Samu kompleksnost te odgovornost ove profesije, te uloge jednog pedagoga u obrazovanju opisuju Maleš i suradnici(2010.) kada govore da „odgovarajuće osposobljen pedagog onaj koji je svjestan konteksta i potreba zajednice u kojoj djeluje, posjeduje znanja o svim sustavima koji participiraju u institucionalnom odgoju i obrazovanju, osposobljen za komunikaciju, sposoban graditi partnerske odnose i unapređivati odnose u zajednici koja uči, sposoban intervenirati, ali i prevenirati, spreman i sposoban evaluirati svoj rad i rad drugih te raditi na vlastitom usavršavanju.” Pedagog kao stručnjak surađuje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u školi. Prati, istražuje i analizira nastavni rad te predlaže načine i sadržaje za unapređivanje i poboljšavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog rada u školi. Težište je rada pedagoga na pedagoško-didaktičkom području školskoga i nastavnog rada (Nastavni plan i program za osnovnu školu, 2006). Sa znanjem da su današnji stručni suradnici pedagozi na čelu s ravnateljem nositelji interne razvojno- pedagoške djelatnosti škole, kao cilj razvojno pedagoške djelatnosti, a samim time i kao uloga pedagoga u odgojno-obrazovnom procesu, ističe se predviđanje, osmišljavanje, poticanje te usmjeravanje razvoja odgojno-obrazovne djelatnosti škole u skladu s potrebama i razvojnim potencijalima djece (Jurić i sur., 2001). Zadaće su stručnih suradnika (pa tako i pedagoga): rad na stvaranju optimalnih uvjeta za cjeloviti razvoj osobnosti djece i učitelja, rješavanje razvojnih problema djece, stvaranje poticajnih odgojnih sredina za uspješno učenje u školskim i izvanškolskim uvjetima, profesionalni rad i razvoj karijere stručnih djelatnika ustanove, obrazovanje roditelja za odgovorno roditeljstvo, unapređivanje kvalitete programskih, organizacijskih i materijalno-tehničkih uvjeta rada i unapređivanje školskog i odgojno-obrazovnog sustava (Jurić i sur., 2001). Budući da suvremena pedagoška djelatnost u svojoj osnovi ima ideju o zajednici koja uči, u skladu s time osmišljavaju se područja u kojima pedagog djeluje i unapređuje ih. Prema Koncepciji razvojno pedagoške djelatnosti stručnih suradnika (Jurić i sur., 2001) i Nastavnom planu i programu za osnovnu školu (2006), ta su područja sljedeća: priprema za ostvarenje programa odgojno-obrazovne ustanove, neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu, praćenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa, njegovih sudionika i ostvarenih rezultata, osposobljavanje i stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika te informacijska i dokumentacijska djelatnost. Sukladno tome, suvremeni pedagog ima jednu od važnijih uloga u odgojno-obrazovnom procesu. Unatoč napretku u pedagoškim istraživanjima, odgojno- obrazovne ustanove mogle bi izgubiti svoje prednosti ako se ne suoče s jazom između naprednih teorija i prakse odgojno-obrazovnih institucija koja zaostaje. Drugim riječima, u suvremenom odgojno- obrazovnom sustavu neizostavna je uloga pedagoga kao kritičko-refleksivnog praktičara. 16 8.1. Zadaci školskog pedagoga Na sadašnjem nivou razvijenosti školske pedagogije moguće je i potrebno preciznije odrediti njene zadatke. Zadaci školske pedagogije su: - da istražuje pedagoške probleme teorije i prakse školskog odgoja. - da rezultate svojih istraživanja stalno obogaćuje, proširuje i sistemizira, omogućavajući dalji razvoj teorije i unaprjeđivanja cjelokupne prakse školskog odgoja - da naučno kritički vrednuje metodološku utemeljenost empirijskih istraživanja, domete teorijskih priloga, racionalnost i efikasnost inovacija i ostalih pedagoških pojava i fenomena u školskoj praksi - da doprinosi daljem usavršavanju metodologije istraživanja prakse i teorije školskog odgajanja - da se koristi rezultatima graničnih i srodnih znanosti i da stavi na raspolaganje vlastita dostignuća