Professional Documents
Culture Documents
Izdanci (Živa Hrana)
Izdanci (Živa Hrana)
Tko se stidi jesti, taj se stidi živjeti- kaže francuska poslovica, naroda poznatog po
dobroj kuhinji. A da bi se dobro jelo, i o tome treba razmisliti kao i o svemu
drugome što je u životu važno. Dobro jesti znači, uz čuvanje tradicije, bi tiotvoren
novostima i kulinarskim i znanstvenim ... a najbolje su novosti često stara tradicija
drugih naroda. Konzervativizam prehrambenih navika siguran je zna
knazadnjačkih stavova i na drugim područjima, pa kako je naša prehrambena
tradicija oduvijek bila da od susjeda ili s dalekih putovanja, pa čak i od zavojevača,
prihvaćamo ono što nam se činilo najboljim, tu otvorenost naših predaka moramo
njegovati i ovo naše vrijeme. Ali bez slijepog povođenja za modom! Umjesto da
pokleknemo pred međunarodnim pohodom američke fast food kuhinje s krvavim
biftecima, mljevenim odrescima i pilićima u industrijski proizvedenim umacima,
poslušajmo radije što govore pripadnici pokreta koji su sve glasniji iako ih ne
podupiru prebogati međunarodni proizvođači industrijske hrane. Pogađate, mislim
na zelene, koji se bore za čistiji i nezagađeniji ljudski okoliš, a time i za zdravije
namirnice. Ujedno nude i nove prehrambene navike . ..Prehrambene navike toliko
su važan dio kulture svakodnevnog življenja da su i religije i ideologije od
pamtivijeka i propisima o prehrani nastojale upravljati ljudima. Tek prodorom
znanosti naučili smo o hrani razmišljati u kategori jama štetnosti za zdravlje, a ne o
mogućim posljedicama za dušu ako je ukaljamo zabranjenom namirnicom.
Sklonost krajnostima vodi do ludovanja za vitaminima ili do brojenja kalorija, a
sredina nas nuka da razumno biramo namirnice ili da i sami pokušamo proizvesti
nešto zdravo. Čak i bez vrta, bez zemlje!Novo? I nije, jer smo posljednjih
desetljeća naučili da novo ne mora uvijek biti dobro, a ni staro loše, te da ne valja-
da spomenem i našu poslovicu - s prljavom vodom iz korita izbaciti i dijete, nego u
starim prehrambenim navikama naći ono što daje odgovor i na pitanja moderne
prehrane. Takve odgovore ponudila je i dalekoistočna kuhinja, dosad najpoznatija,
po istančanim jelima. Ali tisućugodišnja tradicija prehrane mnogoljudnih zemalja
čuva blaga, medu kojima su i izdanci (klice). Ta kod kuće uzgojena, nezagađena i
živa hrana osvaja svijet. Kao što to biva u kriznim razdobljima, s istočnjačkom
kuhinjom u mnoge su se zemlje prokrijumčarili i neki nazovi filozofski, a zapravo
religiozni pogledi, pa je i prehrana izdancima došla na neopravdano sumnjiv glas.
Ali taj - ni prvi ni posljednji - pokušaj da se kroz prehrambene navike nameću i
pogledi na svijet, upravo je smiješan svakom razumnom čovjeku, kojeg će
nekoliko argumenata i prvo iskustvo uvjeriti da izdanke valja prihvatiti otvorena
duha i unijeti ih u svoju kuhinju. Ova vam knjiga nudi praktične upute o uzgoju
izdanaka kod kuće, izbor recepata i temeljne spoznaje o svim prednostima tih
namirnica. Ona je prije svega poticaj slobodnom smišljanju našeg zdravijeg i
ukusnijeg jelovnika.
Višnja Ogrizović
Izdanci su izuzetno važna živežna namirnica koja postaje i sve značajnija. Oni su
izvor potrebnih minerala i vitamina tem ogu poslužiti u borbi protiv različitih
poremećaja, a da pritom ne izazovu nikakve zdravstvene nusposljedice. Nema
živežne namirnice koja je toliko bogata uravnoteženim i vrijednim hranjivim
sastojcima a da istovremeno sadrži vrlo malen postotak kalorija kao izdanci.
Ljekovita svojstva izdanaka različitih sjemenki poznaval su stari Kinezi već prije
5000 godina. Izdancima su se koristili u liječenju različitih bolesti, između ostalih i
kožnih oboljenja, probavnih smetnji, mišićnih oboljenja, itd. Hranjiva i ljekovita
svojstva izdanaka nisu poznata samo u Kini već i u drugim krajevima svijeta. U
Africi se od davnina koristi proklijalo proso kao osnova za afričko pivo, baš kao
što se kod nas izdanci ječma koriste kao nadomjestak kavi. Hunze, narod koji živi
na sjeveru Indije, a poznat je po dobrom zdravlju i dugovječnosti, najviše jedu jela
od proklijalog žita. I jedna velika evropska nacija koristila se prednostima
proklijalog sjemena. Poznato je iz novije povijesti da su engleski moreplovci na
dugim i zamornim putovanjima uzimali različite izdanke u preventivne svrhe
protiv skorbuta. U veterinarstvu se također koriste izdanci da bi životinje bile
izdržljivije i da ne bi oboljevale. Zna se da arapski romski konjanici hrane svoje
rasne konje proklijalim žitom, da se i neplodnost kod životinja rješava pojačanom
ishranom od proklijalih žitarica, naročito zobi.
Kada miruju, sjemenke su tvrda i suha zrna škroba u središtu kojeg su sićušne
klice, lako im je metabolizam toliko spor da je gotovo nemjerljiv, one su ipak žive.
I disanje im je gotovo zanemarivo. Sjeme može ostati godinama u takvom stanju a
da i dalje bude sposobno za život. Nekim se testovima s grahoricama utvrdilo da
one mogu proklijati i 200 godina kasnije ako su bile dobro pohranjene. Na pitanje
što ih je održalo u životu toliko dugo, jednako je teško odgovoriti kao i na pitanje
zašto nisu proklijale kroz sve te godine i stoljeća. Mirovanje je jednaka zagonetka
suvremenim biokemičarima kao što je i sam život. Je li to razdoblje nepokretnosti i
mira koje mora proteći prije nego što će odlučujući trenutak prekinuti san? Ili
postoji nekai stinska prepreka rastu koju treba ukloniti da bi životni procesi mogli
početi? Ostavimo li dinamiku postrani, tada je, sa stanovišta evolucije, lako
objasniti latentnost sjemena. Latentnost je tada način na koji se sjeme osigurava u
očekivanju uvjeta koji će biti dobri za rast mlade biljke. To se čekanje može
protegnuti na nekoliko sezona, sve dok vrijeme nije povoljno, ili, kao u slučaju
pustinjskih biljki, na mnogo godina, sve dok ne padne dovoljno kiše da izdanku
osigura njegov rast. Mnoge vrste, kao npr. rane lukovice, trebaju razdoblje hladnog
vremena da bi ponovo počele rasti, a u nekim slučajevima treba im i mraz da bi
probio sjemenkin tvrdi oklop.13
Tako će npr. sjemenke jabuke rijetko proklijati u jabuci, u-stvari gotovo nikad. Ali
kad jabuka istruli ili je pojede neka životinja a potom izbaci sjemenke, one su
spremne za klijanje.
Nužni encimi
Većina nama poznatih sjemenki su vrtne ili ratarske kulture koje će lako proklijati.
Ali većina sjemenki iz divljine koristit će se nekim elegantnim i kompleksnim
mehanizmom da bi osigurale početak života kao biljke u najboljim mogući
muvjetima. Sjemenke koje puštamo da klijaju za jelo i hranu, potječu uglavnom iz
dviju izuzetno kultiviranih obitelji: Legumino- seae (mahunarke) i Gramineae
(trave). Predstavnici prve su npr. grahorice, a druge žitarice. Obje se uzgajaju već
tisućama godina. Mahunarke ili mahunjače imaju prilično tvrdu opnu, ali
vodopropusnu. Stoga, da bi proklijale u kući, ne treba poduzimati nikakve trikove;
ne treba ih bockati iglama ni zarezivati nožem, ne treba ih zamrzavati pa ugrijavati
ni im ubrzavati proces starenja. Početak je lak i jednostavan: sjemenku treba
namočiti, da bi mogla upiti vodu u svoje tkivo. To traje između četiri i 12 sati. Za
to vrijeme sjemenka nabubri i dva,do tri puta je veća nego što je bila početna
veličina. Namakanjem se, što je mnogo važnije, aktiviraju encimi u sjemenci te
počinju zamršenu seriju promjena koje će na kraju dati novu biljku. Analizama se
ustanovilo da se naglo povećava količina upravo onih istih encima koji inače u
ustima razgrađuju škrob u šećer, čime počinje proces probave hrane. Smanjuje se
težina suhog zrna, jer se oslobađa energija koja zatim tjera klice i djeluje na razvoj
mlade biljčice. Te će promjene trajati sve dok se ne pojave prvi listići, što se
događa u toku četvrtog ili petog dana klijanja. Voda u kojoj se namakalo sjeme
obogaćena je aminoki-selinama, prirodnim šećerima i velikim brojem anorganskih
elemenata. Te su tvari »iscurile« iz sjemena u vodu. U prirodnim bi uvjetima one
otišle u tlo oko sjemenke nakon štobi pala kiša ili nakon što bi ih vlaga izvukla iz
sjemenke u tlo.Optimalna temperatura zraka za brzo klijanje i rast jeizmeđu 25 i
35°C. Ako se temperatura smanjuje, usporava se i klijanje. Izdanci sjemena koje
klija pri nižim temperaturama, kao npr. ozima pšenica, bogatiji su vitaminom C od
onih koji klijaju na višim temperaturama (jara pšenica). Vrste otpornije na mraz
sadrže još veću količinu vitamina C. U čovjekovom tijelu vitamin C pomaže u
sprečavanju pucanja kapilara (sitne krvne žile). Pretpostavlja se da slično
djelovanje u mladoj biljci može toj biljci dati otpornost na širenje i skupljanje tkiva
uslijed smrzavanja i topljenja. Izdanci će nastaviti rast i u lošim uvjetima.
Prilagođavaju se lako promjenama količine vlage, zraka i temperature, te raznim
drugim situacijama. Pa ipak se u njima i dalje normalno odvijaju komplicirane
kemijske promjene koje prate klijanje a što su karakteristični i međusobno
povezani metabolički procesi. Pohranjene bjelančevine se hidroliziraju (daju blagu
kiselinu ili blagu lužinu ili oboje), tj. rastavljaju se na sastavne aminokiseline,
sintetiziraju se mnogi vitamini, posebno u vodi topljivi B-kompleks i vitamin C.
Masnoće i ugljikohidrati raspadaju se na jednostavne šećere, a nešto energije iz
sjemenke se jednostavno gubi u obliku kalorija.
Pribor za klijanje
Kod nas još nema različitih posuda i aparata za klijanje izdanaka, ali to u načelu i
nije toliko bitno. Da biste dobili zdrave, sočne i oku lijepe izdanke, trebat će vam
samo staklenke različitih veličina, komadi gaze i gumice .U staklenci ćete namočiti
sjeme, preko grla staviti gazu i učvrstiti gumicom. Sve naredne operacije - a to
znači dnevna ispiranja sjemenki - obavljat ćete kroz gazu. Tako vam sjemenke
neće pobjeći u slivnik i neće ih posjećivati različiti znatiželjni insekti, a sačuvat
ćete ih i od prašine. Ako putujete u inozemstvo, posjetite tamo jednu
specijaliziranu trgovinu prirodnom hranom. Nazivaju se »Reform-haus«,
»Naturana«, »Neuform« ili »Health food store«. U jednoj od njih kupit ćete
plastični aparat za klijanje kvadrati-častog ili kružnog oblika koji se sastoji od više
posuda probušenog dna što se, poput nekadašnjih porcija za nošenje jela iz
restorana, slažu jedna iznad druge. U njima možete postići klijanje različitih vrsta
sjemenki odjedanput .U takvim trgovinama postoji i bogat asortiman različitih
sjemenki već pripremljenih za klijanje. Na vrećicama su obično date sve upute o
postupku s određenom vrstom sjemena i o količini koja se dobiva klijanjem .U
međuvremenu, dok se i kod nas ne otvore slične trgovine, svoje ćete sjemenke
nabavljati na različite načine. Ako imate rodbinu na selu, zamolite kilogram, dva
pšenice i drugih žitarica. Na tržnici možete kupiti sjemenke, a najveći izbor bit će
ipak u sjemenarama. Pritom tražite da vam prodaju zrnje koje nije tretirano za
sjetvu. Sjeme, naravno, možete i sami uzgojiti u vrtu ili na oranici. Nastojte da
bude organski uzgojeno, tj. da u prirodne procese nisu bili uključeni pesticidi,
herbicidi i umjetna gnojiva.
4. Što može klijati
ALFALFA (Medicago sativa)
je vrsta lucerne, višegodišnje biljke iz porodice lepirnjača. Poznato je pedesetak
vrsta lucerne, a najpoznatija je za uzgoj izdanaka plava lucerna ili alfalfa.
Stoga će u većini recepata stajati to ime iako je i lucerna koja se može kupiti u
našim sjemenarama, odlična za klijanje. Tradicionalno se lucerna koristi kao stočna
hrana, a ne kao hrana za čovjeka. Međutim, s valom zanimanja za zdravu prehranu
i živu hranu, počela se koristiti u SAD, upravo u obliku izdanaka, za ljudsku hranu.
Danas spada među najomiljenije izdanke, ravnopravno s izdancima soje, leće i
mungo graha. Početnici u svijetu klijanja imat će najviše uspjeha upravo s
alfalfom. Ona daje dugačke tanke mladice delikatnog slatkastog okusa. Izdanci se
koriste kada se produže od 3 do 5cm. U tom stadiju klijanja razvit će se na vrhu
izdanaka sićušni zeleni listić. To je znak da izdanak treba konzumirati, jer pojava
lišća na novoj biljčici signalizira promjenu u procesima u biljci. Ona se više ne
hrani energijom iz sjemena, jer počinju procesi fotosinteze i kraj zalihama u
sjemenu.Za tri do pet dana klijanja mladice narastu do 3 centimetra. Dobre su za
jelo sve dok ne dosegnu otprilike 5 cm .Izdanci alfalfe nemaju okus izdanaka
mahunarki ili nekog drugog povrća, ali imaju hrskavu lomljivu strukturu ugodnu
jeziku i nepcu. Osim toga, izloženi vreloj vodi, smjesta su kuhani. Možete ih jesti
svježe (u najviše recepata su svježi) ili kuhane. Izdanci daju ukusan, slatkast okus
sendvičima, salatama, juhama i jelima od jaja. Mogu zamijeniti i lešnjake u
kolačima. Dobar su dodatak tijestu za kruh. Sadrže više bjelančevina od pšeničnog
brašna. Bogati su klorofilom, kalijem, vitaminom A, vitaminom K i kalcijem.
Izračunato je da šalica izdanaka alfalfe koja je klijala tri dana sadrži toliko
vitamina C koliko i 6 čaša soka od naranče. Sadržaj vitamina B2 (riboflavin)
povećava se u izdancima gotovo 10 puta nakon 4 dana klijanja.
"Da biste dobili što više klorofila iznesite izdanke na dnevnu svjetlost dan prije
nego ćete ih koristiti u jelu ili salati. Ukoliko su vam privlačniji blijedi, gotovo
bijeli izdanci nalik na staklene rezance, držite izdanke na tamnijem mjestu.
BUNDEVA (Cucurbita pepo)
daje svima poznate svoje koštice koje se koriste za proizvodnju crnog ulja. Koštice
možete i sami izvaditi iz zrelog žutog ploda u ranu jesen. Koštice i izdanci bundeve
odličan su izvor fosfora važnog zarast kostiju, zubi i tjelesnih stanica. Dobri su i za
živčani sustav i za krvotok. U kuhinji možemo koristiti i koštice i izdanke.
Možemo ih lagano pržiti, a zatim ih pomiješati u musli za doručak ili ih posuti po
salati. Koštice i izdanci mogu biti i dio tijesta za kolače. Koštice treba dugo
namakati u vodi, najbolje 16 sati. Tada ih ostavljamo tri dana na temperaturi 21 °C
da prokliju i redovito ih ispiremo triput dnevno. Kada je izdanak dug oko 3
centimetra, može se koristiti za jelo. Lupinke ćete tako odstraniti da izdanke
uronite u posudu s vodom i pokupite s površine prazne košuljice.
GORUŠICA (Sinapis; Brassica)
daje odlične izdanke neobično jakog okusa, nalik okusu senfa. Mogu se jesti samo
u maloj količini kao začin salati ili u kombinaciji s drugim izdancima. Ne podnose
mnogo vlage te sjeme treba namočiti samo prvi i četvrti dan klijanja. Posudicu u
kojoj klija dobro je s vremena na vrijeme protresti, kako bi se slijepljeno sjeme
rasulo i dalo zraka klici da potjera izdanak.
GRAH (Phaseolus)
je također dobar za klijanje. Pokušajte s različitim vrstama, da biste otkrili koja
daje najbolje rezultate. Kod nas se uzgaja najmanje pet vrsta graha pogodnih za
dobivanje kvalitetnih izdanaka. Postupajte kao sa sojom ili mungo grahom;
namočite grah preko noći u mlaku vodu, a zatim ga češće isperite vodom, da bi
izdanci mogli bolje napredovati. Koristite ih kad narastu do dužine zrna ili duži,
između 3 i 4 centimetra. Najbolje je da ih kuhate kratko na pari, da ih dodate u
varivo pred kraj kuhanja ili da ih upotrijebite u nekim drugim jelima za koja se
recepti nalaze u ovoj knjizi. Dobri su i kao salata s mnogo luka i bučinog, crnog
ulja.
GRAŠAK (Pisum sativum)
može također klijati ako je pravilno osušen i predviđen za kuhanje. U izdancima se
povećava količina šećera, što im daje okus sličan svježem grašku. Dobre su sve
vrste graška. Koristite izdanke kad dostignu dužinu zrna iz kojeg klija. Prokuhajte
izdanke tri do pet minuta.
HELJDA (Fagopyrum sagittatum, F. esculentum)
kultivirana je jednogodišnja vrsta iz porodice dvornici. Potječe iz Azije, a gaji se u
Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi prvenstveno na pjeskovitom tlu pa je često
nazivaju »pšenicom siromašnih«. Heljda je lako probavljiva, a igra posebno važnu
ulogu u lancu aminokiselina jer sadrži jednu od kiselina - lizin - važnu za rast
kostiju. Osim toga, bogata je važnim vitaminima B grupe i vitaminom C, zatim
mineralima (fosfor, kalij, kalcij, bakar, magnezij i željezo). Heljda se može
pripremati jednako kao riža. Dobra je i kao brašno u žgancima i tijestima.
Izdancima heljde mogu se posuti juhe i variva. Može ih se kratko i kuhati, a
posebno su dobri kao sastojak za punjene rajčice, krastavce i papriku. Heljdu ne
treba namakati, nego je treba samo povremeno navlažiti da bi počela klijati. Na
temperaturi 21 °C za dva do tri dana isklijat će izdanci. Treba ih ispirati dvaput
dnevno kao i ostale sjemenke. Koriste se kada se izduže 0,5 cm. Košuljice u koje
su uvijena zrna otpast će same od sebe ak oizdanke spremne za jelo stavite u lonac
hladne vode i promiješate. Košuljice će se dići na površinu vode. Izdanci su blagog
okusa te pristaju u sve salate i u brojna variva. Listići mlade heljde koriste se u
narodnoj medicini kao sredstvo protiv ovapnjavanja arterija jer su bogati rutinom,
tj. vitaminom P, koji u tome igra veliku ulogu.
JEČAM (Hordeum vulgare)
daje izdanke od kojih se zatim dobiva slad - osnovna sirovina u proizvodnji piva. I
druge vrste žitarica mogu se koristiti za dobivanje slada, ali je ječmeni slad
izuzetne kvalitete jer sadrži više šećera nego druge vrste slada.
A gdje je šećer, tu je i kasnije, u procesu vrenja, više alkohola. Ječam, raž i zob
slični su pšenici po tome što se njihovi izdanci koriste dok su još sasvim mladi, da
se izbjegne masa tvrdih korjenčića. I ječam i raž i zob mogu se jesti sirovi (izdanci,
naravno) ili poprženi na nešto maslaca ili kuhani kratko vrijeme na pari.
KUKURUZ (Zea mays)
izuzetno teško klija jer nije lako dobiti neoštećeno zrno. Samim skidanjem s klipa
ozljedujum se klice, a to znači da je onemogućeno klijanje. Stoga j evažno da već u
prvim stadijima klijanja (drugi i treći dan) odstranite oštećena zrna i ona koja do
tada nisu proklijala.Izdanci su najbolji kada narastu 2 do 3 centimetra dužine.
Kuhajte ih dok ne omekšaju, osam do deset minuta.
LAN (Linum usitatissimum)
rod je jednogodišnje i trajne zeljaste biljke iz porodice lanova. Laneno sjeme je
svijetlo-smede boje, plosnato i sitno. Sadrži veliku količinu masnoće i bogato je
vitaminima E, F, K te mineralima - kalcijem, željezom, fosforom, magnezijem i
bakrom. U pučkoj medicini koristi se samljeveno kao sredstvo protiv zatvora. I
izdanci lanenog sjemena slično djeluju. Koristimo ih kao dodatak musliju, juhama i
salatama ili kao sastojak za kruh i tijesta. Sjeme treba namakati četiri sata, a
koristiti izdanke trećeg dana klijanja. Dobro ih isperite, kako biste odstranili
košuljice. Izdanci su najbolji kada dosegnu dužinu zrna.
LEĆA (Lens esculenta)
se uzgaja bd prahistorijskih vremena. Svoje je ime dobila zahvaljujući obliku koji
podsjeća na leću oka i teleskopa. Leća postaje kvalitetnija klijanjem. Izdanci,
zahvaljujući svom jakom okusu, mogu u pripremanju obroka izvrsno zamijeniti
povrće. Često se koriste umjesto celera i zelene paprike u gulašima, juhama i
različitim varivima. Izdanci su donekle slatki, mekši su od kuhane leće i finijeg
okusa. Treba ih kuhati samo pet minuta, za razliku od suhe leće koja je prethodno
bila namočena u vodi a treba je kuhati 30 minuta. Izdanci se koriste kad dosegnu
dva do tri centimetra dužine. Lećine mladice su vrlo ukusne i sirove u salatama ili
kuhane na pari i začinjene maslacemi mirodijama. Leća sadrži vitamin B, željezo i
fosfor.
MUNGO GRAH (Phaseolus radiatus ili P. aureus)
je ustvari vrsta soje te se može naći u specijaliziranim trgovinama i pod nazivom
»zelena soja«. U azijskim zemljama poznat je pod nazivom »katjang idjoe«, i
spada medu najvažnije sastojke dalekoistočnih kuhinja. Kinezi su poznati po
upotrebi mungo graha za nekoliko najpoznatijih svojih jela, između ostalih za
»chow mein« i »chop suey«. Na Zapadu se izdanci mungo graha mogu kupiti u
gotovo svakom supermarketu, svježi ili u limenkama. Izdanci vrlo brzo klijaju te se
već mogu koristiti drugi ili treći dan klijanja, iako su bolji od 4. do 6. dana klijanja.
Najbolji su kad dostignu 2 do 5 centimetara dužine. Kuhaju se brzo, gotovi su za
dvije do tri minute. Nije potrebno odstranjivati zrno od izdanka, jer su oba vrlo
ukusna; hrskavi su i podsjećaju po okusu na zeleni grašak. Zelena lupina, ovojnica
samog zrna, odvojit će se kuhanjem i isplivati na površinu. Možete je odstraniti
cjedilom ili kuhane izdanke staviti pod snažan mlaz vode neposredno prije
serviranja.Izdanci su bogati bjelančevinama, lecitinom, sadrže prije svega veću
količinu vitamina B i C, zatim vitamina A i E, kalij, kalcij, fosfor i željezo. Odlično
su jelo za dijabetičare. Niske su kalorične vrijednosti: 100 grama izdanaka ima oko
22kcal ili 93 kJ. Koriste se u različitim kineskim i japanskim jelima, varivima i
prilozima od povrća, salatama, u jelima s rižom, zapunjenje rajčica i za sendviče.
PISKAVICA (Trigonella foenumgraecum)
kod nas je još poznata kao kozji rog i božja travica. Od njenog se sjemena inače
priprema izuzetno aromatičan čaj kojim je dobro ispirati upaljeno grlo. Koristi se i
za ublažavanje drugih tegoba, a i za hranu. Prijevod latinskog imena glasio bi
»grčkosijeno«. Piskavica je također sastavni dio poznate indijske mješavine
mirodija - karija. Za klijanje piskavice potrebna su do četiri dana, a izdanci su
izuzetno mirisni i pikantnog okusa. Kuhaju se samo nekoliko minuta, jer dužim
kuhanjem postaju suviše gorki. Najbolje ih je koristiti kad narastu do dužine
sjemena. Zahvaljujući upravo pikantnom i gorkastom okusu, najbolje idu uz jela od
riže. Bogati su željezom.
POTOČARKA (Lepidium sativum),
dragušac ili grbostica, kako joj ime samo govori, voli vodu te raste neposredno uz
potoke ili čak u njima. U germanskim se krajevima od davnina izrađuje eliksir
života od njenih izdanaka. Sjeme potočarke treba ispirati dvaput dnevno, a izdanke
koristiti od drugog do šestog dana klijanja, ako je temperatura u kojoj su klijali oko
21 °C. Ukoliko je vrijeme toplije, izdanci će klijati brže i obrnuto. Potočarka je
puna vitamina C, a izvrsna je kao salata, kao dodatak juhama, varivima i nekim
napicima.
PROSO (Panicum miliaceum)
je jedna od najrasprostranjenijih i najviše upotrebljavanih žitarica na svijetu. Daje
vrijedne bjelančevine i masnoće, a sadrži i važne vitamine grupe B, kao i A, C i E
vitamin. Sadrži i minerale - željezo, fluor, natrij, kalcij, bakar, magnezij i fosfor.
Poznata je posebno po visokom postotku kremene kiseline i fluora, važnih za rast
kose, noktiju, zubi i za kožu. Proseni izdanci odlično su sredstvo protiv različitih
kožnih bolesti. Izdanci su slatkastog okusa, pa se mogu koristiti kao dodatak
voćnoj salati, kolačima i slatkim kremama, mliječnim proizvodima i juhama. Mogu
se koristiti i kao sastojak tjestenina i kruha. Dobri su i kao osnova za pravi
musli(kašu). Sitna žuta zrnca prosa treba staviti u vodu i ostaviti da se namaču oko
osam sati. Zatim će trebati otprilike tri dana da se dobiju izdanci. Treba ih ispirati
tri puta dnevno. Koristimo ih kad narastu otprilike 2 mm.
PŠENICA (Triticum sativum)
daje najukusnije i najsočnije izdanke od svih žitarica. Okusom je slična svježem
mladom kukuruzu, jer se škrob u zrnu klijanjem razlaže na iste vrst ešećera kakve
nalazimo u mladom zrnu kukuruza. Postoji razmimoilaženje o tome koje je idealno
vrijeme korištenja izdanaka pšenice. Dok jedni zagovaraju kratku mladicu
(izdanak), dužine zrna iz kojeg je isklijala; drugi tvrde da je izdanak mnogo
ukusniji i sladi kad dosegne dvostruku dužinu zrna. Eksperimentirajte; koristite
jedan dio izdanaka već treći ili četvrti dan, kada su dugi samo pola centimetra ili
jedva centimetar, a ostatak ispirite i dalje, dok izdanci n enarastu do dva centimetra
dužine. Kako se pojavljuje i korijen nove biljčice, tako ona gubi sočan okus i
vitaminsku vrijednost. Stoga ne čekajte predugo s izdancima, osim ako ih ne želite
koristiti kao pšeničnu travu. Sve vrste žitarica klijaju mnogo brže nego ostale
sjemenke, a stavljanjem u frižider nećete mnogo zaustaviti proces rasta. Stoga
treba paziti da se ne stvori masa zamršenih korjenčića, koji nisu dobri za jelo.
Izdanci se brzo kuhaju (najduže 8 minuta), a mogu se koristiti i na niz drugih
načina. Kako izdanci rastu, tako im se povećava postotak vitamina C. Obiluju
tijaminom, nijacinom i vitaminom E. Usitnjene izdanke dodavajte tijestu za kruh.
Samljevene stavljajte u variva, a dobar su nadomjestak i za mrvice u svim jelima.
Ako ih sušite u pećnici, postat će hrskave, te samljevene mogu zamijeniti orahe u
kolačima. Možete ih jesti sirove ili naglo osušene u pećnici ili popržene na
teflonskoj tavi - i uživati u njihovu slatkastu okusu.
RAŽ (Secale cereale),
jedna od osnovnih svjetskih žitarica, potječe s teritorija današnjeg Sovjetskog
Saveza. Raste na laganom tlu, a otporna je na hladnoću kao i druge žitarice.
Najčešće se koristi kao brašno i glavni sastojak raženog kruha. Raženo brašno
tamnije je boje od pšeničnog i pikantnijeg i jačeg okusa. Čitavo zrno raži sadrži 12
posto bjelančevina, 1,6 posto masnoće, važne vitamine grupe B, vitamin E i
minerale - kalij, fosfor, magnezij, željezo i fluor. Izdanci raži izuzetno su zdravi
zbog visokog postotka fluora, pa stoga dobro djeluju na zube. Snažnijeg su okusa
od okusa većine izdanaka drugih žitarica. Poprženi imaju okus oraha. Stoga se
koriste kao dodatak juhama, voćnim salatama i u kašama za doručak. Zrnje raži
treba namakati oko 12 sati, a zatim pustiti da klijaju dva do tri dana na temperaturi
18°C i ispirati dvaput na dan. Najbolji su izdanci kada dosegnu dužinu samog zrna.
RIŽA (Oryza sativa)
hrani danas polovicu svjetskog stanovništva, pretežno azijskog. Prirodna riža, ona
koja nije polirana i kojoj nisu odstranjene košuljice, sadrži važne bjelančevine,
vitamine grupe B i provitamin A. Sadrži i minerale- kalij, magnezij, željezo i
fosfor. Jačeg je i pikantnijeg okusa od polirane riže. Prirodna riža je lako
probavljiva, a djeluje i kao dijuretik. Zbog toga se koristi kao dijetalna hrana za
srčane bolesnike, za one koji imaju reumatske tegobe ili oboljele krvne žile.
Izdanci riže su neutralnog okusa. Mogu se upotrijebiti kao dodatak salati. Riža voli
topla podneblja, pa zato mora klijati na temperaturi višoj od 21 °C. Prvo treba zrnje
namakati u vodi 12 sati, a zatim četiri puta dnevno ispirati. Četvrti dan izdanci će
biti spremni za jelo, tada će dosegnuti dužinu zrna. Jedna šalica riže dat će dvije do
dvije i po šalice izdanaka.
ROTKVICA (Radicula)
iz porodice je rotkvi, a pogodna je za klijanje. Sjeme rotkvice je sitno, a mladice
narastu od 0,3 do dva centimetra za dva do četiri dana. Ljutog su okusa , vrlo nalik
okusu rotkvice. Idu dobro uz miješano povrće ili uz miješanu salatu. Ukusne su i u
kombinaciji s drugim izdancima, osobito s izdancima alfalfe, jer su ovi posljednji
blagog, neutralnog okusa. Sadrže visok postotak kalcija.
SEZAM (Sesamum indicum)
je orijentalna biljka, a njeno sjeme koristi se zbog izuzetno visokog postotka
masnoće, i to nezasićenog tipa. Sjeme se stoga preša i dobiva se odlično sezamovo
ulje. Ostatak od prešanja upotrebljava se za stočnu hranu. Sjeme se, međutim,
također često koristi ili kao ukras ili kao sastojak kruha, a od njega se dobiva i
halva. Poput sjemena sezama, i izdanci se mogu koristiti, eventualno lagano
poprženi, kao dodatak jelima od krumpira, povrća ili voćnim salatama. Mogu se
koristiti i kao sastojak tijesta za kruh. Bogati su vitaminima B grupe i vitaminima
A i E. Sadrže i minerale - kalcij, fosfor, magnezij i lecitin. Sjemenke treba
namakati u vodi oko četiri sata. Zatim izdanke treba uzgajati najviše dva dana na
temperaturi 21°C. Ispirati dvaput dnevno pod tekućom vodom. Koristiti kada je
izdanak dugačak oko 2 mm. Sezamovi izdanci prilično će teško isklijati.
SLANUTAK (Cicer arietinum)
se uzgaja u svim dijelovima svijeta, a najčešće ga kao izvor škroba koriste na
Bliskom istoku i na američkom kontinentu. Izdanci slanutka su mekši i finijeg
okusa od neproklijalog zrna. Treba ih kuhati pet do osam minuta. Najboljeg su
okusa kad narastu 0,5 do1 centimetar.
SOJA (Glycine max)
se koristi u velikom broju kineskih jela te je slobodno možemo prozvati divom
među izdancima, ne zbog veličine, već zbog rasprostranjenosti korištenja. Soja je
jedno od pet svetih zrna prethistorije, uz pšenicu, rižu, ječam i proso. Kinezi
koriste crno, plavo i bijelo zrno soje, a sve češće i zeleno, razvijeno u SAD. Dobro
je i sitno žuto zrno, koje mi najčešće kupujemo u sjemenarama. Ipak, teže će klijati
nego druge vrste soje, pogotovo u ljetnim mjesecima. Budući da je zrno soje
krupnije od drugih, treba ga namakati najmanje 12 sati. Za klijanja soje potrebno je
češće ispiranje zrnja i izdanaka čim se pojave. Također treba smjesta, već drugog
dana klijanja, očistiti proklijala od neproklijalih zrna, kako bi izdanci imali veću
šansu da se razviju. Koriste se između četvrtog i šestog dana, kada je izdanak
narastao od 5 do 7 centimetara dužine. U Evropi se sojini izdanci koriste 3. dan,
kad su dugi 1 cm. Sirovi sojini izdanci žestokog su okusa, ali ako ih kuhate na pari
ili popržite nekoliko minuta na ulju, dobit ćete sočno i ukusno jelo koje sadrži lako
probavljive bjelančevine. Treba ih obično kuhati deset do 15 minuta. Odličan su
nadomjestak za meso pri pripremanju juha, gulaša i variva. Odlični su i sami, kao
salata.
SUNCOKRET (Helianthus)
je biljka iz porodice glavočika. Njegove sjemenke, koje se inače koriste za
dobivanje ulja, mogu klijati. Treba ih pažljivo otvoriti i natopiti vodom, a zatim
isprati i postupati s njima kao i s ostalim izdancima. Obično odlično klijaju.
Moraju se upotrijebiti prije nego što se razvije jak okus koji pali grlo. Taj će
trenutak nastupiti kad izdanak naraste do dužine sjemenke. To je idealno vrijeme
za konzumiranje. Tu će dužinu dostići za 24 do 72 sata nakon početka klijanja.
Izdanci suncokreta sadrže gotovo sve minerale. Upotrebljavajte ih u salatama,
miješajte ih s datuljama i suhim voćem, svježim voćem, orasima i grožđicama. Za
doručak kušajte ovaj recept: u blenderu umutite vodu, med i izdanke suncokreta.
Dobit ćete ukusan i zdrav napitak.
ZOB (Arrhenatherum elatius)
u našim se krajevima smatra u prvom redu žitaricom za stočnu hranu, iako u
posljednjih nekoliko godina zob prodire i u naša domaćinstva u obliku zobenih
pahuljica. To je, uostalom, i oblik po kojem je zob i u svijetu najpoznatija kao
čovjekova hrana. Takva, spljoštena zob jede se uglavnom u obliku zobene kaše za
doručak. Ali zob je dobra i za kuhanje i u obliku brašna, kao sastojak kruha. Zob
odlično uspijeva u srednjoevropskim predjelima, te je, poput heljde, bila poznata
kao hrana siromašnih. Sadrži visok postotak bjelančevina (10 posto), a od svih
žitarica ima najviši postotak masnoće (7,5 posto). Sadrži isve najvažnioje vitamine
(A, B u B2, B3, C i E) i minerale (fosfor, željezo, bakar, fluor, cink, mangan, kalcij
i jod). Zbog visokog sadržaja joda i fluora, mogli bi izdanci zobi postati vrijedan
sastojak naše svakodnevne prehrane. U veterinarstvu se izdanci zobi, zbog visokog
postotka vitamina E, primjenjuju protiv neplodnosti. Zobeni izdanci blagog su
okusa. Dobro ih je posuti po kaši za doručak (musli), koristiti kao sastojak salate ili
kao sastojak zdravih slatkiša. Da bi zob uspješno proklijala, potrebno je čitavo zrno
kojem je odstranjena samo gornja pljeva; tako se može konzumirati zajedno i
izdanak i zrno. Zob treba močiti u vodi 4 sata, a zatim neka klija na sobnoj
temperaturi dva do tri dana uz dva dnevna ispiranja. Izdanci se jedu kad dosegnu
dužinu zrna.
Mješavina izdanaka
Mješavina izdanaka rotkvice, potočarke, gorušice, kopra, peršina i celera možda će
biti pravi udar za nečije nepce, pa stoga treba ove izdanke koristiti u malim
količinama, pretežno za začin, a ne za obrok, jelo. Najbolje će poslužiti ako ih sitno
nasjeckane dodate zelenoj salati, miješanoj salati od svježeg povrća ili kiselim
krastavcima. Koristite kao začin i za punjena jaja, druga jela od jaja ili kao ukras.
Poput izdanaka žitarica, i ove sjemenke ne sadrže tripsin, te ih ne treba, za razliku
od izdanaka mahunarki, prokuhati prije jela. Izdanke koristite kada narastu
centimetar do tri centimetra dužine, čim se pojave sićušni zeleni listići. Nijedna
druga grupa izdanaka ne može dati takvu hrskavu svježinu jelu.
SEME I IZDANCI - PREGLED VRIJEDNOSTI
Kruh i sendviči
U razgovoru s ljudima koji žele smanjiti količinu mesa u svakodnevnoj prehrani ili
ga potpuno isključiti, redovito se čuje pitanje: »A što da radim sa sendvičima?
Čime da ih punim?« Kad malo razmislite, vidjet ćete da postoji sto i jedna
mogućnost. Prva pomisao su jaja i sir. To je dobra pomisao, ako vam ne smetaju
masnoća i kolesterol. Ali jeste li ikada pomislili da sendvič punite mahunarkama,
orasima, lješnjacima, povrćem ili sjemenkama? A zašto ne i izdancima? Uz malo
mašte dobit ćete stotine kombinacija. Svi ti sendviči dobro će podnijeti putovanje.
Ipak kad znate da će sendvič biti u kutiji ili torbi više od četiri sata, nemojte ga
puniti majonezom ili nekim drugim pokvarljivim namazom. Uz sendvič stavite u
kutiju i svježe povrće: štapiće mrkve, komadiće cvjetače, svježu papriku rezanu na
kolutove, izdanke alfalfe, rotkvice ili gorušice. Dobri su isvježi krastavci ili sitne
rajčice. Pokušajte ponijeti i zelene graškove mahune te jesti zrna uz sendvič.
Stapke celera možete poput lađe napuniti sirom a zatim iz »slijepiti« jednu uz
drugu i poslužiti kao sendvič. Izdanci alfalfe odlično će zamijeniti list zelene salate
u bilo kojem sendviču. Drugi izdanci idu odlično uz sendviče punjene jajima ili
bilo kojom drugom kombinacijom salate. Sendvič se ne sastoji samo od nadjeva. I
kruh je neobično važan. Ako možete birati, odaberite uvijek crni kruh od
integralnog žita, tzv. graham, zatim kruh od soje, zobenih pahuljica, raženi kruh,
pecivo posuto sezamom ili kruh od izdanaka pšenice. Upravo s ovim posljednjim
počinjemo ovo poglavlje recepata.
Kruh od izdanaka pšenice
• 1 šalica izdanaka pšenice • voda • sjemenke sezama ili suncokreta
Namočite pšenicu preko noći u veću količinu vode. Ujutro ocijedite pšenicu i
stavite je u zdjelu te pokrijte krpom ili laganim poklopcem. Ostavite da stoji i samo
dvaput dnevno isperite vodom i zatim ocijedite. Dva dana kasnije pšenica bi
trebala proklijati, a izdanci biti dvostruko duži od zrna. Sameljite proklijalu
pšenicu u stroju za meso. (Smjesta operite stroj, da se ostaci pšenice ne stvrdnu na
njegovim stijen-kama). Oblikujte ovo pšenično tijesto mokrim rukama u pogačice
debljine prsta. Pospite tepsiju sezamovim ili suncokretovim sjemenkama, kako se
pogačice ne bi lijepile za dno. Pecite pogačice dok ne porumene u vreloj pećnici.
Ovaj se kruh može umijesiti i od izdanaka raži. Tijestu možete dodati grožđice,
začinske biljke ili sjeckane lešnjake, bademe ili orahe.
Kruh sa sladom
Sigurno ste primijetili da je u mnogim receptima za pripremanje kruha i mali
dodatak šećera. Šećer, ustvari, »hrani« kvasac i tako povećava njegovu
djelotvornost. Med i melasa djeluju na isti način, ali je slad efikasniji. On sadrži
encime i vitamine koji povećavaju hranjivost kruha. Djelovanjem encima na
kvasac i brašno poboljšavaju se okus i izgled kruha, a kruh ostaje i dulje svjež.
Slad se dobiva od izdanaka, najčešće ječma. Izdanci se isprže i samelju, a zatim se
dobivena masa otapa u vodi i ocijedi. Tako se dobija slad u sirupu koji se može još
dehidrirati i pretvoriti u prah. Antički su narodi znali kako se od zrna ječma
klijanjem dobivaju izdanci koji se zatim suše na suncu i od njih pravi alkohol. Ta
se stara metoda može i danas primijeniti, i to ne samo za klijanje ječma već i
pšenice. Pšenični encimi djeluju jednako kao i oni iz ječma. Ako mijesite kruh po
receptima za kruh s kvascem, upotrebljavajući slad umjesto šećera, meda ili
melase, morate staviti samo vrlo malu količinu slada. Jedna žličica bit će dovoljna
za količinu tijesta koje je potrebno za tri do četiri hljeba. Kako ćete dobiti izdanke
ječma ili pšenice, već je opisano. Za slad se koristite izdancima starim dva dana, tj.
dok mladica ne dosegne dužinu zrna. Isperite ih i dobro ocijedite svu vodu.
Ravnomjerno rasporedite izdanke na limenu ploču. Ugrijte pećnicu i sušite izdanke
8 sati ili nešto kraće. Izdanci se mogu sušiti i na suncu, a tada će taj proces potrajati
nekoliko dana. Osušene izdanke izmiksajte u mikseru ili sameljite u kućnom
mlinu. Dobit ćete fino brašno, a šalica tog praha bit će dovoljna za dobivanje 150
hljebova! Spremite slad u hermetički zatvorenu staklenku i stavite u hladionik ili
zamrzivač. Slad može stajati dugo vremena a da se ne pokvari
Recept za kruh
• 2 šalice mlake vode • 1 mala žličica slada • 2 žlice suhog ili 2 paketića
svježeg kvasca • 2 žlice ulja • 5 šalica neprosijanog pšeničnog brašna
U veliku zdjelu stavite vodu, slad, kvasac i ostavite da stoji dok se ne počnu
pojavljivati mjehurići. Dodajte ulje i dosta brašna, kako biste dobili glatku
smjesu. Gnječite i mijesite dok tijesto ne postane rastezljivo i glatko. Stavite
tijesto u namašćenu zdjelu na toplo mjesto, da se diže. Tijesto mora
dvostruko narasti. Zdjelu pokrijte čistom i vlažnom kuhinjskom krpom.
Probijte ga šakom i mijesite nekoliko minuta. Ostavite da se ponovo diže.
Zatim ga još jednom probijte šakom pa prepolovite. Ostavite da stoji
pokriveno oko deset minuta. Uobličite ga u hljebove, stavite u dva
namašćena lima srednje veličine i ostavite da se ponovo diže do 1 i 1/2
puta većeg opsega. Pecite u zagrijanoj pećnici na 230°C 35 do 45 minuta.
Ako odzvoni šuplje kada kucnete po njemu, pečeno je. Ako ne odzvanja
šuplje, vratite kruh okrenut gornjom stranom prema dolje u pećnicu, da se
peče još nekoliko minuta. Ohladite na žicanoj rešeci.
Biljni kruh
• 50 dag brašna • 1 paketić kvasca • 12,5 dag zobenih pahuljica • 5 dag
maslaca ili margarina i
• 1 jaje • sol • papar • malo muškatnog oraščića • 1/41 mlijeka • 2 šalice fino
kosanih začinskih biljaka i izdanaka: peršina, celera, luka, potočarke,
izdanaka alfalfe i pšenice.
Brašno pomiješajte s kvascem pa dodajte zobene pahuljice. Umiješajte
maslac, jaje, mirodije, začine i izdanke u mlako mlijeko, a zatim sve
zajedno u tijesto. Izradite glatko tijesto. Pokrijte ga ubrusom i stavite na
toplo, da se diže 30 minuta. Potom oblikujte kruh, utisnite u nj malo zobenih
pahuljica i pecite 40 minuta na temperaturi 180°C.
Esenski kruh
• 1 šalica pšenice • grožđice, banana, jabuka, luk ili nešto drugo što će
goditi vašem nepcu po okusu
Pšenica treba da klija tri dana, a vodu u kojoj se namakala spremite u
frižider. Sameljite proklijalu pšenicu bilo u stroju za meso ili u blenderu i
dodajte joj svu vodu u kojoj se namakala, da dobijete gustu smjesu nalik
onoj za palačinke. Dodajte tijestu grožđice, banane, jabuke, luk ili neku
začinsku biljku po vlastitom ukusu. Stavite tijesto na lim ili pladanj otprilike
centimetar debljine i ostavite da se suši na suncu, u sušioniku za hranu ili u
pećnici na sasvim lagano jvatri, najbolje ako gori samo pilot svjetlo. Kada
se kruh potpuno osuši, možete ga staviti u nepropusnu posudu pa u
frižider. Esenski kruh trajat će nekoliko tjedana.
Kruh od izdanaka pšenice i esenski kruh možete jesti bez namaza ili
dodataka, a možete ga upotrijebiti i kao osnovu za dobar sendvič. Sada
dajemo recepte za nadjeve kojima možete puniti sendviče.
Namaz od avokada
• 1 avokado • 1/2 šalice izdanaka alfalfe • 1 žlica sjeckanog luka • 1 žličica
kelpa
Namažite krišku kruha avokadom. Odrežite prije toga nekoliko kriški
avokada i stavite na kruh. Dodajte alfalfu, kelp i luk. Poslužite kao otvoreni
sendvič ili ga poklopite još jednom kriškom kruha.
Raž i alfalfa
• kriške raženog kruha • tanke ploške punomasnog sira • izdanci alfalfe •
majoneza • pimet (španjolska paprika)• maslac ili margarin
Namažite kruh maslacem ili margarinom i pokrijte ga ploškama sira.
Pospite sendvič alfalfom i ukrasite majonezom i pimentom.
Vegetarijanski tost
• svježi kravlji sir • luk vlasac, sitno isjeckan • izdanci alfalfe • komadić ili
kolut ananasa • tost od kruha napravljenog od pšeničnih izdanaka
Pomiješajte u glatku smjesu kravlji sir, vlasac i alfalfu te namažite topli tost
ovom smjesom. Ukrasite kolutom ananasa i s nekoliko vlati proklijale
alfalfe.
Kombinirani tost
• gljive • luk, sitno nasjeckan • izdanci alfalfe • tost • ulje • umak od soje
Popržite lagano na ulju gljive i luk. Dodajte izdanke alfalfei kuhajte 1
minutu. Poprskajte umakom od soje, zbog okusa. Smjesom pokrijte kriške
tosta.
Sendvič s namazom od kikirikija
• izdanci soje • izdanci alfalfe • luk, sitno isjeckan
• maslac od kikirikija • crni kruh
Namažite kruh maslacem od kikirikija, a zatim pospite sendvič nasjeckanim
izdancima soje i dodajte debeli sloj izdanaka alfalfe. Ako želite poseban i
jači okus, pomiješajte alfalfu s nasjeckanim lukom.
Mađarski sendvič
• 1 šalica izdanaka graha ili bilo koje druge mahunarke (kuhani i usitnjeni
viljuškom)• 2 žlice maslaca • 1/2 žličice crvene mađarske paprike • 1/2
šalice ribanog parmezana ili nekog drugog sira • 1/2 šalice proklijalih
sjemenki suncokreta
U smjesu usitnjenih izdanaka graha dodajte maslac, crvenu papriku, sol i
papar po želji. Dodajte smjesi ribani siri sjemenke suncokreta. Premažite
smjesom kriške kruha. Ova se smjesa može staviti i na tost te zapeći u
pećnici.
7.Juhe
Dobro pripremljena juha može biti odlično prvo jelo kojim ćete zagrijati
želudac, a može biti i jedino, glavno jelo, ako je obogatite različitim
sastojcima. Jedan od tih sastojaka mogu biti izdanci koji pristaju gotovo uz
svaku juhu. Obogatit će čak i industrijsku konzerviranu ili dehidriranu juhu,
ako baš nemate ništa drugo pri ruci ni vremena da se potrudite za »pravu«
juhu. Dodajte juhi šaku izdanaka mungo graha ili izdanaka alfalfe
neposredno prije nego što ćete je skinut is vatre i poslužiti. Izdanci će se
smjesta skuhati izloženi vreloj juhi.
Ljudi koji nisu imali iskustva s vegetarijanskom prehranom zakleti bi se da
prave juhe nema bez mesa u njoj, bila to govedina ili piletina. Međutim, kad
se jednom odlučite da meso izbacite iz prehrane, vidjet ćete koliko je lako i
jednostavno prirediti stotine različitih juha od povrća i zelenja, čak i
ostataka koje biste inače bacili. Ako ste vegetarijanac, onda ste i ekološki
svjestan član zajednice pa znate da ništa ne treba bacati jer se svi dijelovi
jestive biljke mogu upotrijebiti za jelo: vršci mahuna i tikvica, mahuna
graška, stapke špinata i blitve, stapke peršina i krajevi mrkava, pogotovo
zeleni vršci mrkve s malo lišća, ostatak izdanaka . . . Izbjegavajte samo
povrće iz porodice kupusa, jer daje juhi snažan miris kada se kuha. Operite
dobro sve ostatke povrća koje čistite, stavite ih u staklenku ili plastičnu
vrećicu i stavite u frižider dok vam se ne skupi četvrt kilograma ili više, a
zatim ih upotrijebite za dobar temeljac. Stavite te ostatke povrća u lonac,
pokrijte ih hladnom vodom i dodajte soli -ona će izvući iz povrća sastojke
koji će juhi dati okus. Stavitepoklopac i čekajte da juha zavrije. Kuhajte je
20 minuta natihoj vatri sve dok povrće nije skuhano ili čak i
prekuhano.Procijedite temeljac, ohladite ga i vratite u frižider. Koristitetaj
biljni temeljac za juhe, umake i kuhanje jela od različitogzrnja i žitarica (riža
npr.).Temeljac ugodnog okusa obogatit će juhu - dat će joj vitamine i
minerale, osim što će joj dati i okus - ali, ustvari,temeljac nije nužan. Voda
se može koristiti za sve vegetari janske juhe. Ako osjetite želju za jačim
okusom, nasjeckajteluka, popržite ga i dodajte juhi. Slično možete uraditi i s
celerom, peršinom ili začinskim travama. Za mliječne juhe, kojese mogu
odlično kombinirati upravo s izdancima, nikakavtemeljac naravno nije
potreban. Juhe od mahunarki i izdanaka različitih vrsta mahunarki (grašak,
soja, mungo grah,grah, leća) dobre su sa temeljcem i bez njega.
Osnovna biljna juha
Pržite nasjeckani luk na ulju ili margarinu sve dok neomekša. Dodajte
nasjeckanog celera (stapka) ili svježezelene paprike, ako volite takav okus.
Prelijte biljnim temeljcem, dodajte začinske trave i stavite na vatru da
zavrije.Dodajte što god imate od povrća, ali to lijepo nasjeckajte inarežite.
Počnite onim povrćem kojem treba duže vrijemekuhanja, npr. krumpirom,
mrkvom, mahunama, a završitekrhkijim zelenjem, npr. špinatom, keljem ili
blitvom. Ostaci jela od žitarica, graha i sličnog, ili uštipci obogatit će okus
juhe. Što više škrobnatih sastojaka dodate juhi, npr. krumpira, ječma,
tikvica, juha će biti krepkija i gušća. Ako nematepri ruci ostatke jela od
žitarica, možete prije početka kuhanja juhe u temeljac usuti šaku ječma ili
leće i skuhatiprije nego što dadete ostalo povrće.Možda će vam biti
zgodnije da kuhate svaki dio juhe odpovrća zasebno, pogotovo ako imate
više gostiju. A zatim tedijelove spojite zajedno u slasnu juhu neposredno
prijezavršetka kuhanja i serviranja. Tako ćete spriječiti da nekiod dijelova
bude prekuhan ili da izgubi boju. Ovo je osobitovažno kada je temeljac juha
od rajčice.Ova jednostavna osnovna biljna juha očito je idealannačin da se
upotrijebe ostaci iz vrta ili ostaci iz vaše staklenke s izdancima. Dodate li joj
i odgovarajuće začinsketrave - dobit ćete izuzetno ukusno jelo.
Minestrone
Minestrone je naziv za okusima bogatu juhu čija je osnovatemeljac od
rajčica. Minestrone može imati stotinu varijacija. Ljeti može biti lagana
biljna juha, a zimi krepka čorbašto zagrijava srce i krv. Ako želite
samostalno jelo, minestrone je idealan: pripremite uz juhu komad crnog
kruha idobru zelenu salatu. Počnite je pripremati od temelja - stemeljcem
od rajčica, a zatim dodajte u nju što želite od sljedećih povrća, zrnja,
mahunarki i žitarica:
• 1 sitno sjeckani luk • 1/4 šalice maslinovog ulja • 1 i 1/2 nasjeckanog
celera (stapka)• 6 svježih rajčica srednje veličine ili 1 tubu umaka od rajčice
i 3 šalice biljnog temeljca • 1/2 šalice sitno sjeckanog peršina • sol po želji
• mrvicu papra • 1 do 2 lovorova lista • 1 žličicu origana • 2 žličice bosiljka •
1/2 žličice ružmarina
• 7 češanj češnjaka • 2 šalice ili više narezanih mrkava, tikvica,brokolija,
krumpira, mahuna, svježe paprike,kupusa, graška, kukuruza, proklijale
graho- rice, poprženih gljiva • 1 šalicu kuhanog graha ili drugih vrsta
graha,npr. lima, pinto, garbanzo • 1/2 šalice tjestenine od cjelovitog
(integral nog) brašna ili nalomljenih špageta, reza naca • 1/2 šalice
kuhanog ječma ili svježih izdanaka pšenice
Po želji možete dodati još slijedeće:
• 1/2 šalice mljevene soje ili paštete od soje • parmezan • špinat i blitvu •
gljive
Pržite luk i celer na ulju dok ne omekšaju. Dodajte rajčice iliumak od rajčice
i temeljac, peršin, i začine. Ako više volitegušću juhu, umiješajte u nju i
mljevenu soju; ako je želitelaganiju, dodajte više temeljca. Kuhajte na
laganoj vatri doku međuvremenu pripremate žitarice, mahunarke, izdanke
ipovrće koje još želite dodati juhi.76Kuhajte narezano povrće dok nije
gotovo kuhano. Najbolje je povrće pripremiti na pari ili u što je manje
mogućevode. Oko 10 minuta prije serviranja stavite ga u juhuzajedno s
vodom u kojoj se kuhalo. Zelenje treba umiješatiu juhu oko 5 minuta prije
posluživanja.Kad ste pomiješali sve sastojke vašeg minestronea, stavite
juhu na vatru i pustite da zavrije i pritom popravite okuszačinima, ako je to
potrebno. Po želji ukrasite svaki tanjur juhe žličicom ribanog parmezana.
Dobit ćete oko 10 tanjura.Kao ukras povrh sira možete posuti sitno
nasjeckaneizdanke potočarke, rotkvice ili senfa, zbog pikantnog okusa.
Juha od sojinih izdanaka
Ovaj recept potječe iz Kine, a propisuje odličnu juhu kojamože biti i jelo za
sebe.
• 3 šalice biljnog temeljca • 2 šalice izdanaka soje • 2 dobro umućena jajeta
• sol ili umak od soje
Stavite temeljac na vatru dok ne zavrije, a tada dodajteizdanke. Kuhajte na
laganoj vatri dok ne omekšaju, 8 do 10minuta. Skinite s vatre i stavite u
juhu umućena jaja polagano ih ulijevajući, tako da se u vreloj juhi smjesta
koaguli-raju u tanke dugačke niti nalik na rezance. Začinite morskom solju
ili umakom od soje.
Kreolska juha
Ova je juha također kompletan obrok. Služite uz tost sasirom za večeru.
1 limenka oguljenih rajčica (1/2 kg)2 šalice izdanaka soje 2 češnja
češnjaka, usitnjena mrvica mažurana i bosiljka 1 žličica morske soli 1/2
žličice papra 2 žlice smeđeg šećera
Stavite sve zajedno u lonac. Zalijte umakom od rajčice ikuhajte na laganoj
vatri 10 do 15 minuta ili sve dok izdancine omekšaju.
Juha od izdanaka slanutka
• 2 šalice vode ili biljnog temeljca • 1 šalica izdanaka slanutka • 1 mala
glavica kupusa, ribanog • 1 smotuljak špinata, nasjeckanog • 1 grančica
peršina, nasjeckanog • 4 mrkve, narezane na kockice • 2 šalice mlijeka • 3
žlice bijelog vina • 15 dag ribanog parmezana • 1 češanj češnjaka,
usitnjenog • maslinovo ulje (po želji)
Kuhajte sve zajedno na laganoj vatri 15 minuta ili dokizdanci ne omekšaju.
Ne pretjerujte s dugim kuhanjem!Maslinovo ulje poboljšati će okus ove
juhe. Poslužite s raženim kruhom.78
Zimska juha od povrća
Krepka juha od različitog povrća za hladan zimski dan.
• 4 dag margarina • 2 luka, ribana • 2 mrkve, sitno nasjeckane • 2 repe,
narezane na kocke • 2 mala krumpira, narezana na kocke • 2 šalice biljnog
temeljca • 2 šalice proklijalog graška ili leće • 1 žlica morske soli • 1/2
žličice papra
Pržite luk na margarinu dok ne porumeni, a zatim dodajtemrkvu, repu i
krumpire te miješajte sve dok ne omekša.Dodajte temeljac i sačekajte da
zavrije. Dodajte izdanke, soli papar na kraju te kuhajte na laganoj vatri tek
toliko daizdanci omekšaju. Umjesto drugog povrća možete upotrijebiti i
celer, kelj ili kupus.
Izdanci leće za juhu
Ova tradicionalna kineska juha može se služiti i kao pire.
• 2 šalice izdanaka leće • 4 šalice vrelog temeljca • 1 veliki luk, usitnjen • 10
dag margarina • papar
Stavite izdanke u vreli temeljac i kuhajte na laganoj vatri10 minuta, dok ne
omekšaju. Popržite luk na margarinu,dodajte papar i kombinirajte s juhom i
izdancima. Propasi-rajte ili sameljite u blenderu.
Juha od izdanaka graha
Ovu juhu možete pripremiti od bilo koje druge vrste izdanaka mahunarki,
npr. mungo graha, lima graha, leće ili soje.
• 1 šalica blanširanih izdanaka graha • 1 šalica kockica repe • 1 mali luk,
usitnjen • 1 češanj češnjaka, usitnjen
Sastavite ove sastojke i povežite vodom, a zatim kuhajtedok ne omekšaju.
Dodajte:
• 1 šalica mlijeka • 2 žlice margarina ili maslaca • 2 žličice začinskog bilja
po želji
Stavite na vatru i dobro zagrijte, ali ne dopustite da juhauzavri. Na kraju
ukrasite juhu sitno sjeckanim peršinovimlišćem.
Juha od izdanaka kukuruza
Kao što smo već rekli, kukuruz će teško proklijati, ali akovam to ipak uspije,
pripremite ovu ukusnu juhu.80
• 1 šalica izdanaka kukuruza • 1 šalica izdanaka leće, soje, graha ili
slanutka • 1/2 šalice tanko narezanih gljiva • 2 šalice vode • 1 luk nasjeckan
Stavite izdanke kukuruza u blender i sameljite ih s dviješalice vode, dodajte
izdanke grahorica, gljive, luk i začinepo želji. Stavite na vatru da zavrije.
Poslužite. Količina je začetiri osobe.
Krema od potočarke i krumpira
• 2 krumpira srednje veličine • 1 šalica izdanaka potočarke • 1 del kiselog
vrhnja • 2 šalice temeljca
Provrijte na kockice nasječene krumpire u temeljcu, dodajtepotočarku i
ostavite da lagano vrije 10 minuta. Stavite juhuu blender. Kad dobijete
gustu i ravnomjernu krem juhu,dodajte kiselo vrhnje i sol po želji.
Ljetna juha
• 1/21 običnog jogurta • 2 šalice soka od rajčice • sok 1 naranče • nekoliko
listova metvice
Pomiješajte u blenderu jogurt i sok od rajčice. Dodajte sokod naranče i
listove metvice. Servirajte juhu dobro ohlađenu.
Jednostavna juha od luka i potočarke
• 1/2 šalice maslaca, margarina ili ulja • 6 lukova, narezanih na tanke
ploške • 2 češnja češnjaka, usitnjenog • 1/2 šalice umaka od soje • 6 šalica
vode • šaka izdanaka potočarke, rotkvice ili goru šice
Zagrijte ulje, margarin ili maslac u teškoj tavi i dodajte luk.Kuhajte lagano
dok luk ne omekša. Dodajte češnjak i umakod soje. U međuvremenu
zagrijte vodu u loncu, a zatim jojdodajte smjesu iz tave i izdanke. Pokrijte
poklopcem ikuhajte na laganoj vatri 10 do 15 minuta. Luk možete zami
jeniti porilukom.
Juha od sirovih rajčica
• 6 zrelih rajčica, narezanih • 1 zeleni luk, narezan • 1 šalica izdanaka
alfalfe • 3 žlice maslinovog ulja • 2 šalice vode • svježi bosiljak, origano ili
mažuran • nasjeckani luk vlasac ili peršin
82Ubacujte sastojke jedan po jedan u blender, neka se pretvore u glatku
gustu juhu. Ulijte juhu u zdjelu i služite dobroohlađenu. Ukrasite
nasjeckanim lukom vlascem ili perši
nom.
Avokado juha s izdancima
• 2 šalice mlijeka od soje • 1 veliki avokado • 1 šalica izdanaka alfalfe • luk
vlasac i drugi začini po želji
Dodavajte postepeno u blender sojinom mlijeku kriške avokada, izdanke
alfalfe i, na kraju, luk vlasac i druge začine poželji. Ako je juha gusta,
dodajte toplu šalicu mlijeka. Ako juhu jedete ljeti, možda ćete je rado
ohladiti u frižideru.
Juha od omiljenih izdanaka
Količine odredite ovisno o broju gostiju kojima ćete služiti juhu. Juhama
koje se ne kuhaju, nego rade u blenderumožete po izboru dodati vreli ili
hladni temeljac.
• vreli temeljac • umak od sezama ili soje • rajčica, narezana • vaši omiljeni
izdanci (alfalfa, mungo grah,pšenica)• mrkva, ribana • luk, riban • komadići
krastavaca
83
Stavite temeljac i umak od sezama u blender. Dodajtepovrće gotovoj gustoj
juhi i poslužite. Povrće možete poslužiti i u odvojenim zdjelama, tako da
svatko može odabratipovrće i izdanke koje voli u juhi. Ukrasite komadićima
krastavaca.
Juha od kukuruza
• 1 šalica svježeg kukuruza • 1 šalica vode • 1/2 šalice izdanaka graha • 1/2
šalice sirovih gljiva
Stavite u blender svježa zrna kukuruza i vodu te postepeno,kako proces
mljevenja i usitnjavanja napreduje, dodajteredom izdanke, gljive i začine po
želji.
Svemirska juha
• 1 stručak blitve • 2 šalice izdanaka od alfalfe, soje i pšenice • 2 žlice
usitnjenog avokada • mrkva, krastavac i peršin za ukras
Stavite u blender očišćenu blitvu, izdanke i avokado tezalijte toplom vodom
i umutite. Ukrasite kolutićima mrkve,krastavca i listićima peršina. Sami
odredite gustoću ove juhe dodajući joj veću ili manju količinu vode ili
temeljca.84
Juha od crvene paprike i pšenice
• 1 šalica proklijalog žita • 1/2 šalice vode • 1 crvena svježa paprika • začini
po želji
Umutite u blenderu izdanke i papriku te začinite po željizačinskim biljem.
Šarena juha
• 1 šalica izdanaka lunja graha (ili soje)• 1 šalica izdanaka mungo graha • 1
šalica izdanaka graška • 1 šalica izdanaka sianutka • 1 šalica izdanaka
lanenog sjemena • 2 mrkve • 4 lista blitve • nekoliko listova špinata
•7
češanj češnjaka • 1 kriška korijena celera • 3 žlice maslinovog ulja • peršin •
miloduh • bosiljak • kocka za biljnu juhu • sol • ribani sir po želji
85
Operite, očistite i nasjeckajte mrkve, blitvu, špinat, češnjaki celer.Zagrijte
maslinovo ulje u posudi te stavite izdanke, povrćei začine da se malo
poprže na ulju. Zalijte sve 1 i 1/2 Itemeljca koji ste dobili od kocke za biljnu
juhu. Juha morakuhati 15 do 20 minuta na tihoj vatri. Na kraju začinite
solju'i pospite listićima bosiljka.Ribani sir pospite po juhi u svakom tanjuru.
Maštovita juha od izdanaka
• 30 dag korjenastog povrća za juhu • 3 žlice ulja • 1 luk • 10 dag svježeg
zelenja (miloduh, peršin,blitva ili špinat, kopriva, potočarka)• 1 list lovora • 2
zrna papra • sol • 1 i 1/21 vode • 10 do 15 dag izdanaka lana i mungo
graha • 4 velike žlice izdanaka alfalfe i nešto poto čarke
Korjenasto povrće i luk očistite, nasjeckajte i u loncu popržite naglo na ulju.
Zalijte vodom i dodajte začine (lovor,papar, sol) te promiješajte. Sve
zajedno kuhajte oko 30minuta na tihoj vatri.Sitno nasjeckajte zelenje,
dodajte juhi i kuhajte još 15minuta. Juhu procijedite te u vrelu stavite
izdanke lana imungo graha. Ostavite na tihoj vatri samo pet minuta, ali
ne86dopustite da prdvrije. Prije serviranja stavite u juhu i izdankealfalfe i
potočarke. Kad ste u žurbi, umjesto da radite čitavopisani temeljac,
skuhajte osnovu od gotove biljne kocke ilina bazi pivskog kvasca.
Krem juha
• 30 dag graška • 21 vode • 2 grančice peršina • 2 lista celera • 1 list lovora
• 1 žličica suhe usitnjene majčine dušice • 25 dag mrkve • 1 veliki luk • 1
češanj češnjaka • 10 dag špinata, salate ili blitve • sol • 2 jušne kocke • 2
šalice izdanaka graška • 1 žlica maslaca • papar
•7
žlica pahuljica pivskog kvasca • nasjeckani peršin za ukras
Suhi grašak operite i stavite u 21 kipuće vode. Dodajte peršin, celer, lovor i
majčinu dušicu i sve zajedno kuhajte 30 do60 minuta, dok grašak gotovo
ne omekša. Narežite mrkvu iluk na kockice, češnjak usitnite, špinat narežite
na rezancei sve zajedno sa solju i jušnim kockama dodajte grašku. Stavite
na laganu vatru da kuha još 20 minuta.
Izvadite peršin, celer i lovor iz juhe i juhu propasirajte.Zatim u nju dodajte
izdanke i ostavite na vatri još pet minuta.Prije serviranja umiješajte u juhu
maslac, papar, pahuljicekvasca i sol po želji. Pospite juhu svježim
nasjeckanim peršinom.
Glavna jela
Pečene punjene paprike
• 1 luk, nasjeckan • 1 žlica ulja • 25 dag sojinog mesa u mrvicama • 2 šalice
izdanaka raži • 1 žličica soli • papar, bosiljak i mažuran za začin • 4 velike
zelene ili crvene paprike • 1 tuba umaka od rajčice
Popržite luk na ulju i dodajte mu sojino meso. Miješajte nalaganoj vatri dok
luk ne porumeni a meso omekša. Dodajteizdanke raži pomiješane sa
začinima, a zatim ovom smjesom punite paprike. Pokrijte sve umakom od
rajčica. Peciteu pećnici na srednjoj temperaturi 20 minuta. Umjesto sojinog
mesa možete upotrijebiti 2 šalice kuhane riže. Paprike je dobro kuhati 10
minuta na pari prije nego što ih punitenadjevom.
Izdanci graha sa sojinim mesom
• 1 šalica izdanaka graha • 1/2 šalice biljnog temeljca
91