uh: Hysaeapint peaKcropy = BiesGo n> ,Teovoenepreroxnx noctpoieibe IIH NUKLEARNI REAKTORI ——— Y Nuklearni reaktor je sistem projektovan da omoguei kontrolisanu samoodréavajuéu nukleamu reakeiju fisije CA Paametar koji o Defisan je kao omjer srednjeg broja neutrona u dvije susjedne generacije neutrona (prije i poslije fisije) uje tok odvijanja procesa naziva sc multiplikacijski faktor k. Y Da bi se nuklearna reakoija mogla nadzirati vrijednost k ne smije biti puno veéa od 1 ¥ Reaktor Koji ima k=l zovemo kritignim reaktorom i on odr2ava konstantan broj neutrona i snagu proizvedenu fisfjom Y Ako je k<1_ broj neutrona i snaga reaktora ée se s vremenom smanjivati i reaktor zovemo podkritifnim a ako je k>1 ie bbroj neutrona u reaktora i snaga reaktora Ge se poveéavati i F = 5] reaitior zovemo nadkritignim ¥ Kako je ku praksi vrlo blizu 1 uvedena kao p~(k-I)/k i predstavljazelativno odstupanje reaktora od Jvititnog Stanja Control Radiation rods shield SI.1. Izgled reaktora lukleamo gorivo je organizirano u gorivne elemente Y Moderator je materijal koji ima sposobnost usporavanja neutrona ¥ Rashladno sredstvo odvodi toplotu iz reaktora ¥ Posebni kontrolni elementi napravijeni od materijala koji apsorbiraju neutrone sluse za nadzor broja neutrona raspolozivih za fisiju Nuklearno gorivo, moderator, rashladno sredstvo i kontrolni element dine jezgru reaktora Oren je okrugena Stitom od zragenja Je velitina koja se naziva reaktivnost i defisana je2B. BeGrh: Hysacopwn peaxtep = Biex6e us .Tepvoeneprercsnx nocmpoiens II =} = Cildus neutrona u reaktoruy Y Ciklus neutrona potinje fisijom a zavrSava proizvodnjom iduée generacije neutrona nakon ¥ Omer broja neutrona u dvije susjedne generacije je faktor multiplikacije ¥ Neutron u reaktoru moze biti apsorbovan, izazvati fisju ili PobjeGi van granica reaktora Neutron nastaje kao brzi neutron (energija oko I MeV) i treba ga usporiti jer se time Povetava vjerovatoéa fisije © NajveGi broj fisiia u termizkim reaktorima izazivaju termite (spori neutroni energije od 0,0253 eV do 0,625 eV a Proces snizavanja energije dogada se tokom elastitnih sudara neutrona i materijala koji se zoye moderator , ove. moderator ¥ Neatroni su unutarreaktora podvrgnuti procesu diftzije struje od ijesta veée gustoge Je. oF mjesta vete gusto¢ Prema mjestu nize gustoce) ¥ Za krititnost reaktora bitne su dvije vrste neutrona: Promptai neutroni nastaju direktno pri fisiji omptni neutroni nastaju direkno pri fisiji ¥ Zakasnjeli neutroni su rezultat raspada fsijskih produkata Ont SY rezuiltat raspada fisijskih produkata_ y Oil zakasnjelih neutrona u ukupnom broju neutrona je od 0,22% do 0,65% —eea Najve¢i broj zakaSnjeih neutrona se pojavi unutar 70 snakon procesa fisije ee DE s nakon procesa fisije Y Zakasnjeli neutroni su bitni za kontrolu reaktora er neon! su bitni za Kontrolu reaktora_ Moderator Y_Koristi seu reaktorima stermitkim neutronima (energie ispod 0.625 eV) da se Poveta vjerojatnostfisije %Usporiti neutroneelastitnim sudarima uz minimalnu apsorpeia Y Obiua vods (H20) -Iskovodn reaktori (LWR- Light Water Rector): reaktor $ vodom pod pritiskom PWR (Pressurized Water Reactor) i reaktor s vodom koja kejuta BWR (Bolling Water Reactor, dobro usporava neutrone ali ih i apsorbuje, ‘radi obogaceno porivo, kompakina jezgra TeBlea voda (D20) —tetkovednireaktori (HWR Heavy Water Reactor), manje fikasno usporavanje i mala apsorpeija neutrona, zastupljenost u prirodi: na 670061 NstODM = BienGe ws Temwocneprercxtn nocrpajeita JI toma obiénog vodika dode jedan ator deuterija, reaktor vecih dimenzija, mote koristti prirodni U ¥ £340 (©) ~ grafitom moderirani reaktori, manje efikasno usporavanje i mala apsorpeija neuirona, reaktor velikih dimenzija, mote koristti prirodni U Y berilij (Be) ~ specijalne izvedbe reaktora ¥ bez moderatora —razne izvedbe bain reaktora QOstatna toplota, © Fisijom nastaju nove jergre — neposredno nakon sie nazivamo ih fisiski fragmenti, a Je fisijski produkt. ¥ Posiojistotinjak nabina na koi se tetka jezgre mote cifepati ¥ Novonastale jezgre su beta i gama radioaktivne jer imaju viSak neutrona obzirom na broj mosaic Jezgre su beta i gama radioaktivne Sak neutrona obzirom na br Protona, Lic Bablizno 180 MeV energie se oslobodi neposredno pri fis, a oko 20 MeV je osljedica adioaktivnog raspada fisijskih produkaia, Brzina oslobadanja te zakaSnjele energije 2avisi od konstanti radioaktivnog raspada fisijskih produkata, {32 Batlaktivnostfisijskih produkata i pripadajuca toplota (ostatna toplota) osnovni su siguronosni problem kod reaktora, ¥ Zaustavijanjem lanéane reakcije ovaj izvor ne prestaje postojai, Y Neposredno nakon obustave reaktora ostaina ‘toplota iznosi priblizno 6 % nominalne snage na Kojo) Je reactor radio, pa je toplotu potrebno edvoditi iz obustavljenog reaktore Y Zbog velikog broja fisiiskih produkata iznos ostatne toplote nakon obustave reaktora uzima Seu obzir aproksimativnim relacijama (vrijeme u danima): P=2,-0,0061-[ (7-1, )°* 2 J Pr snaga reaktora prije obustave rada, - vrijeme rada na snazi L,, T,-vrijeme rada i obustave/dana/ Tipovi reaktora ¥_PWR - Pressurized Water Reactor ~ rektor sa vodom itiskom kod koga je moderator i Tashladno sredstvo obiéna voda pod pritiskorn. Kao gorivo Korist oksid obogaéenog urana, ash 2 Kovstoksid oboga¢enog urana, * BUR - Bolling Water Reactor ~ kod ovog reaktora voda kjute, 2 koristi se ob rethodnog. Isto je isa gorivom. “AHWR ~ Heany Water Reactor ~ teSkovodgi tepktor. Keo gorivo keris oksia Prirodnog ili obogaéenog urana. Moderator i sredstvo za hladenje je teka voda s pritisham vitin, od pritisks “rater | sredstvo 2a hladenje j LS pritiskom pri zasigenja (nama kijutenja). ‘LHIGR - High Temparatre Gas Reactor ~ visokotemperaturn realtor. Posljednji Korak w razvoju ~Prafitom moderiranih reaktora, Hladenje hel iumom, a gorivo oksid obogaéenog urane. “AEBR - Fast Breeder Reactor ~brzi oplodni reaktor. Nema moderator, hladen tebnim metalom. Kao Sorivo Korist oksid urana viteg obogacenja ili oksid plutonija, a kao oplodni ‘materijal prirodni uran,Biotic ns Tepyoeneprercxinx nocrpojewa ti TL. PWR reaktor Z ey [> 4 rashladna kouga, 2 / Toplotna snaga koja se predaje u parogeneratoru vodi u sekundamom krugu nukleame elektrane Gednaka je snazi jezgre uveSanoj za koli¢inu energije koju pumpe primamog kruga predaju vodi) Py, =2815+4-4=2831 ww, y/ ‘Termitki stepen korisnog djejstva nukleare elektrane (u kondenz, se odvodi 1889 MW toplote): =33,30 % / Snaga na stezaljkama sinhronog generatora: Py = 2831-0,333-0,95 =895,6 Mw /Ba ILBWR reaktor cropH— Biense mn u Containment Structure NSS awn sreau sLoW rotvanwe sresuonvens STEAM SEPARATORS: ci A I “MAIN FEEO FLOW PRN Rinne DRIVING FLOW — — ¢ cone sevnune necincutavion : vy obey tcleusp GrUe, Ukratko o BWR reaktorima —kj,vdels 84 Jot eee meee Drugi tip reaktora po brojnosti, Jediniéne snage od 300 do 1600 MWe Voda isparava u reaktoru./ Direktni ciklus, moguéa kontaminacija turbine. ‘MieSavina vode i pare u posudi, niza gustoca snage u odnosu na PWR Velika posuda, sve su komponente unutra Regulaciske Spke ulaze u jezgru sdonje strane Le KROESjh: Hyacne ropn = Biexte leprencwnx nocrmojene M10 « Y Recirkulacijske petlje omoguéuju regulaciju snage i odgovarajuée hladenje gorivay X~ ¥ _Ivedbe kontejnmenta ~ manji nego PWR kontejament, aktivna kondenzacija pare u bazenima ¥ _Nije pogodan za nukleamu propulziju 2bog postojanja nivoa vode u jezgri, pa je rzvijen iskljutivo za proizvodnju elektritne Y Ostala svojstva sligna kao PWR TEs ‘Assan Sy Lees Pe Pressure ia Trane Mas vba annsrEaM ow ores SEAM Dear TURBINE NET Sree arn oan FEEDUATERRLOW manee Tact wean 787 sa2nie acy mast AALZER| is2sxs0te mast Toplotni bilans BWR reaktora koji je posluzio kao podloga za podatke u ovom zadatku ee a C Zadniak br3._) BWR reaktor u stacionamom stanju na punoj snazi proizvodi Misere vlage 0,1% pri pritisku p= Fag =926,TOg 760-10* kg/h pare s udjelom .20_MPa. Entalpija napojne vode temperature 216 C jeBubiih: Hy rearcropt— BiexGo us .Tepwoeweprercimy nocrpojewa il =} = Jaratunati:termithu snagu jezgre i posrebma masu UO, goriva obogaden e = 4%, ako se zra da Je srednji tok termitkih neutrona u reaktoru © =3,80-10" n/ (em :s);, @ mikroskopski udarni Dresjek za fisiu oy = 580-10 em?. Pr fisiji se oslobodi 200 MeV energije. Zanemarite gubitke Za tisiju oy = 380-10" cm edi 200 MeV enerai toplote iz reaktora i porast energije fluida zbog rada pumpanja recirkulactonih pumpi, Riedenje: Maseni sadréaj suve pare u proizvedenoj viaznoj pari: x= 1—0,001= 0,999 Entalpija proizvedene viaine pare : Tyo = (1-2) hay +2°h, =0,001-1278+0,999:2770 = 2768,50 kiikg ‘Snaga jezgre Pree = Myre “( Byae — Prete = 760-10" /3600-( 2768,5~926,7)=3888,26 MW Ova snaga je rezultat_N- @ fisija u svakoj sekun 1 je broj jezgara U-235 u reaktoru. Praae = 200-1,60-10"? «Nic, we Hea = 200-1,60-10- .N. 3,80-10" -580-10* =3888,26-10° W \ Y J Potreban broj jezgara U-235 je: N'=5,51-107 i ee 4 Ny Broj jezgara U-235 u masi UO, je: N=e-..m, A Asse AH coe ‘Ragunajuéi sa pribliznim atomskim masama, atomska masa urana je: are lee Aune uw Za e=0,04 je Ay = 237,88. Atomska masa UO,: Au, = Ay + Ae, =237,88432 = 269,88 Ww Za cbogaéenja do 10 % wobiéajeno je da se ratuna s priblignim atomskim masama 4, =238 i A, = 270. Relativna gretka u masenim udjelima urana u UO, je tom prilikom mala (238/270~237,88/269,88)/(237,88/269,88) = 0,006 %. “10” N=0,04.238 Mo, emezee 5110" => My, = 60982,5 or 270 235 piston Odgovarajuéa masa urana je: My = Moo, i= 0982.5 BE - 53055 kg, meer eeeHy Jezgra nukleamog reaktora sastavljena je od 193 gorivna elementa, svaki s 517,4 kg UO, goriva. jy, Prosiaing ezinsko obogaéenje je 2,78% U-235, Srednji neutronski tk w Jeng! reaktora je 2327 (2047 n/( m* -s))na punoj snazi. Reaktor je radio 6 mjeseci na 95 % pune snage. jexGe ws Tepwoen oc nocrpojenta 1M 40 Tzratunati koliki je porast temperature hladioca u jezgri reaktora treéi dan nakon obustave, ako je maseni protok sistema za odvodenje ostatne toplote (RHR) 163 ky/s. Udarni presjek za fisiu u U.235 je oy = 582-10 m?, energija oslobodena pri fisiji je 200 MeV, a specifitni toplotni kapacitet bladioca c, = 4,2 ki/keK. Rjekenje: Ukupna masa UO, (FA=gorivi element) m=193FA-517,4kg / FA =99858,2kg Toplotna snaga reaktora: /- P= 200:1,6-10°? | Nass ing ® / Broj jezgara U-235 je (270 je masa U/O,) { a 270 je masa U¢ i Nags = €+m+238/270+N,/23 | 0,0278-99858,2-238/270.6,022-10" /235=6,27-10"_, \ P=200-1,6-10"" -6,27-10" -582-10 -2,327-10" =2717 MW = ue P, = P-0,95=2581MW P(t)/P =6,1-10" ‘[ (183-180)? -183°? ] 0,00274 4/ P(t)=0,00274-2581=7,07MW bee Porast temperature rashladnog sredstva odredimo iz: P(t AT =7,07-10° /(4,2-10° -163 )=10,33 KB.fisGub: Hyxaeapie peactopy — BiexSe us .Teowoeneprercions nocrpojena Ut = 13. = Brzi oplodni reaktori Y Ne trebaju moderator V/ ¥ Proizvode Pu-239 iz U-238 ili U-233 iz ‘Th-232 wc Uhvatom neutrona hastaje novi fisibilni materijal Y Moguéa je veéa proizvodnja nego potrosnja goriva Y Potrebna prerada goriva, ¥ Zbog manjih udamih presjeka, potreba za vecim obogaéenjem goriva (15 do 20%) ¥ Velika gustoéa snage Seer eee eee ¥ Hladenje tekuéim metalom ili plinom ¥ Usslutaju Na hladenja obitno 3 rashladna kruga Bavenski brzi reaktor (Phenix) , 250MWe \\// 1. Gorivo (fisioni material) 2. Gorivo (material Koji ueestvuje u procesu oplodnje) 3. Kontroine Sipke A. Primama Na pumpa 5. Primami Na za hladenje 6. Reaktorska 7. Zadtina 8. Reaktorski poklopae 9. Poklopac 10. Na/Na 11. Sekundarni’ Na 12. Sekundarna Na pumpa 13. Generator pare 14, SyjeZa para 15. Zagrijag’ dobavne vode 16. Pumpa za dobavu vode 17, Kondenzator 18. Rashladna voda 19. Pumpa reshladne vode 20. Turbine VP 21. Turbine NP 22. Generator 23, Reaktorska zgradaJzvedbe buducih brzih reaktora ¥ Hiaden gasom, 850 C, visok pritisak \~X-~sis s, Y Bladen olovom, 550/800 C, nizak pritisak weBab nGe us .Tepnloeneprercnnx Zadaci za ponavijanje,\_/ |. Koliko se energije ostobodi pri uhvatu slobodnog neutrona protonom (formiranje deuterona)? Masa deuterona je 2,013553 u, ‘rez: E-2,23 MeV/. 2. leraéunati energiju oslobodenu pri fisii 1 kg urana masenog broja 235, ako je energija po fisijijedne jezgre 208 MeV. broz: B= 5,32-10 MeV =8,54-10" J/ 3. Tzratunati energiju veze po nukleonu za atome: a)iHe, b)SNi, 0)'FAg, du, eyBU ako su mase ti jezgara: mHe=4,002603 u, mNi=59,930787 u, mAg=108,904756 u, mAu=196,966541 u, mU=238,05077 u, ‘te2. a) 6,82 MeV; b) 854 MeV; c) 8,32 MeV; 4) 7,71 MeV; e) 7,37 MeV./ 4. U danoj nuklearnoj reakeiji nastale a-testice imaju jednake energije, a njihovi vektori Koligina gibanja zatvaraju ugeo od 150°. Izratunati kinctitke energije Pretpostavkom da je jezgra litjuma bila u stanju mirovanja prije reakcije. Mase jezgara su: mLi=7,016004 u, mH=1,007277 u, mHe=4,002603 u. 3Li+ |H > }He+ tHe ‘/rez. Ekp=19,16 Mev, Eko=18 MeV/ 5. Deuteron ubrzan u akceleratoru do kinetieke energije 1 MeV pogodi jezerulitjuma w stanju mirovanja. U reakeiji nastaju dvije a-testice koje se odbiju pod uglom od 180°, Izratunati njihove kineti¢ke energije, Mase jezgara: mLi=6,015125 u, mH=2,013553 u, mHle=4,002608 u, SLi+j}H > {He+ 4He PRe2: Ey, =13,82MeV, Ey; =9,05 MeV/ 6. U wenutku t0, odredena kolitina polonija izolira se u hermetiski zatvoreno} posudi, Polonij éemitira a Eostice i prelazi u stabilno olovo. Nakon koliko vremena ée u posudi biti jednake mase Polonija i olova ako je vrijeme poluraspada polonija 138,4 dana? ‘uPo— "EPb+ He MRez:t =140,3dana/