KURIJA U TREŠĆENU

Blizu ušća Dobre u Kupu, iznad rijeke, nalazi se blaga uzvisina po imenu Trešćeno,
od domačih ljudi još zvano i Trešćina. Do nedavno je pored ovog mjesta prolazila
cesta koja je preko starog drvenog mosta vodila u Gornje Priselce, no nakon što se
prije deset godina most urušio, malo tko ima razlog prolaziti ovuda. Ono što je jedino
danas na prvi pogled vidljivo je jedna stara napuštena govedarska farma, te mnogi ni
ne slute da ovo mjesto ima dugu povijest.

Posjed Trešćeno se spominje prvi put još 1449. godine kada ga diobom nasljedstva
među bračom dobiva Martin Frankopan zajedno s posjedima u Slapnu, Donjem
Erjavcu, Vrhovcu, Hrvatinovcu, Pišćetkama i Trešćerovcu. No sva ta imanja je morao
1559. ustupiti bratu Nikoli i njegovom sinu Bartolu, vlasnicima Ozlja, kao naknadu za
štetu koju im je počinio u Bakru. Trešćeno ostaje do 1550. u rukama Frankopana
Ozaljskih kada prelazi u vlasništvo Zrinskih. Nakon sloma zrinsko-frankopanske
urote, imanje preuzima ugraska komora, koja ga 1679. prodaje Ivanu Peranskom.
Njegova kćer Barbara, koja je u to vrijeme bila jedna od najbogatijih žena u
Hrvatskoj, imanje oporučno 1713. godine ostavlja samostanu u Sveticama, a prihod s
njega se trebao koristiti za troškove velikog oltara i oltara sv. Ivana Nepomuka. No
nakon njene smrti, 1714. godine, karlovački general Josip Rabata zauzima imanje s
namjerom da tako naplati Barbarina dugovanja, te pavlini nisu mogli neko vrijeme uči
u posjed. Kako je taj spor riješen i što se poslije događalo s posjedom, za sada ne
možemo znati, budući da ne postoje povijesni zapisi.

Skromni ostaci kurije su i danas vidljivi u šikari pored zgrade farme. Možemo tek
zaključiti da je to bila katnica, jednostavnog pravokutnog tlocrta i relativno malih
dimenzija. Od nje su danas sačuvani skromni ostaci, a tek uglovi zgrade napravljeni
od isklesanog kamenja odolijevaju zaboravu.