Professional Documents
Culture Documents
Definicija: Agrošumarstvo je sistem korišćenja zemljišta gde se na istoj površini gaji drveće
i poljoprivredne vrste.
UVOD
ISTORIJAT
- Nastalo je u tropskoj zoni
- Porast ljudske populacije i harmonizacija potreba za hranom i drvetom
- Značaj organske materije u održavanju plodnosti zemljišta
- Agrošumarski sistemi mnogo efikasnije konzerviraju zemljište nego monokulture
- U umerenoj klimatskoj zoni mnogi problemi u životnoj sredini nastali su usled
intenzivne poljoprivrede
- Intenzivirana istraživanja u održive farming sisteme
- Agrošumarstvo je u umereneoj kliatskoj zoni integrativni pristup koji treba da
omogući bolji kvalitet voda, redukuje zagađenje, poveća proizvodnju drveta,
omogući rekreaciju
- Dosadašnja shvatanja su da ukoliko se npr. gljive sakupljaju u šumi to nije
agrošumarstvo, ali ukoliko se one gaje
- Nema jasne granice kada su parcele pod drvećem na farmama šumarstvo a kada su
agrošumarstvo
- Svi zasadi na poljoprivrednom zemljištu
- EU Direktive EC 1257/1999 I EEC 2080/1992
- Multifunkcionalnost
-
- tokom istorije ljudi su upotrebljavali požare kako bi umanjili površinu šuma radi
razvoja poljoprivrede i lova
- U Severnoj Americi su najćešće korišćene vrste javor (Acer sp.) kesten (Castanea),
hrastovi (Quercus), borovi (Pinus), orah (Juglans)
- Ove vrste su upotrebljavane za hranu, građu, a neke druge vrste i za protiverozione
radove, sadnjom reznica
- Do dolaska doseljenika iz Evrope u Severnu Ameriku, nije bilo organizovanog
stočarstva
- Doseljenici iz Evrope su doneli agrošumarske tehnologije
AGROŠUMARSTVO U EVROPI
Paša u šumama
Obrazloženje
- motivi za sistem „drvo na pašnjaku“ (silvopastoralni sistem) su bili:
1. da se održi paša u područjima u kojima bi vlasnici imali samo šumu
2. da se diversifikuju prihodi na farmama kroz proizvodnju visokokvalitetnog drveta
– „multiple used trees“ (pčelarstvo)
3. da se obezbedi hlad za životinje i zaštita od vetra
4. da se produži produkcija trava i u leto u zaseni drveća, naročito u područjima sa
suvljom klimom
- prilikom sadnje drveća u neophodna je zaštita od životinja
- zaštita je u nekim slučajevima neophodna i do 20. te godine starosti stabala
- najbolja je insdividualna zaštita (tube, mreže, pletena žica, trska)
- visina zaštite zavisi od vrste životinja koje su prisutne (ovce 1,5 m, goveda 2,5 m)
- brzina rasta u debljinu i visinu je veća ukoliko stabla imaju individualnu zaštitu
- eksperimenti sa orahom čija su stabla bila zaštićena do visine od 170 cm a gde je
između redova oraha rastao kukuruz su pokazali da su sadnice oraha imale veći
visinski prirast za 25 %, tokom prve godine ali i manji prečnik za 20%
- posle 8 godina prečnici i visine stabala se izjednače (indivisulana zaštita ili bez nje)
- ukoliko nema individualne zaštite pojačano je grananje
- repelenti
- „silvopastoral network“
- ogledi sa A. pseudoplatanus sa različitim gustinama biljaka , 100, 400 i 2500 biljaka
po hektaru. Sva stabla su imala individualnu zaštitu. Utvrđeno je da je prinos trave
bio najveći u zasadu od 100 stabala po hektaru kao i da nije bilo razlika u pogledu
uzgoja stabala u šumskoj ili agrošumarskoj varijanti
- ogledi sa P. avium i Juglans regia su pokazali da stabla koja su rasla u
agrošumarskom sistemu imaju mnogo veće visine
- plodovi i lišće
- hrastovi, bukva, jasen, kesten
- neravnomeran urod po godinama
- gledičija, halomorfna zemljišta, ogledi sa ishranom goveda
- po hektaru produkcija mahuna je oko 2 t (200 biljaka po ha, u 10. godini)
- gledičija ne fiksira azot ali ima visoku produkciju proteina
- sadržaj varljivih proteina ide i do 70% (nešt manje od soje), ali samo kod formi koje
imaju meko seme!!!
- u Mediteranu se koristi i lišće
Zaključci
POLJEZAŠTITNI POJASEVI
- STANIŠTE ZA ŽIVOTINJE
- Poljezaštitni pojasevi su idelano stanište za mnogobrojne vrste ptica, glodara,
insekata...jer obezbeđuju hranu. Ukoliko u pojasevima sade niske, žbunaste vrste
zbog obezbeđenja plodova za ptice, u tom slučaju je zaštitna zona mala. Ovo se
rešava kombinovanjem više vrsta različitih dimenzija.
Program
Remedijacije, rekultivacije
Poljezaštitni pojasevi
Ekološke mreže
Alejni zasadi
Zasadi za pčelarstvo, vrste drveća i žbunja
Lovne remize
Zasadi za proizvodnju biomase za energiju
Uredjenje predela