1.

Zadatak 
Pred vama se nalazi Jezična križajka. Aktivirajte dosadašnja znanja i odgovorite na
postavljena pitanja, a konačno rješenje otkrit će vam temu današnjeg nastavnog sata.
Križaljku možete skicirati ili kopirane zalijepiti u svoje bilježnice.

Jezična križaljka
1


4


9

10


11

12

13

14

15


16
Pitanja

1. Jako i slabo ________.

2. Svaka smislena tekstualna i izgovorena cjelina.
3. Glavna sintaktička jedinica.

4. Nemoj me lagati. () Nemoj mi lagati. () Glagol lagati traži _____ ____ u dativu.
5. Slaganje glavne i zavisne sastavnice, odnosno riječi unutar sintagme i rečenice u rodu,
broju i padežu.
6. Odnos među riječima u kojemu je zavisni dio nepromjenjiva riječ (prilog) ili
prijedložni izraz.
7. Dio gramatike koji proučava rečenično ustrojstvo.
8. Najmanja sintaktička jedinica.
9. Središnji rečenični dio, koji nije ovisan o drugim rečeničnim dijelovima.
10. Njegov je stari naziv predmet i uvijek je u kosom padežu.
11. Nezavisnosložena rečenica u kojoj nema veznika. Surečenice u rečeničnome nizu
odijeljene su zarezom ili crticom.
12. Riječ u nominativu sročna s predikatom.
13. Najmanje dvije punoznačne riječi u vezi.
14. Riječ koja stoji uz imensku riječ u rečenici da je po čemu pobliže odredi (najčešće po
kakvu svojstvu).
15. Imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu, ali se ne
mora slagati u rodu i broju.
16. Rečenični dio koji označuje okolnosti vršenja glagolske radnje. (rješenje upisati u
množini)
 Vrste priložnih rečenica

mjesne uzročne namjerne

rečenice rečenice rečenice

vremenske PRILOŽNE pogodbene

rečenice REČENICE rečenice

načinske posljedične dopusne

rečenice rečenice rečenice

Priložne rečenice: mjesne, vremenske i načinske

1. Mjesne rečenice

Preoblika jednostavne rečenice u mjesnu.

Našli su se na dogovorenom mjestu.POM

Gdje? Preoblikuj!

Našli su se gdje su se i dogovorili.mjesna surečenica mjesna rečenica

 U mjesnoj rečenici zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka
mjesta prema predikatu.
 Zavisna surečenica odgovara na pitanja Gdje? Kamo? Kuda? Odakle? Dokle?
 Službu veznika u mjesnim rečenicama imaju prilozi gdje, kamo, kud(a), otkud(a),
odakle, dokle, dokud(a). U službi veznika pojavljuju se i izrazi čiji se prvi dio nalazi u
glavnoj, a drugi u zavisnoj surečenici: ovdje… gdje, tu… gdje, ondje... gdje, tamo...
kamo, ovuda… kud, onuda... kud.

Primjeri
 Pogledala je na onu stranu odakle Sunce izlazi.
 Vidim samo ravnicu dokud mi oko seže.
 Otputovao je kamo odlaze ptice selice.
 Nedavno smo susreli prijatelje gdje ih nismo očekivali.
2. Vremenske rečenice

Preoblika jednostavne rečenice u vremensku.

Bio je zdrav u mladosti.POV

Kada? Preoblikuj!

Bio je zdrav dok je bio mlad. vremenska surečenica vremenska rečenica

 U vremenskoj rečenici zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna

oznaka vremena prema predikatu.
 Zavisna surečenica odgovara na pitanja Kad? Otkad? Dokad?

Vezna sredstva

Vremenski prilozi veznik zamjenica skupovi riječi

kad(a), otkad(a), dok čim prije nego što, tek

otkako, dokad, pošto što, istom što, istom
pošto, dok god, kad
god

Primjeri
 Doći ću kada budu praznici.
 Prijatelje smo susreli prije nego što je pao mrak.

Standardnomu jeziku pripada veznik prije nego što.

Prije nego kreneš, nazovi me.

Prije nego što kreneš, nazovi me.

 Moći ćemo poći iz kuće tek pošto padne mrak.

 Zec uskoči u šumu dok su pravili ražanj.
2. Zadatak 

Nadopuni praznine u tablici vlastitim primjerima!

Vremenskim rečenicama izriče se istovremenost, prijevremenost i poslijevremenost radnje.

1. Obuzima me čežnja dok slušam violinu.

ISTOVREMENOST 2.

Radnja je glavne i zavisne surečenice istovremena.

3.

1. Zaštiti se dobrom kremom prije nego se

sunčaš.
PRIJEVREMENOST

Radnja glavne surečenice događa se

2.
prije radnje u zavisnoj surečenici.
3.

1. Izađi iz kuće pošto ugasiš svjetlo.

POSLIJEVREMENOST

Radnja glavne surečenice događa se tek poslije

svršetka radnje u zavisnoj rečenici.

Veznik pošto primjenjuje se u vremenskom značenju, a ne u uzročnom!

 Izađi iz kuće pošto ugasiš svjetlo. (vrijeme)

 Nisam napisao zadaću pošto sam imao visoku temperaturu.

 Budući da sam imao visoku temperaturu, nisam napisao zadaću. (uzrok)

3. Zadatak 

Zagreb

a) Služeći se fotografijom, najprije sastavite dvije jednostavne rečenice u kojima

ćete izraziti mjesto (prva rečenica) i vrijeme (druga rečenica).

b) U rečenicama podcrtajte priložne oznake mjesta i vremena.

c) Zatim jednostavne rečenice koje ste načinili pretvorite u zavisnosložene tako

što ćete priložnu oznaku pretvoriti u zavisnu surečenicu.
3. Načinske rečenice

Treba vježbati prema pokazanom.PON

Kako? Preoblikuj!

Treba vježbati kako je pokazano.načinska surečenica načinska rečenica

 U načinskoj rečenici zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka
načina prema predikatu.
 Zavisna surečenica odgovara na pitanje Kako? Na koji način?
 Službu veznika u načinskim rečenicama ima prilog kako, koliko, odnosna zamjenica
što, skupovi riječi kao što, kao da, koliko god i izrazi ovako... kako, tako… kako,
onako... kako.

Primjeri

 Prijatelje biram kao što ih biraju svi ostali ljudi.

 Marin vozi bicikl kako ga je mama naučila.
 Govorio je kao da je čitao s papira.
 Piši tako kako znaš.

4. Zadatak 

Rečenične praznine nadopuni odgovarajućim veznikom.

a) Sve sam napravio _____si mi rekao.

b) Sve napravi ______ _____sam ti rekao.

c) Bilo je baš _____ _____ smo zamišljali.

d) Hodali su ____ ___ im se nikamo ne žuri.

e) Raširili su ruke ____ ____ to rade djeca.

 5. Zadatak 

Sljedeće rečenice razvrstaj u odgovarajući stupac.

MJESNE REČENICE VREMENSKE REČENICE NAČINSKE REČENICE

a) Tu vrstu glazbe slušamo otkad smo ju prije nekoliko godina prvi put čuli.
b) Idi kamo ti je naređeno.
c) Gnjavi otkako je došao.
d) Gdje nema svjetlosti, svi nam se predmeti čine crni.
e) Tjeraju tako brzo kao da su nešto krivi.
f) Pri tome nije zaplakao kako to čine druga djeca.
g) Mati se brine o djeci dokle god živi.
h) Otići će kamo je odavno namjeravao otići.
i) Kraljević je tražio prijatelja kuda je prolazio.
j) Njegov je smijeh zvonio kako nije zvonio nikada prije.
k) Ljubav će postojati dok postoji svijet.
l) Razgovarao je sa zmijom kao što se razgovara sa starim znancem.
m) Kako došlo, tako prošlo.
n) Prije nego što je sjeo u vlak, kupio je kartu.
o) Dokle ti pogled seže, sve je naše.
 Pisanje zareza u zavisnosloženoj rečenici

1. Kada je gramatički poredak surečenica (glavna+zavisna), ne pišemo zarez:

Mogli su se susresti na trgu dok su se palila svjetla.

2. Kada su rečenice u inverziji (zavisna+glavna), pišemo zarez:

Dok su se palila svjetla, mogli su se susresti na trgu.

3. Kada je zavisna surečenica umetnuta u glavnu, u načelu pišemo zarez:

Mogli su se, dok su se palila svjetla, susresti na trgu.