KURIJA U PIŠČETKAMA

Kurija se nalazi na južnom rubu mjesta Piščetke, na uzvisini s koje puca pogled skroz
do Svetica na jednu stranu i Kleka na drugu. Radi se o jednostavnoj prizemnici,
pravokutnog oblika, i prilično skromnih dimenzija. No prema katastarskoj karti iz
1861. godine vidimo da se radi o ovečem imanju, te da su osim glavne zgrade kurije
ovdje postojale i pomočne zgrade, pa čak i jedna mala kapelica. Iz kurije se nalazio i
poveći perivoj, kojeg danas kao i cijeli okoliš kurije prekriva neprohodna šikara.

No unatoč današnjem skromnom izgledu, fragmentarni povijesni podaci govore da

ova građevina ima prilično dugu povijest. Spominje se još 1449. godine kao posjed
Martina Frankopana koji ju je dobio prilikom diobe nasljedstva među bračom. Godine
1450. je u posjedu Martinovog vazala, izvjesnog Mihajla Ugrina. Već 1459. godine,
Martin odstupa posjed bratu Nikoli, a 1479. je u posjedu Stjepana Frankopana. Nakon
1550., posjed vjerojatno prelazi u vlasništvo Zrinskih, od kojih ga 1620. godine
otkupljuje Ivan Peranski. Od 1685. godine je u posjedu Jurja Silija, a zatim 1702.
godine dolazi u posjed Julija Petazzija, inače i tadašnjeg vlasnika Ozlja. Kao nagradu
za upravljanje imanjima zaplijenjenima nakon zrinsko-frankopanske urote, Petazzi
kuriju dobiva 1720. godine u vlasništvo. O tome što se događalo poslije, nema baš
nikakvih podataka. Danas je kurija potpuno napuštena, te iako je još uvijek pod
krovom, njena sudbina je neizvjesna.

Oko 200 m istočno od nje, ispod ceste, nalazi se lokacija koja je na topografskim
kartama označena kao “Novi dvori Piščetka”. To je također bila jednostabna
pravokutna građevina, no nešto detaljnije o njenom izgledu je nemoguće reći. Naime
cijeli prostor je zarastao u šikaru, te se tek uz dosta truda mogu uočiti obrisi zidova.
Nažalost, o ovoj građevini ne postoje dostupni povijesni zapisi, te bi uskoro mogla
utonuti u zaborav.