RIMSKI VoJNI LOGOR

Perte Princlpelle slalstre Slika 254. Shema vojnog logora prema Polibi-
ju: 1. centar logora sa svetiatem - principia,
9
2. zapovjedniatvo - þraetorium, 3. oru~arna,

DE 4
4. lazaret, 5. trg i tr~nica -

smjeataj, 7. uionica,
za vojnike -
forum, 6. oficirski

8. zarobljenici, 9. barake
canabae., Logor je opasan jar-

kom i nasipom odnosno zidom s kulama.

254 Porta Principalis dextre

Slika 255. OSTIA je osnovana 335. god. pr. n.

J U | | O

e. kao vojni logor na usíu (ostium) Tibera.

Prema Lavedanu to je najstariji poznati pri-
mjer rimske kastrametacije. Pravilni etvero-
kut veliine svega 195 x 125 m bio je opasan
zidom i dvjema glavnim ulicama Via princi
palis i Via praetoria (decumana), podijeljen u
etiri regije. Unutraanji raspored kastruma ni-
je ostao ouvan. Ostia je razorena krajem lI. st.
pr. n. e. i obnovljena tek za vrijeme Sule
(82-79.god. pr. n. e.). Novi grad koji sada na
staje znatno je veih dimenzija (oko 70 ha), a
na podruju nekadaanjeg logora formira se
njegovo druatveno i kulturno srediate. Iz
prvotne faze identificirane su samo gradske zi-
dine i ostaci hramova na kapitoliju. Ostalo
oo
Ostiji v. sl. 278, 299, 305-307, 316-318.
G. Calza, G. Becatti, I. Gismondi, G. de
Ange
lis, H. Bloch, Scavi di Ostia, Rim, 1953.
50

255

Slika 256. AOSTA - Augusta Praetoria

Osnovana je, kako joj i ime ka~e, u Augustovo
doba (oko 25. god. pr. n. e) kao kolonija, no
ujedno to je vojna utvrda koja je branila jedan
od va~nih prijelaza preko Alpa kroz dolinu
Dora Baltea. Pravokutni prostor grada-tvrdave
bio je podijeljen sistemom dekumana i karda
na 16 inzula, koje su vjerojatno dalje bile dije-
ljene sekundarnim stambenim ulicama. Osim
dijelova uline mre~e ostali su ouvani ostaci
teatra, amfiteatra i kapitolija s hramom. Vidlji-
va je djelomina podudarnost danaanjeg susta-
ATA AIdrsmSTR: va ulica (koje potjeu iz srednjeg vijeka) s rim-
-

skim rasterom.
200 P. Baroncelli, Forma taliae, Regio Transpada-
256 na, 1, Rim, 1948.

210
Stika 257. Vojni logor EBORACUM - danaanji York
bio je sjediate VI. britanske legije. To je tipian kastrum
pravilnog oblika s dvije medusobno okomite glavne ulice, TPA
o R T A DECVANA

VRA A
opasan pravokutnim sistemom obrambenih zidina. Osnov PORTAETA
ni obris logora ostao je dobrim dijelom ouvan do danas.
Nasuprot tome, od kolonije koja se nalazila na suprotnoj
obali rijeke Ouse nije ostalo gotovo niata.
R.E. Dickinson, The West European City, London, 1951. NCIDIA

Oust
100

257

MATO
A
Slika 258. Kastrum u SAALBURGU kao jedan u nizu voj-
nih logora ato su branili istoni i sjeverni limes bio je sna~-
no utvrdenje - ata viae i u~i prostor pretorija bio je poseb-

no utvrden.
Kurt Stade, Il limes romano in Germania, Rim, 1980.

258

Slika 259. Vojni logor u PALMIRI(plan grada v. sl. 292) iz-

graden je za vrijeme Dioklecijana kao jedan od mnogobroj-
nih stalnih logora - castra stativa. Vidljivo je kako je i u

toj kasnoj epohi Rimskog Carstva ouvan isti strogi geo

metrijski red ato ga odreduju dvije osi kao i u prvotnim
kastrumima, iako je on ovdje monumentaliziran raskoanim
portikatima, portalima i kolonama. Neosporna je konceptu-
alna analogija s carskom palaom u Splitu!
D. Schulberger, Le developpement urbaine de Palmyre, Bey-
tus, I1, 1935.

259

211