Organiziranje nastave izvan školskog prostora

Uvod

Ovaj kratki esej ima svrhu ukazati na dobrobiti organiziranja nastave izvan školskog prostora, no također
upozoriti na preduvjete koje nastavnik mora uzeti u obzir prilikom planiranja nastave izvan školskog
prostora. Kada govorimo o nastavi izvan školskog prostora, prvo je potrebno definirati određene
pojmove. Kurikul Politike i gospodarstva navodi da se proces poučavanja i učenja izvodi u školskom,
izvanškolskom i virtualnom okružju. Učenje u izvanškolskom okruženju odnosi se za organiziranje
nastave izvan školskih učionica, odnosno didaktički opremljenih prostora poput školskih knjižnica i
kabineta, dok virtualno okružje predstavlja umjetno stvorenu stvarnost u digitalnom svijetu. Ovaj esej
bavit će se izvanškolskim i virtualnim učenjem.

Razrada

Uspješan nastavnik Politike i gospodarstva, kao i ostalih nastavnih predmeta, svoju će nastavu
organizirati u školskom, izvanškolskom i virtualnom okruženju. Prilikom organiziranja nastave u
izvanškolskom okruženju neophodno je da sve aktivnosti organizacije budu sukladne s Pravilnikom o
izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole. Ovdje prvenstveno
govorimo o proceduralnim preduvjetima za sigurno i uspješno izvođenje nastave izvan školskog prostora
poput planiranja kroz školski kurikul, suglasnosti roditelja za sudjelovanje učenika u izvanučioničkoj
nastavi itd.

Nakon napomena o preduvjetima uspješnog organiziranja nastave izvan školskog prostora potrebno je
razložiti dobrobiti održavanja nastave u izvanškolskom okruženju.

Govoreći o višestrukim sustavima pamćenja E. Jensen u djelu „Super-nastava“ navodi da različitost

podražaja poboljšava pamćenje vežući informacije za određeni kontekst. Ova činjenica objašnjava zašto
učenici mnogo bolje pamte na izletima, posjetima raznim ustanovama ili slušajući gosta predavača, nego
u školskim učionicama. E. Jensen ovo naziva kontekstualnim ili epizodičkim pamćenjem. Ova vrst
pamćenja prirodna je za učenike te se odvija bez napora i ima praktički neograničen kapacitet.

Također valja napomenuti da nastavnici 21. stoljeća trebaju iskoristiti sav potencijal tehnološkog
napretka te ne ograničiti se samo na školsko i izvanškolsko okruženje. Današnji učenici srednjih škola
značajan dio vremena provode u posve drugačijem okruženju, odnosno onome što nazivamo virtualni
svijet. Društvene mreže, razne platforme za izmjenu informacija i iskustva postaju svakodnevica za naše
učenike i ovaj segment stvarnosti ne smije biti zapostavljen u nastavnom procesu. Nastavnicima su na
raspolaganju mnogi digitalni alati koji uvode učenje i nastavu u virtualni svijet. Primjerice, strateška igra
„Otok političkih stvorenja“, nedavno predstavljena kroz platformu „Loomen“, predstavlja veoma moćan
alat u rukama uspješnog nastavnika. Navedena igra ima dva osnovna cilja: upoznavanje temeljnih
vrijednosti demokracije i razvijanje kritičkog mišljenja. Ovaj i slični digitalni alati predstavljaju nove
mogućnosti nastave i učenike maksimalno uključuju u proces učenja kao subjekte, a ne kao puke objekte
u koje se prenosi znanje.

Zaključak

Namjera ovog kratkog eseja jest ukazati na prednosti kao i razne oblike nastave u izvanškolskom
okruženju te upozoriti na preduvjete sigurnog održavanja nastave van uobičajene školske učionice.
Zadatak je nastavnika prilagoditi vlastiti nastavni proces kako bi što više olakšali učenicima svladavanje
novih znanja i kompetencija, odnosno ispuniti glavni cilj nastave 21. stoljeća – naučiti učenike kako učiti.