Fibule 7./6.

st

Navicella- puni luk

Savigusna- prazni luk

Zmijolika

Tre bottony

SAVIGSUNA FIBULE/pijavičaste fibule

ITALIJA- PORIJEKLO

Sundvall smatra da su nastale ove s oblogom od jantara nesto

Razvoj- s kratkom nogom pa kasnije produzuje se noga

Kod nas nema puno savigsuna- liburnija malo, japodi malo (tamo se podudaraju sa fibulama iz Este
kulture, izravni import, popravljane- pretp da sui male veliku vrijednost)

Kako je popravljana? Na mjestu između luka I spirale, tu bi najčešće pucala

U Italiji obiljezje zenskih grobova- navicella?

NAVICELLA- čunjasta fibula, prazni luk

Ima ih u Istri- datiraju se u Istra III (sred 7.st.pr.Kr)

A DUE BOTTONI

Nekoliko primjeraka na histarakom I liburnskom prostoru (kraj 7./6.st)

U znatnijem broju ima ih na japodskom prostoru (III.stupanj kulture)

Luk sličan čunjastim fibulama

Najavljuju početa 7. Stoljeća

Slabo na srednjem I juznom jadranu

Poznate na svetolucijskom prostoru, alpskom

NIN, ZATON- grpb 53 iz nina I grob 3 iz zatona

U ninskom grobu nalaze se dvije fibule u paru, po presjeku luka vidimo da je ravan I plosnat pa se
smatra da je doslo kao import ili kontakt sa JI Alpskim prostorom

A TRE BOTTONI

Nesto mlade od due bottony

Tipicne za nosnju Picena, zenska nosnja najcesce na japodskom prostoru

Ima ih na histarskom I liburnskom

Ima puno podtipova- kako nastaju tipologije fibula? Oblik luka, zavrsetak noge, presjek botuna,
presjek noge I ukrasi

Nin grob 22- fibule due I tre,

Zaton, grob 3- due I tre I protocertosa

Bitna nam jer protocertosa predstavlja nadregionalni modni tip

PROTOCERTOSA s kuglicom na kraju nozice

Izdignuti luk, duge noge, mala ovoidna ili neprailna kuglica

3 tipa I vise

Rijetko ukrasene

Mogu bit nazvane pseudo I pracertosa

CERTOSA isto ima botun na kraju, ovo je kao oblik razvoja po Hilleru

Biba terzan misli da nisu povezane, kod nje su ovo LUČNE S DUGOM NOGOM S KUGLICOM NA KRAJU

Vecina se slaze da su razvojno povezane

Smatra se da je pojava ovih fibula obiljezila vrijeme sredine I druge polovice 7.stoljeca

Na picenskom prostoru su vodeci tip zenske nosnje u IV A I B fazama

Kod liburna- druga polovina 6.st do trajanja u 5.st, u kombi sa fibulom tipa Baška, daunijskom
keramikom,

U gotovo svim liburnskim grobovima fibule tipa pracertosa bile su u kombi sa due I tre, ali I sa tip
baška I s jantarom na luku

Dragišić- u dva groba se vidi da mogu zapoceti u 7.st

Donja granica je 5.st

Slično je I na japodskom prostoru, Prozor, gorb 6- 7.st

LJUBAČ- neobjavljeno

Mozda protocertosa

Ako gledamo proto I basku I fali im zavrsetak ncemo znat koja je koja

LUČNE FIBULE S UNATRAG POVIJENOM PTICJOM GLAVICOM NA KRAJU NOZICE ILI FIBULE TIPA
KOMPOLJE

Mogu bit 1 ili 2 djelne

Na kraju zavrsava pticjom glavom

Najveci broj u Kompolju

Kod Picena- IV A faza- 7/6.st

Tip Kompolje I Tip Podezemelj- ovaj drugi je jednodijelan s narebrenim dijelom, tipicne za Picene

U Istri slabo poznato, kao I na srednjem I juznom jadranu

ZMIJOLIKE FIBULE

Kod talijana ugl muski pokopi

Stariji tipovi- dvodijelni

Nin grob 6

Mozda dvojni, zbog grckog novcica

Ima zmijolikih fibula

Stariji tipovi su s petljom

Noviji su s rogovima, rozeta, sa sedlastim lukom, sa krilcima, sa plocicom

Isto od 7.st, mladi tipovi iz 6.st

U Picena se javljaju u muskim I zenskim grobovima

U muskima igle a u zenskima fibule

Ima ih dosta u Istri I ugl gore

Promjena u nosnji, od muskih ima fibula od sada

FIBULA S VALOVITIM LUKOM I DUGOM NOGOM KOJA ZAVRSAVA JEZICASTIM ZAKLJUCKOM

Batovic ih zove protocertosa, 6.st

Srednja I juzna italija, kod nas se smatra import

FIBULA TIPA BAŠKA

Zdenko vinski daje naziv

Od 6.st do 1.st

Najvise na prostoru na liburnije

Protolatenski tip, zapadnobalkanski lokalni

U dalmaciji- ranolateoidne fibule

Dunja glogovic- neadekvatan naziv jer sugerira da su povwzane sa latenskim fibulama a nisu

Pretezno od srebra

Novija tipologija- blecic-kavur

5 varijanti