ISSN 1864-6168
PRIMJER PROJEKTIRANJA +/$'1-$ý(
MANJEG KAPACITETA =$ý89$1-(-$%8.$
5DGPDQLü B.1, 0DÿHULü'1, Piškor M.2
1
9HOHXþLOLãWHX9DUDåGLQX9DUDåGLQ+UYDWVND
2
Oprema - ureÿaji d.d., Ludbreg, Hrvatska
Sažetak: Rad predstavlja WHUPRGLQDPLþNL SURUDþXQ
rashladne komore zD RKODÿLYDQMH L þXYDQMH jabuka
tijekom jesenskih i zimskih PMHVHFL QD SRGUXþMX
Varaždinske županije.
5DGSRþLQMHGLPHQ]LRQLUDQMHPUDVKODGQHNRPRUH, nakon
þHJD su odabrani RGJRYDUDMXüL izolacijski materijali.
Napravljen je i precizni SURUDþXQ PDNVLPDOQRJ
WRSOLQVNRJ RSWHUHüHQMD QD WHPHOMX NRMHJ MH RGDEUDQD
rashladna oprema.
Na kraju rada je KLGUDXOLþNL SURUDþXQ NDSOMHYLQVNRJ L
usisnog cjevovoda da gubici zbog trenja radne tvari
R404A u vodovima ne bi rezultirali prekomjernim padom
WODND SRWKODÿHQH NDSOMHYLQH LOL SUHJULMDQH SDUH UDGQH
tvari. Posljedica toga bilo bi znatno smanjenje
rashladnog sustava.
.OMXþQH ULMHþL rashladna komora, jabuka, toplinsko
RSWHUHüHQMH UDGQD WYDU 5$ SRWKODÿHQMH
pregrijavanje
Abstract: The paper presents a thermodynamic
calculation for a cold storage unit for cooling and
storage of apples during autumn and winter months in
the Varaždin county.
The paper begins with the dimensioning the cold storage
unit after which a choice of adequate insulation
materials is done. A detailed calculation of the maximum
refrigeration load was done, based on which the
refrigeration equipment was chosen.
The paper ends with hydraulic calculation of liquid and
suction lines to assure that the pressure losses of the
refrigerant R404A, due to friction in the pipelines, do not
lead to significant pressure drop of the subcooled liquid
refrigerant or superheated refrigerant vapor, which
would diminish refrigeration capacity of the system.
Key words: cold storage, apple, refrigeration load,
refrigerant R404A, subcooling, superheating
1. UVOD
U ovom je radu opisan postupak projektiranja rashladne
komore s nekontroliranom atmosferom ]D RKODÿLYDQMH L
þXYDQMH  WRQD MDEXND sorte Idared. Projektiranje se
sastoji od više cjelina:
ƒ Dimenzioniranje rashladne komore
ƒ 2GDELUL]RODFLMHLSURUDþXQQMHQHGHEOMLQH
94
ƒ 3URUDþXQWRSOLQVNRJRSWHUHüHQMD
ƒ Odabir komponenata rashladne opreme
ƒ (OHNWULþQHLQVWDODFLMH i dr.
S obzirom na to da je tema široka, rad se najviše bavi
SURUDþXQom SDUDPHWDUD NRML XWMHþX QD WHUPRGLQDPLþNH
procese.
%XGXüL da se radi o jesenskoj sorti jabuka, namjena
rashladne komore je þXYDQMHMDEXNDRGSRþHWNDOLVWRSDGD
pa najkasnije do kraja ožujka. Maksimalno vrijeme
þXYDQMD MDEXND QH PRåH VH SUHFL]QR RGUHGLWL ]ERJ WRJD
jer ono ovisi o sorti jabuka kao i o njihovom stanju pri
ulasku u rashladnu komoru. Zbog toga se u literaturi daju
gUXEHSURFMHQHPRJXüHJYUHPHQDþXYDQMDMDEXNDNRMHVH
NUHüXXUDVSRQXRGGRPMHVHFL [1].
2. RAZMJEŠTAJ JABUKA I
DIMENZIJE RASHLADNE KOMORE
Jabuke se skladište u boks paletama ili u sanducima
MDEXþDULPD Ako se UDGL R YHOLNLP NROLþLQDPD MDEXND
QDMLVSODWLYLML QDþLQ VNODGLãWHQMD MHVu boks palete. Postoji
više vrsta i dimenzija takvih paleta, no u praksi su palete
QDMþHãüHSODVWLþQe, visine 0.8 m, širine 1 m i duljine 1.2
m. Boks palete dizajnirane su tako da se mogu stavljati
jedna na drugu, pa se tako i skladište.
2.1. Broj boks paleta u rashladnoj komori
Masa jedne pune boks palete varira od 300 do 350 kg. Za
L]UDþXQPDNVLPDOQRJEURMDPRJXüHJEURMDSDOHWDXQXWDU
rashladne komore u obzir se uzima najmanja vrijednost
mase pune boks palete. Maksimalni broj boks paleta u
UDVKODGQRMNRPRULGRELMHVHL]VOMHGHüHMHGQDGåEH
୫౑ే
n୆୔,୑୅ଡ଼ = , (1)
୫ాౌ
gdje je:
nBP,MAX – PDNVLPDOQLEURMERNVSDOHWDXKODGQMDþL
mUK – PDNVLPDOQLNDSDFLWHWKODGQMDþH u kg
mBP – minimalna masa pune boks palete u kg
3URUDþXQRP MH GRELYHQ PDNVLPDOQL EURM SDOHWD X
rashladnoj komori nBP,MAX = 200.
 ISSN 1864-6168

2.2. Visina rashladne komore Poželjno je da tijek kretanja boks paleta u rashladnu
komoru i izvan nje treba biti jednosmjeran. Ako je to
.RG RGUHÿLYDQMD YLVLQH UDVKODGQH NRPRUH SRWUHEQR MH X PRJXüH ERNV SDOHWH EL WUHEDOH ELWL UDVSRUHÿHQH WDNR GD
RE]LU X]HWL YLVLQX GR NRMH üH ERNV SDOHWH ELWL poslagane dopuštaju FIFO princip [3]. S obzirom na to da jabuke
jedna na drugu i visinu slobodnog prostora iznad paleta. ulaze u rashladnu komoru odmah nakon berbe, a
Preporuka je da se boks palete slažu jedna na drugu do kalibriraju se i sortiraju prije prodaje SUHGYLÿHQD MH
maksimalne visine od 4.5 do 5.5 m [2] zbog stabilnosti i montaža dviju kliznih vrata na suprotnim stranama
izdržljivosti. Maksimalni broj boks paleta se može rashladne komore. Poželjno je da rashladna komora ima i
L]UDþXQDWLSUHPDVOMHGHüRMMednadžbi: RNUHWQD YUDWD ]D RVREOMH ]ERJ SRWUHEH ]D UD]OLþLWLP
popravcima rashladne opreme ili pregleda jabuka.
୪౉ఽ౔ Dimenzije kliznih vrata WUHEDMXELWLWDNYDGDRPRJXüuju
n୐୆୔,୑୅ଡ଼ = , (2)
୪ాౌ nesmetan prijevoz boks paleta RGUHÿHQLP transportnim
VUHGVWYRP 8 UDGX MH SUHGYLÿHQR GD üH HOHNWULþQL YLOLþDU
gdje je: nositi maksimalno 3 boks palete odjednom kroz vrata, te
nLBP,MAX – maksimalni broj boks paleta koje se mogu je SUHGYLÿHQD YLVLQD vrata od približno 3 m, širine oko
staviti jedna na drugu 1.8 m. 7DNRÿHU MH SRWUHEQR X]HWL X RE]LU L ãLULQX
lMAX – visina do koje se boks palete slažu jedna transportnih putova. Širina transportnih putova trebala bi
na drugu (m) ELWL WDNYD GD YLOLþDU može skretati pod 90 stupnjeva.
lBP – visina boks palete (m) 3URL]YRÿDþL HOHNWULþQLK YLOLþDUD GDMX WH SRGDWNH X
tablicama, te je za širinu transportnog puta usvojena
Vrijednost nLBP,MAX se zaokružuje na prvi manji cijeli vrijednost od 3.5 m.
broj koji predstavlja broj boks paleta naslaganih jedna na
drugu, te je lako odrediti koliko iznosi ukupna visina tih 'REURVWUXMDQMH]UDNDXKODGQMDþLMHGQDNo je važno kao i
boks paleta: GRYROMDQ UDVKODGQL NDSDFLWHW 'D EL VH WR RPRJXüLOR
SRWUHEQRMHSULGUåDYDWLVHVSHFLILþQLKSUHSRUXNDLVDYMHWD
l୚୆୔ = n୐୆୔,୑୅ଡ଼ ή l୆୔ (3) Boks palete bi trebale biti smještene minimalno 0.3 m od
zidova pokrDMNRMLKVHQDOD]HLVSDULYDþL0.2 m od zidova
Gdje je: koji su paralelni na tok strujanja zraka, te 0.1 m jedna od
lVBP – visina do koje se boks palete slažu jedna druge[4].
na drugu (m)
nLBP,MAX – maksimalni broj boks paleta koje se mogu âWR MH REOLN SRGD KODGQMDþH EOLåL NYDGUDWQRP, to su one
staviti jedna na drugu efikasnije zbog toga jer se za istu površinu poda
lBP – visina boks palete (m) minimizira površina zidova. Time se smanjuju
JUDÿHYLQVNL WURãNRYL SRYUãLQD ]LGRYD L GXOMLQD
Visina slobodnog prostora trebala bi biti najmanje 500 transportnih putova.
PP5D]OLþLWLL]YRULGDMXUD]OLþLWHSUHSRUXNHNROLNa bi ta
visina trebala biti, SDVHYULMHGQRVWLNUHüXRGGRP
8NXSQD YLVLQD UDVKODGQH NRPRUH GRELMH VH L] VOMHGHüH
jednadžbe:

L = l୚୆୔ + lୗ , (4)

gdje je:
L – visina rashladne komore (m)
lVBP – visina do koje se boks palete slažu jedna
na drugu (m)
lS – visina slobodnog prostora iznad boks paleta
(m)

3URUDþXQRP MH GRELYHQD SRWUHEQD YLVLQD UDVKODGQH

komore od L = 5 m.

2.3. Duljina i širina rashladne komore

Širina i duljina rashladne NRPRUH RYLVL LVNOMXþLYR R
UDVSRUHGXERNVSDOHWDSDLUDVSRUHGWUHEDELWLUD]UDÿHQãWR
pažljivije. Kod definiranja rasporeda boks paleta treba
uzeti u obzir:
Slika 1. Skica rasporeda boks paleta u rashladnoj komori
ƒ tijek kretanja proizvoda
ƒ strujanje zraka
ƒ oblik poda rashladne komore

95
 ISSN 1864-6168

į – debljina izolacije (m)

Širina rashladne komore dobije se iz jednadžbe: Ȝ – koeficijent vodljivosti topline (W/mOC)

B = b୘୔ + 6 ή b୆୔ + 4 ή b୍୆୔ + 2 ή b୞୆୔ , (5) ଵ

R୔ = , (8)
୩

gdje je:
gdje je:
B – širina rashladne komore (m)
RP – otpor propuštanju topline podne izolacije
bTP – širina transportnog puta (m)
(m2ήOC/W)
bBP – širina boks palete (m)
k – koeficijent prijelaza topline (W/m2ήOC)
bIBP – UD]PDNL]PHÿXERNVSDOHWD (m)
bZBP – UD]PDNL]PHÿXERNVSDOHWDL]LGRYDRNRPLWLK
8]HYãL X RE]LU SUHSRUXþHQH 5 YULMHGQRVWL za izolaciju
na strujanje zraka (m)
rashladne komore iz tabele 1., RGDEUDQL VX VOMHGHüL
materijali:
Širina rashladne komore dobije se iz jednadžbe:
ƒ 3RGSORþHRGHNVWUXGLUDQRJSROLVWLUHQD)ORRUPDWe
C = 7 ή c୆୔ + 6 ή b୍୆୔ + 2 ή c୞୆୔ , (6)
300-A, ukupne debljine 125 mm
ƒ Zidovi: paneli od tvrde poliuretanske pjene
gdje je:
JXVWRüHNJP3, debljine 100 mm
C – duljina rashladne komore (m)
ƒ Strop: paneli od tvrde SROLXUHWDQVNHSMHQHJXVWRüH
cBP – duljina boks palete (m)
40 kg/m3, debljine 150 mm
cZBP – UD]PDNL]PHÿXERNVSDOHWDL]LGRYD
ƒ Klizna vrata dimenzija 2400 x 3000 mm, punjena
paralelnih na strujanje zraka (m)
WYUGRPSROLXUHWDQVNRPSMHQRPJXVWRüHNJP3,
debljine 100 mm
9RGHüLVHSUHWKRGQRspomenutim preporukama mogu se
ƒ Klizna vrata dimenzija 900 x 2000 mm, punjena
L]UDþXQDWL SRWUHEQD ãLULQD L GXOMLQD UDVKODGQH NRPRUH
WYUGRPSROLXUHWDQVNRPSMHQRPJXVWRüHNJP3,
%XGXüL GD VX X SURUDþXQ X]HWH najmanje SUHSRUXþHQH
debljine 100 mm
vrijednosti, rezultati su prošireni s faktorom sigurnosti od
10%, te su dobivene dimenzije:
4. 723/,16.2237(5(û(1-(
Širina rashladne komore: B = 11.5 m RASHLADNE KOMORE
Duljina rashladne komore: C = 10.5 m
Visina rashladne komore: L = 5 m 8NXSQR WRSOLQVNR RSWHUHüHQMH UDVKODGQH NRPRUH
XNOMXþXMH
3. IZOLACIJA RASHLADNE KOMORE ƒ prijenos topline koja predstavlja toplinu prenesenu
u rashladnu komoru kroz zidove, strop i pod
Debljina izolacije podova, zidova i stropova lako se komore,
RGUHGL SUHPD SUHSRUXþHQLP 5 YULMHGQRVWLPD L]RODFLMH ƒ osjetnu toplinu proizvoda koja predstavlja toplinu
(otpor propuštanju topline). U tablici 1. nalaze se odvedenu od proizvoda i toplinu koju generiraju
najmanje SUHSRUXþHQH YULMHGQRVWL RWSRUD SURSXãWDQMu proizvodi smješteni u rashladnoj komori,
WRSOLQH L]RODFLMH NRG UD]OLþLWLK WLSRYD KODGQMDþD SUHPD ƒ unutrašnju toplinu koja predstavlja toplinu koju
ASHRAE-u. Izolacije s manjim otporom propuštanju proizvedu unutrašnji izvori (npr. svjetODHOHNWULþQL
topline ne bi se trebale upotrebljavati kod izolacije motori, radnici),
KODGQMDþD ƒ toplinu ]ERJ KODÿHQMa vanjskog zraka koja
predstavlja toplinu povezanu sa zrakom koji ulazi
u rashladnu komoru,
Temp. Otpor propuštanju topline, m2ήOC/W
ƒ toplinu povezanu s rashladnom opremom.
opseg, OC Podovi Zidovi Krovovi
4 do 10 ------- 4.4 5.3 do 6.2 9DåQR MH UHüL GD WRSOLQVNR RSWHUHüHQMH PRUD ELWL
-4 do 2 3.5 4.2 do 5.6 6.2 do 7.0 SURUDþXQDWR]DQDMQHSRYROMQLMLVOXþDMWM]DVOXþDMNDGMH
-23 do -29 4.8 do 5.6 6.2 do 7.0 7.9 do 8.8 toplinsko opterHüHQMH QDMYHüH. Ukupno toplinsko
-40 do -46 5.3 do 7.0 7.9 do 8.8 8.8 do 10.6 RSWHUHüHQMH UDVKODGQH NRPRUH UDþXQD VH NDR VXPD VYLK
spomenutih SRMHGLQDþQLKWRSOLQVNLKRSWHUHüHQMD
Tablica 1. Najmanje pUHSRUXþHQH5YULMHGQRVWLL]RODFLMH
prema ASHRAE-u
7RSOLQVNRRSWHUHüHQMHzbog prijenosa
Otpor propuštanju topline nekog materijala može se topline
izUDþXQDWLSRPRüXVOMHGHüH jednadžbe 7 i 8:
Toplinski tok kroz zidove, pod i strop proporcionalan je
ஔ razlici tempeUDWXUHL]PHÿXGYLMXVXSURWQLKVWUDQD]LGRYD
R୔ = , (7)
஛ poda ili stropa. Vrsta i debljina upotrijebljene izolacije,
XNXSQD SRYUãLQD NUR] NRMX VH GRJDÿD SULMHOD] WRSOLQH L
gdje je: WHPSHUDWXUQDUD]OLNDL]PHÿXVXSURWQLKVWUDQDL]RODFLMHWUL
RP – otpor propuštanju topline podne izolacije VX IDNWRUD NRMD RGUHÿXMX WRSOLQVNR opWHUHüHQMH zbog
(m2ήOC/W) prijenosa topline kroz zidove, pod i strop. Ukupno

96
 ISSN 1864-6168

WRSOLQVNR RSWHUHüHQMH zbog prijenosa topline na kraju se Ԃ1 – maksimalna temperatura s kojom jabuke ulaze
SURãLUXMH ]D IDNWRU VLJXUQRVWL RG  ]ERJ PRJXüQRVWL XKODGQMDþX (OC)
PDQMLKQHWRþQRVWLLQHSRGXGDUQRVWLToplinski tok uslijed ԂU – unutrašnja projektna temperatura (OC)
SULMHQRVDWRSOLQHUDþXQDVHNDR
7RSOLQVNR RSWHUHüHQMH zbog RKODÿLYDQMD MDEXND
Qሶ ୘ = k ή A ή (Ԃ୚ െ Ԃ୙ ) , (9) L]UDþXQDYDVHNDR
୕ౄౌ
gdje je: Qሶ ୌ୔ = , (12)
ଷ଺଴଴ή୲ౄౌ
Qሶ T – toplinski tok kroz zidove, pod ili strop (W)
k – koeficijent prijelaza topline (W/m2ήOC)
gdje je:
A – površina kroz koju se odvija prijelaz topline
Qሶ HP – WRSOLQVNRRSWHUHüHQMHXVOLMHGKODÿHQMD
(m2)
Proizvoda (W)
ԂV – temperatura s vanjske strane izolacije (OC)
tHP – YULMHPHRKODÿLYDQMD (h)
ԂU – temperatura s unutarnje strane izolacije (OC)

%XGXüL GD ]LGRYL VWURS L SRG QHPDMX LVWL NRHILFLMHQW 7RSOLQVNRRSWHUHüHQMHzbog disanja
prijelaza topline, potrebno je toplinu dobivenu jabuka
SULMHQRVRP SURUDþXQDWL ]D VYDNL JUDÿHYLQVNL HOHPHQW
posebno, te ih na kraju zbrojiti. Ukupni koeficijent 6YMHåHYRüHLSRYUüHGLãHLWLPHRVOREDÿDWRSOLQXWLMHNRP
prijelaza topline kroz zidove, pod ili strop može se skladištenja. Ukupni RVORERÿHQL WRSOLQVNL WRN SULOLNRP
L]UDþXQDWLSUHPDVOMHGHüRMMHGQDGåEL GLVDQMDMDEXNDUDþXQDVHSUHPDVOMHGHüRMMHGQDGåEL

k=
ଵ
, (10) Qሶ ୈ୔ = m ή cୈ୔ , (13)
భ ಌ భ
ାσ ౟ ା
ಉ౫ ಓ౟ ಉ౬
gdje je:
gdje je: Qሶ DP – toplinski tok zbog disanja jabuka (W)
k – koeficijent prijelaza topline (W/m2ήOC) m – masa jabuka (kg)
Įu – koeficijent prijelaza topline s okoline na cDP – toplinski tok zbog disanja po kilogramu
vanjsku stijenku izolacije (W/m2ήOC) jabuka (W/kg)
Įv – koeficijent prijelaza topline s unutrašnje
stijenke na zrak u komori (W/m2ήOC) 4.37RSOLQVNRRSWHUHüHQMHzbog KODÿHQMD
įi – debljina pojedinog sloja izolacije (m) vanjskog zraka
Ȝi – toplinska vodljivost pojedinog sloja
izolacije (W/mOC) Kad god su vrata od rashladne komore otvorena, ponešto
YDQMVNRJWRSOLMHJ]UDNDL]YDQDXüLüHXNRPRUX7DM]UDN
7RSOLQVNRRSWHUHüHQMH]ERJRVMHWQH PRUD ELWL RKODÿHQ QD XQXWUDãQMX SURMHNWQX WHPSHUDWXUX
topline proizvoda ãWR ]QDþL GD SUHGVWDYOMD WRSOLQVNR RSWHUHüHQMH 7R
RSWHUHüHQMHMHSRQHNDG]YDQRWRSOLQVNRRSWHUHüHQMHzbog
7RSOLQVND RSWHUHüHQMD X]URNRYDQD SURL]YRGLPD LQILOWUDFLMHLUDþXQDVHSUHPDVOMHGHüRMMHGQDGåEL
uskladištenim u rashladnoj komori su:
Qሶ ୍ = mሶ ή (h୚ െ h୙ ) , (14)
ƒ Toplina koja mora biti odvedena kako bi se
temperatura proizvoda spustila na unutrašnju gdje je:
projektnu temperaturu Qሶ ୍ – WRSOLQVNRRSWHUHüHQMHXVOLMHGLQILOWUDFLMH (kW)
ƒ Toplina generirana od strane proizvoda mሶ – SURVMHþQLPDVHQLSURWRN]UDND (kg/s)
XJODYQRPYRüDLSRYUüDXUDVKODGQRMNRPRUL
7RSOLQVNRRSWHUHüHQMHzbog
RKODÿLYDQMDSURL]YRGD
Osjetna toplina koju treba odvesti da bi se temperatura
proizvoda spustila na unutrašnju projektnu temperaturu
L]QDGWHPSHUDWXUHVPU]DYDQMDUDþXQDVHSUHPDVOMHGHüRM
formuli:
Q ୌ୔ = mୈ ή cଵ ή (Ԃଵ െ Ԃ୙ ) ,
gdje je:
QHP – toplina odvedena od proizvoda (J)
mD – maksimalni dnevni unos (kg)
c1 – speFLILþQDWRSOLQD]Djabuke iznad
temperature smrzavanja (J/kgOC)
hV – VSHFLILþQDHQWDOSLMDYDQMVNRJ]UDND (kJ/kg)
hU – VSHFLILþQDHQWDOSLMDXQXWUDãQMHJ]UDND (kJ/kg)
6SHFLILþQD HQWDOSLMD QH]DVLüHQRJ ]UDND UDþXQD VH SUHPD
VOMHGHüRMMHGQDGåEL
h = c୞ ή Ԃ + x୚ ή (c୚୔ ή Ԃ + h୚୓ ) , (15)
gdje je:
h – VSHFLILþQDHQWDOSLMDzraka (kJ/kg)
(11) cZ – VSHFLILþQLWRSOLQVNLNDSDFLWHW]UDNDNRG
konstantnog pritiska (kJ/kgOC)
cV – VSHFLILþQLtoplinski kapacitet vodene pare
kod konstantnog pritiska (kJ/kgOC)
hVO – toplina isparavanja vode kod 0 OC (kJ/kg)
xV – sadržaj vlage u zraku (kg/kg)
Ԃ – temperatura zraka (OC)
97
 ISSN 1864-6168

0DVHQL SURWRN ]UDND L]UDþXQDYD VH SUHPD SURVMHþQRP gdje je:

broju izmjena zraka na dan prikazanim u tablici 2. Qୖሶ – WRSOLQVNRRSWHUHüHQMHzbog rasvjete (W)
Vrijednosti su bazirane na iskustvenim podacima. nRAS – XRELþDMHQDVQDJD rasvjete po jedinici
površine (W/m2)
VRK* nI** VRK* nI** VRK* nI** AP – površina poda rashladne komore (m2)
5.7 44.0 56.6 12.0 708 3.0 t ୙୏ – YULMHPHXNOMXþHQRVWLUDVYMHWH (h/dan)
7 38.0 85 9.5 850 2.7
4.4.37RSOLQVNRRSWHUHüHQMH]ERJUDGD
8.5 34.5 113 8.2 1133 2.3
YLOLþDUD
11.3 29.5 141 7.2 1416 2.0
14.2 26.0 170 6.5 2124 1.6 3URVMHþQR WRSOLQVNR RSWHUHüHQMH ]ERJ UDGD YLOLþDUD RYLVL
17 23.0 227 5.5 2832 1.4 R VQD]L XSRWULMHEOMHQRJ YLOLþDUD RGQRVQR R WRSOLQVNRP
22.7 20.0 283 4.9 4248 1.2 toku koji on odaje. 3URVMHþQRWRSOLQVNRRSWHUHüHQMHNUR]
GDQ]ERJUDGDYLOLþDUDGRELMHVHL]MHGQDGåEH
28.3 17.5 425 3.9 5663 1.1
୲
42.5 14.0 566 3.5 8495 1.0 Qሶ ୚ = Qሶ ୚୘ ή ౑౒ (18)
ଶସ
7DEOLFD3UHSRUXþHQLEURML]PMHQD]UDND]DUDVKODGQH gdje je:
komore iznad 0 OC [5] Q୚ሶ – SURVMHþQRWRSOLQVNRRSWHUHüHQMH]ERJYLOLþDUD
(W)
*Volumen rashladne komore (m3) ሶ
Q ୚୘ – WRSOLQVNLWRNNRMLRGDMHYLOLþDU (W)
**Broj izmjena zraka na dan
t ୙୚ – YULMHPHXNOMXþHQRVWLYLOLþDUD (h/dan)
PULOLNRPSURUDþXQDpRWUHEQRJUDVKODGQRJXþLQka u obzir
Ako VH NRULVWL YLãH RG MHGQRJ YLOLþDUD SRWUHEQR MH
treba uzeti podatak GDNROLþLQDL]PLMHQMHQRJ]UDNDPRUD
napraviti SURUDþXQ]DVYDNLYLOLþDUWHQDNRQWRJD]EURMLWL
biti GRYROMQD GD VH XQXWDU NRPRUH QH SRYHüD
VYDRSWHUHüHQMDuslijed njegovog rada.
koncentracija CO2 iznad 0.5- >@ 8JOMLþQL GLRNVLG
nastaje kao produkt „disanja“ proizvoda unutar komore,
odnosno kao produkt zbog disanja radnika koji rade 7RSOLQVNRRSWHUHüHQMHzbog rada
unutar komore. Ako nije dovoljno prirodna ventilacija rashladne opreme
(zbog infiltracije i izmjene zraka otvaranjem vrata),
potrebno je ugraditi umjetnu ventilaciju 7RSOLQVNR RSWHUHüHQMH zbog rada rashladne opreme je
]DGRYROMDYDMXüHJNDSDFLWHWDDOLVHRQGDWRPRUDX]HWLX RELþQR YUOR PDOR NRG UDVKODGQLK NRPRUD V XQXWUDãQMRP
RE]LU NRG SURUDþXQD WRSOLQVNRJ RSWHUHüHQMD 8 QDãHP projektnom temperaturom iznad -1 OC, te iznosi
VOXþDMXSULURGQDYHQWLODFLMDüHELWLGRYROMQD PDNVLPDOQRRNRFMHORNXSQRJWRSOLQVNRJRSWHUHüHQMD
rashladne komore[2] :
4.4. ,QWHUQRWRSOLQVNRRSWHUHüHQMHUDVKODGQH ሶ ሶ ሶ ሶ
୕ ା୕ ା୕ ା୕
komore Qሶ ୖ୓ = ౐ ౌ ౅ ౅ొ , (19)
଴.ଽହ

7RSOLQVNRRSWHUHüHQMH]ERJOMXGL gdje je:

Qሶ RO – topliQVNRRSWHUHüHQMH]ERJUDVKODGQHRSUHPH
Ljudi u rashladnoj komori doprinose ukupnom (W)
WRSOLQVNRPRSWHUHüHQMXXL]QRVXNRMLRYLVLRXQXWUDãQMRM Qሶ T – toplinski tok kroz zidove, pod ili strop (W)
projektnoj temperaturi, o vrsti posla koji se obavlja, o Qሶ P – WRSOLQVNRRSWHUHüHQMH]ERJRVMHWQHWRSOLQH
vrsti RGMHüHLYHOLþLQLRVREH7RSOLQVNRRSWHUHüHQMHRVREH Proizvoda (W)
PRåHVHSURFLMHQLWLVOMHGHüRMMHGQDGåERP Qሶ I – WRSOLQVNRRSWHUHüHQMHzbog KODÿHQMD
vanjskog zraka (W)
୲
Qሶ ୓ = n୓ ή (272 െ 6 ή Ԃ୙ ) ή ౑ౄ [2], (16) Qሶ IN – interno WRSOLQVNRRSWHUHüHQMH (W)
ଶସ

gdje je: 4.67RSOLQVNRRSWHUHüHQMHzbog rada

Q୓ሶ – WRSOLQVNRRSWHUHüHQMH]ERJOMXGL (W) rashladne opreme
nO – broj ljudi u rashladnoj komori
Ԃ୙ – unutrašnja projektna temperatura (OC) .DG VX SURUDþXQDWD VYD WRSOLQVND RSWHUHüHQMD JODYQLK
t ୙ୌ – YULMHPHSURYHGHQRXKODGQMDþL (h/dan) L]YRUD WRSOLQH XNXSQR WRSOLQVNR RSWHUHüHQMH GRELMH VH
]EUDMDQMHP VYLK SRMHGLQDþQLK WRSOLQVNLK RSWHUHüHQMD
7RSOLQVNRRSWHUHüHQMH]ERJUDVYMHWH 3UHSRUXþD VH uzeti faktor sigurnosti od 10 % zbog
PRJXüQRVWLPDQMLKQHSRGXGDUQRVWLLQHWRþQRVWL [2].
7RSOLQVNR RSWHUHüHQMH zbog UDVYMHWH UDþXQD VH SUHPD
jednadžbi: Qሶ ୙୏ = ൫Qሶ ୘ + Qሶ ୔ + Qሶ ୍ + Qሶ ୍୒ + Qሶ ୖ୓ ൯ ή 1.1 (20)

୲
Qሶ ୖ = nୖ୅ୗ ή A୔ ή ౑ే , (17) Qሶ UK – XNXSQRWRSOLQVNRRSWHUHüHQMHUDVKODGQH
ଶସ
komore (W)

98
 ISSN 1864-6168

Qሶ RO – WRSOLQVNRRSWHUHüHQMH]ERJUDVKODGQHRSUHPH toplinsko Rasvjeta 436

(W) RSWHUHüHQMH 9LOLþDU 560
Qሶ T – toplinski tok kroz zidove, pod ili strop (W) Rashladna oprema 540
Qሶ P – WRSOLQVNRRSWHUHüHQMH]ERJRVMHWQHWRSOLQH
Faktor sigurnosti 10% 1070
Proizvoda (W)
Qሶ I – WRSOLQVNRRSWHUHüHQMH zbog KODÿHQMD 5DVKODGQLXþLQDN ~11 700
vanjskog zraka (W) 7DEOLFD5H]XOWDWLSURUDþXQDWRSOLQVNRJRSWHUHüHQMD
Qሶ IN – LQWHUQRWRSOLQVNRRSWHUHüHQMH (W)
5. .$5$.7(5,67,ý1(72ý.(
4.7. Efektivno vrijeme rada i rashladni 352&(6$+/$Ĉ(1-$
XþLQDN
8OD]QHLQIRUPDFLMHLYDULMDEOHNRGRþLWDQMDSDUDPHWDUDX
5DVKODGQL XþLQDN XUHÿDMD ]D KODÿHQMH WUHEDR EL SRNULWL NDUDNWHULVWLþQLPWRþNDPDSURFHVDKODÿHQMD
SRWUHEH ]D KODÿHQMHP X YULMHPH WEF koje je manje od 24
sata kako bi ostalo vremena za održavanje rashladne ƒ radna tvar: R404A
RSUHPHWHNDNRELVPRLPDOLUH]HUYXNDSDFLWHWDXVOXþDMX ƒ temperatura klizanja: ~0.5 OC
NYDUD LOL QHRþHNLYDQR YHOLNRJ WRSOLQVNRJ RSWHUHüHQMD ƒ razlika WHPSHUDWXUDQDLVSDULYDþX: 5 OC
%XGXüL GD VH WRSOLQVNR RSWHUHüHQMH zbog RKODÿLYDQMD ƒ razlika temperatura na kondenzatoru: 12.5 OC
proizvoda javlja samo jednom, njegova pojava se može ƒ temperatura pregrijavanja: 5 OC
VKYDWLWLLNDRQHRþHNLYDQRYHliko, kratkotrajno, toplinsko ƒ tHPSHUDWXUDSRWKODÿenja: 3 OC
RSWHUHüHQMH WH MH ]ERJ WRJD L]RVWDYOMHQ L] SURUDþXQD
UDVKODGQRJXþLQND Razlika temperatura na kondenzatoru i na temperaturi
SRWKODÿHQMDRYLVLRRGDEUDQRMNRQGHQ]DFLMVNRMMHGLQLFL
ሶ
ଶସή୕౑ేౄ Razlika WHPSHUDWXUD QD LVSDULYDþLPD RYLVL R UHODWLYQRM
Qሶ ୖ୙ = , (21) vlažnosti zraka unutar rashladne komore. Ovisnost
୲ుూ
UD]OLNH WHPSHUDWXUD QD LVSDULYDþX i relativne vlažnosti
gdje je: prikazana je u tablici 4. [2].
Qሶ ୖ୙ – UDVKODGQLXþLQDNXUHÿDMD]DKODÿHQMH (kW)
Qሶ ୙୏ୌ – XNXSQRWRSOLQVNRRSWHUHüHQMHUDVKODGQH Temperaturna razlika, OC Relativna vlažnost
NRPRUHXPDQMHQR]DWRSOLQVNRRSWHUHüHQMH 4–5 90
SULOLNRPRKODÿLYDQMDSURL]YRGD (kW) 6–7 80 – 85
tEF – HIHNWLYQRYULMHPHUDGDUDVKODGQRJXUHÿDMD (h)
7–9 65 – 80
Za tEF VHXSUDNVLXVYDMDMXVOMHGHüHYULMHGQosti [7]: 9 – 12 50 – 65
7DEOLFD2YLVQRVWUD]OLNHWHPSHUDWXUDQDLVSDULYDþXL
ƒ 12 – VDWL]DKODGQMDNHXGRPDüLQVWYLPD relativne vlažnosti
ƒ 14 – 16 sati za NRPHUFLMDOQHUDVKODGQHXUHÿDMH
ƒ 16 – VDWL]DLQGXVWULMVNHUDVKODGQHXUHÿDMH Slika 2. SULND]XMH SURFHV KODÿHQMD X S-h dijagramu za
radnu tvar R404A, a tabela 5. RVQRYQH WHUPRGLQDPLþNH
%XGXüL GD MH SURUDþXQDWR XNXSQR WRSOLQVNR RSWHUHüHQMH YHOLþLQHXNDUDNWHULVWLþQLPWRþNDPDSrocesa.
YHüH RG SURUDþXQDWRJ UDVKODGQRJ XþLQND za rashladni
XþLQDN je usvojena vrijednost ukupnog toplinskog
RSWHUHüHQMD Qሶ ୖ୙ = Qሶ ୙୏ = 11.7 kW.

Tablica 3. SULND]XMHUH]XOWDWHSURUDþXQDizvedenog prema

uputama iz ovog poglavlja.

Toplinski tok,
9UVWDWRSOLQVNRJRSWHUHüHQMD
W
Južni zid 199
Zapadni zid 267
,VWRþQL]LG 203
Prijenos topline Sjeverni zid 222
Pod 439
Strop 476
Ukupno + 20% 2170
Osjetna toplina 2KODÿLYDQMH 4000
proizvoda Disanje 945
+ODÿHQMHYDQMVNRJ]UDND 1700
Interno Ljudi 267 Slika 2. 3ULND]SURFHVDKODÿHQMDXS-h dijagramu [6]

99
 ISSN 1864-6168

7RþND ࣖ, OC p, kPa v, m3/kg h, kJ/kg ,DNRSRVWRMHLMHGQRVWDYQLMLQDþLQL regulacije temperature,

1 0 512.78 0.04016 369.8 ovaj sustav nudi više prednosti:
2 41.16 1523 0.01324 392.3
ƒ štiti kompresor od odlaska u vakuum
3 29.5 1523 0.00104 245.3 ƒ oVOREDÿD LVSDULYDþH XVLVQL YRG L VDP NRPSUHVRU
4 -5.5 512.78 ---------- 245.3 radne tvari prije nego kompresor prekine s radom,
Tablica 5. Vrijednosti osnovnih WHUPRGLQDPLþNLK kako ne bi došlo do migracije radne tvari u
YHOLþLQDXNDUDNWHULVWLþQLPWRþNDPDSURFHVDKODÿHQMD]D kompresor
radnu tvar R404A ƒ 6SUHþDYD SRMDYX NDSOMHYLQH X XVLVQRP YRGX ]D
vrijeme pokretanja kompresora
6. ODABIR KOMPONENATA
RASHLADNOG SUSTAVA 8. 5$=0-(â7$-,63$5,9$ý$

Oprema, tj. komponente rashladnog sustava odabiru se Dobro strujanje zraka kroz rashladnu komoru je od
prema informacijama, parametrima, pretpostavkama i JRWRYR MHGQDNH YDåQRVWL NDR L LPDWL GRYROMQX NROLþLQX
rezultatima L]UDþXQDWLP LOL XVYRMHQLP X GRVDGDãQMHP UDVKODGQRJNDSDFLWHWD2KODÿHQL]UDNPRUDELWLXVPMHUHQ
djelu rada, te su iz kataloga ili softverova SURL]YRÿDþD prema jabukama da bLLKRKODGLRDOLLGUåDRRKODÿHQLPD
UDVKODGQHRSUHPHRGDEUDQHVOMHGHüHNRPSRQHQWH Topli se zrak tada vrati u rešetku ispaULYDþD 6 RE]LURP
na to GDMHUDVKODGQLXþLQDNUDVSRGiMHOMHQQDLVSDULYDþD
ƒ Kondenzacijska jedinica Bitzer LH84/2CC-4.2Y- SRNUDM LVWRþQRJ L ]DSDGQRJ ]LGD QDOD]LW üH VH SR 
6 V SROXKHUPHWLþNLP NOLSQLP NRPSUHVRURP L LVSDULYDþD NDNR EL VH RVLJXUalo ravnopravno strujanje
]UDNRP KODÿHQLP NRQGHQzatorom, rashladnog zraka kroz rashladnu komoru. Slika 4. prikazuje presjek
kapaciteta 11.75 kW, rashladne komore gledano od sjevera ili juga, kao i
ƒ  LVSDULYDþD *XQWQHU 0+) %-EW strujanje zraka u komori.
ukupnog rashladnog kapaciteta od 11.7 kW,
ƒ 6 elektromagnetskih ventila Castel 1028/M10
kompatibilnih sa svitcima HM2 9100/RA6 s
napajanjem od 220/230 V,
ƒ 6 termoekspanzijskih ventila Danfoss TES 2 s
YDQMVNLP L]MHGQDþHQMHP WODND L VDSQLFRP 
kapaciteta 2 kW.

7. AUTOMATSKI PUMP-DOWN SISTEM

Pump-GRZQ VLVWHP MH MHGDQ RG QDþLQD UHJXODFLMH
temperature rashladne komore. Slika 3. prikazuje
izvedbu „pump-down“ sustava. Slika 4. SNLFDVPMHãWDMDLVSDULYDþDLVWUXMDQMH
zraka (pogled od sjevera)

Slika 3. Prikaz „pump-down“ sustava
9. SPOJNI VODOVI
Rashladni sustavi su dizajnirani tako da padovi tlaka
zbog trenja X FMHYRYRGLPD QH EXGX YHüL RG UD]OLNH
WODNRYD HNYLYDOHQWQLP RGUHÿHQRM SURPMHQL WHPSHUDWXUH
]DVLüHQMD 'DNOH UHIHUHQWQD YULMHGQRVW NRG RGUHÿLYDQMD
pada tlaka jHVWSURPMHQDWHPSHUDWXUH]DVLüHQMD8YHüLQL
VOXþDMHYD UDVKODGQL VXVWDYL GL]DMQLUDQL VX WDNR GD im
padovi tlaka zbog trenja u cjevovodima ne rezultiraju
SURPMHQRP WHPSHUDWXUH ]DVLüHQMD YHüRP RG  OC za
svaki vod. Treba obratiti pozornost na brzinu radne tvari
u cjevovodima. Brzina radne tvari u usisnom cjevovodu
trebala bi biti od 4.5 do 20 m/s, a brzina radne tvari u
kapljevinskom cjevovodu ne bi smjela prelaziti 1.5 m/s
[2].
Da bi se pravilno utvrdio promjer, potrebno je odrediti
poželjni promjer pojedinog voda u skladu s
SUHSRUXþHQLP EU]LQDPD VWUXMDQMD UDGQLK WYDUL D ]DWLP
L]UDþXQDWL pad tlaka kroz vodove na temelju tablica s
RVWYDULYLPXþLQFLPDSULSURWRNXUDGQHWYDUL5$NUR]
FMHYRYRG 3RWUHEQR MH WDNRÿHU pretpostaviti da padovi
tlaka u svim elementima spojenima na pojedini vod i
svim spojnicama izraženi u ekvivalentnoj dužini

100
 ISSN 1864-6168

cjevovoda iznose 50 – 100 % ukupne duljine cjevovoda. Promjer maksimalnog ili minimalnog promjera voda
Ako QDMYHüLSDGWODNDzbog trenja u cjevovodu odgovara RGUHÿXMH VH u skladu sa željenim brzinama strujanja
SURPMHQL WHPSHUDWXUH ]DVLüHQMD PDQMRM RG  OC, treba SUHPDVOMHGHüRMMHGQDGåEL
napraviti dodatni SURUDþXQ VD VWYDUQLP HOHPHQWLPD L
spojnicama spojenim na pojedini vod. Padovi tlakova ସή୫ሶή୴భ
kroz spojnice izraženi u ekvivalentnim dužinama d=ට , (22)
஠ή୵
cjevovoda uzimaju se iz tablica. Ako je i tada promjena
WHPSHUDWXUH ]DVLüHQMD PDQMD RG  OC, cjevovod je gdje je:
pravilno dimenzioniran [2]. d – unutrašnji promjer cjevovoda (m)
Slike 5. i 6. prikazuju skice kapljevinskog i usisnog mሶ – maseni protok (kg/s)
cjevovoda rashladne komore prema kojima je napravljen v1 – VSHFLILþQLYROXPHQUDGQHWYDULXWRþNL
SURUDþXQ rashladnog procesa (m3/kg)
w – brzina strujanja radne tvari (m/s)

3URPMHQDWHPSHUDWXUH]DVLüHQMDradne tvari XRGUHÿHQRP

YRGXL]UDþXQDYDVHL]MHGQDGåEH
ଵ.଼
୕ሶ౏౐
οԂ୞ିୗ୘ = οԂ୞ି୘୅ ή Lୗ୘ ή ቀ ቁ [2], (23)
୕౐ఽ

gdje je:
οԂ୞ିୗ୘ – VWYDUQDSURPMHQDWHPSHUDWXUH]DVLüHQMD (OC)
οԂ୞ି୘୅ – WDEOLþQDSURPMHQDWHPSHUDWXUH]DVLüHQMD
(OC/m)
Lୗ୘ – stvarna duljina voda (m)
Qሶ ୗ୘ – stvarni potrebni kapacitet (kW)
ሶQ୘୅ – WDEOLþQLNDSDFLWHW (kW)

Procjena pada tlaka zbog trenja radne tvari u vodu

L]UDþXQDYDVHSUHPDMHGQDGåEL
ଵ.଼
୕ሶ౏౐
οp୘ୖ = Lୗ୘ ή οpᇱ ή ቀ ሶ୕౐ఽ
ቁ [2], (24)

gdje je:
Slika 5. Skica rasporeda kapljevinskih vodova
οp୘ୖ – pad tlaka zbog trenja u vodu (Pa)
Lୗ୘ – stvarna duljina voda (m)
οpƍ – WDEOLþQDYULMHGQRVWSDGDWODND (Pa/m)
Qሶ ୗ୘ – stvarni potrebni kapacitet (kW)
Qሶ ୘୅ – WDEOLþQLNDSDFLWHW (kW)

Ako kod kapljevinskog cjevovoda postoji vertikalni vod

sa strujanjem kapljevine prema JRUHGRüLüHGRGRGDWQRJ
SDGD WODND .RG WDNYLK VOXþDMHYD SDG WODND L]QRVL
otprilike 11.3 kPa/m[2].

6OXåHüL VH IRUPXODPD L VNLFDPD spomenutim u ovom

SRJODYOMXSURUDþXQRPVXGRELYHQLVOMHGHüLUH]XOWDWL

ƒ 0DNVLPDOQDSURPMHQDWHPSHUDWXUH]DVLüHQMD]ERJ
pada tlaka uslijed trenja: 0.95 OC
ƒ 0DNVLPDOQDSURPMHQDWHPSHUDWXUH]DVLüHQMD]ERJ
ukupnog pada tlaka: 2.5 OC
ƒ 0DNVLPDOQD SURPMHQD WHPSHUDWXUH ]DVLüHQMD X
usisnom cjevovodu: 0.6 OC

U tablici 6. nabrojene su duljine i unutarnji promjeri svih

potrebnih spojnih vodova po sektorima u skladu sa
slikama 5. i 6.

Slika 6. Skica rasporeda usisnih vodova

101
 ISSN 1864-6168

Vrsta Duljina, Unutarnji http://www.alaskafood.org/materials/FIFO.pdf, 11.

Sektor
cjevovoda m promjer, mm lipanj 2011.
1–2 8.2 12 [4] Fraser H.W., (1992), Sizing and Laying Out a Short-
2–3 1.4 10 Term (Summer) Refrigerated Storage for Fruits and
3–4 0.8 10 Vegetables,
http://www.omafra.gov.on.ca/english/engineer/facts/
3–5 2.5 10
Kapljevinski

92-124.htm#Storage%20Shape, 11. lipanj 2011.

cjevovod

5–6 0.8 10 [5] 9XMLü65DVKODGQLXUHÿDML, Univerzitet u Beogradu,

5–7 3.3 10 1980, ISBN 86-7083-153-8
2–8 9.5 10 [6] ASHRAE Handbook, (2009), Fundamentals S-I
8–9 0.8 10 Edition, American Society of Heating, Atlanta,
8 – 10 2.5 10 [7] 3DYNRYLü % %RåXQRYLü $: 7HKQLND KODÿHQMD,
10 – 11 0.8 10 6YHXþLOLãWHX5LMHFL5LMHND
10 – 12 3.3 10
1–2 7.3 28
2–3 2.1 22
3–4 0.4 15
3–5 2.5 18
cjevovod

5–6 0.4 15
Usisni

5–7 2.9 15
2–8 10.6 22
8–9 0.4 15
8 – 10 2.5 18
10 – 11 0.4 15
10 – 12 2.9 15
Tablica 6. Dimenzije svih potrebnih spojnih vodova

10. =$./-8ý$.
Projektiranje rashladne komore i rashladnog procesa
MHGDQ MH RG QDMVORåHQLMLK WHUPRGLQDPLþNLK SURUDþXQD
Treba puno informacija da bi se napravio kompletan i što
WHPHOMLWLMLSURUDþXQa osoba koja to radi mora biti dobro
upoznata s rashladnom tehnikom i termodinamikom. U
UDGXMHVYHüRPLOLPDQMRPSUHFL]QRãüXnapravljen UXþQL
SURUDþXQ GLPHQ]LMD L]RODFLMH WRSOLQVNRJ RSWHUHüHQMD L
dimenzija cjevovoda, te su odabrane komponente
rashladnog sustava s obzirom na dobivene rezultate.
Svaki od ovih segmenata projektiranja ovisi o mnogo
ulaznih varijabli i ovisni su jedan o drugome, te je
potrebno s posebnom pR]RUQRãüX razmotriti i L]UDþXQDWL
svaki segment. U radu su izneseni korisni savjeti,
UMHãHQMDLSUHþDFLPQRJLKOMXGLLWYUWNLNRMHVHJRGLQDPD
bave rashladnom tehnikom. U nekim poglavljima rada
korišteni su i programski alati, pretežito zbog nedostatka
pisane literature na traženu temu ili zbog potrebe za što
SUHFL]QLMLPSURUDþXQRPLRGDELURPNRPSRQHQDWD

11. LITERATURA
[1] Heatcraft Engineering Manual, (2008), Commercial
Regrigeration, Cooling and Freezing, Load
Calculation and Reference Guide, H-ENGM0408,
http://www.heatcraftrpd.com/products/PDF/Misc/E
M.pdf, 11. lipanj 2011.
[2] ASHRAE Handbook, (2006), Refrigeration S-I
Edition, American Society of Heating, Atlanta,
[3] Alaska Food Coalition, (2010), FIFO: First In First
Out, Volume 3, Number 6,

102