Sućeska ubijeno je ili se vodi lih, kako civila, tako i boraca, to­ puta, struje, vode, škole, ambu­

škole, ambu­ uključivati, jer nemamo nafte. da će proći

među nestalim 787 osoba, odnos­
no 20% ukupne populacije, od
četiri hiljade žitelja, koliko je prije
četničke agresije živjelo na ovom
području i po ovome je Sučeska
nažalost ostala poznata kao mjes­
to koje je pretrpjelo največe gu­
bitke u ljudstvu, u ovoj agresiji.
Kad se ovome doda da je uglav­
nom stradalo muško stanovniš­
tvo, da ima mnogo porodica gdje
nije ostala muška osoba, da ima
sela gdje se nema vratiti niko od
muških glava, tragedija Srebreni­
ce je još teža.
Najviše stradalih je bilo u pro­
boju kroz šume, ljeta 1995. godi­
ne. Međutim, ima dosta poginu­
kom trogodišnjih vatrenih
okršaja sa četnicima. Borci Sućes-
ke su držali liniju dugu 18,5 kilo­
metara, na relaciji od Slatine do
Buča. Inače, Sučeska, udaljena 17
km. od Srebrenice, bila je najistu­
renija slobodna linija srebreničke
enklave- zaštićene zone.
Bez puta, struje, teletona, vode,
škole, ambulante nema realnog
___________________ povratka
Hadži Redžo Mehmedović, je­
dan od čelnika za povratak u
Sućesku kaže:" Narod želi da se
vrati, ali nema saniranih kuća,
lante, telefona. Za sada ima
urađenih pet kuća kao i zgrada
Mjesnog ureda, u kojoj smo klan­
jali dvije džume. Prvu džumu
nam je kao imam klanjao mr.
Ibrahim ef. Džananović, naše go­
re list, a drugu je klanjao hadžija
Huso Mehmedović. Dalje se ne
klanjaju džume, jer nemamo ima­
ma. '
U toku je akcija sanacije još 4o
kuća, iz pomoći Švedske humani­
tarne organizacije SRS-a.
U ishrani nam pomaže " Me-
rhamet " iz Srebrenice. Imamo
agregat, pa ga uključimo sahat
vremena i pogledamo dnevnik
na televiziji, duže ga ne možemo
Veliki nam je problem za vodu,
p ogotovo na ovoj suši. Inače,
bezbjedonosna situacija je ovdje
za sada dobra. Dolaze policajci iz
Srebrenice kao i policajci
međunarodnih snaga, a počesto
nas nadlijeću i SFOR-ovi helikop­
teri.
Za sada se v ratilo 45
bošnjačkih porodica, ali faktički,
pravog povratka ovdje ne može
biti dok se ne uradi spomenuta
infrastruktura. Sada će početi
školska godina, i naravno da ne
mogu doći porodice sa djecom,
jer nema škole.
Nakon svega viđenog i doživl­
jenog u Sućeski, stekao se dojam
mnogo
da se ovdje
nekadašnji
Sada to sve djelu­
je d osta sum orno.
Nema dječije graje, mahom se
kreću starije osobe i žene.
Ali, u usporedbi na slutnje,
kakve su bile jula 1995. godine,
ovdje je ipak krenulo. Čisti se,
niču krovovi kuća. P od iže se
Sučeska iz pepela. Ovi ljudi, koji
su izgubili sve, ostali su sa vje­
rom, nadom. Treba im pomoći.
Nije se obistinila želja dušmana
da se u Sućesku više nema ko
vratiti.

Bošnjaci se vraćaju i u Gluminu / Zvornik /, gdje je otkrivena do sada najveća masovna grobnica
u našoj zemlji, sa tijelima 274 ubijena muslimana

Sve blizi Dri

□ N e z ir Isić sa hanum om Hasnijom i
rođakom H alilgfh Isićem, pred svojom kućom
iz g ra d n ji

U to k u o b n o va 2 6 0 ku ća & O p lja č k a n e b o g a te
C lu m in e & Trećina stan o vn ištva se v ra tila

je proljetos htio sa suprugom Na- Hasnija. Dobivamo materijal,

fom da razgleda svoj stambeni
objekat. Jedva je uspio umaći au­
tom i izbjeći linč od srpskih izbje­
glica koji stanuju u njegovoj kući
i u drugim susjednim kućama.
On inače stanuje kao muhadžir
sa suprugom i starom majkom
od 80 godina u Vogošći, i u Glu­
minu za sada može doći da vidi
zemljišne parcele, a ne da razgle­
vadesetsedmog av- da i svoju kuću.
gusta o.g. bio sam
radimo, napredujemo."
Halil Isić:" Dobro mi je ovd­
je. I ja sam se vratio prošle go­
dine. Nisam dobio svu građu,
ali to očekujem uskoro".
Mehmeđalija Bučuk, jedan
od aktivista povratka u Glumi­
nu kaže:" Organizacija SRS-a
nam je za sada uzela 100 kuća
da radi. Ovdje se vratilo 30 %
bošnjačkog stan ovn ištva. |

D
Sličan slučaj se desio Hasi Pan­ Inače, naš narod je voljan vra­
u prilici uvjeriti se duru. On je deložiran u Tuzli i titi se u Gluminu, i njih 90% su
da je intenzivniji teškom mukom se uspio nastani­ se izjasnili za povratak. Kako
povratak Bošnjaka ti u podrumu svoje kuće u Glu- ste vidjeli m esdžid nam je
" krenuo " i u Glu­ mini, dok na spratu stanuju srps­ srušen, ali ćemo mi uskoro jeglica iz dvostruku štete, isjekli su šum­
minu, mjesto dese­ ke izbjeglice. početi sa akcijom da ga ponovo Vogošče, sko d rv eće, a oštetili njive i
tak km. od Zvorni- sagradimo." Ilijaša, pašnjake.
ka, sada najviše Ramiz Smajlović, odbornik u
poznato po tome što je tu otkrive­
Trećina stanovništva se vratilo Breze i obližnje Baljkovice." Inače, ovo izbivanje Bošnjaka
općini Zvornik, zastupnik Glu- iz Glumine tokom osam godina,
na, za sada, najveća masovna Za sada se najviše gradi u na­ mine, Snagova i Križevića, ukl­ ostavilo je nesagledive štete. Sve
grobnica u našoj zemlji u kojoj su selju Panduri. Tu smo zatekli lju­ jučen u aktivnosti povratka i ob­ je zaraslo u korov. Nekadašnji
pronađena tijela 274 ubijena mus­ de u velikim poslovima. Jedni nove kuća, koga zatičemo upravo
limana. adaptiraju kuće, drugi razvrsta­ na izgradnji svoje kuće, kaže:" Uz ostalu štetu koju su nanijeli voćnjaci sada više liče na pustoš.
vaju građevinski materijal. Povratak ljudi na svoja ognjišta Bošnjacima, Srbi su u Glumini is­ Voće rodilo, ali do mnogih staba­
Nezir Isić nam reče:" Došao se odvija svakodnevno, a shodno jekli svu šumu. Da bi lakše izv­ la, od ostruga, trnja i drugog ras-
Lakše doći do uništenih kuća, sam u septembru prošle godine. tome obnavljaju se i kuće. Sada se lačili drva, oni su otvorili nove tinja, ne možete prići. Trebaće go­
nego useliti u one, koje su Dobro mi je. Počela nam je ova obnavlja 100 kuća u Glumini, 100 puteve preko njiva, tako da sada dine i godine da se sve to sanira.
u Glumini ima na sve strane kols­ Kuće su uglavnom palili, ne iz­
________________ostale čitave švedska organizacija pomagati u u Snagovu i 60 u Marčićima. U
kih puteva. Ovim su oni nanijeli noseći iz mnogih ni namještaj.
gradnji kuća. Tu mi je u hanuma Glumini ima najviše srpskih izb­ Tako je bilo i sa kućom Abdulaha
Glumina je prije agresije četni­
ka imala 520 kuća. Bošnjaci su Smajlovića, koga smo, sa hanu­
pod pritiskom mnogo jačih čet­
ničkih snaga, morali svoje mjesto Ljepota abdesta na Drini u Zvnrniku mom i zetovima, zatekli na njenoj
sanaciji. Pošto nema struje, kod
njega smo popili kahvu, ispečenu
napustiti u ljeto 1992. godine.
Većina vojno sposobnih ljudi se Pošto je petak ujedno i pa- na vatri.
tada uključilo u odbranu zemlje zarni dan u Zvorniku, to je pri­
boreći se na slobodnoj teritoriji , lika da se u tom mjestu na džu- Bogumilski stećak ostao
najviše u 206. i 246. brigadi. Za to mi u džamijama okupi mnogo __________________ neoštećen
vrijeme četnici su orgijali Glumi- ljudi.
nom. Sve su pljačkali, a 280 kuća Šezdesetih godina, kada sam Obilazeći mnoge krajeve u ko­
su zapalili ili srušili, dok je samo kao dječak počeo dolaziti na jima su četnici orgijali, uočili smo
240 kuća ostalo pošteđeno.. džume u zvorničke džamije, da oni uglavnom nisu razvaljiva­
Čitave kuće su uglavnom one ostalo mi je najviše upečatljivo li mezarja, niti rušili nadgrobne
koje su bliže asfaltnom putu Tuz- uzimanje abdesta na Drini. Sto­ spomenike. Tako je u Glumini os­
la-Zvornik i u većini njih stanuju tine ljudi bi se se poredalo na tao čitav i uspravan i bogumilski
srpske izbjeglice. lijevoj obali Drine i uzimali bi stećak, koji ima historijski značaj,
Za sada je mnogo lakše ući u abdest. Tako je bilo i ljeti, ali i jer svjedoči da su ovdje živjeli bo­
posjed devastiranih kuća, i tu se zimi, kada se znao i led probi­ gumili, koji su kasnije mahom
uglavnom odvija aktivnost jati da bi se došlo do vode za primili islam.
obezbjeđenja uslova za povratak. abdest. Naravno da tada nije u Glumina, poznata nažalost po
Ali, tu valja raditi, prvo uklanjati džamijama bilo vode i abdes- najvećoj, do sada otkrivenoj ma­
ostatke rušenja, a onda graditi sa­ thana. To uzimanje abdesta na Ratne godine su bile uzrok da sam uzeo abdest na Drini. sovnoj grobnici u našoj zemlji,
mostalno, jer humanitarne orga­ Drini mi je ostalo tako lijepo, da se nije moglo doći ni do Tada sam poželio da to što pri­ postaje polahko poznata i po
nizacije dostavljaju samo da sam i mnogo godina kasni­ Drine. je učinim i na Drini u Zvorni­ uspješnom vraćanju Bošnjaka na
građevinski materijal. je, kada su u džamijama već bi­ Kada sam 1996. godine prvi ku. Ta mi se želja ispunila 27. svoja ognjišta. Iz dana u dan, po-
Da je teško i kada je kuća čita­ le izgrađene abdesthane, odla­ put nakon rata došao u Goraž- avgusta ove godine. drinjski Bošnjaci su sve bliži Dri­
va, uvjerio se Rašid Pandur, kada zio na Drinu da abdestim. de, prvo što sam učinio, bilo je ŠŠ. ni. ______________
Salih Šmailović