Professional Documents
Culture Documents
Lekcija 1 Zavisnosložene Rečenice PDF
Lekcija 1 Zavisnosložene Rečenice PDF
S obzirom na mjesto kojega se rečeničnoga dijela glavne surečenice uvrštava zavisna surečenica,
razlikuju se predikatne, subjektne, objektne, atributne i priložne rečenice.
Kad se nalazi u inverziji, odnosno ispred glavne surečenice, zavisna se surečenica od nje odjeljuje
zarezom. Umetnuta se zavisna surečenica zarezima odjeljuje od glavne surečenice.
Predikatne rečenice
On je da boljega nema.
Veznik je predikatnih rečenica da. Službu veznika u predikatnim rečenicama imaju i odnosne
zamjenice tko, što, koji.
Subjektne rečenice
Subjektne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na
mjesto subjekta glavne surečenice. Zavisna surečenica odgovara na pitanje tko - što?, a
subjekta u glavnoj surečenici nema.
Izrične subjektne rečenice su one u kojima zavisna surečenica postaje subjekt predikatu
izraženom nekim od glagola izricanja, mišljenja, osjećanja i htijenja. Vidi glagole - udžbenik,
str. 96.
Zavisnoupitne subjektne rečenice su one u kojima zavisna surečenica ima oblik pitanja. I ove
subjektne rečenice imaju predikat koji izriče glagol pitanja, govorenja, mišljenja…
Objektne rečenice
Npr: Osjetili smo miris mora. Ovo je jednostavna rečenica u kojoj je podcrtan objekt.
Osjetili smo kako miriše more. Sad je objekt izražen zavisnom surečenicom.
Odnosne objektne rečenice su one u kojima se zavisna surečenica uvrštava u glavnu pomoću
odnosnih zamjenica. (tko, što, koga).
Izrične objektne rečenice su one u kojima se zavisna surečenica uvrštava u glavnu kojoj je
predikat jedan od glagola izricanja, mišljenja, osjećanja. (vezničke riječi: da, kako, gdje)
Zavisnoupitne objektne rečenice su one u kojima zavisna surečenica ima oblik pitanja.