RIMSKI VOJNI LOGOR

Pb-
lingora prema
Soks 254. Shema womcg

2 ap istac

a r t Priacipatis d a y
254
Sliska 233.OSTIA e osmoata 335 d r

Prema Lavedanu asA

caa
zidom i drijema gaT
etii regie Unuting upored kas a

32-79 god pr. m e , Niovi ad kj aa

na podniu nekdieg logoez io

prroene taze nden ind SSa sikz

dine i ostaci hamoV2 a kpooiju Osao c

Ostiji . sl 278. 299, 305-307. 316-318

G CalizaG Becai L Gismoedi G. de Ange
lis H Bioch, Scsi di tiz, Rim 1953

255

Sika 236 AOSTA - Anguis Praeris

osnovana je, kako joji ime kzie. = Angastovo

doba (oko 25. god pe. n e) o kokoa
ujedno to je vojna utvrde koja je beaah pdn
od wa~nih prijelaza preko Alpa koz d o
Dora Baltea Pravokutni prostor grada-tvrdae
vio je podijeljen sistemom dekumana i krda
na 16 inzula, koje su jerojatno dalje
bie
liene sekundarnim stambenim ubcama Osin
dijelova uline mre~e ostali su o uani ostaci
teatra, amfiteatra i kapitolja s hramom Vidip
va je djelomina podudarnost danzinjeg s s
v2ulica koje potjeu iz srednjeg jeka) s rim
skim rasterom.
P. Baronceli, Forma italiaz Regie Tranpads-
256 raI. Rim 1948

210
 Slika257. Vojni logor EBORACUM danaanji York
bio je sjediate
VI. britanske
legije. To je tipian kastrum oRTA DEMANA
pravilnog oblika s dvije medusobno okomite glavne ulice,
opasan pravokutnim sistemom obrambenih zidina. Osnov- POBTTAA
ni obris logora ostao je dobrim
dijelom ouvan do danas.
Nasuprot tome, od kolonije koja se nalazila na suprotnoj
obali rijeke Ouse nije ostalo gotovo niata.
R. E. Dickinson, The West
European City, London, 1951.
TV VTA PR
yaATARAET ENTYR
/

ANISTL
ous
100

257

Slika 258. Kastrum u SAALBURGU kao

nih
jedan u nizu voj-
logora ato su branili istoni i sjeverni limes bio je sna~-
no
utvrdenje ata viae i u~i prostor pretorija bio je poseb-
-

no utvrden.
Kurt Stade, I1 limes romano in Germania, Rim, 1980.

258

Slika 259. Vojni logor PALMIRI (plan grada sl. 292) iz-
u v.

graden je vrijeme Dioklecijana kao jedan od mnogobroj-

za

nih stalnih logora astra stativa. Vidljivo je kako

-

toj kasnoj epohi Rimskog Carstva ouvan isti strogi

je i u t
geo-
metrijski red ato ga odreduju dvije osi kao iu prvotnim
kastrumima, iako je on ovdje monumentaliziran raskoanim
portikatima, portalima i kolonama. Neosporna je konceptu-
alna analogija s carskom palaom u Splitu!
D. Schulberger, Le developpement urbaine de Palmre, Bey-
tus, II, 1935.

259

211