda
svijetli preslabo, smanjite vrijednost otporni­
ka, i obratno;
• efekt miješanja boja ovisi o stupnju zamuće­
nosti kućišta diode; što je kućište prozirnije,
pojedine boje će se više isticati, a miješanje
će biti lošije;
• boje koje nastaju miješanjem ovise o među­
sobnim odnosima crvene, zelene i plave svje­
tlosti pa tako "bijela" svjetlost može biti krem
boje, plavkasta ili zelenkasta.
Sklop sa slike 1. ne troši više od 10 mA pa za
napajanje možete upotrijebiti plosnatu bateriju
napona 4,S V ili mrežni adapter nazivnog napona
oko 5 V. Napon bi trebao biti stabiliziran: odlično
će poslužiti punjač odbačenog mobitela! (MOS­
-integrirci rade s naponima između 3 i lS V:
odaberete li napon napajanja koji se značajnije
razlikuje od navedenih S V, potrebno je uskladiti
vrijednosti otpornika R3-R8. Vrijednosti ostalih
komponenti ne ovise o naponu napajanja.
Za one koji žele znati više
U sljedećem nastavku napravit ćemo još neko­
liko interesantnih "svjetleći h" pokusa s brojilima i
LE-diodama. Ovdje ćemo se malo detaljnije upo-
29
 • •
• • • •
• •
Slika 2. Fotografija eksperimentalne pločice s brojačima
znati s CMOS-integriranim krugovima. Proizvodi
ih nekoliko proizvođača pod oznakama koje se
mogu razlikovati, ali se radi o kompatibilnim inte­
griranim krugovima. Tako ćete za naš pokus moći
jednakovrijedno upotrijebiti integrirane krugove
CD4060, HEF4060, HCF4060. Upotrebljiv će biti
iHC4060 (punim nazivom 74HC4060), koji pri­
pada podvrsti CMOS-integriraca pod nazivom
"brzi CM OS". Odlučite li se za njega, brojač će
dobro raditi, ali u tom slučaju napon napajanja
ne smije biti viši od 6 V. Integrirac slične oznake,
HCT4060, radi samo na S V i ima malo drukčije
definirane naponske nivoe pa ga ne preporuču­
jem za naše potrebe.
Svi CMOS-integrirani krugovi izrađeni su od
p- i N-kanalnih MOS-tranzistora. I jedni i drugi
tranzistori rade kao sklopke, a međusobno se
razlikuju po tome što N-tip sklopke zatvara
prisustvo pozitivnog napona na upravljačkom
priključku, dok P-tip sklopke zatvara upravljač­
ki napon od O V. Kako reagiraju na suprotne
upravljačke napone, oni su međusobno komple­
mentarni - otuda potječe naziv CM OS (komple­
mentarni MOS). Jednostavniji sklopovi izrađeni
su od desetak parova MOS-tranzistora, složeni
ih sadrže stotine. Koliko god parova tranzistora
bilo u integriranom krugu, oni su uvijek spojeni
tako da sprječavaju protok struje između pozi­
tivnog i negativnog priključka napona napajanja.
Zato CMOS-integrirani krugovi, kada "miruju",
troše zanemarivo malu struju. Struja protje­
če integriranim krugom samo u trenutku kada
sklopovi unutar njega mijenjaju stanje. Kako su
te promjene brze, strujni impuls kroz integrira-
30
• •
•
ni krug vrlo je kratak i utjecaj jednog strujnog
impulsa na srednju potrošnju integriranog kruga
je zanemariv. Međutim, što sklop radi na višoj
frekvenciji, događat će se više promjena tijekom
jedne sekunde pa će i potrošnja integriranog
kruga rasti proporcionalno frekvenciji.
Opisano svojstvo, da im potrošnja struje ovisi
o brzini rada, vrlo je značajna karakteristika
CMOS-integriranih krugova. Zbog toga su oni
svojom pojavom brzo potisnuli u drugi plan
dotad najpopularniju porodicu digitalnih integri­
ranih krugova: TIl. I najjednostavniji TIL-sklop
troši nekoliko mA struje u mirovanju, pa se
kod složenih sklopova brzo "nakupi" nekoliko
ampera. Osim troška vezanog uz veću potrošnju
električne energije, s tim je povezan još jedan
ozbiljan problem: sklopovi koji više troše, jače
se zagrijavaju, pa projektanti moraju osigurati
odgovarajuće hlađenje. Ali, veća potrošnja struje
ima i jednu dobru stranu: ako je dobro projekti­
ran, takav je sklop brži od štedljivijih sklopova.
Razvojem tehnologije postalo je moguće
proizvesti "ubrzane verzije" postojećih CM OS­
-integriraca: to su integrirani krugovi iz porodica
HC i HCT. Oni su funkcionalno i pin kompati­
bilni (obavljaju istu logičku funkciju i imaju isti
raspored izvoda) s istoimenim CMOS- i TIl­
-integriranim krugovima. Tako su projektanti
sklopova dobili kvalitetnu zamjenu za TIl- i
CMOS-integrirce koje su dotad koristili. Npr.,
74HC4060 će uspješno zamijeniti CD4060 u svim
primjenama, moći će raditi na frekvencijama
do 60 MHz (lS puta brže od CM OS verzije kod
napona napajanja od S V!), ali treba voditi raču-
ABC
lehn I ke
na da mu napon napajanja bude između 2 i 6
V. Druga izvedba, 74HCT4060, također radi na
frekvencijama do GO MHz, a napon napajanja i
naponski nivoi na ulazima i izlazima prilagođeni
su povezivanju s TTL-integrircima.
Kako potrošnja električne energije ne ovisi
samo o struji koja prolazi integriranim krugom
nego i o njegovom naponu napajanja, dalj·
nJI Je razvoJ lsao u smjeru snIzavanja napona
• '0 • '0 •
punom brzinom kod napona napajanja oko 3 V,
a, ako su zahtjevi za brzinom rada umjereniji,
obavljaju svoju funkciju i kad se napon napajanja
spusti do 1 V!
Za naše potrebe, "klasični" CMOS-integrirci
pokazali su se kao optimalan izbor. lako su
nabavljivi, jeftini, rade s naponima napajanja i
mogu dati struje koje omogućuju direktnu pobu­
du svjetlećih dioda.

napajanja. Suvremeni digitalni integrirani kru­ Mr. sc. Vladimir Mitrović

govi komercijalnih oznaka 74LV, 74LVC i sl. rade

ElEKTRiČNA SVJETLILA

Električna rasvjeta današnjim je naraštajima gradova, pače i privatni stanovi zasjaše u elek­
nešto potpuno normalno. Ipak, ona je u svojim tričnom svjetlu."
počecima na prijelazu 19. u 20. st bila "čudo teh­ Prva su električna svjetlila napajana iz bate­
nike" i "novovjeki izum" koji je umnogome pro­ rija galvanskih elemenata, što je bilo prilično
mijenio kvalitetu života i rada u doba kada nema nespretno, nedovoljno za širu primjenu i skupo.
i na mjestima gdje nema dnevnoga svjetla. U tim
počecima industrijalizacije i života kakav nam je Narodno zemaljsk.o I kazaliMe fl Zagrebu.
danas poznat, ona je bila osnova nove organiza­
cije života i rada te mnogih društvenih promjena. II Jri�dll dne 19. ""ujo 1871. pjevat te !le'

Počeci električne rasvjete

Prva je električna rasvjeta bila električnim
lučnicama, napajanim baterijama galvanskih čla·
naka. Primjenjivala se od 1840-ih godina u kaza· �l�" • "'_lo. ., ,. ••• ,�;;
lištima, izložbenim prostorima i trgovinama, a
od 18GO-ih godina na pomorskim svjetionicima.
Električna je rasvjeta pomoću lučnica i žarulja �.StJ-a
:��.::jeve
���� � .......

,..,...w. W" ....... _

'�""'" .......,'" '--' I'" ........�

....... . ...�
. .......
bila prikazana svijetu, kao jedno od čuda 19.
o' "".

Od,ittu
.. .

..� .- •• ,_ ,_...,. _.. ....- ._ .H..... . .

. �......,
In_ ..., " ,
stoljeća, na elektrotehničkim izložbama u Parizu EJ."
,,. ,r " .
� ,"�Jo
••
. ,...... , ..
OJ" ._''', ,......
� "' ,,_
.
�...
-....... .u .
. ...
._, ...
.
.;.0.;-
.
,• •,

Orkf8tar ,;. ......n I .',.............

(1881.) i Beču (1883.). Oduševljenje električnom
V 4. tinu K'...O ,._",......,...... ...... � ... .......... 'M_ "..�...
rasvjetom krajem 19. st. zanosno opisuje O. OrJ1llje .. .".,." ....,� . ......
.� ....... ..... ....._.

Kučera veliki promicatelj prirodnih znanosti i 11> ' e . '

' .......1 · · · · · · 1'''' ,...-....
... ... . . . . . . ,:. ,...,.,,; ' -....... <;_ ........
"..... . . . . . . ,;. •_•.
tehnikel: . . . .v
- • • • •

\ ...... . u. II,.... l _ . I.Ij. .. ."e

"�_. . 1'. T.....". i .
. • • . .

. ,
. •

"... stalo se električno svjetlo silno širiti po u.... ;. "';';� . � ...,..;,. �;...;t•• o . ,'''', ,.. ,
..doi , •••�
• . • •
•

h"" Ilpcmi I.b' "M. ". ..."jl l po d.IIU hol p..i h&; . .. . .toru.
čitavom svijetu: radionice i tvornice, luke i kolod· k.... oo JO lI .d.

vori, željeznice i brodovi, kazališta i dvorane,

-

ulici i trgovi, svjetionici na moru i čitave četvrti
1 Oton Kučera, Crte a magnetizmu i elektricitetu. Matica
hrvatska, Zagreb 1891.
Prvi javni prikaz električne rasvjete u Hrvatskoj - plakat
za predstavu Faustove Margarete u Zagrebu 1873. s
najavom: "Električno svjetlo priredio i ravnat re osobno
iz blagonaklonosti profesor ovdašnje velike realke gosp.
Ivan Stožir"

ABC
lehn Ike 31

Stožirova električna rasvjeta u zagrebačkoj Iljci 1877.
(likovna rekonstrukcija: ak. slikar Ivan Fijan, 1951. - 2002.1
Zato se nakon izuma dinamostroja 18GO-ih godi­
na mehanički rad parnoga stroja ili vodotoka
pretvara u električnu energiju elektroindukcij­
skim generatorima. Prve su elektrane bile gra­
đene za rasvjetu pojedinih objekata (tvornica,
trgova i sL), a početkom 1880-ih godina počinju
se graditi prve elektrane za tržišnu proizvodnju
električne energije. Prva je takva elektrana izgra­
đena u Parizu 1881., a Edison je u New Yorku
počeo graditi elektrane 1882. godine.
Te su elektrane proizvodile istosmjernu struju,
koja se zbog gubitaka u vodovima mogla preno­
siti na udaljenosti do najviše oko dva kilometra.
Zato su se elektrane morale graditi u svakoj
gradskoj četvrti, u blizini potrošača.
Velik je doprinos Nikole Tesle elektrifikaciji
bila primjena izmjeničnih struja. Tesla ustanov­
ljuje kako su gubici pri prijenosu znatno manji
ako se energija prenosi uz visoke napone, pa
dalje razvija učinkovit prijenos električne ener­
giJe.
Njegovi su izumi pobudili veliko zanimanje, jer
su otva rali mogućnosti proizvodnje i primjene
izmjeničnih višefaznih struja naveliko i prijenosa
na velike udaljenosti. Tvrtka Westinghouse otku­
pljuje te njegove patente za nezamislivo veliku
svotu od milijun dolara te se priprema za gospo­
darsku primjenu, gradnju elektrane izmjenične
struje i proizvodnju izmjeničnih elektromotora.
Na tim se Teslinim patentima osniva i današnji
prijenos električne energije dalekovodima pod
visokim naponima, na udaljenosti od stotine
kilometara. Izgradnja hidroelektrane na slapo­
vima Niagare početkom 1890-ih godina, i opskr­
bljivanje grada Buffala na udaljenosti od 3S km,
32
značilo je konačnu pobjedu Teslinih izmjeničnih
struja.
Velik utjecaj na elektrifikaciju imala je
Međunarodno elektrotehnička izložba u
Frankfurtu na Majni 1891., na kojoj je prikazan i
prijenos električne energije n a velike udaljenosti
primjenom izmjeničnih struja. Posebno je bio
važan trenutak velika Svjetsko izložba u Chicagu
1893. godine, koja je bila rasvijetljena do tada
neviđenim obiljem "električnoga svjetla" Teslinih
svjetiljki.
U Hrvatskoj je, koliko je poznato, električ­
na rasvjeta prvi put primijenjena za kazališnu
predstavu Margareto u Hrvatskom zema/jskom
kazalištu u Zagrebu, 19. ožujka 1873., kojom je
ravnao Ivan pl. Zajc, a osvijetlio ju Ivan Stožir.
Javno je električna rasvjeta pokazana pri­
godom plesa Hn'mskoga sokola II Glazbenom
zavodu II Z agrebu 22. siječnja 1877. Tada je
Stožir postavio elekb·ičnll lučnicu na raskriž
ju
Ilice i Gundulićeve ulice. II blizini današnjega
Hn·abkoga glazbenoga un·oda, napaja nu iz gal­
vanskih elemenata.
Električna je rasvjeta u Hrvatskoj velik nastup
imala na JubilarnOj izložbi Hrvatsko-slavonskog
gospodarskog društvo u Zagrebu 1891. Narodne
novine o tome piŠU:
2 Ivan Složir IRožna Dolina u �oveniji, 1834. - Zagreb,
1908.), fizičar, gimnazijski profesor, jedan od osnivača
meteorolo�e postaje na Griču u Zagrebu, prethodnice
današnjega Drlavnoga hidramereoralQškago zavada.
Eleklrilna je rasvjeta 5. studenoga 1907., prema dojmu
5UVT"emenika, pretvorila Zagreb u velegrad
ABC
lelln lk e
 "Na izložbenom prostoru udešena je po tvrtki
NAFTA
Siemens i Halske u Beču električna rasvjeta s dva
parostroja po 7 konjskih silah sa 30 velikih kruž­
nih svjetiljkah i 60 žarilah."
Kružne svjetiljke bile su električne luč­
nice smještene u staklene kugle (vjerojatno
Jabločkove), a žarila su bile Edisonove žarulje s
ugljenom niti.
Krajem 19. st. u Hrvatskoj se u ponekim tvor­
nicama postavljalo dinamostrojeve za rasvjetu
i dio pogona, a dijelom i okoline. Koliko je
poznato, u Hrvatskoj je prvi takav dinamostroj
postavljen u Tvornici tanina i bačava u Županji
1880. godine, s kojim je rasvijetljena i okolina.
U Čakovcu je uz mlin postavljen i dinamostroj
1883., koji je rasvijetlio okolne ulice i stotinjak
kuća. Smatra se da je to bila prva javna elektrana
u Hrvatskoj. Svi su ti dinamostrojevi (indukcijski
generatori) proizvodili istosmjernu struju, kojom
se moglo elektrificirati samo blisku okolinu.
Prva javna hidroelektrana u Hrvatskoj izgra­
đena na vodopadima Krke među prvima je u
svijetu po sustavu izmjeničnih struja. Bila je to
hidroelektrana Krka (poslije nazvana Jaruga I),
koja je 11 km dugim dalekovodom osvijetlila
Šibenik 28. kolovoza 1895. u večernjim satima.
Iz grada su telefonom javili u hidroelektranu o
rasvjeti: "Fastično - nije zakasnila", a novine su
tada pisale kako "Šibenik svijetli kao Betlehem!"
Početkom 20. st. elektrificirani su gradovi, a Horizontatna bušotina
sredinom stoljeća i mnoga sela, čime je elek­ Okomita bušotina Mješavina pod visokim
trična rasvjeta doprla u razvijenim zemljama do . pritiskom razbija kamen
,,,,,j za bušenje
gotovo svakoga naselja. Zagreb je, jer je imao postrance
plinsku rasvjetu, elektrificiran tek 1907. godine. Naftni eksperti procjenjuju da je jedna trećina
Za rasvjetu su se prvotno rabile električne luč­ svih zaliha nafte i plina zarobljena u nepropu­
nice, potom, već krajem 19. st., i električne žaru­ snim kamenim slojevima. Novom tehnologijom
lje. Svjetleće cijevi različitih izvedbi za rasvjetu će nazvanom jracking (hidraulic jracturing - hidra­
se masovno početi upotrebljavati tek polovicom ulička drobljenje), može se doprijeti do ovih
20. st. One će na prijelomu stoljeća, posebno u zaliha. Postupak počinje bušenjem do dubine od
obliku tzv. štednih žarulja početi potiskivati žaru­ SOOO metara. Na toj dubini buš i se vodoravno
lje sa žarnom niti. Prije samo nekoliko godina do kamenog sloja s naftom ili plinom. U sloj se
pojavile su se znatno učinkovitije svjetleće diode ubrizgava mješavina vode, pijeska i kemijskih
(LED), koje su kao popularne ledice potisnu I e spojeva pod visokim tlakom od 1000 bara =

žarulje sa žarnom niti, a uskoro će i "štedne žaru­
lje" poslati u muzeje. Danas se ledice postavljaju
kao svjetlila na gotovo svim mjestima: za rasvje­
tu prostorija i javnih površina, na vozilima, u
prijenosnim svjetiljkama i dr.
Dr. sc. Zvonimir Jakobović
100 MPa (megapaskala). Time se drobe kameni
slojevi i otvara put nafti i plinu prema površini.
Pijesak u mješavini drži otvorene pukotine, a
kemikalije sprečavaju hrđanje površina i pod­
mazuJu.
Mišo Dlouhy

ABC
tehnike 33
 SVIJET ROBOTIKE
(!l,*I!I,S;8)
Jedinstven doživljaj svijeta svakog organizma
temelji se i ovisi od vrste, brojnosti i načina kori­
štenja njegovih osjetila. Neka osjetila ostala su
kroz cijelu povijest robotike egzotičnim područ­
jem čak i onda ako su postojali odgovarajući
senzori ili rad na njihovom razvoju. Među takve
spada i okus. Okus je jedno od pet osnovnih
čovjekovih osjetila: vid, sluh, dodir, njuh, okus.
Razlikujemo i pet okusa: gorko, slatko, slano,
kiselo i umami (mesni okus). Osjet okusa obliku­
je se na jeziku, multifunkcionainom organu koji
sudjeluje u hranjenju. Na površini jezika nalaze
se brojne okusne bradavice unutar kojih su osje­
tila okusa koje mogu podražiti samo u slini toplji­
ve tvari. Organ jezik dakako, osim za miješanje
hrane i stvaranje osjeta okusa, služi i oblikovanju
glasova za jezičnu komunikaciju. Organ jezika
imaju svi razvijeniji kralješnjaci. Androidni stro­
jevi nemaju organ jezika i ta činjenica vrlo zorno
govori o morfologiji stroja i njegovoj funkcional­
noj razlici u odnosu na organizme s obzirom na
prehranu ili način oblikovanja glasova.
Elektronički jezik može prema novijim izvještajima
razlikovati sve glavne vrste piva koje su proučavane:
crno pivo, lager, Pilsen, niskoalkoholna piva s u spješ­
nosti od 82r..
34
t •,
U svijetu egzaktnih (točnih) znanosti dugo se sma­
tralo da se okusi ne mogu mjeriti i uspoređivati
na način kao druga (objektivna) obilježja fizičke
stvarnosti, npr. mase predmeta ili duljine puta.
Okus se i danas drži vrlo subjektivnim osjetom,
ali u razvijenom potrošačkom društvu koje teži
standardizadji potreba za objektivnim kušačima
sve je veća. U svijetu surogata, prevare vezane uz
krivotvorene hrane i pića vrlo su skupe i opravdavaju
razvoj artificijelnog okusa i senzora koji se naziva
elektronički jezik.
Čemu služi osjet okusa? Okus ima važno
mjesto u organskom svijetu jer, uz osjetila miri­
sa, omogućuje prepoznavanje tvari po njihovu
kemijskom sastavu, a time postaje i važan ele­
ment povezanosti organizma i okoline. Prehrana
je ključan segment života organizama, pa je
prepoznavanje (ne)jestivog od životne važnosti.
Što bi okus trebao biti u svijetu robotizira­
nih elektroničkih strojeva? Energetski se roboti
ne referiraju na biološki svijet pa se čini da je
osjet okusa za robote nevažan. Ali svaki umjet­
ni organizam bez sposobnosti da komunicira s
organskim okolišem na razini analize njegovih
kemijskih sastojaka bio bi inferioran u odnosu na
organizme koji to mogu. Ipak, razlog istraživanja
mogućnosti artificijelnog osjetila okusa (elek­
troničkog jezika) i njegove primjene potaknut je
prije svega praktičnim suvremenim potrebama
tržišta.
Zoran primjer za to je senzor za prepoznava­
nje vrsta vina čiji razvoj je potaknut tržišnim fal­
sifikatima, količinom proizvoda i ne pouzdanošću
ili zamorom ljudi kuša ča. Senzor koji oponaša
kušanje vina vrsta je nanosenzora koji mjere trp-
ABC
tehn i ke
kost vina na temelju mjerenja
promjene proteina u slini kuša­
ča. Istraživači su promatrali na Gorko

Umami
koji način se proteini mijenjaju
u interakciji s vinom, što se
može vrlo uspješno iskoristiti
za opisivanje pojedine vrste
vina koja sadrže tanin.
Stare metode mjerenja
okusa zasniva le su se na mje· Sloj papila na površini
renju okusa hrane utvrđiva­ je,ika

njem njenih različitih sastojao Papil�

Bjelančevina

ka na molekularnoj razini i u
kasnoj fazi kušanja na jeziku.
Korištene su metode za prepo·
znavanje i brojanje molekula
(od spektrografa, kromato·
grafije do Ramanova efekta) s
glomaznom i vrlo skupom apa·
živci
raturom. Takav pristup dovodi
do prave eksplozije podataka
što stvara poteškoće u točno­
sti, brzini isplativosti primje· P,erna mo,gu

ne.
Novije metode anali- Elektronski jezik oponaša način na koji organ jezika oblikuje okus i potom
pretvara taj okus u digitalnu informaciju. HrapiIVa površina jezika prekrivne je
ze okusa su brže. Započinju
osjetilima okuSi! koja su osjetljiva na različite vrste tvari. Hrana dolazi u kontakt
odmah pri dodiru hrane sa sli· sa stanicama okuSi! na jeziku, što izaziva kemijske reakcije koje se pretvaraju u
nom u ustima. Ne broje mole· živčane impulse, koji idu u mozak. Mozak interpretira signale za određenu tvar
kule, već se baziraju na prepo· što rezultira osjećajem karakterističnim zi! odredenu vrstu jela.
znavanju specifičnih promjena
tijekom procesa kušanja. Tako se u procesu
kušanja vina koriste nanosenzori koji rade na gledanje kako na njih utječe interakcija proteina
načelu prepoznavanja proteina čija se struktu· s vinom.
ra mijenja u vrlo ranoj fazi oblikovanja okusa. Rezultat analize okusa elektronskog jezika
Osjećaj okusa pojavljuje se zbog međudjelovanja stvaranje je okusnog profila za određenu vrstu
između organskih molekula u vinu i proteina u namirnice, posebice kad se radi o različitim
ustima. Reakcija dovodi do promjene strukture vrstama zaštićenih robnih marki. Primjerice,
proteina. Masti se razgrađuju u spoj polivinil-klo· postoje različite vrste mješavina kave ili čaja ili
rida načinjen od dugih lanaca istih molekularnih čokolade. Svaka čista vrsta, kao i mješavina, ima
grupa koje su zbog toga jake i fleksibilne. To je svoj profil ili okusne karakteristike izražene kroz
polimer koji se koristi i kod izrade plastičnih vreo kombinaciju osnovnih osjeta. Ako se jednom
ćica. Vino sadrži tanin koji dovodi do specifične odrede egzaktni pokazatelji njihova okusa, tada
reakcije "grkosti" pri okusu. Nanosenzor okusa će se lakše raditi kontrola. Zanimljivo je da se
sastoji se od male pločice presvučene sa zlatnim kroz takve kombinacije dolazi i do novih definici­
nanočesticama. Proteini u ljudskoj slini stave se ja ili spoznaja kako se pojedini okusi mogu dobiti
na pločicu. Zlatne nanočestice djeluju kao leće kombinacijama drugih okusa. Ako miješate ocat
koje mogu fokusirati zrak svjetla na način da i mlijeko dobivate okus jogurta, okus jagode je
postaje moguće mjeriti i duljine od 20 nanome· kombinacija rajčice i šećera, a grožđa kombina­
tara. Ta osobina omogućava slijeđenje proteina i cija jabuke i mlijeka.

ABC
35 tehn ike
 ...,
•

- -

•
tneenl

Suvremeni elektronički jezik (lijevo) i proizvod njegove analize (desno) koji se zove okuSIli profil. Elektronički jezik
uredaj je kojim se mjere i uspoređuju okusi na način da rezultati budu usporedivi s ljudskim. Za pribavljanje podataka
koristi senzore okusa koji kemijske reakcije na jeziku pretvaraju u strujne impulse. Te impulse obrađuju programski
sustavi za raspoznavanje uzoraka. Očito je daje kljucan element sustava mjerni senzor.

No kao i kod drugih osjeta, okus se ne formi­ funkcijski uvjetovani rituali u kojima su i pokreti
ra u osjetilu, tj. jeziku, već u mozgu. Kvaliteta ključni, a tu su roboti neizbježni.
percepcije i prepoznavanje nekog okusa zasniva
se zapravo na razlikovanju aktiviranih uzoraka
senzoričkih živaca u mozgu karakterističnih za
okusni otisak objekta koji se okusno analizi­
ra. Na izvedbenoj razini riječ je o statističkom
softveru elektroničkog jezika koji interpretira i
klasificira (uspoređuje) pojedine uzorke okusa.
Razina klasifikacije može biti različita: od naj­
jednostavnije preko složene u kojoj se koriste i
drugi senzori (njuha, vida, sluha, dodira) do vrlo
kompleksnih usporedbi s dugoročnim bazama
podataka (iskustvom). U toj je činjenici i odgo­
vor na pitanje zašto su univerzalni roboti kušači
perspektivniji od specijaliziranih automatiziranih
uređaja kušača? Okus je primjerice jako povezan Svake godine u svijetu se proda oko 30 milijardi
s osjetom njuha. S vremenom će doći do razvoja butelja vina. Mnoga od n�h skupe su krivotvorine
kontrolera s integriranim sposobnostima koji koje je teško otkriti. Ljudi koji se bave ocjenom vina
će biti konkurentni specijaliziranima, pa će biti nepouzdani su. Zbog toga su mnoge kompanije
iivotno zainteresirane za razvoj "objektivnihN kuša­
jeftinije kupiti robota sa svim osjetilima, nego
ča pica i hrane. Tu je, čini se, osigurana buducnost
svako osjetilo posebno. Nadalje (treba se sjetiti robota kušača.
procedure kušanja vina), kušanja hrane i pića
vrlo često nisu samo kemijske analize, već i pravi Igor Ratković

ABC
36 lehn I ke

Međusobnu povezanost dviju zemalja na
području kulture, religije, tehničkih dostignuća
i izuma, etnografske baštine te drugih područja
ljudskog življenja, vrlo često nacionalni poštanski
operatori ovjekovječe na zajedničkim prigod­
nim poštanskim markama, potičući međunarod­
nu suradnju s jasnom prisutnošću nacionalnog
identiteta. Desetak zajedničkih izdanja Hrvatske
s drugim državama govori o dobrim bilateral­
nim odnosima, posebice s europskim državama.
Zajedničko izdanje koje simbolizira prijateljstvo
i povezanost dviju nacija prati stručni tekst koji
informira javnost o primjerice značenju hrvat­
skog i nekog drugog motiva na marki.
Prva hrvatska marka u zajedničkom izdanju
bila je s Austrijom 1995. godine u povodu 100.
obljetnice smrti skladatelja Franza von Suppea
(Franz von Suppe rođen je u Splitu, a živio je i
radio u Beču). Druga, možda i najvažnija, bila
je suradnja s Poštom Vatikana (Poste Vaticane),
kada je 1998. godine, kao zajedničko božićno
- -
O noma, geodeta, inženjera - pjesnika, filozofa i
e diplomata, rođenog u Dubrovniku 1711. godine.
'"
u
.-
�
'"
> blok s dvije marke Rab - San Marino pušten
-
<lJ
"c
",
.
�
�
.-
U 20 godina od uspostave diplomatskih odnosa
Slika 1. Zajedničko izdanje Vatikana i Hrvatske iz 2011. pri­
kazuje lik Ruđera Boškovića i ntež rekonstrukdje kupole
crkve Sv. Petra u Vatikanu
ABC
tehnike
POŠTANSKE MARKE
..... .. ....
...... .. .. .- .-
,... .
. . . - . .- .
. . . - .- .- . . .
l
l
l
, .
, . . .
� ._.... . ... . IL . . .... IL..•••••••••••••
Slika 2. Međusobna suradnja i povezanost između
Ukrajine i Maroka rezultirala je prikazom alžirske luke
Tangier na ukrajinskoj marki
izdanje odabran motiv Poklonstvo pastira iz
časoslova Officium Virginis Jurja Julija Klovića
(zbog velikog interesa za ovu marku poodav­
no je rasprodana). Treće izdanje, ostvareno
1999. sa Slovačkom, marka je Kardinal Juraj
Haulik - nadbiskup zagrebački. Slijede marke
s Belgijom (motiv čipki) i Češkom (motiv slike
Vlahe Bukovca) u 2002. godini te s Mađarskom
Ladislavov plašt u 2003. godini. U 2009. godi­
ni izdana su dva zajednička izdanja s Crnom
Gorom (Sveti Tripun - 1200. godina u Kotoru)
i Slovenijom (kućice na polju u Istri: Kažun i
Hiška). Zajednička marka s Vatikanom izdana
je ponovno 2011. godine, a povod je bio 300
godina od rođenja Ruđera Boškovića, hrvatskog
znanstvenika - fizičara, matematičara, astro­
Motiv na marki prikazuje rekonstrukciju kupole
Svetog Petra u Vatikanu. Prigodni poštanski
je u listopadu 2012. Ovo zajedničko izdanje sa
San Marinom prikazuje motiv Svetog Marina,
osnivača Republike San Marino, koji je bio klesar
s otoka Raba. Ovim izdanjem obilježavalo se
Republike Hrvatske i San Marina. Zanimljivo je
kako je naklada bloka San Marina za 20 tisuća
primjeraka veća od hrvatske naklade. Budući da
37
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
kacije poput interneta i društvenih mreža, koji

j. oo e
•
•
•
•
EESTI su u velikoj mjeri utjecali na smanjenje prije­
nosa pisane korespondencije. Portugalski stu­
• dent Paulo Magalhaes 200S. osmislio je ideju
•
•
povezivanja ljudi diljem zemaljske kugle kla­
• sičnim razglednicama. Korisnici, kojih je danas
•
•
nekoliko stotina tisuća iz preko 200 različitih
• zemalja besplatno se registriraju putem inter­
• •
• •
neta, ostavljajući svoju poštansku adresu, te
• • šalju odnosno primaju razglednice. Pravi la su
• •
jednostavna, koliko razglednica pošaljete toliko
• •
• • ćete i primiti. Razglednice se šalju na adresu
•
t NARVA RAUDTEESILO "" koju odredi računalo, a nakon što primatelj
• •
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Slika 3. Željeznički mostovi i sredstva prijevoza kao sim­

boli povezanosti prikazani su na zajedničkom izdanju
Estonije, latvije i litve 2012.

se u San Marinu marke ne koriste u velikim koli­

činama za plaćanje poštanskih usluga (svega 32
tisuće stanovnika) pretpostavlja se da će gotovo
SS tisuća blokova San Marina završiti u pomno
čuvanim filatelističkim zbirkama. Obje su marke
tiskane u čakovečkoj tiskari Zrinski što je veliko
priznanje i promocija hrvatske tiskarske djelat­
nosti. Sredinom studenog 2014. na području
Hrvatske i Rumunjske puštene su u promet
marke Duhovnost - utvrđene crkve. Motivi na
dvjema izdanim markama prikazuju utvrđenu
crkvu Svetog Nikole - Muster u Komiži na otoku
Visu te utvrđenu crkvu Cristian u rumunjskom
okrugu Bra�ov.
Najnovije zajedničko izdanje sa španjolskom
pušteno je u optjecaj krajem ožujka 2015. na
temu Čipka na batiće. Marke su izdane u zajed­
ničkom arčiću od 8 maraka. Motivi na markama
prikazuju lepoglavsku i seviljsku čipku. Naklada
hrvatskih maraka je 150 tisuća primjeraka po
motivu.
Također, vrijedno je istaknuti kako su u surad­
nji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode,
World Wide Fund for Nature - WWF, međuna­
rodnom institucijom koja se bavi zaštitom ugro­
ženih životinjskih vrsta u svijetu, 1999., 2004. i
2012. godine nastale prigodne poštanske marke
u seriji Hrvatska fauna.
Dopisivanje ponovo u modi
Zaljubljenici u dopisivanje razglednicama
doskočili su suvremenim sredstvima komuni-
Slika 4. U svakom trenutku svijetom putuje desetak tisu­
ća razglednica koje su poslali zaljubljenici u dopisivanje
razglednicama
potvrdi primitak, netko će razglednicu poslati
na vašu adresu. Do danas je poslano skoro
četrdeset milijuna razglednica, a trenutno njih
desetak tisuća putuje. Ovakav način dopisivanja
najviše je zanimljiv Amerikancima, Nijemcima,
Nizozemcima i Fincima. U Hrvatskoj je registri­
rano više od 560 korisnika koji su poslali skoro
SO tisuća razglednica. Zajednička osobina svih
korisnika Postcrossinga kolekcionarska je strast
prema razglednicama i poštanskim markama, ali
isto tako i širenje međunarodnog prijateljstva te
upoznavanje različitih mjesta i država.
Kada je riječ o slanju razglednica, istraži­
vanja pokazuju da strani turisti koji posjećuju
Republiku Hrvatsku svake godine pošalju više
milijuna razglednica u zemlju odakle dolaze.
Utvrđeno je također da ih najviše šalju Slovenci,
iako su tek treća najbrojnija nacija koja posjeću-

ABC
38 lehn I ke
 . '"' .. .. ., .. ., ,.. -
Mjerne jedinice nastajale su spontano u raznim
državama prema potrebama trgovine i zanata.
Neke jedinice istog naziva imale su u drugoj državi
ili gradu različite iznose. Prije Francuske revolucije
samo u Francuskoj bilo je 250 000 raznih mjernih
jedinica. Godine 1790. Francuska narodna skup­
ština donijela je odluku o uvođenju jedinstvenog
sistema mjernih jedinica.
Prvo je određena jedinica za dužinu te nazva­
na prema grčkom metron, metar. Zato je sistem
nazvan metrički. Za jedinicu metar određena je 30.
3. 1791. dužina koja odgovara jednoj 10 milijuntini
polovine meridijana Zemlje od pola do ekvato­
ra. Kroz šest godina francuski znanstvenici su ga
određivali trigonometrijski. Izrađen je prametar od
platine koji se čuva u Parizu.
Sistem se temeljio na četiri principa:
1. Mjere ne mogu ovisiti o bilo kojem autoritetu,
mogu ovisiti samo o prirodi i razumu.
2. Sve daljnje mjerne jedinice moraju biti ovisne o
jedinici metar.
3. Uvećavanje ili umanjivanje jedinica mora biti u
decimalnom sistemu.
4. Nazivi dijelova jedinica moraju imati sistemska
imena (deka-, hekto-, kilo-... , deci- centi-, mili-).
Tako je nastala mjerna jedinica za volumen
kubični metar. Jedinica za težinu je jedan gram, a
ABC
=ilehnl ke
...
Slika 5. U prosjeku, svilki slilnovnik Slovenije godišnje primi
razglednicu iz HrvilIske. Nil slici slovenski indusIrijski diziljn
je Hrvatsku, posebice tijekom ljetne turističke
sezone. U prosjeku, svaki stanovnik Slovenije
primi razglednicu iz Hrvatske.
Ovaj način promoviranja Hrvatske, u kojem
sudjeluju strani državljani o svojem trošku, treba
uvažiti i poštivati, zna li se da motiv n a marki i
razglednici u prosjeku zapazi pet osoba, bilo d a
je riječ o razglednici koja je naslovljena n a privat­
nu ili poslovnu adresu.
Ivo Aščić
ZANIMUIVOST
određena je prema jednom kubičnom centimetru
vode pri najvećoj gustoći (4 Celzijeva stupnja).
Prametar je bio u upotrebi do 1960., kada je
definiran valnom duljinom zračenja pobuđenog
kriptona. Od 1983. godine metar je definiran brzi­
nom svjetlosti, najpouzdanijom prirodnom kon­
stantom: metar je duljina puta koji svjetlost prijeđe
u vakuumu za vrijeme jednog 299 792 458-og dijela
sekunde.
Od 1960. godine uveden je u cijelom svijetu
Međunarodni sistem jedinica (SI), sa šest temeljnih
jedinica: metar, kilogram, sekunda, amper, kelvin i
kandela. Kilogram je jedinica za masu, a težina je
određena jedinicom njutn, koji iznosi 9,81 kilogram
za našu zemljopisnu širinu. Sekunda je jedina jedi­
nica koja ne pripada decimalnom sustavu. Amper je
jedinica za jačinu električne struje. Kelvin je mjera
za temperaturu, gdje je jedan kelvin jednak jednom
Celzijevom stupnju, samo on počinje od apsolutne
nule, tako da je temperatura od O°C jednaka 273,15
kelvina. Kandela je jedinica za jačinu svjetlosti, a
lumen je svjetlosni tok koji izvor jačine jedne kan­
dele isijava u prostorni kut od jednog steradijana.
Godine 1973. dodana je sedma jedinica. mol, koja
određuje količinu kemijske supstance.
Mišo Dlouhy
39
 MOOHA ft
lfVO Alo!. tlokI,ičn.""odno p.... lwu"" popi, i b"..iIi<il "<c<, '"",il, !><dilin i ""diL ili .bil.. ,,01.,,1<; ....

Mj«ikll:1

" ..

" , ,
� ..""" ... , . " ..
"
......
"'"�bO",". ,

I
ci
\
fl
, •,...""
..
•"'....."

g
• • • •
• • •
�

ft
-

•
•

- -

'fl ---- ---- ---- ---- ---- ----

•
• ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- .. . . .. . ..
.. .. . ..

• • •
• • •

- fj: -

" "

fl
" "
" " " "

,
,
L
, ---- ----
,
---- __ ____ __ ___ _ _
.. . .. . .

---- ---- ----

---- ---- ---- .. . .. . .. . .
.. . .. · .. . ..
,
,

...
, O" • 'U
,
, o
• ......""... • ,
... .c.," _ "
,

.
'-
,

, .......,.,...
, , ,
,

• , •
,

rt
• - , • •
.., ......
-
...
.
, .. =" •
O" • ."
• ,
•
,
...,....,. ,
,
'-- / ,

;'
-
."'....". .". • • •

, ,
o ,
....... 000••
•
,

• "'...
"'"...
.....c.," _
.
,, ,

• • •

;'
,

, •
:
-
, . M;"iIol:2
"

")ff
• , •

,
, ;
,

m
• • •• • , "
,
-
-

•
,

,
•

; :.:
':> 11
, "
,
•
 AIGt "<M,iln. '*>odno pilo, bruoni papir i b,u-.o. ,,= ,ol!>. bušiti<. i ..,diL ili obil,", !t�...... ....
MOOUAlIITV<l Mi«�ol:2

.. .. .. ..

••

"' • o.

,
, , ,
, Spo�-,... ,
"-
- ��.""'...
• ...,,"""'- ,

- -
't
>
.. ..

>
.. ..
.. ..

,
1... -

:+ \
••

"' " o.

��•."" ... ,
, •
,
•
��.""'...
, ,
"-
,
/
��""" ...
,

- -

" "
... �""" ...
40�"""·
, •

,
•• ••

.0
, - MJ<fiIo H

�
• • • •

40�"'''·
'·

/'
,
�
" '''' ''
.. " " ! ., , .

......."'"
.. .� .. _ .
• !

,
,

�,,
• • • • • •

,
..
• •
, ,
'" ". -
'> ..

/
,

" .. ••