Što je tuberkuloza ?

Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bacilom

tuberkuloze , Mycobacterium tuberculosis, koji prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i
u bilo kojem organu (koži, mozgu, kostima, zglobovima, limfnim čvorovima, probavnom,
genitalnom, mokraćnom sustavu i dr.).
Tko je uzročnik tuberkuloze ?
Tuberkulozu uzrokuju bakterije iz roda Mycobacterium tuberculosis. Najčešći uzročnik
tuberkuloze u svijetu je M. tuberculosis. M. africanum uzrokuje tuberkulozu u zemljama zapadne
Afrike. M. bovis (primarno porijeklom od goveda) uzrokuje tuberkulozu koja se putem mlijeka
može prinijeti na čovjeka. Kontrolom  tuberkuloze kod stoke i pasterizacijom mlijeka ovaj tip
tuberkuloze danas je izrazito rijedak. Postoje i netuberkulozne mikobakterije koje su uglavnom
bezopasne i rijetko izazivaju bolest.
Kako se prenosi tuberkuloza ?
 Tuberkuloza je kapljična infekcija koja se širi od oboljele osobe na zdravu zrakom. Bakterije se
nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol prilikom kašljanja, kihanja ili govora
zaražene osobe. Te kapljice mogu udahnuti osobe koje se nalaze u blizini i inficirati se.
Udisanjem bakterije dospiju do pluća gdje se razmnožavaju, a iz pluća mogu dospjeti u bilo koji
organ u tijelu.
Plućna tuberkuloza i tuberkuloza grkljana je zarazna i može se širiti na druge ljude. Za širenje
zaraze su pogodne osobe koje su duže (svakodnevno) i u bliskom kontaktu sa TBC aktivnim
bolesnikom (prvenstveno članovi obitelji, prijatelji, radne kolege, osobe u prenapučenom
smještaju i sl.).

Ostali oblici tuberkuloze (izvanplućni) obično nisu zarazni za okolinu, iako mokraća i ostale
izlučevine teoretski mogu biti izvor zaraze, ali zbog toga  što sadrže relativno mali broj bakterija
rijetko mogu izazvati bolest.

Hoće li svaki kontakt sa bakterijom izazvati bolest ?

Neće. Nakon kontakta sa zaraženim bolesnikom uzročnik bolesti će dospjeti do pluća i
zahvaljujući obrambenim stanicama (makrofagi i limfociti) i imunološkom odgovoru organizma
ubiti bakterije i pretvoriti inficirane makrofage u sitne i tvrde tuberkule u plućnom tkivu. Ipak jedan
dio bakterija u tuberkulima ostaje živjeti, ali mogućnost razmnožavanja i širenja je ograničena.
Nakon takve primarne infekcije većina osoba se  primarno izliječi, a infekcija prelazi u latentnu.
Osoba sa latentno tuberkulozom nije zarazna za druge ljude, a pozitivan tuberkulinski test je
jedini dokaz te infekcije.

Latentna infekcija može ostati doživotno i nikada se ne razviti u bolest, ali u određenim
okolnostima (slabljenje imunološkog sustava, HIV infekcije, pothranjenosti, određene dobi i dr.)
može doći do aktivacije latentnog žarišta (reaktivacije), odnosno izbijanja bacila iz tuberkula i
izazivanja aktivne bolesti.

Kod malog broja primarno inficiranih neće doći do latentne infekcije već odmah dolazi do
nastajanja aktivne bolesti (osobito su ugrožene osobe sa oslabljenim imunološkim sustavom i
mala djeca).

Tko ima povećan rizik obolijevanja od  tuberkuloze ?

 djeca mlađa od 3 mjeseca
 osobe starije životne dobi
 HIV pozitivne osobe
 ovisnici o dogama i alkoholu
 pušači
 osobe pod dugotrajnom imunosupresivnom terapijom
Koji su simptomi tuberkuloze ?
Simptomi kod aktivne plućne tuberkuloze su dugotrajni i traju više od  tri tjedna:
 kašalj
 bolovi u prsištu
 krvavi iskašljaji
Ostali znakovi bolesti:

 opća slabost
 gubitak tjelesne težine
 umor
 tresavica
 vrućica
 noćno znojenje
Osobe sa latentnom infekcijom tuberkuloze nemaju simptoma. Kod izvanplućne tuberkuloze
simptomi bolesti ovise o sijelu bolesti.

Kako se tuberkuloza dijagnosticira ?

 Za dijagnozu tuberkuloze potrebno je:
 temeljito uzeti anamnezu (važna epidemiološka anamneza i kontakt sa aktivnim TBC
bolesnikom)
 napraviti klinički pregled bolesnika
Dijagnostičke pretrage:

 pravi dokaz aktivne tuberkuloze (zlatni standard)  je izolacija Mycobacterium tuberculosis
iz bolesničkog materijala (iskašljaja, aspirata bronha, urina, krvi i dr.) mikroskopski i kultivacijom
 RTG pluća i prsnog koša
 tuberkulinsko testiranje  (PPD) test se koristi za dijagnozu latentne tuberkuloze.
Nedostatak testa je što može biti lažno negativan kod imunodeficijentnih osoba (HIV pozitivni,
bolesnici na imumosupresivnim lijekovima), osoba koje su nedavno imale tuberkuloznu infekciju,
djece mlađe od 6 mjeseci itd. Lažno pozitivan PPD test može biti i kod osoba koje su primile
BCG cjepivo
 Quantiferon test (IGRA- Interferon Gamma Release Assay- krvni test) test za latentne
infekcije tuberkuloze koji nije ovisan o BCG cijepljenju
 molekularne dijagnostika (PCR) za genotipizaciju, identifikaciju i diferencijaciju
mikobakterija
Kako se tuberkuloza liječi ?
 Liječenje tuberkuloze provodi se u trajanju od najmanje 6 mjeseci prema DOTS programu
(podrazumijeva standardiziranu, kratkotrajnu,kombiniranu i nadziranu terapiju). Liječenje
započinje na bolničkom izolacijskom odjelu i traje sve dok se  u iskašljaju izlučuju bacili
tuberkuloze, a nakon  otpusta iz bolnice  potrebno je redovito uzimanje lijekova i redoviti termini
pregleda.
U prva dva mjeseca liječenja koriste se kombinacije 4 antituberkulotika pod neposrednim
nadzorom, a ostala četiri mjeseca do kraja terapije 2 osnovna antituberkulotika.

Neadekvatno i nedovoljno dugo liječenje tuberkuloze može uzrokovati sojeve tuberkuloze

rezistentne (otporne) na terapiju (MDR TB  i XDR TB)  čije je liječenje dugotrajnije i zahtijeva
veća financijska sredstva.

Što trebaju poduzeti oni u bliskom kontaktu sa oboljelim od tuberkuloze ?

 Zbog mogućeg širenja infekcije sa bolesne osobe potrebno je bliske kontakte  obraditi ( PPD
testirati, Quantiferon test , prema potrebi RTG pluća)  kako bi se na vrijeme započelo sa
liječenjem eventualno oboljelih.

Je li cijepljenje učinkovito protiv tuberkuloze ?

Cijepljenje protiv tuberkuloze kao preventivna mjera (obavlja se u rodilištu) ili najkasnije do
navršene godine života, štiti djecu od ozbiljnih oblika tuberkuloze (meningitisa i milijarne
tuberkuloze), dok je zaštita od plućnog oblika bolesti oko 50 %.

Nažalost, cjepivo ne štiti od obolijevanja u odrasloj dobi, niti trenutno postoji bolje cjepivo od
BCG-a.

Mjere za smanjenje oboljelih od tuberkuloze

 rano otkrivanje i liječenje oboljelih
 aktivnije traženje i obrada kontakata oboljelih osoba
 bolji dijagnostički testovi
 pronalazak boljeg cjepiva
 bolji lijekovi kojima bi liječenje trajalo kraće
 aktivnosti protiv siromaštva i loših životnih uvjeta
 zdravstveni odgoj i prosvjećivanje

https://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/prevencija-zaraznih-bolesti/912