Ljekovita svojstva kupusa

Kupus ili zelje je omiljeno jelo na naim

stolovima, posebice u ukiseljenom obliku.
No, znate li da je on i vrlo djelotvoran, a jeftin lijek za mnoge tegobe?
Sto grama sirovog kupusa sadri ak 42 mg vitamina C. Drutvo mu
prave vitamin A i folna kiselina te minerali magnezij, eljezo, fosfor, kalcij,
kalij i natrij.
Postoje mnoge vrste kupusa, a najpoznatije su bijeli i crveni te savojski
kupus, kojeg kod nas pogreno nazivaju keljem.
Za najdjelotvornijeg slovi crveni, koji je i do sedam puta ljekovitiji od
bijelog, a njegova boja ukazuje na prisutnost ljekovitih
spojeva antocijanina.

Kupus - jeftin lijek za mnoge tegobe

Najbolje je kupus jesti sirov ili kratko kuhan. U svrhu lijeenja, koristite
nepricani domai ili ekoloki uzgojeni kupus.
Sirovi kupus, ako se esto jede, pomae kod slabokrvnosti, nesanice,
depresije i anksioznosti.
Kuhani kupus je odlino sredstvo za proljetnu detoksikaciju te jedno od
najboljih sredstava protiv ivane napetosti, tjeskobe, slabosti i slabe
koncentracije.
Kupus obiluje antikancerogenim spojem sinigrinom, koji posjeduje
jedinstvena svojstva protiv raka prostate, crijeva i mjehura.

Izvrsno je i protuupalno sredstvo, pa pomae kod upalnih bolesti

poput artritisa i reume.
Kod plunih bolesti djelotvoran je sok od kupusa pomijean s medom.
On isti dine puteve, pomae kod astme i bronhitisa.
Kod bolesti grla preporuljivo je grgljati sok od kupusa.

Ljekovito djelovanje kupusa:

djeluje preventivno protiv raka
potpomae mravljenju
poboljava probavu
ima antiupalna svojstva
lijei ir na elucu i dvanaestercu
jaa imunitet
isti organizam
ublaava depresiju i tjeskobu
poboljava koncentraciju
pomae kod bolesti dinih puteva

Sok od kupusa protiv ira na elucu

Poznata je primjena kupusa protiv ira na elucu.
To moe zahvaliti svom sastojku sulforafanu, koji eliminira H. Pylori i
ujedno brani gastrointestinalni trakt od refluksa kiseline.
Sadrava i glutamin, koji je bitan za zdravlje eluca. Istraivanja su
pokazala da je to bolje sredstvo protiv ira od standardnih antacida.
Da sok od kupusa zaista pomae u lijeenju ira pokazao je eksperiment
prof. dr Garnetta Cheyneyja sa Stanfordskog medicinskog fakulteta u
SAD.
On je utvrdio da je 2,5 decilitra soka od kupusa dnevno umanjuje bol te
lijei ir na elucu i dvanaestercu bre i efikasnije od standardnih
tretmana.
Od 55 pacijenata koji su u tom eksperimentu pili sok od
kupusa 95% osjealo se bolje ve za dva do pet dana.

Naribajte pola kilograma kupusa, posolite i dodajte sok jednog limuna,

ostavite da odstoji. Nakon toga procijedite.
Uvijek pijte svjee pripremljen sok.
U svrhu lijeenja uzimajte tri do etiri ae soka od kupusa na dan, pola
sata prije obroka.
Sok od kupusa moete upotrijebiti i za vanjsku njegu kose. On e je
uiniti jaom, sprijeiti njeno ispadanje i potaknuti rast.

Oblozi od kupusa

Oblozi od kupusa staro su narodno sredstvo za lijeenje razliitih tegoba.

Moe se rei da to god da vas mui stavite na to list kupusa.
Kupus snano izvlai gnoj iz rana i dezinficira ih, pa se esto koristi kod
problematinih rana koje sporo zacjeljuju.
Uklonite s lista kupusa sredinu i ile. Stavite list u vie slojeva na oboljelo
mjesto i lagano poveite sve slojeve da vrsto stoje na mjestu.
Oblog mijenjajte tri puta dnevno.
Kod gnojnih i teko zacjeljujuih rana, tijekom promjene obloga
dezinficirajte ranu.
Kod teih oboljenja, istovremeno provodite i unutarnju kuru sa sokom.
Oblozi od kupusa pomau kod:
opekotina
ekcema i akni
ireva, pritia i osipa
oteklina i ozeblina
hemeroida
reume i iijasa
migrene
bubrenih kolika

Rosa Petreska
February 07, 2014 u 8.22

Da, tocno e deka kupusot go leci cirot na dvanaesetpalacno crevo i

zeludnik. Jas sum svedok na toa.
Vo 1980g. mi bese dijagnosticiran cir na dvanaesetpalacno crevo, a na
zeludnikot vo golemina na zrno grasak.Imav mnogu golemi bolki (kako
nekoj stomakot da mi go grebe so zilet, i od golemi bolki odev
podgrbavena so glavata skoro do zemja).
Neznaejki deka sokot od kupus e lekovito sredstvo za cir, jas cela zima
piev rasolnica od kisel kupus. I zamislete nitu ne osetiv koga mi pominaa
bolkite. E sega e 2014g., a jas sum dobra i od seto toa nema nisto.
Pozdrav i samo napred

Felix
February 07, 2014 u 9.19

Je li tono da je kupus na istoj koi agresivan i da se kou treba najprije

zatititi nekom kremom pa onda staviti listove? ini mi se neloginim

selenit
February 07, 2014 u 9.19

NE SHVATAM ZASTO JE KELJ POGRESAN NAZIV ZA KUPUS ?

KELJ JE KELJ A KUPUS JE KUPUS!!KUPUSA IMA VISE VRSTA ALI
KELJ NIJE KUPUS! UOSTAKOM U NJEMACKOM JEZIKU JE KELJ
WIRSING A KUPUS KOHL , DAKLE DVIJE RAZLICITE RIJECI !!

ana
February 07, 2014 u 9.35

za felixa, nikako ne moe biti agresivna terapija kupusom na istu kou!

Dobro je list prije aplikacije preko gaze ispeglati i takvog zalijepiti

na mjesto koje eli tretirati i ekati par sati da se osui i sve proe,to je
moje iskustvo koje sam
imala oko vrata na prsima, dok sam peglala robu to je stajalo kao flaster,
osuilo se i nije trebalo ponoviti.Nije li magino ovo iskustvo, a rasol od
kiselog kupusa kod nas na trnici kao napitak koriste stranci i ekaju u
redu, radi probave, poput klistira, ha-ha!!!!!

Nikola Trifunovi-geofiziar
February 07, 2014 u 9.56

Moram da reaguje u cilju dobre informisanosti. Prvo, kupus kao

antikacerogen nije tano, zato to rak nastaje iskljuivo u anomalijskom
magnetnom polju koje je locirano na organu koji e oboleti.Uskoro e biti
postavljen moj sajt sa svim naunim radovimu o raku. Takoe ir nastaje
u neprirodnom magnetnom polju. Puno pozdrava od
ntrifunovica41@yahoo.com

D
February 07, 2014 u 10.12

<blockquote>
Rosa Petreska
February 07, 2014 u 8.22
Da, tocno e deka kupusot go leci cirot na dvanaesetpalacno crevo i
zeludnik. Jas sum svedok na toa.
Vo 1980g. mi bese dijagnosticiran cir na dvanaesetpalacno crevo, a na
zeludnikot vo golemina na zrno grasak.Imav mnogu golemi bolki (kako
nekoj stomakot da mi go grebe so zilet, i od golemi bolki odev
podgrbavena so glavata skoro do zemja).
Neznaejki deka sokot od kupus e lekovito sredstvo za cir, jas cela zima

piev rasolnica od kisel kupus. I zamislete nitu ne osetiv koga mi pominaa

bolkite. E sega e 2014g., a jas sum dobra i od seto toa nema nisto.
Pozdrav i samo napred
/blockquote>
Organizmu samo treba davati kvalitetnu hranu i on e se pobrinuti za
ostalo.
No narod se kljuka smeem i stoga su boletine na svakomu koraku, a
pohlepni farmaceuti masno zarauju na prodaji lijekovs koji su najobiniji
otrovi.
P. S.
U tekstu nije navedeno da kiseli kupus pridonosi stvaranju vitamina B12,
kao i da je crveni kvalitetniji od zelenoga.

D
February 07, 2014 u 10.20

Nikola Trifunovi-geofiziar
February 07, 2014 u 9.56
Moram da reaguje u cilju dobre informisanosti. Prvo, kupus kao
antikacerogen nije tano, zato to rak nastaje iskljuivo u anomalijskom
magnetnom polju koje je locirano na organu koji e oboleti.Uskoro e biti
postavljen moj sajt sa svim naunim radovimu o raku. Takoe ir nastaje
u neprirodnom magnetnom polju. Puno pozdrava od
ntrifunovica41@yahoo.com
Nikola, sva je hrana antikancerogena jer sadri hrpu vitamina i minerala,
tj. antioksidansa koji pomau da se uklone otrovi to se stvaraju ak i
nakon probave najistije hrane, a kamoli u oneienom okruenju.

Josip Vitasovi, genijalni istarski radiestezist, mjerio je bioaktivni

potencijal hrane. Bijeli kupus ima domet 1.5 m, a crveni 3 metra.
paroge 5.5, a tartufi ak 12 metara. ovjekov organizam hranu pretvara
u bioaktivnu materiju iz koje se stvara snaga za ivot.

ana
February 07, 2014 u 10.21

Da, moda kupus ne lijei rak, ali kao preventiva sigurno pomae da to
magnetno polje ne nae svoje mjesto u organizmu.lijepi pozdrav

D
February 07, 2014 u 10.22

Kiselo zelje i repa - miris zime!

Zagreb, 11.01.2005. 12:39 (VIPnet)
Zima nam, kao i svako godinje doba, nosi mirise i okuse specifinih
namirnica za to doba godine.
Tako kiselo zelje ili kiselu repu prirodno neete jesti usred ljeta, ve e
otri miris njihovih jela vladati hladnim zimskim danima.
Iako se ine vrlo lokalnom hranom, oni su ustvari, doavi iz Kine,
zavladali veinom sjeverne Zemljine polutke, pa se osim u nas ono
konzumira i u zemljama zapadne Europe (Njemaka), Dalekog Istoka, ali
i u SAD-u.
Preko dvije tisue godina prolo je otkad su se Kinezi koji su gradili veliki
Zid dosjetili da svoju riu pojaaju zeljem koji se ukiselio u vinu.
Put oko svijeta
Kiseli zelje kao i repa prave se tako da se eeri iz tanko rezanih listia ili
rezanaca uz pomo lactobacillus bakterija fermentiraju u mlijenu
kiselinu koja slui kao prirodni konzervans.

Smatra se da su kiseli kupus i repa preci obiaja fermentiranja razliitih

vrsta povra to se radilo u sjevernoj Kini i u Mongoliji, a vjeruje se da su
ideju u Europu donijela osvajaka azijska plemena s Dingis Kanom.
U veini zapadnih zemalja pa i u SAD-u kiseli kupus naziva se
sauerkraut, to dolazi od stare teutonske rijei, a u poetku se najvie
konzumiralo u srednjoj i istonoj Europi, posebno u Njemakoj i
Nizozemskoj gdje dugo je bilo okosnica zimske kuhinje.
Iz pokrajine Alzace sauerekraut se rairio kao choucroute po cijeloj
Francuskoj.
Kada se primijetilo da konzumacijom kiselog kupusa uz drugu hranu
nizozemski pomorci ne dobivaju skorbut, kapetan James Cook njime je
opskrbio svoje brodove. Kada su njemaki i nizozemski doseljenici
krenuli za Ameriku, ponijeli su recept sa sobom, a obiaj jedenja kiselog
kupusa i svinjetine na Novu Godinu zadrao se do dan danas u
podrujima oko New Yorka.
Naime, svinja ruje njukom prema naprijed, navjeujui time neto novo
to dolazi, a listovi kiselog kupusa simboliziraju novac.
Danas se kiseli kupus i repa ne jedu u tolikoj mjeri kao davnih godina,
uvelike zbog postojanja modernih metoda uvanja i konzerviranja hrane,
ali i uslijed same raznolikosti i dostupnosti iste.
Takoer, sam postupak kiseljenja kupusa poneto je drukiji od prvotnog
fermentiranja listova u vinu, a u zapadnim zemljama gotovo 100 % se
proizvodi industrijski i na veliko.
Tradicijsko kiseljenje kupusa i repe u bavama za obiteljske potrebe
danas se jo moe nai u nekim ruralnim podrujima srednje i istone
Europe.
Prehrambena vrijednost kiselog kupusa
Kiseli kupus i rasol, kao nusprodukt njegove pripreme, vrlo su esto
sastojak dijeta za mravljenje ili pak prirodnih kura protiv gripe i

prehlade.
I jedno i drugo imaju smisla i sa znanstvenog stajalita.
Naime, kiseli kupus je niskokalorina namirnica jer 100 g istoga ima
svega oko 20 kcal, dok za usporedbu ista koliina svjeeg bijelog kupusa
sadri oko 30 kcal. Naravno, kiseli kupus moe biti sastojak dijete jedino
ako se priprema sa vrlo malo ili bez masnoa i ako se pridrava svih
drugih smjernica niskokalorine prehrane.
Sam po sebi nije namirnica koja bi samostalno nekim udom otapala
masne naslage, kao to to ustvari nije niti jedna druga namirnica.
Redukcijska dijeta splet je mnogih elemenata, a ne samo povrnog
izbora namirnica koje bi trebale odraditi mravljenje umjesto osobe
same.
Sirovi kiseli kupus i repa jedan su od najbogatijih prirodnih izvora
lactobaccila, ak vie nego jogurt, vitamina C, dijetalnih vlakana, kalija i
nekih drugih mineralnih tvari.
Kao takove, upravo su te dvije namirnice na salatu izvrstan izvor C
vitamina kojeg prirodno nedostaje u zimskim danima uslijed smanjene
ponude svjeeg voa.
Ipak, ne preporuuje se pretjerana konzumacija tih dviju kiselih
namirnica zbog toga to previsok sadraj lactobacilla i mlijene kiseline
mogu biti teki za eludac i izazvati odreene probavne smetnje.
Isto tako, visok sadraj soli (natrija u odnosu na kalij) previe optereuje
probavni sustav i krvotok te se ne preporuuje preesta konzumacija
ljudima koji imaju probleme sa krvnim tlakom i bubrezima.
U tom sluaju, sve hranjive tvari (a nekih i vie-pogledati tablicu) mogu
se dobiti pripremom svjeeg kupusa.
Kiselo zelje moe i lijeiti
Novija istraivanja pokazuju kako svjei i kiseli kupus, ukoliko se
konzumiraju dovoljno esto, mogu smanjiti rizik obolijevanja od raka

izmeu 45 i 50 %.
Openito, kako raste konzumacija krstaica (skupine povra),
proporcionalno se smanjuje mogunost nastanka malignih oboljenja.
Pozitivno djelovanje kiselog povra na zdravlje jest i kroz nain da ono
svojim sadrajem mlijene kiseline i bakterijskih kultura ispire probavni
trakt od toksina, jaajui ga pritom dodatnim koliinama C vitamina i
mineralnih tvari.
Upravo lactobacilli podiu spremnost imunolokog sustava,
zaustavljaju aktivaciju prokancerogenih tvari i inaktiviraju potencijalne
mutagene u probavnom traktu.
Upravo su jogurt i kiseli kupus prva linija obrane od raka debelog crijeva i
dojke.
Sok kiselog kupusa ili rasol jednostavnim ispiranjem odlian je i u
rjeavanju infekcija i rana u ustima i drijelu.
Kako do kiselog kupusa?
Kiseli kupus priprema se tako da se svjei naree na tanke rezance ili se
cijele glavice istoga vrsto polau jedni pored drugih u bave ili
specijalne posude.
U sve se umijea do 1,5 % soli i tradicionalno uvruje polaganjem
kamena.
Preko bave se stavlja tkanina, daska i ponovno teak kamen.
Kupus se ostavlja da fermentira na oko 23 C oko tri dana, a nakon toga
na nioj temperaturi oko dva mjeseca.
Ponekad se u kupus za kiseljenje moe dodavati i drugo povre, zaini
(kumin) i/ili vino.
Ipak, kiseljenje u vlastitom aranmanu nije jednostavno kakvim se ini.
Dodavanjem previe soli moe nastati nejestivo slani kiseli kupus ijim
se ispiranjem odnosi i veliki dio vitamina i izvornog okusa.

 Ipak, sa manjim koliinama soli vano je dobro kontrolirati temperaturu

fermentacije jer previsoka moe dovesti do razvoja nepoeljnih patogena
i trovanja hranom.
Danas se gotovi vakumirani kiseli kupus i repa mogu kupiti u gotovo
svakoj trgovini prehrambenim namirnicama.
Priprema kiselih kupusa i repe za jelo moe biti minimalna tj. mogu se
konzumirati sirovi iz ambalae, ali od njih se mogu praviti i komplicirana
glavna jela kao to je sarma.
Na salatu se pripremaju samo s uljem i ponekim zainom, jer soli i
kiseline sadre dovoljno sami po sebi.
U razliitim zemljama od njih se pripremaju razliite juhe i variva s
grahom, krumpirom i drugim korjenastim povrem, a u SAD-u se kiseli
kupus esto jede kao prilog uz hot-dog.
U Francuskoj je najpoznatije jelo choucroute garnie koje se spravlja od
kiselog kupusa, kobasice, komadia mesa ili slanine sa kuhanima
krumpirima.
Dok se uz to isto jelo u Francuskoj pije bijeli rizling, u Njemakoj je pivo
neizostavna pratnja jelima s kiselim kupusom.

jugoslav
February 07, 2014 u 12.11

Nikola Trifunovi-geofiziar
February 07, 2014 u 9.56
Moram da reaguje u cilju dobre informisanosti. Prvo, kupus kao
antikacerogen nije tano, zato to rak nastaje iskljuivo u anomalijskom
magnetnom polju koje je locirano na organu koji e oboleti.Uskoro e biti
postavljen moj sajt sa svim naunim radovimu o raku. Takoe ir nastaje

u neprirodnom magnetnom polju. Puno pozdrava od

ntrifunovica41@yahoo.com
Magnetna polja ili ne, reklamiranje vaseg websajta nipodastava kupus
kao zdravu namirnicu koja kao sto moze da leci moze i da ima
preventivno dejstvo, tako da iz obicne ljudske pristojnosti ako dolazite na
ovaj website nemojte obicnim smrtnicima ispirati mozgove u cilju dobre
informisanosti i postujte website kome je cilj da nam svima pomogne da
bolje i zdravije zivimo. Zvucite pomalo kao to ti je to i tacka"a za sve
ocigledno postoji na stotine raznih opcija pa i za lecenje,
Srdacan pozdrav svim Alternativcima

Nandy
February 07, 2014 u 12.27

Oboavam ga jesti ukiseljenog i ukiseljeno s paprikom kako moja baka

doma radi.

Ivana Dragica
February 07, 2014 u 15.06

Rosa Petreska Va PS komentar upuuje da niste proitali tekst.

Selenit ponekad moete nai lanke koji govore o dobrobitima kelja, a
zapravo se odnose na pravi kovravi kelj, koji je i est sastojak zelenih
kaastih sokova.
Zato ne treba mijeati savojsko zelje tj kelj i kovravi kelj.

Diana
February 07, 2014 u 16.10

U lanku sam proitala da sok od kupusa i meda pomae za astmu.

Moe li netko napisati kako se tono pravi taj sok. Hvala

er
February 08, 2014 u 0.14

Potovanje,
retko se javljam jer uglavnom dajete kompletne i korisne tekstove - ba
ono to nam je potrebno.
Oboavam kupus.
Ali kupus, kelj i brokoli su smrt za moju titnu lezdu. Svaki put kada ih
konzumiram, osetim posledice - naroito u poslednje vreme od kada
ujutro pijem sokove od voa i povra.
Ovaj podadak sam proitao na vie mesta.
Pozdrav

ZIVKO
February 08, 2014 u 9.32

DRAGI CITAOCI!
IMAM SUPRUGU KOJA IMA PROBLEMA SA KOLENOM, OTICE A DVA
PUTA SU JOJ ISPUNPAVALI VODU IZ KOLENA. AKO JE NEKO IMAO
ISTIH TEGOBA A RESIJO IH NEKIM TRAVAMA, OBLOGAMA
POSALJITE MI PREPORUKU.
ZAHVALAN
ZIVKO DOSEN

goga
February 08, 2014 u 10.11

I ja brinem zbog unitavawa joda konzumiranjem krstaica, a proitala

sam i kukuruza eerca. Kako prirodno nadoknaditi taj izgubljeni jod u
danima kad se koristi navedena hrana?

D
February 08, 2014 u 10.23

Supruga mora strogo paziti da ne unosi suvine toksine u organizam!

Stoga odmah mora prijei na ekoloku prehranu.
Ali ne na domau hranu, nego na onu s ekolokim certifikatom!
Proso obvezno svakih nekoliko dana jer je nezamjenjivo za pravilnu
probavu i alkalnost organizma!
Ne mijeati u istom obroku voe, bjelanevine, ugljikohidrate (mogu biti
krumpir i povre, mahunarke i povre, itarice i povre, ali ne krumpir i
itarice, mahunarke i itarice itd).
Hrana mora biti kuhana ili sirova!
Valja izbaciti preraeno (brano, tjesteninu, pahuljice, kruh, konzerve,
pekmeze), ukiseljeno (u poetku potpuno, a poslije se moe uzimati
kiseli kupus u ogranienim koliinama).
Potpuno izbaciti peeno i preno.
Potpuno ukloniti pasterizirane proizvode, ak i kada se radi o sokovima
od ekolokoga povra i voa.
Kruh, mlijene proizvode, meso potpuno ukloniti iz prehrane.
Sol i zaini moraju se upotrebljavati umjereno.
Valja raditi vjebe disanja, a nuno je i nabaviti proista zraka i ionizator.

D
February 08, 2014 u 10.26

goga
February 08, 2014 u 10.11
I ja brinem zbog unitavawa joda konzumiranjem krstaica, a proitala
sam i kukuruza eerca. Kako prirodno nadoknaditi taj izgubljeni jod u
danima kad se koristi navedena hrana?
Gogo, kupi himalajsku sol u DM-u jer je ondje najjeftinija. Sada za 20
bodova dobije 20 posto popusta, tako da pola kilograma stoji 17.50 kn
(21.90 kn - 20% popusta). Ako nema bodove, zamoli nekoga da ti kupi
sol kada bude iskoritavao svoj popust.

goga
February 08, 2014 u 11.11

Hvala, a koliko soli smem da uzmem a da ne povea pritisak, a bude

dovoljno (ta je optimum)?

mladen
February 08, 2014 u 14.33

Kupus je jako fina i zdrava namirnica. Ja ga jedem svakodnevno, ali bih

upozorio sve da on spada u skupinu goitrogenih namirnica pa sprjeava
apsorpciju joda u organizmu. Ljudi koji imaju problema sa titnjaom
neka obrate panju na dovoljan unos joda i onda nema problema.
KIseli, kuhani, dinstani, leo, u paradajzuma ne znam koji mi je
bolji ;)

Milo
February 09, 2014 u 18.57

ivko Doen! Evo jednostavan i prirodni nain izbacivanja vode iz

organizma.
Od drveta zova ili bazga, sa mlae grane ostrue se vanjska kora i baci
a srednja, zelenkasta oguli i stavi u posudu sa vodom i kuha dok voda ne
ukuha napola. Omjer:pola posude kore i dolije se voda. Za 2 dana
pijenja, voda se treba povui

Anelka
February 10, 2014 u 12.09

Pitanje za era i Mladena: Poto imam hipertireozu, vie zaista ne

znam da li smem da jedem kupus, brokoli, kelj, ili ne smem???? Svako
drugaije pie. Mnogi kau da obloge od kupusa treba stavljati oko vrata
kod vorova na titnjai. Zna li neko neto ISPROBANO o ovom
problemu? Hvala

Goran
February 10, 2014 u 15.56

Kupus je izuzetna biljka,mozda je prenapregnuto govoriti o

protutumornom djelovanju,no antioksidativna svojstva su neupitna.
Messegue je imao izvrsne rezultate sa koristenjem kupusa lokalno i
oralno. Mislim da spominje zenu kojoj je kupus pomogao kod problema
sa reumatoidnim artritisom.
No,kupus je ipak samo visokovrijedna namirnica i treba ga posmatrati
tako; kao jak support nekoj specificnoj terapiji.
Nas poznati fitoterapeut, izvrstan poznavalac bilja i moj prijatelj Ivan
Lesinger, kojem se divim, nedavno je na jednom seminaru hvalio
vrijednosti kupusa. U potpunosti se slazem sa njim i, dapace, zakonom
bi odredio obavezu jedenja kupusa :-)

Goran
February 10, 2014 u 16.01

Takodjer, NUTRITIVNI i LJEKOVITI potencijal biljke nije isto,iako se

nekad ispreplice.

D
February 10, 2014 u 21.00

goga
February 08, 2014 u 11.11
Hvala, a koliko soli smem da uzmem a da ne povea pritisak, a bude
dovoljno (ta je optimum)?
U nastavku ima odlomak iz knjige Detoksikacija organizma. Sve to
pie o keltskoj soli vrijedi i za himalajsku koja je sline kvalitete.

Komercijalno rafinirana morska sol se grije i izbjeljuje te je esto tretirana

aditivima kako bi postala snjeno-bijela i da se sprijee grumeni, ali ovaj
postupak takoer izvlai iz soli mnoge njezine bitne prehrambene
elemente, pogotovo vitalne elemente u tragovima sadrane u njezinoj
gorini.
Keltska morska sol sadri 84 minerala i elementa u tragovima,
ukljuujui sve potrebne za ljudsko zdravlje. Njezina svjetlosiva boja i
vlani kristali su obiljeja za identifikacijJ.l koja pokazuju nazonost
gorine u soli. Osim to osigurava sve bitne minerale potrebne ljudskom
tijelu, sadri posebne koristi koje pomau kod detoksikacije i obnavljanja.
Sadri organski jod, drukiji od oplemenjenogjoda koji se dodaje
industrijsko preraenoj kuhinjskoj soli, koji titi tijelo od tetne radijacije u

okoliu i radioaktivnog otpada u atmosferi. Mikrominerali u keltskoj

morskoj soli opskrbljuju nadbubrenu lijezdu i hipofizu svim elementima
koji su potrebni za odravanje ravnotee luenja vitalnih organa.
Istraivanja su pokazala kako su luenja nadbubrene lijezde i hipofize
dosta smanjena kada se koristi oplemenjena kuhinjska sol, to rezultira
niskom vitalnou, niskom motivacijom i niskim libidom.
Denaturirana, industrijski oplemenjivana kuhinjska sol, koju danas koriste
svi ljudi u svijetu, vie teti tijelu, nego to mu pomae. Ova sol je liena
svojih sinergistikih minerala, elemenata u tragovima i drugih nusfaktora,
ostavljajui denaturiranu bijelu jezgru kojaje 99.9 posto natrij-klorid.
Lijenici danas esto savjetuju ljudima drastino smanjenje unosa soli u
svrhu sprjeavanja visokoga krvnog tlaka, ali ovaj se savjet odnosi samo
na pogubne efekte industrijski obraene kuhinjske soli, koja sadri
neprirodno visoki stupanj natrija i nikakve sinergistine nusfaktore koji bi
uravnoteili viak natrija. Uz to, natrij se skameni u rafiniranoj kuhinjskoj
soli i zato ostaje zatoen u tijelu dugo vremena, to izaziva probleme s
visokim tlakom. Natrij u ke1tskoj morskoj soli zadrava svoj jednostavni
oblik, manje je koncentriran i izluuje se brzo iz tijela. Uz to, neki se
elementi u tragovima sadrani u gorini automatski neutraliziraju i ispiru
zajedno s vikom natrija iz krvi i tkiva, zbog ega sprjeavaju stvaranje
ikakvih problema.
Jedan od naina koritenja ke1tske morske soli kao alkalnog mineralnog
dodatka je jednostavno otopiti oko jedne treine male lice u ai vode i
to popiti. Ovo je takoer vrlo korisno kada imate viak kiseline u elucu.
Drugi nain je nainiti gorku ili maj inu vodenu otopinu od cijelih
komada ke1tske morske soli, koja je bogato popunjena gorinom, i to
koristiti kao prehrambeni dodatak. Kako biste napravili vlastitu gorku
otopinu, stavite od 2.25 do 4.5 kilograma obine svjetlosive keltske
morske soli u istu, nebij_ljenu pamunu vreu i zaveite vreu

komadom konopa. Napunite veliku posudu istom izvorskom vodom

inatopite vreu sa soli u vodi 3 do 5 minuta. Tada objesite natopljenu
vreu sa soli iznad keramike ili staklene zdjele (ali ne metalne), i
ostavite dok se sva tekuina ne iscijedi u zdjelu. Ulijte ju u iste staklene
boice i popijte oko 30 mililitara ove preraene gorke otopine,
razrijeene u istoj vodi, jednom ili dva puta dnevno.

er
February 10, 2014 u 22.47

Odgovor -Anelki
Ja imam hipotirozu.
Ponavljam - oboavam kupus, ali se nadam da u uspeti da pronaem
lanak o kupusu, kelju i brokoliju koji imaju neku supstancu i ne
doprinose eliminisanju moje bolesti. Tekst je postavio strunjak - vidi se
po stilu pisanja.
Poto smo izbacili klasian doruak, supruga i ja ujutro miksamo voe i
povre i pojedemo oko jednu teglu svako. Dok nisam koristio mrkvu, i
rotkvu, sve je bilo ok, ali kada smo uveli zeleno zbog alkaliziranja tela i
zbog vlakana - tog dana sam imao probleme i nisam se dobro oseao.
Napominjem da koristim eutirox 50, dugi niz godina.
Saznavi za lo uticaj na titnjau, uveli smo spana i blitvu, list celera,
peruna, umbir. I situacija se sasvim promenila.
A kako se ponaati za hipertirozu meni nije poznato.
I dao bih i odgovor jednom itaocu koji je samo lakonski rekao - pa neka
er uzima hranu sa jodom.
Dragi moji - to je najlake rei, jer i jodirana so, posle par meseci izvetri
sav jod - i emu onda takva sol?

Naravno, nisam odustao i nastavljam sa potragom gde ima najvie joda,

mada svi mi koji imamo problem sa titnjaom ne moemo da vratimo
preanje stanje. Samo moemo da ga odrimo - nema popravke!
Inae est dana u sedmici jedemo ribu i dagnje, i samo nedeljom pilee
belo meso, uz razne priloge koj podrazumevaju integralne itarice pod
obavezno.
Svinjskom i juneem mrtvom mesu nije dozvoljen ulaz u nau kuhinju.
Izvinjavam se to oduih, ali samo jo ovo:
pre 12 godina mi je jedan japanski doktor preporuio makrobiotiku i
svakodnevno obavezno uzimanje prosa jer on najvie alkaliziranisam
ga razumeo ba, ali sam ga posluao.

D
February 11, 2014 u 11.18

eru, nikada nemoj mijeati voe i povre u istom obroku jer oteavaju
probavu i smanjuju obrambene sposobnosti organizma.
Dalje, himalajska je sol najbolji izbor kada treba paziti na jod.
Riba i dagnje iznimno su toksini i doista ne bi trebali biti na jelovniku.
Nije dobro ni kada se mijeaju meso (ako se ve mora jesti) i itarice ili
meso i kruh.
Teak udarac za probavu!
A Japanac je bio u pravu, proso je udo.
Nije uzalud glavna hrana u pustinji.

lola
February 11, 2014 u 12.13

Koliko sam videla nedavno i proso utie na eliminaciju joda iz organizma

- znai sve umereno (a ko ima vika joda njemu je valjda dobro). I soja
se optuuje za neke probleme titnjae, pa je izbegavam. D-u
zahvaljujem to je izdvojio toliko vremena i napisao sve ono o soli.

er
February 12, 2014 u 10.24

Ajme, a ta u sad?
Proso koristim i heljdu jer sam kruh izbacio zbog glutena.
A to se tie miksa voa i npr blitve, to smo proitali negdje i ovjek se
kune da je 100% sve ok.
:) E kako je divno ivjeti u pustinji ili planini i uvati ovce, i gledati kako
sunce izlazi i zalazi.
Hvala, pozdrav

D
February 13, 2014 u 10.05

eru, brate, mijeanje voa i blitve nije dobro za probavu.

Zdrav ovjek to i moe podnijeti, ali ti ima poprilino problema i trebao
bi hodati kao po jajima.
I ne optereuj se prosom dok se tovi himalajskom soli.

er
February 13, 2014 u 20.41

Potovani D,
aj sad u kao u Skuptini ili Saboru (poto sam prozvan, imam pravo na
repliku) :)

Ja bih volio da mi ovaj kupus ostavimo kupusu a da ti otvori novu temu,

o nainu ishrane i gde bi mi mogli da te eljamo i uzdu i popreko, jer
ako ukune sebi 80% hrane koje jedu proseni ljudi, a D ti kae da ni to
ne valja - onda bih strano volio da mi D uradi jelovnik za 7 dana, a
moe i na mail.
Mislim da u ovo vreme prodavanja svega i svaega narodu nije loe
porazgovarati, npr. o ribi, za koju se kae da je neophodna i zdrava, a
ono ispade (proverio i ja, a jedem je) da skoro sva dolazi iz Tihog okeana
koji je radioaktivan. Pogledajte na konzervama ribe koje je poreklo ribe,
ili proitajte na deklaraciji smrznute ribe - sve su iz istog podruja, skoro
strano - pa oni nas truju zvanino!... pozdrav.

D
February 14, 2014 u 15.39

Plodovi mora - isplati li se etva?

Zagreb, 27.05.2004. 11:27 (VIPnet)
Riba je zdrava!, rei e i oni najmanji (sva srea da su bili zakinuti s
upoznavanjem ari ribljeg ulja).
Istovremeno se uporniji odrasli ne daju smesti naom ne tako
mediteranskom atmosferom, te e u slast pojesti plodove mora bar
jednom do dva puta tjedno. Toliko hvaljen i preporuivan mediteranski tip
prehrane kao svoj adut uz maslinovo ulje zasigurno dri i ribu, umotanu u
leo povre i zalivenu aom dobrog crnog vina. Pa zato onda Hrvati uz
tisuu kilometara obale jo uvijek radije izabiru vruu janjetinu, gurajui
epitete blitvara i riboljubaca dalje od sebe? to je to to ribu ini toliko
posebnom i da li je nezamjenjiva u jelovniku ljudi? Biti emo toliko

odvani da ogolimo obje strane medalje, toliko drski da moda ovoj

uvijek bijeloj prii na kraju dodamo pokoji sivi ton.
Masti koje lijeeKao i kod bjelanevina, gdje se susreemo s pojmom
esencijalnih aminokiselina, tako i kod masti postoje esencijalne masne
kiseline. Sve esencijalno za na organizam moramo unijeti hranom, on
sam ne moe sintetizirati takove spojeve. U polinezasiene esencijalne
masne kiseline spadaju omega-3 i omega-6 masne kiseline, najpoznatije
veini iz svakodnevnog gledanja televizijskih reklama i edukativnih
emisija. Svoj naziv zahvaljuju pravilima nomenklature kemijskih spojeva
u ije detalje ne bismo ovom prilikom ulazili. Mnoge su prevane funkcije
koje esencijalne masne kiseline obnaaju u organizmu: slue kao
strukturni dio stanine membrane titei organele i genetski materijal od
izvanjskih uljeza kao to su virusi, bakterije i slino; kao takve sudjeluju
u regulaciji prijenosa tvari u stanicu i iz nje (transport kisika); pomau u
stvaranju hemoglobina; podravaju rad lijezda s unutranjim
izluivanjem; slue kao gradivni materijal za molekule sline hormonima;
reguliraju krvni tlak i funkciju bubrega; podmazuju zglobne hrskavice
Dakle, bez esencijalnih masnih kiselina ne moemo, a injenica stoji da
je masna morska riba najbolji izvor istih. Omega-3 masne kiseline iz ribe
pokazale su se idealnima za sputanje masnoa u krvi, za sniavanje
koncentracije loeg LDL kolesterola, te u tom smislu djeluju i na
prevenciju ateroskleroze i sranog udara. Redovito konzumiranje ribe
dokazano smanjuje rizik od sranog udara za oko 40 %, a sva ova buka
poela je nakon poznatog istraivanja Dr. Krogha meu Eskimima kojima
su unato najmasnijoj prehrani na svijetu, srane bolesti bile
nepoznanica.
Nadalje, omega-3 masne kiseline pomau kod bolesnih stanja kao to su
dijabetes, reaumatoidni artritis, ulcerozni kolitis, psorijaza, te kod mnogih
drugih upalnih i alergijskih reakcija, a za mozak su jedinstvena hrana.

Dokazano je da kod visokog unosa ribe ne dolazi do toliko izraenog

gubitka pamenja uslijed starenja ve upravo suprotno, poboljavaju se
kognitivne sposobnosti i smanjuje rizik oboljevanja od Alzheimerove
bolesti. Vrlo vano je kod trudnica naglasiti da omega-3 masne kiseline
osiguravaju pravilan razvoj sredinjeg ivanog sustava (mozga) djeteta i
organa za vid, kako u trbuhu majke, tako i nakon roenja i tijekom
njegovog razvoja. Krivi omjeriSlubene preporuke nadlenih
zdravstvenih institucija o konzumiranju esencijalnih masnih kiselina su
sljedee: 5-8 % ukupnih dnevnih kalorija treba dolaziti od omega-6
masnih kiselina (oko 8,8 g), a 1-2 % od omega-3 ( oko 2,2 g). Pravilan
omjer unosa ovih dviju masnih kiselina klju je njihovog povoljnog
djelovanja, jer zaudo, u odnosu na omegu-3, omega-6 masne kiseline
ini se potpomau razvoj tumora u ljudskom organizmu, poveavaju rizik
obolijevanja od bolesti srca i krvnih ila - imaju tendenciju poviavanja
krvnog tlaka, stvaranja upalnih procesa, alergijskih reakcija itd.
Takovo loe djelovanje omega-6 masnih kiselina obuzdava se
poveanom konzumacijom omega-3 masnih kiselina, te se kao njihov
poeljan omjer preporuuje 1:4 do 1:5, no neupitno je da se obje moraju
unaati. Smatra se da zapadni nain prehrane taj omjer uslijed visoke
konzumacije zasienih masnoa i trans-masnih kiselina dri na vrtoglavih
1:15. Japanci oigledno podravaju ovu tezu u praksi, jer se kod njih
uslijed visoke konzumacije ribe ovaj omjer dri na 1:1 do 1:2. Ustvari,
nije li svima poznato koliko su ti otoani vitalniji i vremeniji od ostatka
svijeta? Ove dvije obitelji esencijalnih masnih kiselina natjeu se za
enzime koji sudjeluju u njihovim konverzijskim procesima, a pogotovo
kod ljudi koji ne jedu ribu (bili oni vegetarijanci ili svejedi), i(li) unaaju
previe zasienih i trans - masti, previsok unos omega-6 masnih kiselina
moe ugroziti ne samo pravilan rast i razvoj djece, ve i poveati anse

od razvoja bolesti kao to su hipertenzija, dijabetes tip II, rak, artitis i

drugih imunoloko/upalnih poremeaja.
Proirimo vidike!I iako su prednosti konzumiranja ribe uvjerljive kod
visoko rizinih skupina (visok unos zasienih masti, nizak unos svjeeg
voa i povra), s druge strane ne daju toliko zapanjujue rezultate kod
skupina ljudi koje ne unaaju zasiene masti vie od preporuka, te koje
unaaju poeljne koliine svih polinezasienih masnih kiselina
(Marckmann, Gronbaeck; 1999.). Isto tako, konzumiranje ribe samo
jednom do tri puta mjeseno ve je dalo maksimalan protektivni uinak
od 43 % smanjenja rizika pojave sranog udara u mukaraca, objavljeno
je s Harvarda od strane strunog tima dr. Ka He. Krenimo jo malo dalje:
Nekoliko istraivanja u Finskoj (Pietinen et al.; 1997. i Salonen et al.
1995.) pokazalo je i do 100 % veu uestalost pojave akutnog infarkta
miokarda kod Finaca koji su konzumirali vie od 30 g ribe dnevno, u
usporedbi s onima koji su je jeli manje i rjee. Smrtnost je rasla za 0,3 %
za svaki gram konzumirane ribe na dan! U emu je sad problem? Osim
to se naa zelena polja zagauju pesticidima i inim zagaivaima, niti
oceani nisu poteeni tetnih spojeva. Brodovi, otpadne vode, zagaene
kie i rijekesve to utjee na nepoeljne koncentracije tekih metala,
pesticida i drugih kontaminanata u ribi, a napose u koljkama. Ranije
spomenuto istraivanje u Finskoj zaista je pokazalo kako su ljudi iz
pokusnih skupina imali ozbiljno poviene koncentracije otrovnih ivinih
spojeva u kosi i urinu, to je potpuno blokiralo povoljno djelovanje
omega-3 masnih kiselina iz iste ribe. Nadalje, trudnice koje su
konzumirale kontamiranu ribu imale su djecu kojima je krvni tlak u 7.
godini bio povean za 13 mm ive (Sorensen et al. 1999.).
Najzagaenija hrana na policama supermarketa"Taj epitet u Velikoj
Britaniji zasluio je losos uzgajan uz kotsku obalu, te je na testiranju
vladinog Odbora za toksinost spojeva u hrani prole godine bio jedini

uzorak hrane koji je uvijek sadravao zabrinjavajue koliine tri toksina

pesticida: DDT-a, dieldrina i heksaklorbenzena. Da li je riba iz
Jadranskog mora ia? Prema rezultatima mjerenja koliine ive,
arsena, olova i kadmija u ribi, rakovima i koljkaima iz naeg mora,
utvrena je znatna zagaenost, napose koljkaa (dagnji), iako su sve
vrijednosti osim za arsen bile ispod granino doputenih. No to to znai
ako znamo da postoji efekt dugorone akumulacije tekih metala u tijelu
ovjeka, ako znamo koliko je to fatalno za fetus i ako znamo da stvari po
pitanju ouvanja okolia teko da kreu na bolje? koljkai se ne
nazivaju istaima mora od milja, ve zaista nose ogroman rizik po
nae zdravlje, pogotovu po zdravlje djece i osoba sa iole smanjenim
funkcijama jetre. Nekoliko tisua ljudi umire svake godine od posljedica
trovanja ribom i koljkaima, pa je ak i Hrvatska ovo ljeto imala zamalo
fatalan ishod trovanja mladih ena tunom u jednom zagrebakom
restoranu. Svjetska zdravstvena organizacija otila je toliko daleko da
trudnicama i djeci preporua apstinenciju od tunjevine i skue, jer te ribe
imaju znatno vee koncentracije ivinih spojeva koji dokazano oteuju
ivani sustav ploda i male djece, pa ak i modane funkcije pamenja u
odraslih.
Izumiru li vrste?No nisu samo drutva za zatitu potroaa ta koja se
hvataju za glavu. Drutvo za zatitu mora (The Marine Conservation
Society) iznijelo je zastraujue podatke o brojkama riba, te je hitno
sastavilo listu 20 najugroenijih morskih vrsta koje bi trebalo izbjegavati
na tanjurima diljem svijeta. Meu prvima na listi su atlantski bakalar,
losos, morski pas, osli, brancin, morska pastrva i tuna. 1991. godine
Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (Food and
Agriculture Organisation) zadovoljno je ustvrdila kako e izlov ribe iz
svjetskih mora nastaviti rasti. Danas priznaju da je 70 % svjetske ribe
izlovljeno i da je 60 % komercijalnih vrsta dotjerano do ruba odrivosti.

Stanje u svjetskoj proizvodnji ribe slino je onome u industrijaliziranoj

poljoprivredi. To se dogaa kada tradicionalne tehnike i dokazane
metode zamijeni visoko mehanizirana proizvodnja koja je gotovo svaki
kutak oceana uzela pod kontrolu multinacionalnih kompanija koje su
odrive metode ribarenja bacile u zaborav, a za svoje nekontrolirane
metode izlova ne odgovaraju apsolutno nikome. Zahvaljujui takvima,
bakalar e zamalo postojati samo u enciklopedijama, a zbog tune u
konzervi i dalje e stradavati delfini i kitovi, te se crvenjeti naa obala.
Svjetska ribarska industrija procjenjuje se na preko 120 milijardi dolara, a
ribarska flota Europske unije vea je za 40 % nego to bi smjela biti (od
1970. do 1991. narasla je za 153 %). Prema izvjeu World Wildlife
Fund-a, EU je prekoraila dozlovljen izlov odreenih vrsta, no oni i dalje
ilegalno love, te odbijaju zatititi riblji mla i ostale neciljane vrste koje
zavravaju u mreama. Vegetarijanci su OK Vratimo se kemiji hrane.
Dugolanane esencijalne omega-3 masne kiseline su one koje moramo
unijeti prehranom, a to su imenom eikosapentaenska i
dokozaheksaenska masna kiselina, ili krae EPA i DHA. Sreom, u
organizmu postoji mehanizam konverzije srednje dugih masnih kiselina u
EPA i DHA, a to se prije svega ini iz alfa-linolenske masne kiseline, koja
takoer spada u skupinu omega-3. Tu masnu kiselinu u obilju sadravaju
neka biljna ulja kao to su laneno, sojino, repiino, ulje peninih klica, te
orasi i lanene sjemnke. Istraivanje dr. Djoussea iz 2001. godine
pokazalo je redukciju pojave bolesti srca i krvnih ila za 40 % kod
skupine koja je konzumirala vee koliine alfa-linolenske kiseline. Ovom
istraivanju prethodilo je ono dr. De Lorgerila iz 1999. godine, gdje je pak
smrtnost od sranog udara bila umanjena za 65 %! Pokusom se unosilo
0,55 % ukupnih kalorija kroz alfa-linolensku kiselinu za koju se kasnije
analizom masnih kiselina u plazmi zasigurno utvrdilo da upravo ona
pozitivno utjee na dobivene izlazne rezultate. I iako znanstveni pokusi

pokazuju kako je konverzila alfa-linolenske kiseline u EPA i DHA spora i

nepotpuna (tek 10 % ALNA-e se konvergira), i premda su razine
dugolananih masnih kiselina u plazmi vegetarijanaca nie, ini se da su
potrebe vegetarijanaca zadovoljene, a mogue djelovanje deficita istih
na zdravlje nije otkriveno. Smjernice za vegetarijance bile bi sljedee: u
svakodnevnu prehranu ukljuiti dobar izvor alfa-linolenske masne
kiseline, to znai laneno ulje (uvati ga u hladnjaku), mljevene lanene
sjemenke (uvati u hladnjaku), orasi, repiino i sojino ulje, morske alge
(posebno nori) smanjiti unos masti i ulja koja su bogata na omega-6
masnim kiselinama, kako biste odrali pravilan omjer omega-3:omega-6;
omega-6 masne kiseline najvie sadri kukuruzno i suncokretovo ulje;
umjesto njih obilno koristite maslinovo ulje smanjiti unos zasienih
masti i trans-masti, kojih najvie sadre ivotinjski proizvodi, te margarini
i visoko procesirana polugotova i gotova hranaStrunjaci skloni
vegetarijanstvu tvrde (a pokusi dokazuju) da konzumiranje biljnih izvora
alfa-linolenske masne kiseline nije nita manje protektivno po ovjekovo
zdravlje od konzumacije ribe i ribljeg ulja, a u svakom sluaju podupire
ouvanje prirodnih resursa ribe i smanjuje rizike trovanja pesticidima i
tekim metalima. Da nas ipak ne biste krivo shvatili - prijelaz s janjetine
na srdelu svakako treba poduprijeti i pomisliti (s obzirom na brojano
stanje i zdravlje ribe) da time izmeu dva zla odabiremo manje. No tako
neto Vam ne moemo garantirati.
Pripremila:
dipl. ing. eljka Lukei/Vegetarijanska udruga

D
February 14, 2014 u 15.46

eru, moj jueranji ruak pokazuje kako se s malo novaca moe

napraviti vrhunski obrok.
Servirao sam oko 200 g ekolokoga prosa pokropljenoga s malo soli i
maslinova ulja.
PROSO
Kuha se samo 10 minuta.
To mogu i kuharski antitalenti, ali i oni koji neprestano negdje jure.
Kao prilog na stolu nala SE salata pokropljena s malo vode, limunova
soka, soli, maslinova ulja, kurkume (moe se upotrijebiti umbir, ili,
luk).
U salati je bilo i malo sirove mrkve koja je nezamjenjiva namirnica.
Cijena ruka (svi su sastojci bili iz ekolokog uzgoja): 10 kuna.
Proso (4 kn), maslinovo ulje (1.5 kn), mrkva (1 kn), salata (3 kn), sol,
kurkuma i limunov sok (0.5 kn).
Proso (ili neka druga itarica) jede se dva puta na dan, najbolje u podne i
u 18 sati.
Ono nabubri nakon kuhanja, a tih 200 grama ak je 700 kalorija.

Nije lako pojesti, a dri satima!

A recepti su jednostavni.
Svi su sastojci isti, samo umjesto prosa ubacuje jednu od itarica: riu,
jeam, heljdu, zob, pir, kinou itd, a umjesto salate drugo povre (kelj,
kupus, ciklu, brokulu, blitvu itd.)
U obzir dolazi i 200-300 g graha (mahuna, graka, slanutka) ili 500-1000
g krumpira (batata), ali bez mijeanja sa itaricama, kruhom ili mesom jer
se protivi pravilnomu kombiniranju hrane.
A u stanci izmeu glavnih obroka treba jesti sirovo i suho voe, med i
oraaste plodove.
Nema kruha, nema mesa, nema toksinoga smea. Iako nije problem
ako se s vremena na vrijeme pojede koji obrok mesa ili namae kruh s
pekmezom. No uvijek treba teiti to potpunijem iskoritavanju hrane i
zapamtiti da je na vrhu cijelo zrno, sirovo voe i povre, a onda ispod
dolaze brano i na dnu tjestenina, pekmez i druge preraevine.
P. S.
Znate to rade Kinezi?
Kupe termos-posudu od nehrajuega elika i unutra stave kuhane
itarice i povre.
Jedu u stanci za ruak!

er
February 14, 2014 u 20.30

Da, od Kineza sam i uzeo recept i radim sve to to ste naveli. Skuham
integralnu riu ili/i proso ili ostale itarice i stavim u staklenu teglu pa u
friider. Vadim po potrebi i mjeam, ako elim slatko, ako elim slano. I
nabavio sam himalajsku sol po vaoj preporuci 21 kn. Inae srdelu
jedemo dva puta sedmino, ali kuhano 3 min, samo tako se sauva
omega 3. A od ono malo vode u kojoj se kuhala spremamo juhu u koju
ubaci sol, itarice iz tegle ili proso, algu wakame, enjak, luk, umbir,
mrkvu, patrnjak i perin na kraju.
KAU DA KADA BI POSTOJAO INSTRUMENT, ON BI POKAZAO DA JE
SUDOPERA NAJZDRAVIJI ELEMENT U KUI. Zato nikada ne bacam
vodu od spremanja bilo ega, osim od krompira. I stavljam samo onoliko
vode za kuhanje da povre ogrezne a ne da pliva. Ih, prii nikad kraja. Al
nisam naao nita ubedljivo to bi mi obezbedilo jod za titnjau - sve
copy-paste textovi. Pozdrav

D
February 14, 2014 u 21.14

Hrana se mora jesti svjee pripremljena. Ne smije stajati, osobito u

hladnjaku jer se tako ne moe maksimalno iskoristiti riznica vitamina i
minerala.
Kako niste nali nita o jodu? Pa naveo sam to nudi keltska sol, a u
tomu je razredu i himalajska.
Dakle

Sadri organski jod, drukiji od oplemenjenog joda koji se dodaje

industrijsko preraenoj kuhinjskoj soli, koji titi tijelo od tetne radijacije u
okoliu i radioaktivnog otpada u atmosferi.
www.naturalnews.com/028724_Himalayan_salt_sea.html

bor
February 16, 2014 u 10.07

pozdrav svima. Rje je navodno o zalju, kelju, kupusu. Od toga stvorila

se interesantna rasprava.
Ali ja bih ipak neto o kupusu. ovo udo, to se sada susree na
tezgama, to vie nije kupus. Nit pa izgledu, nit po ukusu. Neki se jo
sjeaju kupusa, zelenog, ovako spljotenih, tekih glava, tankih listova,
koji se mogao tanko narezati nasoliti, da se smeka i pojesti u salati.
Ovo, to nam danas ture, to su neki kupus falsifikati koji izviru nepznato
otkuda i koje je nemogue potraiti u nekim starijim enciklopedijama, to
ukazuje nato, da su te vrste naknadno stvorene genskim ineniringom.
Prie o kupusu, koje se ovde iznose u poetnoj objavi, su moda istinite,
ali bez da se ljudima objasni, koji su kupusi zaista prirodni, takve su
objave samo reklama za potroae, da kupuju bezvrednu i po zdravlje
tetnu robu.
I veina komentatora samo pria o nekim naunim ili laikim shvatanjima
zdravog ivota, koji je vredeo ve prije dva desetljea. Pa prije dvadeset
godina bilo je za tri etvrtine manje kancera.
I opet sam na temi, koja mi stvara none more. Farmacija je preuzela
prehransku industriju i na osnovu genskog ineniringa stvara stanja, koja
reguliu natalitet putem bolesti.
Kelj na tezgama lii nekim projektilima iz balistikih studija, pa vjerujem,
da tako i djeluje na nae zdravlje.

er
February 16, 2014 u 23.46

Potovani. Kod mene u Zadru, tako je bilo od pamtiveka, zimski kupus sve do 1 maja kada dolazi onaj mekani o kome vi priate i trajae sve do
Nove godine. Tako je bilo i bie - a kako mislite i gde da se gaji kupus
zimi? Uostalom, imate sada i drugo povre za salatu. Kiseo kupus, pa
rotkva crna i bela, pa mijeano povre, pa turija i ajvar - sve do praznika
rada.
PREDLOG ZA SALATU: Narendati - tvrdi kupus, mrkvu, celer, rotkvu,
praziluk,pola jabuke, naseckati perun i celer list, zelenu salatu, rikolu,
dodati soli, jabukovo sire i maslinovog ulja. Ja obino sam pojedem
pola spremljene salate pre ruka

er
February 16, 2014 u 23.51

to se tie keltske i himalajske soli, pa naao sam himalajsku a keltske

nema u Zadru. Ali u prodavaonici makrobiotike nisu bili ubedljivi za
titnjau, a ni tekstovi na internetu - osim vas, koga sam posluao.

D
February 17, 2014 u 11.10

Na tritu ima dovoljno kupusa iz ekolokog uzgoja.

Najjeftiniji kiseli kupus nudi DM (s popustom, pola kilograma doe manje
od 9 kn), a u trgovinama zdrave hrane moe se nai bijeli i crveni
(najkvaliteniji) ekokupus.
Malo jest skuplji, ali vrijedi zlata.

P. S.
eru samo napomena da umjesto octa upotrijebi limunov sok, a da
voe ne mijea s povrem.
Moe ga jesti pola sata prije i tri sata poslije glavnog obroka.
Kada ve voli raditi bosanski lonac, neka stekne naviku mijeanja
ekolokoga suhoga voa , jabuka i limuna.

D
February 17, 2014 u 22.18

Travar Petar Jovanovi pie:

Utvreno je da je kupus zdrav, sve, a kodljiv ako je kiseljen. U naim
krajevima vlada uverenje da su kiseo kupus i raso veoma zdravi i
lekoviti. Meutim, kiseo kupus i raso su otrov za organizam. Naime,
posle konzumiranja kiselog kupusa ili rasola vrlo je teko iz organizma
izbaciti jedinjenja koje stvaraju organske materije iz kupusa i kuhinlska
so.To su vrlo tetne materije koje jetra ne prepoznaje zbog ega ih
organizam izbacuje preko koe. Kada preko zime vidite oveka sa
crvenilom po licu, vratu ili po rukama verujte da je prejedao kiseo kupus.

Goran aromafitoterapija
February 18, 2014 u 11.30

Postujem travare no pitam se na koji je on laboratorijski nacin izvukao

ove silne tvrdnje da je kiseli kupus nezdrav :-) mozda nije najzdraviji
nacin uzimanja ali je najbezazleniji nacin konzerviranja. Time je omjer
stetnog i korisnog vise u zoni korisnog

February 20, 2014 u 12.27

Ovo sam prvi put uo, ali ostaje nepobitna injenica da je kuhinjska sol
(ako nije himalajska ili keltska) tetna u koliinama u kojima je obino
prisutna u kiselomu kupusu.