Professional Documents
Culture Documents
Dzon Serl Govorni Cinovi PDF
Dzon Serl Govorni Cinovi PDF
SAZVEŽĐA
106
UREDNIK
MILOŠ STAMBOLIC
GOVORNI
ČINOVI
Ogled iz filozofije jezika
NOLIT • BEOGRAD
1991
SADRŽAJ
GOVORNI ČINOVI
Predgovor .................................................................................. 39
CIP -
800.1
JOHN R. SFARLE
PREVHLA
MIRJANA D U K I Ć
PREDGOVOR
Djelo „Govorni činovi" što ga upravo imate u
rukama, sigurno je jedno od najuspješnijih djela anali-
tičke filozofske tradicije, ako pod uspjehom podrazu-
mjevamo čitanost i prihvačenost od strane ne samo
filozofa, već i mnogo šire publike. „Govorni činovi"
privukli su lingviste i komunikologe, teoretičare knji-
ževnosti i analitičare političkog diskursa, sociolingviste
i mnoge druge, učinivši Johna Searla „zvijezdom"
suvremene intelektualne scene.
John R. Searle je danas profesor na prominentnom
sveučilištu Berkelev u Kaliforniji. Čest je gost u Evropi,
gdje njegova predavanja pune auditorije.
Searle je, kako i sam spominje u predgovoru
knjizi, započeo kao učenik J. L. Austina i P. F.
Strawsona, dvojice oksfordskih filozofa (prvi je premi-
nuo početkom šezdesetih, drugi je još aktivan). Postao
je poznat objavljivanjem „Govornih činova" 1969.
Nakon uspjeha te knjige posvetio se odnosu misli i
jezika i sve više se okretao filozofiji psihologije. Danas
opet privlači pažnju žestokom kritikom kompjutorskog
modela ljudskog uma. Iz tih je područja objavio knjige
„Intentionalitv" i „Minds, B r a i n s and Programs" (ne-
davno izišla u Beogradu u prijevodu Ž. Lazovića).
10 DŽON SERL
Nenad MIŠČEVIĆ
GOVORNI ČINOVI
Dagmaru
PREDGOVOR
DŽ.R.S.
PRVI DEO
METODI I OBIM
2.2. Predikacija
2.4. Iskazi
2.5. Pravila
2.6. Značenje
Pozdravljan Čestitali
Iskaznog sadržaja Ne postoji. Neki događaji. D činovi, itd. povezani sa
S-om.
Pripremno 0 se tek susreo (ili se upoznaje, itd.) sa D je u interesu 5-a i G veruje da je D u
5-ora. 5-ovom interesu.
Tipo\i
Kkrenosli Ne postoji. G je zadovoljan zbog D.
pravi I; i
S uš unsko Važi kao G-ovo učtivo prepoznavanje Važi kao izražavanje zadovoljstva zbog t>.
5-a.
Kinncntar: „Ocstn:iii" je slično ..zahvaljivati" po tome Sto
je izraz sopstvenog uslova iskrenosti.
12# DŽON SERL
12 Alfred North VVhilchead: The Concept of Nature. Cambridge, 1920- sir 10.
GOVORNI (""1NOVI 157
PREDIKACIJA
predmet
Ne mislim da je ova slika neophodna, jer ne smatram
da je neophodno uvoditi pojam pojma, ali u svakom
slučaju, nas" dijagram je ispravan.
Teorija termina pokušava da ovoj slici nametne
simetriju prvo, vađenjem predikatskog pojma iz iskaza
(univerzalije su Mne-jczičke stvari") i, drugo, pokušajem
da pojedinačni predmet shvati tako kao da je on u
iskazu u istoj meri u kojoj je i univerzalija (i univerzalije
i pojedinačni predmeti uvedeni u iskaz) što za rezultat
ima pogrešnu sliku prikazanu prethodno na si. 2.
Ovaj problem možemo izraziti i na sledeći način:
teorija termina shvata predikaciju kao posebnu vrstu
reference. Ali, ako se već insistira na simetriji, isprav-
nije bi bilo referencu shvatiti kao posebnu vrstu predi-
kacije. Može se smatrati da princip identifikacije kaže
da je referenca u stvari identifikacija putem predikacijc.
U izričaju rečenice kao što je 1 i subjekt i predikat
prenose slušaocu neki opisni ili predikativni sadržaj.
Razlika između subjekta i predikata leži u njihovim
funkcijama. Naime, subjekt služi za identifikovanje
nekog predmeta, dok predikat - ako se radi o potpu-
nom ilokutornom činu, činu opisivanja ili karakteriza-
cije - služi da opiše ili okarakteriše predmet koji se
identifikuje. I ovo bi bio ispravan opis čitave stvari.
]96 DŽON SERL