UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Logistika i ITS
Tema rada: Karakteristike fizičkih komponenti ITS-a logističkih vozila

Predmetni nastavnik: R. prof. dr. Abidin Deljanin

Asistent: Mr. Sc. Mirza Berković
Student: Elvedin Suljić
Broj indeksa: 845/7542
Usmjerenje: Cestovni saobraćaj
Godina studija: I
Rezultat rada:

Datum: 02.11.2018.g.
Sadržaj
Uvod............................................................................................................................................1
1. Inteligentna vozila.............................................................................................................2
2. Karakteristike fizičkih komponenti ITS-a logističkih vozila............................................4
2.1 Sistem OBU (On Board Units).....................................................................................4
2.2 Navigacijski uređaj.......................................................................................................5
2.3 Globalno pozicioni sistemi (GPS)................................................................................6
2.4 Autonomni rutni vodič.................................................................................................7
2.5 Uređaj za praćenje priključnih vozila...........................................................................7
2.6 Aktivni senzori za sprječavanje sudara........................................................................8
2.7 Aktivni senzori za parkiranje.......................................................................................8
3. Inteligentno upravljanje voznim parkom...........................................................................9
4. Automatski vođena vozila...............................................................................................11
4.1 Princip rada AGV vozila............................................................................................13
4.2 Primjena AGV vozila u procesima utovara i istovara................................................14
4.3 Primjena u procesima uskladištenja i iskladištenja....................................................15
4.4 Primjena u procesima povezivanja skladišnih zona...................................................15
Zaključak...................................................................................................................................17
Literatura...................................................................................................................................18
Popis slika.................................................................................................................................19
Uvod
Inteligentni transportni sistemi (ITS) bivaju integrisani u sve aspekte saobraćaja i transporta,
već jedan duži dekadni period. ITS rješenja u saobraćaju su vidljiva, i mogu se analitički
prikazati, a ogledaju se u povećanju sigurnosti u saobraćaju, smanjenju broja prometnih
nesreća, smanjenju zagađenja, povećanje protočnosti saobraćaja i sl.

Po definiciji, ITS predstavlja nagradnju klasičnog prometnog sistema, i on postaje trend, ka

kojem će razvoj saobraćaja težiti. U logistici je odavno uviđen značaj primjene ITS sistema,
te prednosti koje primjena ovih sistema pruža.

Obzirom da danas govorimo o savremenom komunikacijskom periodu, ITS u sferama

logistike pruža, prvenstveno nadogradnju logističkih vozila, jer su ona glavni izvor
informacija, koje omogućavaju ITS sistemima da upravljanju ostatkom logističkih procesa.

Osim nadogradnje logističkih vozila, također se postiže nadogradnja procesa upravljanja

voznim parkom (eng. Fleet Management), što omogućava menadžerima, pravovremeno
prikupljanje informacija o stanju i lokaciji proizvoda, odnosno logističkog vozila.

Primjena ITS-a u logistici pruža zadovoljstvo, kako za distributera, tako i za krajnjeg kupca,
jer on u svakom trenutku može provjeriti stanje robe. U ovom seminarskom radu, bit će
ukratko rečeno o inteligentnim vozilima, zatim će se spomenuti karakteristike fizičkih
kompoenenti ITS-a logističkih vozila, njihova svrha i primjena. Također, bit će prikazane
komponente ITS-a koje pouspješavaju upravljanje voznim parkom, te će se reći nešto više o
automatski vođenim vozilima, koja postaju sastavni dio savremenih logističkih skladišta.

1
 1. Inteligentna vozila

Inteligentna vozila (IV) imaju dodatne funkcionalnosti kojima se postiže prikupljanje i obrada
podataka iz okruženja te automatizirana prilagodba kao pomoć ili zamjena vozača..
Inteligentna vozila nude znatne mogućnosti za povećanje sigurnosti, operativne učinkovitosti i
udobnosti vozača tako da se IV sustavi proglašuju ključnim sljedećim valom (next wave) za
ITS. Vozila koja se mogu autonomno voditi autocestom ili u urbanom području postaje
realnost. Rješenja inteligentnog vozila uključuju: automatsko upravljanje vozilom, držanje
sigurnosnog razmaka1.

Vozila koja imaju dodane funkcije prikupljanja i obrade podataka iz okoline i

automatiziranu prilagodbu kao pomoć ili zamjenu čovjeka nazivaju se inteligentnim vozilima.
Takva vozila koja se samostalno mogu kretati cestom van ili unutar urbanih područja postoje i
danas, al nisu u širokoj upotrebi. Naime, kao primjer sve veće upotrebe inteligentnih vozila su
automobili koji imaju ugrađene dodatke kao senzore i uređaje za samostalno parkiranja koji
postaju svakodnevnica. Ona nude znatne mogućnosti za povećanje sigurnosti, operativne
učinkovitosti i udobnosti vozača.

Inteligentni sistemi vozila mogu biti autonomni što znači da je inteligencija smještena u
samom vozilu ili kooperativni gdje asistencija dolazi od prometnice i/ili drugih vozila. Ako
vozač neadekvatno reagira na svjetlosna ili zvučna upozorenja, sistemi mogu preuzeti
kontrolu nad upravljanjem vozila.

Slika 1. Futuristički koncept ITS vozila

1
Ezgeta, D.: ''Predavanja Inteligentni transportni sistemi'', Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo

2
 Rješenja inteligentnog vozila uključuju:2

1. automatsko upravljanje vozilom,

2. držanje sigurnog razmaka,
3. elektroničko vođenje autobusa i teretnih vozila posebnim prometnim trakom
4. uređaje za upravljanje vozilom,
5. uređaje za zaustavljanje vozila,
6. uređaje za osvjetljavanje ceste,
7. uređaje za davanje svjetlosnih znakova,
8. uređaje za omogućavanje normalne vidljivosti,
9. uređaje za kretanje vozila unatrag,
10. uređaje za kontrolu i ispuštanje ispušnih plinova
11. uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila, ostale uređaje i opremu vozila

Slika 2. prikazuje opremu inteligentnog vozila na kojoj se vidi da su uređaji za navigaciju i

dijagnostiku, te uređaji koji pružaju informacije smješteni unutar vozila. Senzori koji
detektiraju pješake, druga vozila te ostale prepreke smješteni su na prednjem vanjskom dijelu
vozila.

3
Slika 2. Oprema inteligentnog vozila

2
Ezgeta, D.:''Predavanja Inteligentni transportni sistemi'', Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo
3
Ezgeta, D.: ''Predavanja Inteligentni transportni sistemi'', Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo str
251

3
 2. Karakteristike fizičkih komponenti ITS-a logističkih vozila

Komponente ITS sistema se u logisitčka vozila instaliraju svrhovito, kako bi se postigla

komunikacija vozila na terenu, te dispečera/menadžera koji je zadužen za organizaciju
transportnih jedinica u logističkim vozilima. Logistika prati savremeni razvoj informacionih
tehnologija (IT), te nastoji procese vezane za prijem, skladištenje, i dostavu modernizovati.

Fizički uređaji koji se najčešće postavljaju na vozilo su: OBU (On board units), GPS
prijemnik, komunikacijski modul, navigacijski uređaj, uređaj za praćenje priključnih vozila.

2.1 Sistem OBU (On Board Units)

Sistem OBU je sastavni sistem savremenih motornih vozila i predstavlja najvažniji dio
telematskog sistema u vozilu. Sastoji se od logičkih sklopova za određivanje lokacije,
komunikaciju podataka i govornu komunikaciju i nadzor djelovanja vozila. Svakom sistemu
vozila se dodjeljuje posebno konfigurisan kod, pri čemu nefunkcionalnost određenog sistema
se pokazuje na OBU sistemu, te olakšava dijagnosticiranje problema.

4
Slika 3. Teslin OBU sistem

4
https://www.instructables.com/id/Exploring-the-Tesla-Model-S-CAN-Bus/

4
 2.2 Navigacijski uređaj

Logistička vozila se opremaju navigacijskim uređajima kako bi se vozačima olakšao proces

dostave robe ukoliko se radi o novim rutama distribucije. Navigacijski uređaj pokazuje rutu
kojom bi se vozilo trebalo kretati u procesu dostave, kao što je prikazano na slici 4.

Navigacijski uređaj se odnosi na ekran unutar kabine vozača ili na elektronski modul koji daje
instrukcije vozačima u vezi sa odredištem bilo grafički, verbalno ili korištenjem oba načina.
Ova usluga može biti omogućena i preko mobilnih telefona koji posjeduju GPS. Sastoji se iz
ekrana koji služi za prikazivanje neophodnih podataka i poruka vozačima vezanih za
prijevozne procese.5

Navigacioni sistem također može da pokazuje greške koji podisistemi vozila pokazuju.

6
Slika 4 Navigacijski sistem

5
Kolinger D., ''Sustavi automatski vođenih vozila'', Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2013.
6
https://www.autotrader.com/car-tech/car-navigation-systems-still-necessary-feature-210475

5
 2.3 Globalno pozicioni sistemi (GPS)

Globalni pozicijski sistem GPS (eng. Global Positioning System). satelitski je

radionavigacijski sistem koji se koristi u različitim ITS aplikacijama vezano za određivanje
položaja na površini i u prostoru oko površine. To uključuje određivanje površine i najbliže
točke ili vozila, povezivanje GPS antene s navigacijskim sistem i vođenjem do odredišta,
sigurnosne aplikacije i zaštitu vozila i vozača itd.

Tehnologija određivanja lokacije odnosno pozicije cestovnog vozila preko satelita u osnovi je
ista kao pri određivanju pozicije broda ili zrakoplova. Satelitski prijamnik u vozilu treba imati
optičku vidljivost s barem četiri satelita tako da se može iz vremena proleta signala izračunati
pozicija vozila (slika 5.)

Kod određivanja pozicije cestovnih vozila koriste se sustavi satelita kao i pri određivanju
pozicije broda ili zrakoplova. Vozila imaju satelitski prijemnik kojemu je optička vidljivost
usuglašena s barem četiri satelita radi izračunavanja pozicije iz vremena proleta signala. U
upotrebi su tehnologije američkog globalnog pozicijskog sustava GPS (eng. Global
Positioning System), ruskog sustava GLONASS (eng. Global Navigation Satellite System), te
europskog satelitskog sustava Galileo.

Prijamnici računaju precizno vrijeme i poziciju koji se mogu koristiti u znanstvenim

eksperimentima. Ako je vozilo u garaži, tunelu ili zaklonjeno zgradama tada se koriste drugi
komplementarni načini: žiroskop ili inercijani sustavi, preslikavanje i izračun iz digitalnih
karata

GPS (Global Positioning System ) satelitski bazirani radio navigacijski sustav. Sastoji se od
tri dijela7:

 sateliti (prostorni segment),

 korisnički segment (prijemnik),
 kontrolni segment ( regulacija i upravljanje).

Slika 5. Globalno pozicionirani sistem

7
R. prof. dr. Deljanin A.: ''Logistika i inteligentni transportni sistemi'', Interna skripta, str 53

6
 2.4 Autonomni rutni vodič

Autonomni rutni vodič (Autonomous Route Guidance) izračunava optimalne rute na „on-
board“ računalnoj opremi u vozilu uz korištenje „on-board“ digitzalne mape. Vozač upisuje
cilj putovanja, a navigacijsko računalo određuje najbolji put na temelju postojede lokacije
vozila (koju daje GPS ili DGPS prijamnik) i digitalne mape. Ako na raskrižju vozač pogrešno
skrene, navigacijska oprema prepoznaje i daje novi plan puta.8

2.5 Uređaj za praćenje priključnih vozila

Uređaj za praćenje priključnih vozila predstavlja jedinicu namjenjenu priključnim vozilima.

Obično je postavljen unutar vodootporne i posebno izdvojene kutije. Te kutije su nezavisne i
u sebi sadrže GPS prijemnik, komunikacijski modul, kontrolnu elektroniku i baterije. Baterije
se pune za vrijeme dok je priključno vozilo spojeno sa vučnim. Njihov kapacitet bi trebao biti
dovoljan za rad od nekoliko sedmica, s obzirom na to da se priključna vozila toliko mogu
nalaziti u stanju mirovanja.

Prijenos podataka odnosi se na način prijenosa podataka do vozila i od njega. Najčešće se

primjenjuje način prijenosa podataka preko mreže mobilnih telefona (GSM) prijenosom
govora i kratkih tekstualnih poruka (SMS) ukoliko je veća količina podataka.

Na slici 6. dat je prikaz inteligentne prikolice, koju odlikuju višestruki senzori za mjerenje
temperature, kao i GPS prijemnik koji govori naručiocu robe, kao i distributeru robe, na kojoj
lokaciji se nalazi, te u kakvom stanju se roba nalazi, odnosno da li je prisutna optimalna
temperatura unutar prikolice, u skladu sa zahtjevima, odnosno preporučenim temperaturama
za odgovorajuću vrstu robe.

Slika 6. Inteligentna prikolica

8
R. prof. dr. Deljanin A.: ''Logistika i inteligentni transportni sistemi'', Interna skripta, str 56

7
 2.6 Aktivni senzori za sprječavanje sudara

Sustav za izbjegavanje sudara je najnoviji tehnološki napredak za sprečavanje sudara vozila i

jedini sustav u industriji koji uključuje uistinu sveobuhvatne obavijesti i upozorenja u
stvarnom vremenu. Koristeći inteligentni senzor vida koji radi kao biološko oko, sustav
identificira raznolik i opsežan niz mogućih prijetnji na putu, kao što su vozila, biciklisti,
pješaci i još mnoge druge.

Udaljenost i relativna brzina kretanja sudionika u prometu kontinuirano se mjere radi

izračunavanje rizika vozača da se sudari s njima. Prate se čak i oznake na cesti kao i prometni
znakovi. Kada je potencijalna opasnost blizu, vizualna i zvučna upozorenja upozoriti će
vozača da prilagodi vožnju na vrijeme, kako bi izbjegao potencijalni sudar (slika 7.)

Slika 7. Senzor za sprječavanje sudara

2.7 Aktivni senzori za parkiranje

Moderna logistička vozila se opremaju senzorima za parkiranje (slika 8.), kako bi se vozačima
olakšao proces parkiranja, posebno onda kada se nalaze na nepoznatoj teritoriji, ili ispred
skladišta u kojem je smanjena vidljivost. Parking senzori su dodatak opremi vozila, a u
sklopu ITS sistema mogu biti integrisani, na način da vozilu odrede mjesto ispred skladišta,
čime će se skratiti vrijeme potražnje mjesta za istovar robe, a zatim parking senzorima
olakšati proces parkiranja na predloženo mjesto.

Slika 8 Senzori za parkiranje

8
 3. Inteligentno upravljanje voznim parkom

Upravljanje voznim parkom ili Fleet Management složen je proces koji su gotovo sve velike i
srednje kompanije uvrstile u svoje poslovanje kako bi što jednostavnije kontrolirale svoj
vozni park. Fleet management se može podijeliti u nekoliko segmenata, a najvažniji je briga o
vozilima i vozačima koje posjeduje kompanija. Isto tako označava upravljanje flotom kako bi
se u svakom trenutku znala lokacija, trenutačna brzina, i mnogo drugih elemenata koji ovise o
potrebama firmi.

Fleet Board Sistem predstavlja telematski internet servis razvijen u svrhu kvalitetnijeg
upravljanja voznim parkom. Koristi se za obavještavanje o redovnim servisima, upravljanje
sistemom u slučaju pojave otkaza, operativne analize tj. analize stanja, tekstualno
komuniciranje, bilježenje podataka vezanih za putovanje, utvrđivanje lokacije vozila, izradu
plana rada za pojedine prijevozne puteve, upravljanje pošiljkama i obavještavanje klijenata,
praćenje odvijanja transportnog zadatka, te za analizu obavljenog transporta (slika 9.)

Slika 9. Inteligentno upravljanje voznim parkom

Jednostavno rečeno, Fleet management koristi uređaje za praćenje vozila kako bi se

kontroliralo gdje se vozilo nalazi. Hardverska oprema je vrlo jednostavna. U vozilo se
ugrađuje uređaj, koji se sastoji od GPS sistema i SIM kartice, koja služi za odašiljanje
prikupljenih podataka putem GPRS veze. Ovisno o opremljenosti uređaja, on osim podataka
za pozicioniranje i brzinu može odašiljati podatke o potrošnji goriva, stanju rezervoara,
prepoznavanju vozača i još mnoge druge informacije.

Primjenom ovih sistema, moguće je i vršiti monitoring ponašanja vozača, tako da se

nemarnim vozačima pošalje poruka putem ITS aplikacija, ukoliko je njihova vožnja nemarna,
karakteristična naglim kočenjima, ubrzavanjima, naglim skretanjima (slika 10.)

9
 Slika 10. TimoCom

Upravitelji voznim parkom mogu također zaštiti vozni park, u slučaju krađe, tako što će
daljinskim putem onesposobiti vozilo usporavanjem, ili potpunim gašenjem motora. Ovi
sistemi koriste GSP praćenje, tako da, u svakom trenutku je moguće precizno locirati vozilo i
utvrditi njegovu lokaciju. Navedeni sistemi zaštite od krađe su poznati pod skraćenicom
RVDS (remote vehicle disabling systems).

10
 4. Automatski vođena vozila

Automatski vođena vozila su definirana kao vozila s vlastitim pogonom, vlastitim izvorom
energije te uređajima za prekrcaj, namijenjena transportu materijala. Druga definicija
automatski vođenih (upravljanih) vozila, poznata i kao AGV vozila (akronim od engleskog
naziva Automated Guided Vehicle), kaže da su to podna transportna vozila bez vozača,
računalno upravljana, najčešće na električni pogonom s baterijama (Slika 11.)

Slika 11. Automatski vođeno vozilo

Služe za transport kontejnera unutar terminala umjesto traktorskih poluprikolica. Primjenom

ovog sistema povećava se efikasnost terminala, smanjuju troškovi radne snage za 80%,
potrebe za održavanjem sistema smanjuju se za 50%, a troškovi energije za 10%.

Automatski vođena vozila (AGV) su vozila bez posade koja se kreću pomoću automatskog
upravljačkog sistema. Senzori na infrastrukturi i na vozilu daju podatke o lokaciji i brzini
vozila na osnovu kojih upravljački sistem šalje vozilu odgovarajuće komande kako bi moglo
da prati određene trajektorije i da se kreće odgovarajućom brzinom.

AGV sistem se sastoji od vozila, on  – board kontrolera, upravljačkog, komunikacionog i

navigacionog sistema. On  – board kontroler je zaduzen za uključivanje i isključivanje vozila,
rukovodi pogonom, upravljačkim i kočionim sistemom vozila, kontroliše njegov rad i izdaje
neophodne komande za korekciju greške. Upravljački sistem služi za optimizaciju putanja
(ruting problemi) i vremensko planiranje operacija koje treba izvršiti (scheduling).

Komunikacioni sistem prenosi podatke između vozila i centralnog upravljačkog sistema i

obratno. Navigacioni sistem obezbjeđuje upravljanje i vođenje vozila pri radu. Vođenje vozila
moze biti po fiksnoj i po slobodnoj putanji. U prvom slučaju vozilo ne može da promijeni

11
putanju kretanja, a u drugom je mijenja posredstvom online informacija, sistema za detekciju
prepreka, kao  i sistema za izbegavanje sudara sa drugim vozilima.9

Bitno je naglasiti da su ova vozila bez vozača tj. ona su sposobna funkcionirati bez operatera
pri čemu se daje poseban naglasak na činjenicu da smanjeni troškovi za plaću radnika koja
iznosi u neautomatiziranim procesima do oko 75% troškova.10

Velik poticaj razvoju bio je i napredak u vezi s izvorima energije za automatizirana vozila, i
također napredak i postignuća računalnih i IT tehnologija. Klasifikacija AGV vozila vrši se
na osnovu fizičkih komponenti i njihove svrhe unutar logističkih skladišta.

Klasificiramo slijedeće vrste AGV vozila11:

1. Vučna vozila
2. Vozila jediničnih tereta
3. Paletna vozila
4. Viljuškari
5. Vozila specijalne namjene

Slika 12. AGV viljuškar

9
http://www.automobilizam.net/automatski-vodjena-vozila-agvs-–-automated-guided-vehicle-system/
10
Ćurković K., ''Primjena inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu'', Diplomski rad, Sveučilište u
Rijeci, Rijeka 2013
11
Kolinger D., ''Sustavi automatski vođenih vozila'', Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2013

12
 4.1 Princip rada AGV vozila

Primjena senzora u logističkim vozilima, omogućava samostalno kretanje vozila, bez potrebe
za upravljanjem od strane fizičkog lica. Ove mašine se zavisno od svrhe, programiraju za
kretanje po skladištu.

Po skladištu se iscrtaju trake, po kojima će se vozilo kretati (slika 13.)

Slika 13. Trake za kretanje

Senzori koji prate trake, montiraju se ispod konstrukcije vozila, tako da se rotiraju u pravcu
trake, a senzori diktiraju smjer okretanja vozila (slika 14.)

Slika 14. Senzor za praćenje trake

13
Kombinacijom jednog senzora i više traka, vozilo se može kretati rotirati u mjestu, ići
naprijed i nazad, praviti “S” putanje, te može podizati teret na određenu visinu. (slika 15.)

12
Slika 15. Pravci kretanja AGV vozila

Cijena ovih uređaja zavisi od namjene, te od načina funkcionisanja senzora, u zavisnsoti od

smjerova kretanja, a cijena se kreće od 2.000$-40.000$.

4.2 Primjena AGV vozila u procesima utovara i istovara

U pogledu upotrebe automatski vođenih vozila prilikom utovara odnosno istovara robe iz
kamiona ili sličnog prijevoznog sredstva vanjskog transporta, taj način upotrebe AGV vozila
spada u novije primjene automatski vođenih vozila. Utovar/istovar robe je zahtjevna radnja pa
su prema tome AGV vozila koja obavljaju taj proces sofisticiranija i složenija od onih koji
služe za uskladištenje/iškladištenje robe. To su uglavnom viličari izvedeni tako da imaju
senzore sa bočnih strana kako bi mogli očitavati i provjeravati unutrašnjost
kamiona(prikolice) u koji ulaze kao što je islustrirano na slici 16.

Slika 16. Primjena AGV vozila

12
https://perfect100.en.alibaba.com

14
Prednosti AGV vozila koja se koriste za utovar/istovar su13:

 Poboljšana sigurnost kretanja materijala AGV vozilom i kontrolirani i predvidljivi

pokreti
 Ugrađeni sigurnosni senzori za otkrivanje dimenzija kamiona i nalaženje prepreka
 Znatno smanjena šteta koja nastaje zbog neopreznog rukovanja osjetljivim
materijalima

4.3 Primjena u procesima uskladištenja i iskladištenja

AGV vozila imaju primjenu u operacijama uskladištenja i iskladištenja robe u skladištima.

Ovisno o vrsti skladišta, načinu skladištenja mogu se rabiti razna AGV vozila. Najčešći
primjeri upotrebe za uskladištenje i iskladištenje su AGV viličari. AGV viličari su prilagođeni
različitim teretima i različitim zadacima. Svako skladište može imati koristi od korištenja
AGV vozila za prijevoz tereta u automatizirano skladište, kao dodatna korist je softwar-e za
kontrolu pohranjivanja jedinica skladištenja na skladišnim lokacijama i mogućnost izuzimanja
istih tih skladišnih lokacija na zahtjev jednostavnim pritiskom na gumb (slika 17.)

Slika 17. AGV viljuškari

4.4 Primjena u procesima povezivanja skladišnih zona

U skladištima postoje četiri skladišne zone. Skladišne zone podjeljene su s obzirom na vrstu
posla koja se obavlja u svakoj zoni. Skladišne zone dijele se na14:

 Skladišna zona za prijem robe, odnosi se na dio skladišta u koje se prvo dovozi roba,
 Skladišna zona za uskladištenje je dio skladišta u koji se skladišti roba na određeno
vrijeme (nekad duže nekad kraće ovisno o protočnosti skladišta),
 Skladišna zona komisioniranja je dio skladišta za izuzimanje i odabir robe prije
transporta,
 Skladišna zona izdavanja robe je dio skladišta u kojem se nalazi zapakirana roba
spremna za transport iz skladišta.

13
http://repozitorij.fsb.hr/2135/1/21_02_2013_Zavrsni_rad_AGV_konacna_verzija.pdf
14
http://repozitorij.fsb.hr/2135/1/21_02_2013_Zavrsni_rad_AGV_konacna_verzija.pdf

15
Da bi skladište funkcioniralo i da bi zone bile međusobno povezane rabe se vučna vozila s
prikolicama u obliku paletnih ili poličnih regala. Prilikom povezivanja skladišnih zona koriste
se vučna AGV vozila koja imaju priključne prikolice(više komada), u obliku skladišnih regala
na kotačima.

Korištenjem ovog načina transporta postiže se maksimalna iskoristivost vozila i jednog

prolaza AGV vozila. Ovim načinom možemo prevesti i nekoliko desetaka puta više paleta
nego s paletnim vozilima. Nakon istovara robe, običnim viličarima odlažu se pristigle palete
na mobilne regale, koje onda automatski vođena vučna vozila transportiraju u skladišnu zonu,
gdje opet klasični viličari u toj zoni vrše proces uskladištenja paleta. Isti nakon toga na
mobilne regale utovaruju palete koje će biti otpremljene toga dana, a automatski vođena
vozila ih odvoze u otpremnu zonu (slika 18.)

Ovakvim načinom povezivanja skladišnih zona pomoću AGV vozila osim smanjenja
potrebnog broja vozila, a samim time i vozača(radne snage), drastično su smanjeni ukupni
transportni putevi, a znatno je povećana i sigurnost prometa.

Slika 18. AGV u procesu povezivanja zona

16
Zaključak

Da bi logisitčko preduzeće bilo konkurentno na tržištu, ono mora primjenjivati IT tehnologije,

te modernizovati svoje poslovanje. ITS sektor, pruža velike benefite i podršku logistici, čime
se postiže jednostavnije upravljanje logističkim procesima.

Danas se ITS sistemi u logistiku instaliraju putem senzora, i to je prvi značajan korak za
primjenu ovih sistema bilo gdje, ne samo u lostici, jer prikupljanje informacija putem senzora
je osnova za bilo kakvo inteligentno upravljanje. Za upravljanje ovim informcijama
neophodna je upravljačko-informacijska jedinica, koja će na višoj razini, prikupljati
informacije iz više senzora, te na osnovu toga, proračunati optimalne rute za logističko vozilo,
optimalnu temperaturu u skladištu, ili u samom kamionu. U ovom seminarskom radu je
obrađena tema “Inteligentnih priključnih vozila”.

Također, prikazane su prednosti primjene ITS sistema u upravljanju voznim parkom, koje
beneficije se postižu njihovom instalacijom, jer jedno moderno i konkurentno tržište mora
obezbijediti svojim kupcima fragment poslovanja koje druga preduzeća nemaju, što se može
ogledati u jednostanoj zaštiti robe, na način koje to primjena ITS sistema omogućava u
logistici.

Logistika prati ITS trendove, što se može vidjeti iz obrađene teme “Automatski vođena
vozila”, gdje se olakšava kretanje robi po skladištu, bez potrebe konstantnog nadzora od
strane supervizora.

Razvoji ITS sistema će naći svoje mjesto u logistici, a futuristički koncepti koji se trenutno u
svijetu razvijaju, su “autopiloti” u upravljanju, dakle vožnja bez vozača, međutim, postoje
određene Konvencije koje to ograničavaju, ali ono što će zasigurno pomoći vozačima, jeste taj
autopilot na kraćim dionicama, gdje je pravac, i gdje vozači mogu prepustiti kontrolu vozila
autopilotu na siguran način.

17
Literatura

[1 ]Red. prof. dr. Deljanin, A.: ''Logistika i inteligentni transportni sistemi''

[2] Zelenika, R.: ''Logistički sustavi Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci'', Rijeka, 2005.

[3] Ezgeta, D.: ''Predavanja Inteligentni transportni sistemi'', Fakultet za saobraćaj i

komunikacije, Sarajevo.

[4] Ćurković K., ''Primjena inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu'',

Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2013.

[5] Kolinger D., ''Sustavi automatski vođenih vozila'', Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2013.

[6]http://www.automobilizam.net/automatski-vodjena-vozila-agvs-–-automated-guided-
vehicle-system

[7] https://perfect100.en.alibaba.com

[8 ]http://repozitorij.fsb.hr/2135/1/21_02_2013_Zavrsni_rad_AGV_konacna_verzija.pdf

18
Popis slika
Slika 1. Futuristički koncept ITS vozila................................................................2
Slika 2. Oprema inteligentnog vozila....................................................................3
Slika 3. Teslin OBU sistem...................................................................................4
Slika 4 Navigacijski sistem...................................................................................5
Slika 5 Globalno pozicionirani sistem...................................................................6
Slika 6. Inteligentna prikolica...............................................................................7
Slika 7. Senzor za sprječavanje sudara..................................................................8
Slika 8 Senzori za parkiranje.................................................................................9
Slika 9 Inteligentno upravljanje voznim parkom.................................................9
Slika 10. TimoCom.............................................................................................10
Slika 11. Automatski vođeno vozilo...................................................................11
Slika 12. AGV viljuškar......................................................................................12
Slika 13. Trake za kretanje..................................................................................13
Slika 14 Senzor za praćenje trake........................................................................13
Slika 15 Pravci kretanja AGV vozila..................................................................14
Slika 16 Primjena AGV vozila............................................................................14
Slika 17. AGV viljuškari.....................................................................................15
Slika 18. AGV u procesu povezivanja zona........................................................16

19