Professional Documents
Culture Documents
Urednik
Naranđa Aljinović Ratković
Urednički odbor
Ivica Lukšić, Darko Macan
Izdavač
Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta, Klinička
bolnica Dubrava
Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6
WŽǀŝũĞƐƚ<ůŝŶŝŬĞnjĂŬŝƌƵƌŐŝũƵ
ůŝĐĂ͕ēĞůũƵƐƟŝƵƐƚĂ
hĚƌƵŐŽŵĚĞƐĞƚůũĞđƵϮϭ͘ƐƚŽůũĞđĂŶŝũĞũĞĚŶŽƐƚĂǀŶŽďŝƟƐƚƌƵēŶŽŝnjŶĂŶƐƚǀĞŶŽƉƌĞ-
ƉŽnjŶĂƚůũŝǀŝƉƌŝnjŶĂƚƵƐǀŝũĞƚƵŝďŝƟǀŽĚĞđĂƵƐƚĂŶŽǀĂƵƐƚƌƵĐŝŝĞĚƵŬĂĐŝũŝƵnjĞŵůũŝ͘dŽ
ƉƌĞƚƉŽƐƚĂǀůũĂŬŽŶƟŶƵŝƌĂŶŝƌĂĚŶĂďƌŽũŶŝŵƉŽĚƌƵēũŝŵĂŝƉŽǎƌƚǀŽǀŶŽnjĂůĂŐĂŶũĞƐǀŝŚ
ŬŝƌƵƌŐĂŝnjĂƉŽƐůĞŶŝŬĂ͕ĂŶĂƉŽƐĞŽŶŝŚŬŽũŝ<ůŝŶŝŬƵŶĂƚŽŵĞƉƵƚƵǀŽĚĞ͘hƉƌĂǀŽƚŽ
ƐƚŽũŝŝnjĂŽǀĞƵŝƐƟŶƵŝŵƉƌĞƐŝǀŶĞϴϬͲƚĞŐŽĚŝƓŶũŝĐĞƌĂĚĂ͕ŬŽũĂũĞŝƵƐǀũĞƚƐŬŝŵƌĂnjŵũĞƌŝŵĂ
ƌŝũĞƚŬŽƐƚũĞƌũĞǀĞđŝŶĂĐĞŶƚĂƌĂŽǀĞƐƚƌƵŬĞƵƐǀŝũĞƚƵŽƐŶŽǀĂŶĂĚĞƐĞƚůũĞđŝŵĂŬĂƐŶŝũĞ͘
<ůŝŶŝŬĂŬŽũĂũĞƵƉƌǀŽũŐŽĚŝŶŝƌĂĚĂƉŽŶŽƐŶŽŚŽƐƉŝƚĂůŝnjŝƌĂůĂϮϰϬƉĂĐŝũĞŶĂƚĂ͕ĚĂŶĂƐ
ŚŽƐƉŝƚĂůŝnjŝƌĂĚĞƐĞƚĞƌŽƐƚƌƵŬŽǀŝƓĞďŽůĞƐŶŝŬĂŐŽĚŝƓŶũĞ͕ĂĂŵďƵůĂŶƚŶŽŽďƌĂĚŝǀŝƓĞŽĚ
ϳϱϬϬϬƉĂĐŝũĞŶĂƚĂ͘WƌĂƚĞđŝƌĂnjǀŽũƐƚƌƵŬĞĚĂŶĂƐƐƵƌĂnjǀŝũĞŶĂďƌŽũŶĂƉŽĚƌƵēũĂƌĂĚĂ͕
ŬŽŶƟŶƵŝƌĂŶĂƐƵƌĂĚŶũĂƐĂƐǀũĞƚƐŬŝŵĐĞŶƚƌŝŵĂŝĞĚƵŬĂĐŝũƐŬŝƐƚĂŶĚĂƌĚŝĞƵƌŽƉƐŬĞƌĂ-
njŝŶĞ͘
WƵďůŝŬĂĐŝũŝŬŽũƵƐŵŽƉƌŝŐŽĚŶŽƉƌŝƉƌĞŵŝůŝƉƌǀĞŶƐƚǀĞŶŝĐŝůũũĞďŝŽƵǀŝĚƵƉŽǀŝũĞƐŶŝ
ƌĂnjǀŽũŝĚŽƐĂĚĂƓŶũĂƉŽƐƟŐŶƵđĂƵ<ůŝŶŝĐŝ͕ĂůŝƚĂŬŽĜĞƌŝƉƌĞĚƐƚĂǀŝƟŬŝƌƵƌŐĞŬŽũŝƐƵ
<ůŝŶŝŬƵŝnjŐƌĂĜŝǀĂůŝƵƐƚƌƵēŶŽŵ͕njŶĂŶƐƚǀĞŶŽŵŝŶĂƐƚĂǀŶŽŵƉŽŐůĞĚƵ͘
<ůŝŶŝŬĂ njĂ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ ůŝĐĂ͕ ēĞůũƵƐƟ ŝ ƵƐƚĂ Ƶ ĂŐƌĞďƵ ŬŽũĂ ŽǀĞ ŐŽĚŝŶĞ
Prof. dr. sc Ivo Čupar, dr.med. (1901-1981),
maksilofacijalni kirurg, ƐůĂǀŝ ũƵďŝůĂƌŶŝŚ ŽƐĂŵĚĞƐĞƚ ŐŽĚŝŶĂ ŽĚ ŽƐŶƵƚŬĂ͕ ũĞĚŶĂ ũĞ ŽĚ ƉƌǀŝŚ
radio u Klinici od 1939-1972
ƵƐƚĂŶŽǀĂƚŽŐƉƌŽĮůĂƵƵƌŽƉŝĂďŝůĂũĞŝƐŚŽĚŝƓƚĞŶĞƐĂŵŽnjĂƐƚƌƵŬĞ
ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞŝŽƌĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞǀĞđŝƐǀŝŚƐƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŝŚƐƚƌƵŬĂƵ
,ƌǀĂƚƐŬŽũ͘KƐŶŽǀĂŶĂũĞϭϵϯϵ͘ƉŽĚŶĂnjŝǀŽŵΗ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬĂŬůŝŶŝŬĂ
hŶŝǀĞƌnjŝƚĞƚĂ<ƌĂůũĞǀŝŶĞ:ƵŐŽƐůĂǀŝũĞƵĂŐƌĞďƵΗ͘'ŽĚŝŶĞϭϵϰϲ͘ŶĂnjŝǀ
ũĞ ŝnjŵŝũĞŶũĞŶ Ƶ Η<ůŝŶŝŬĂ njĂ ďŽůĞƐƟ ƵƐƚĂ͕ njƵďĂ ŝ ēĞůũƵƐƟ DĞĚŝĐŝŶƐŬŽŐ
ĨĂŬƵůƚĞƚĂ ,ƌǀĂƚƐŬŽŐ ƐǀĞƵēŝůŝƓƚĂ Ƶ ĂŐƌĞďƵΗ Ă ϭϵϱϱ͘ Ƶ Η<ůŝŶŝŬĂ njĂ
ƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũƵ ŝ ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ DĞĚŝĐŝŶƐŬŽŐ ĨĂŬƵůƚĞƚĂ
^ǀĞƵēŝůŝƓƚĂƵĂŐƌĞďƵΗ͘'ŽĚŝŶĞϭϵϲϮ͘ŬĂĚĂũĞƐůƵǎďĞŶŽƵƚĞŵĞůũĞŶ
ƐĂŵŽƐƚĂůŶŝ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŝĨĂŬƵůƚĞƚŵŝũĞŶũĂŶĂnjŝǀƵ<ůŝŶŝŬĂnjĂŵĂŬƐŝůŽ-
Prof. dr. sc Ivo Čupar rođen je 29.9.1901 u Brodu na
Savi, gimnaziju pohađao u Požegi, a medicinu studirao ĨĂĐŝũĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵDĞĚŝĐŝŶƐŬŽŐŝ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŽŐĨĂŬƵůƚĞƚĂ^ǀĞƵēŝůŝƓƚĂ
u Pragu i Berlinu, gdje je 1928. doktorirao radom o ƵĂŐƌĞďƵĂŽĚŐŽĚŝŶĞϭϵϳϵ͘ŶŽƐŝĚĂŶĂƓŶũŝŶĂnjŝǀΗ<ůŝŶŝŬĂnjĂŬŝƌƵƌŐŝ-
Bowenovoj bolesti. Od 1930. do 1932 specijalzirao je
stomatologiju i čeljusnu kirurgiju u Grazu i Beču. God. ũƵůŝĐĂ͕ēĞůũƵƐƟŝƵƐƚĂDĞĚŝĐŝŶƐŬŽŐŝ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŽŐĨĂŬƵůƚĞƚĂ^ǀĞƵēŝůŝƓƚĂ
1933. započeo je kao volonter u zagrebačkoj Kirurškoj
klinici te se iste godine zaposlio u Klinici za uho, nos i ƵĂŐƌĞďƵΗ͘
grlo u Zagrebu, gdje zajedno s prof. Radoševićem vodi
stomatološki ambulatorij. God. 1934. osniva pri istoj
Klinici Odjel za kirurgiju čeljusti koju vodi do osniv- DĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĂ ŬŝƌƵƌŐŝũĂ ũĞ ŵůĂĚĂ ƐƚƌƵŬĂ ŬŽũĂ ƐĞ ƉŽũĂǀůũƵũĞ ŬĂŽ
anja samostalne Klinike 1939 kojoj je bio predstojni-
kom sve do umirovljenja 1972. Od 1935 do 1938. us- njĂƐĞďŶĂŬŝƌƵƌƓŬĂŐƌĂŶĂƟũĞŬŽŵWƌǀŽŐƐǀũĞƚƐŬŽŐƌĂƚĂnjďŽŐƉŽƚƌĞďĞ
avršavao je čeljusnu kirurgiju se u Pragu, Parizu, Beču,
Berlinu i Rimu.Habilitirao je 1938. na Medicinskom njďƌŝŶũĂǀĂŶũĂ ǀĞůŝŬŽŐ ďƌŽũĂ ŽnjůũĞĚĂ ēĞůũƵƐƟ ŝ ůŝĐĂ njĂ ŬŽũĞ ũĞ ďŝůŽ ŶĞͲ
fakultetu u Zagrebu gdje je kasnije preuzeo vodstvo ŽƉŚŽĚŶŽŝŬŝƌƵƌƓŬŽƵŵŝũĞđĞŝnjŶĂŶũĞŽƉŽƐƚƵƉĐŝŵĂƐĂnjƵďŝŵĂŝēĞͲ
katedre. Za izvanrednog profesora izabran je 1942, a za
redovitog 1949. 1948.g. bio je istom fakultetu suosniv- ůũƵƐƟŵĂ͘WƌǀŝĐĞŶƚƌŝŽǀĞƐƉĞĐŝũĂůŶŽƐƟƵƐǀŝũĞƚƵƐƉŽŵŝŶũƵƐĞϭϵϭϱ͕͘
ač Odontološkog odjela (poslije Stomatološki odsjek) a
1949-1950 dekan zagrebačkoga Medicinskog fakulteta ŵĞĜƵƟŵƌĂnjǀŽũŬŝƌƵƌŐŝũĞēĞůũƵƐƟŝůŝĐĂƵƉŽũĞĚŝŶŝŵĞƵƌŽƉƐŬŝŵĚƌǎĂ-
. Po osnivanju samostalnog Stomatološkog fakulteta u
Zagrebu 1962.g., vodio je na tom fakultetu Katedru za
ǀĂŵĂŶŝũĞďŝŽƉŽĚũĞĚŶĂŬ͕ƚĂŬŽĚĂƐĞǀĞđŝŶĂĚĂŶĂƓŶũŝŚǀĞůŝŬŝŚĞƵƌŽƉƐŬŝŚ
čeljusnu kirurgiju. G. 1947. boravio je u Velikoj Britani- ĐĞŶƚĂƌĂŽƐŶŽǀĂůĂƉŽƐůŝũĞ//͘ƐǀũĞƚƐŬŽŐƌĂƚĂƉĂƐǀĞĚŽƐĞĚĂŵĚĞƐĞƟŚ
ji i Italiji na usvršavanju iz plastične rekonstruktivne
kirurgije. Bio je pionir maksilofacijalne kirurgije u ŐŽĚŝŶĂϮϬ͘ƐƚŽůũĞđĂ͘
nas, pa je njegovom zaslugom 1948. taj ogranak kiru-
rgije priznat kao posebna specijalnost. Pokrenuo je
1937–38. časopis Folia stomatologica a istom časopisu ĂƌĂŶŝƉŽēĞƚĂŬĂŬĂĚĞŵƐŬĞƌĂnjŝŶĞŝĨĂŬƵůƚĞƚƐŬĞĞĚƵŬĂĐŝũĞēĞůũƵƐŶĞ
bio glavni urednik 1949–50. 1954.g. osnovao je i bio
prvi predsjednik Sekcije za maksilofacijalnu i plastičnu ŬŝƌƵƌŐŝũĞŝƐǀŝŚŽƐƚĂůŝŚƐƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŝŚƐƚƌƵŬĂŶĂũnjĂƐůƵǎŶŝũŝũĞƉƌŽĨ͘Ěƌ͘
kirurgiju Zbora liječnika Hrvatske a zatim pokrenuo
bio prvi predsjednik Udruženja za plastičnu i maksilo- ĚƵĂƌĚZĂĚŽƓĞǀŝđ;ϭϴϴϰͲϭϵϯϵͿŬŽũŝũĞDĞĚŝĐŝŶƐŬŝĨĂŬƵůƚĞƚnjĂǀƌƓŝŽ
facijalnu kirurgiju Jugoslavije (1957–60). Istovremeno
je pokrenu časopis Chirurgia maxillofacialis & plastica
ϭϵϬϵ͘ŐƵĞēƵĂƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂĐŝũƵŝnjƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũĞƵĞƌůŝŶƵϭϵϭϬ͘
kao službeno glasilo Udreženja i bio njegov urednik WƌŽĨĞƐŽƌ ĚƵĂƌĚ ZĂĚŽƓĞǀŝđ ƵǀĞŽ ũĞ ǀĞđ ϭϵϮϮ͘Ő͘ ŶĂ DĞĚŝĐŝŶƐŬŽŵ
1956–77; 1959–70. Također je djelovao kao glavni
urednik Radova Medicinskog fakulteta u Zagrebu ĨĂŬƵůƚĞƚƵ Ƶ ĂŐƌĞďƵ ŶĂƐƚĂǀƵ ŝnj ƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũĞ ŝ ēĞůũƵƐŶĞ ŬŝƌƵƌŐŝũĞ
1969. Izabran je za počasnog člana Zbora liječnika
Hrvatske, dodijeljena mu je Nagrada grada Zagreba Ă ŬĂŽ ŶĂƐƚĂǀŶĂ ďĂnjĂ ŽĚ ϭϵϯϭ͘Ő ŽĨŽƌŵůũĞŶĂ ũĞ Ƶ ƐŬůŽƉƵ KƚŽƌŝŶŽ-
(1970) i Republička nagrada za životno djelo (1974).
God. 1955. izabran je za dopisnoga, 1958. za pravog ůĂƌŝŶŐŽůŽƓŬĞŬůŝŶŝŬĞŶĂaĂůĂƟƵďŶĂŬůŝŶŝŬĂhŶŝǀĞƌnjŝƚĞƚĂ<ƌĂůũĞǀŝŶĞ
člana JAZU, a 1959–73. tajnik je njezina Razreda za
medicinske znanosti. Publicistički opus prof. Čupara
:ƵŐŽƐůĂǀŝũĞŬŽũŽũũĞZĂĚŽƓĞǀŝđďŝŽƵƉƌĂǀŶŝŬ͘KĚϭϵϯϯ͘ŐƵŶĂƐƚĂǀƵ
obuhvaća brojna područja maksilofacijalne kirurgije. ƐĞƵŬůũƵēƵũĞŬĂŽĂƐŝƐƚĞŶƚĚƌ͘/ǀŽƵƉĂƌ;ϭϵϬϭͲϭϵϴϭͿ͘ƵƉĂƌĂũĞƉƌǀĞŶ-
Već 1936 publicira udžbenik Kirurgija čeljusti (su-
autori A. Šercer i S. Podvinec). Radio je na području ƐƚǀĞŶŽ njĂŶŝŵĂůĂ ēĞůũƵƐŶĂ ŬŝƌƵƌŐŝũĂ ƚĞ ũĞ ϭϵϯϰ͘ ŽƐŶŽǀĂŽ ŝ ƉƌĞƵnjĞŽ
maksilofacijalne traumatologije i tvorac je originalne
protetičke konstrukcije i vlastite metode osteosinteze ǀŽĜĞŶũĞ KĚũĞůĂ njĂ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ ēĞůũƵƐƟ Ɖƌŝ <ůŝŶŝĐŝ njĂ ƵŚŽ͕ ŐƌůŽ ŝ ŶŽƐ Ƶ
čeljusti. U području onkologije glave i vrata obrađivao ĂŐƌĞďƵ͘ ƵƉĂƌŽǀ ƉƌĞĚĂŶŝ ƌĂĚ ŝ ǀŝnjŝŽŶĂƌƐŬŽ ǀŝĜĞŶũĞ ƐƚƌƵŬĞ ďŝůŝ ƐƵ
je pitanja epidemiologije, klasifikacije i rane detekcije
karcinoma, a na području benignih tumora bavio se ŬůũƵēŶŝ njĂ ƚĂŬŽ ƌĂŶŝ ƉŽēĞƚĂŬ ŬŝƌƵƌŐŝũĞ ēĞůũƵƐƟ͘ sĞđ ϭϵϯϱ͘Ő ƉŝƓĞ Ž
cističnim tumorima. Područje Čuparovog interesa
također su bili rascjepi usnice i nepca, te deformiteta njŶĂēĂũƵēĞůũƵƐŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞ;ΗKnjŶĂēĞŶũƵŝĚĂŶĂƓŶũĞŵƐƚĂŶũƵēĞůũƵƐŶĞ
ličnih kostiju gdje je razvio je novu kosu osteotomiju
mandibule kod progenije. Bavio se kliničkim i eks- ŬŝƌƵƌŐŝũĞΗ͕>ŝũĞēŶŝēŬŝǀũĞƐŶŝŬďƌŽũϭ͕ϭϵϯϱͿŝŽůŝũĞēĞŶũƵƉƌŝũĞůŽŵĂēĞͲ
perimentalnim istraživanjima transplantacije tkiva te ůũƵƐƟ;ΗWĂƚŽůŽŐŝũĂŝƚĞƌĂƉŝũĂĨƌĂŬƚƵƌĂēĞůũƵƐƟΗ͕>ŝũĞēŶŝēŬŝǀũĞƐŶŝŬďƌŽũ
razvio originalnu metodu transplantacije kože u usnu
šupljinu. Bio je urednik brojnih zbornika i monografi- ϭϬ͕ϭϵϯϱͿĂŐŽĚŝŶĞϭϵϯϲƉƵďůŝĐŝƌĂŽũĞƵĚǎďĞŶŝŬΗ<ŝƌƵƌŐŝũĂēĞůũƵƐƟΗ
ja a u razdoblju 1973-1978 objavio je opsežni udžbe-
nik Kirurgija glave i vrata u tri dijela po mnogo čemu njĂũĞĚŶŽƐaĞƌĐĞƌŽŵŝWŽĚǀŝŶĐĞŵ͘
jedinstvenu publikaciju koja i danas zapanjuje svojim
opsegom.Umro je u Zagrebu 28.9. 1981.
Prof. dr. sc. Svoboda Dalibor, dr. med. (1899-1966),
oralni kirurg,
EĂŬŽŶ ƉƌĞƌĂŶĞ ƐŵƌƟ ƉƌŽĨ͘ ZĂĚŽƓĞǀŝđĂ Ƶ ǀĞůũĂēŝ ϭϵϯϵ͘Ő͘ ƵƉĂƌ
radio u Klinici od 1939-1954 ũĞ ƉŽƐƚĂŽ ƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬ ƵďŶĞ ŬůŝŶŝŬĞ͕ ƚĂĚĂ ũŽƓ Ƶ ƐŬůŽƉƵ <ůŝŶŝŬĞ njĂ
ƵŚŽŐƌůŽŝŶŽƐƚĞũĞƐƉĂũĂŶũĞŵƉŽůŝŬůŝŶŝēŬŽŐƐƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŽŐŽĚũĞůĂ
ŝ ďŽůŶŝēŬŽŐ ŽĚũĞůĂ njĂ ďŽůĞƐƟ ƵƐƚĂ͕ njƵďŝ ŝ ēĞůũƵƐƟ ĨŽƌŵŝƌĂŽ ƐĂŵŽƐ-
ƚĂůŶƵ ŬůŝŶŝēŬƵ ƵƐƚĂŶŽǀƵ ŬŽũĂ ũĞ Ƶ ũĞƐĞŶ ϭϵϯϵ njĂƉŽēĞůĂ Ɛ ƌĂĚŽŵ Ƶ
ŶŽǀŽŝnjŐƌĂĜĞŶŽũnjŐƌĂĚŝŶĂaĂůĂƟϲ͘>ŝũĞēŶŝēŬŝǀũĞƐŶŝŬďƌŽũϭϮ͕ϭϵϯϵ͕
ũĂǀůũĂ͗ΗhŶŽǀƵŬůŝŶŝēŬƵnjŐƌĂĚƵŶĂaĂůĂƟƵƐĞůŝůĂũĞŶĞĚĂǀŶŽ<ůŝŶŝŬĂnjĂ
ďŽůĞƐƟƵƐƚĂ͕njƵďŝŝēĞůũƵƐƟ͘<ůŝŶŝŬĂŝŵĂŽĚũĞůnjĂŬŽŶnjĞƌǀŝƌĂŶũĞnjƵďŝ͕
ƉƌŽƚĞƟŬƵŝŽƌƚŽĚŽŶĐŝũƵƚĞďŽůĞƐŶŝēŬŝŽĚũĞůƐĂϭϱŬƌĞǀĞƚĂnjĂŬŝƌƵƌŐŝũƵ
ƵƐƚĂŝēĞůũƵƐƟ͘WƌĞĚƐƚŽũŶŝŬŬůŝŶŝŬĞũĞĚŽĐ͘Ěƌ͘/ǀŽƵƉĂƌ͘ΗWĞƚŶĂĞƐƚŽŐ
Prof.dr.sc. Svoboda Dalibor je Medicinski fakultet za-
vršio u Zagrebu. Specijalizirao je stomatologiju te se
ƉƌŽƐŝŶĐĂϭϵϯϵ͘njĂďŝůũĞǎĞŶĞƐƵƉƌǀĞŚŽƐƉŝƚĂůŝnjĂĐŝũĞ͘
priključio prof. Čuparu kao jedan je od prvih liječni-
ka i kirurga novosnovane Klinike 1939. g. Bavio se
pretežno dentalnom kirurgijom, te sudjelovao u nas-
tavi stomatologije i čeljusne kirurgije pri Medicinskom
fakultetu u Zagrebu, gdje je 1952 izabran za višeg asis-
tenta. Tijekom osnivanja i osamostaljenja Stomatološk-
og fakulteta prešao 1954.g. sa Klinike. Godine 1958. i
1959. kada je u preuređenoj je zgradi u Gundulićevoj
5 otvoren Zavod za dentalnu kirurgiju prvi predsto-
jnik bio je prof. dr. Dalibor Svoboda, pa se on smatra
osnivačem Zavoda za oralnu kirurgiju na Stomatološ-
kom fakultetu. Bibliografski opus uključuje radove o
infekciji u stomatologiji, o primjeni penicilina, koštanoj
tuberkulozi, o primjeni provodne mandibularne anes-
tezije i drugo. Nastavu do godine 1961., a umro godine
1966. u Zagrebu.
KĚũĞůŶŽƉƌĞǀŝũĂůŝƓƚĞŝnjŶĂŶƐƚǀĞŶŝƚƌĂŬƚ<ůŝŶŝŬĞϭϵϰϵ͘ŐŽĚŝŶĞ
hŽƐǀƌƚƵŶĂƌĂnjǀŽũƐƚƌƵŬĞƵƉĂƌϭϵϰϵ͘ŶĂǀŽĚŝĚĂΗŬŝƌƵƌŐŝũĂēĞůũƵƐ-
ƟŝůŝĐĂũŽƓŶŝũĞŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂŶĂĐũĞůŝŶĂũĞƌƐĞĚŝũĞůŽǀŝŶũĞŶŽŐƉŽĚƌƵē-
ũĂŽďƌĂĜƵũƵƵŽŬǀŝƌƵŶĞŬŽůŝŬŽŬŝƌƵƌƓŬŝŚĚŝƐĐŝƉůŝŶĂ͕ŬĂŽƓƚŽƐƵŽƉđĂ
Ivo Miše rođen je 14. rujna 1919. godine u Splitu gdje je
završio osnovnu školu i gimnaziju. Studij filozofije, koji ŬŝƌƵƌŐŝũĂ͕ŽƚŽƌŝŶŽůĂƌŝŶŐŽůŽŐŝũĂŝƉůĂƐƟēŶĂŬŝƌƵƌŐŝũĂΗ͕ĂůŝƚĂŬŽĜĞƌŝƐƟēĞ
je upisao u Ljubljani, prekinuo je zbog početka Drugoga
svjetskog rata.. Nakon rata školovao se na Višoj zubar-
ĚĂ ƐĞ ΗƉŽĚƌƵēũĞ ŬŝƌƵƌŐŝũĞ ēĞůũƵƐƟ ŝ ůŝĐĂ ŵŽƌĂ ƉƌŽƚĞŐŶƵƟ ŶĂ ĐŝũĞůƵ
skoj školi u Splitu i završio je 1947. Kraće je radio kao ƉĂƚŽůŽŐŝũƵƵƐŶĞƓƵƉůũŝŶĞ͕ēĞůũƵƐŶŝŚŬŽƐƟũƵŝůŝĐĂΗ;ZĂnjǀŝƚĂŬŝĚĂŶĂƓŶ-
zubar, a zatim kao pomoćnik direktora pa direktor Više
zubarske škole u Splitu. Godine 1949. je premješten u ũĞ ƐƚĂŶũĞ ŬŝƌƵƌŐŝũĞ ēĞůũƵƐƟ ŝ ůŝĐĂΗ͕ &ŽůŝĂ ƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝĐĂ ϭϬ͗ϭϵϭͲϮϭϭ͕
Ministarstvo zdravlja NRH kao načelnik Odjela za struč-
no školstvo. Iste godine zaposlio se u Klinici za kirurgiju
ϭϵϰϵͿ͘ 'ŽĚŝŶĞ ϭϵϰϴ͘ ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĂ ŬŝƌƵƌŐŝũĂ ƉƌŝnjŶĂƚĂ ũĞ Ƶ ,ƌ-
lica čeljusti i usta (tada pod nazivom Stomatološka klini- ǀĂƚƐŬŽũ ŬĂŽ njĂƐĞďŶĂ ƐƉĞĐŝũĂůŶŽƐƚ ŝ ƵǀĞĚĞŶĂ Ƶ WƌĂǀŝůŶŝŬ Ž ƐƉĞĐŝũĂů-
ka) na Šalati kao zubar i započeo studij na stomatologije
pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Uz redoviti rad ŝnjĂĐŝũĂŵĂ͘EĂũǀĞđŝĚŝŽƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂŶƚƐŬŽŐƐƚĂǎĂďŝŽũĞƉƌĞĚǀŝĜĞŶƵ<ůŝ-
na Klinici diplomirao je u siječnju 1959. Nakon toga
bio je izabran za voditelja Polikliničkog odjela Klinike ŶŝĐŝ͕ƉĂƐƵƐǀŝŚƌǀĂƚƐŬŝŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶŝŝŽƌĂůŶŝŬŝƌƵƌnjŝŽĚƚĂĚĂƉĂĚŽ
za bolesti usta, čeljusti i zuba, a od 1965. bio je predsto-
jnik Zavoda za oralnu kirurgiju koju je dužnost obavl-
ĚĂŶĂƓŶũŝŚĚĂŶĂǀĞđŝĚŝŽƐǀŽũĞĞĚƵŬĂĐŝũĞƐƚũĞĐĂůŝƵ<ůŝŶŝĐŝ͘
jao do prerane smrti. Na novoosnovanom samostalnom ĞƚƌĚĞƐĞƟŚĂŝƉĞĚĞƐĞƟŚŐŽĚŝŶĂƉƌŽƓůŽŐƐƚŽůũĞđĂŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĂ
Stomatološkom fakultetu 1963. izabran je u nastavno
zvanje sveučilišnog docenta a 1965. izabran za prodeka- ŬŝƌƵƌŐŝũĂƵƵƌŽƉŝŝƐǀŝũĞƚƵũĞƉŽƐƚĞƉĞŶŽƓŝƌŝůĂƐǀŽũƵĚŽŵĞŶƵƵŬů-
na Stomatološkog fakulteta u Zagrebu. Zbog bolesti
docenta Dalibora Svobode, koji je vodio nastavu oralne
ũƵēƵũƵđŝƉŽĚƌƵēũĂŬŽũĞũĞƚĂĚĂĚũĞůŽŵŝēŶŽƉŽŬƌŝǀĂůĂŽƉđĂŝƉůĂƐƟēŶĂ
kirurgije, preuzeo je taj kolegij i zatim je izabran za pred- ŬŝƌƵƌŐŝũĂ͕ŽƚŽƌŝŶŽůĂƌŝŶŐŽůŽŐŝũĂĂŝĚũĞēũĂŬŝƌƵƌŐŝũĂƓƚŽŶŝũĞďŝŽƉƌŽĐĞƐ
stojnika Zavoda za oralnu kirurgiju. Za izvanrednog
profesora izabran je 1966., a 1970. postao je redoviti pro- ŶŝƟũĞĚŶŽƐƚĂǀĂŶŶŝƟďƌnj͘WƌŽĨ͘,ƵŐŽKďǁĞŐĞƐĞƌ͕ĚŽĂũĞŶŝĞƵƌŽƉƐŬŝ
fesor. Za dekana Stomatološkog fakulteta u Zagrebu prvi
je put bio izabran 1968. godine i reizabran 1970., te je tu ƉƌǀĂŬŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞŝnj<ůŝŶŝŬĞƵƺƌŝĐŚƵƵƐǀŽũĞŵƌĞƚƌŽ-
dužnost obnašao do 1974. Do tada je nekoliko puta bio
na stručnom usavršavanju na klinikama u Lyonu, Rimu,
ƐƉĞŬƟǀŶŽŵŽƐǀƌƚƵϮϬϭϬ͘ŽƉŝƐƵũĞŬĂŬŽƐĞũŽƓŬƌĂũĞŵƓĞnjĚĞƐĞƟŚŐŽ-
Parmi, Firenzi, Bologni, Genovi i Milanu. Ponovno je bio ĚŝŶĂƵŽēŝŽƐŶŝǀĂŶũĂƵƌŽƉƐŬŽŐĚƌƵƓƚǀĂnjĂŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ
izabran za dekana 1978. godine i na toj je dužnost ostao
sve do smrti 1981. g. ;ϭϵϳϬͿƐƚƌƵŬĂďŽƌŝůĂnjĂƉƌŝnjŶĂŶũĞƐǀŽũĞƵůŽŐĞƵŬŝƌƵƌƓŬŝŵĚũĞůĂƚŶŽƐ-
Jedan je od osnivača časopisa Acta stomatologica Cro-
atica. Bio je predsjednik Stomatološke sekcije Zbora li-
ƟŵĂ͘ĂŚǀĂůũƵũƵđŝĂŬĂĚĞŵƐŬŽŵŝƐƚƌƵēŶŽŵnjĂůĂŐĂŶũƵƉƌŽĨ͘ƵƉĂƌĂ
ječnika Hrvatske i Udruženja stomatologa Jugoslavije. ŬŽũŝũĞŬŽŶƟŶƵŝƌĂŶŽƌĂĚŝŽŝƉƵďůŝĐŝƌĂŽŶĂƐǀŝŵƉŽĚƌƵēũŝŵĂƐĂĚĂƓŶũĞ
Sedamdesetih godina zalagao se i ostvario da oralna
kirurgija postane specijalistička grana stomatologije, a ƐƚƌƵŬĞŝēǀƌƐƚŽǀŽĚŝŽƐƚƌƵŬƵŝ<ůŝŶŝŬƵƉƌĞŵĂŶĂƉƌŝũĞĚƵƵƐƉŽƌĞĚďŝƐ
1975. jedan je od osnivača Sekcija za oralnu kirurgiju pri
tadašnjem Hrvatskom liječničkom zboru. Pisao je dosta ĚƌƵŐŝŵĞƵƌŽƉƐŬŝŵĚƌǎĂǀĂŵĂŶĂŶĂƓĞŵƚůƵƌĂnjǀŽũũĞďŝŽƐƚƌĞůŽǀŝƚ͘
i ostavio je mnogobrojne radove, no mnogi su zabora-
vljeni. Ostavio je i građu iz koje su njegovi nasljednici
priredili i 1983 g. objavili prvi cjeloviti oralnokirurški 'ŽĚŝŶĞ ϭϵϱϰ ƉƌŽĨ͘ ƵƉĂƌ ũĞ ŽƐŶŽǀĂŽ ^ĞŬĐŝũƵ njĂ ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵ
udžbenik u Hrvatskoj. Bavio se cjelovitim spektrom
oralne kirurgije: anestetici i lokalna anestezija, dentoal- ŝ ƉůĂƐƟēŶƵ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ Ƶ ƐŬůŽƉƵ ,ƌǀĂƚƐŬŽŐ ůŝũĞēŶŝēŬŽŐ njďŽƌĂ͕ ϭϵϱϲ͘
veolarna kirurgija, odontogena upala, ciste čeljusti i usne
šupljine, odontogeni tumori, pretprotetska kirurgija,
ƉŽŬƌĞŶƵ ēĂƐŽƉŝƐ ΗŚŝƌƵƌŐŝĂ ŵĂdžŝůůŽĨĂĐŝĂůŝƐ Θ ƉůĂƐƟĐĂΗ Ă ŬĂƐŶŝũĞ ŝ
kirurška protetika i dentalni implantati. Uveo je vlastite ƉŽƚĂŬŶƵŽŽƐŶŝǀĂŶũĞhĚƌƵǎĞŶũĂnjĂƉůĂƐƟēŶƵŝŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵŬŝƌƵ-
kirurške i tehničke inovacije koje su i danas u primjeni
kao. npr. otvarač na pero kod ankilostome, bio pionir u ƌŐŝũƵ:ƵŐŽƐůĂǀŝũĞ;ϭϵϱϳͿ͘^ũĞĚŝƓƚĞ^ĞŬĐŝũĞŝƵƌĞĚŶŝƓƚǀŽēĂƐŽƉŝƐĂďŝůŝƐƵ
kirurškoj stomatološkoj protetici (izrada epiteza i resek-
cionih proteza), uveo vlastitu metodu preprotetske re- Ƶ<ůŝŶŝĐŝ͕ŐĚũĞƐƵƐĞŽĚƌǎĂǀĂůŝŝƐƚƌƵēŶŝƐŬƵƉŽǀŝƐĂŬƚƵĂůŶŝŵƚĞŵĂŵĂ
konstrukcije i među prvima u svijetu prepoznao značaj
primjene dentalnih implantata.
;ϭϵϱϰ͘ΗDĂůŝŐŶŝƚƵŵŽƌŝƵŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶŽŵƉŽĚƌƵēũƵΗ͕ϭϵϱϲ͘ΗZĞ-
ŬŽŶƐƚƌƵŬƟǀŶĞƉůĂƐƟŬĞůŝĐĂΗŝΗhƉĂůĂēĞůũƵƐŶŽŐnjŐůŽďĂΗ͕ϭϵϱϵ͘ΗZĞ-
ƉĂƌĂƟǀŶŝnjĂŚǀĂƟƉŽƐůŝũĞƚƌĂƵŵĞůŝĐĂŝůŝēŶŽŐƐŬĞůĞƚĂΗŝΗdƌĂŶƐƉůĂŶƚ-
ĂĐŝũĂƚŬŝǀĂΗͿ͘WƌĞŵĂďƌŽũƵŽƉĞƌŝƌĂŶŝŚďŽůĞƐŶŝŬĂ;ǀŝƓĞŽĚƐĞĚĂŵƐƚŽ
ŐŽĚŝƓŶũĞͿ͕ ŽƉĞƌĂĐŝũƐŬŽŵ ĚŝũĂƉĂnjŽŶƵ ŝ ƉƵďůŝŬĂĐŝũĂŵĂ <ůŝŶŝŬĂ ĚũĞ-
ůƵũĞŬĂŽǀŽĚĞđŝĐĞŶƚĂƌƐƚƌƵŬĞŬŽũĂƐĞƵĞƵƌŽƉƐŬŝŵnjĞŵůũĂŵĂƚĞŬ
ĂĮƌŵŝƌĂ͘'ŽĚŝŶĞϭϵϱϱ͘ƵǀŽĜĞŶũĞŶĂnjŝǀĂΗ<ůŝŶŝŬĂnjĂƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝ-
ũƵ ŝ ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵ ŬŝƌƵƌŐŝũƵΗ ŽďŝůũĞǎĂǀĂ ƉĂƌĂůĞůŶŝ ƌĂĚ ƐƚƌƵŬĂ Ă
Prof. dr. sc.Mladen Barlović, dr. med. (1921-2004),
maksilofacijalni kirurg,
ŝƐƚŽǀƌĞŵĞŶŽŽnjŶĂēĂǀĂŶĂƐƚĂǀŶƵďĂnjƵƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũĞŬŽũĂƐĞϭϵϱϳ͘
radio u Klinici od 1949-1986 ŬĂŽ ƵƐŵũĞƌĞŶũĞ ƐĂƐǀŝŵ ŽĚǀŽũŝůĂ ƵǀŽĜĞŶũĞŵ ĂŬĂĚĞŵƐŬŽŐ ŶĂƐůŽ-
ǀĂΗĚŽŬƚŽƌƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũĞΗĚŝƉůŽŵŝƌĂŶŝŵƐƚƵĚĞŶƟŵĂ͘hŐŽĚŝŶĂŵĂ
ϭϵϱϴ͘ ŝ ϭϵϱϵ͘ Ƶ ƉƌĞƵƌĞĜĞŶŽũ ƐƵ njŐƌĂĚŝ Ƶ 'ƵŶĚƵůŝđĞǀŽũ ϱ ŽƚǀŽƌĞŶŝ
ĂǀŽĚnjĂĚĞŶƚĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ;ƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬĚƌ͘ĂůŝďŽƌ^ǀŽďŽĚĂͿ͕Ă-
ǀŽĚnjĂĚĞŶƚĂůŶƵƉƌŽƚĞƟŬƵ;ƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬĚƌ͘DŝƌŽƐůĂǀ^ƵǀŝŶͿ͕ĂǀŽĚnjĂ
ĚĞŶƚĂůŶƵƉĂƚŽůŽŐŝũƵ;ƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬĚƌ͘ĚĞŶŬŽEũĞŵŝƌŽǀƐŬŝũͿ͕ĂǀŽĚnjĂ
ƌĞŐƵůĂĐŝũƵēĞůũƵƐƟŝnjƵďŝ;ƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬĚƌ͘ŝǀŬŽŽůĨͿŝĂǀŽĚnjĂĚũĞēũƵ
ŝƉƌĞǀĞŶƟǀŶƵƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũƵ;ƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬĚƌ͘KƐŬĂƌaƚĞƌŶͿ͘KĚũĞĚĂŶ-
ĂĞƐƚ ŶŽǀŝŚ ůŝũĞēŶŝŬĂ ŬŽũŝ ƐƵ njĂƉŽƐůĞŶŝ Ƶ <ůŝŶŝĐŝ Ƶ ƌĂnjĚŽďůũƵ ŝnjŵĞĜƵ
Prof. dr. sc.Mladen Barlović rođen je u Donjem
Miholjcu 1921.g., . Medicinski fakultet završio
ϭϵϱϬ͘ŝϭϵϲϬ͘;ϭϵϱϬ͘DůĂĚĞŶĂƌůŽǀŝđŝĚĞŶŬŽEũĞŵŝƌŽǀƐŬŝũ͕ϭϵϱϯ͘
je u Zagrebu 1948g. a već od 1949.zaposlio se u sůĂĚŝŵŝƌDŝŬŽůũŝ͕ƌĂŐƵƟŶƵŶĚĞŬŽǀŝđ͕ƌĂŶŬŽDĂƚĂŶŝđŝůĂǎĞŶŬĂ
Klinici i započeo specijalizaciju iz stomatologije
koju je završio 1953. Među prvima je formalno WĞŝēŝđͲDĂƌŬŽǀŝđ͕ ƉĂƚŽůŽŐ͕ ϭϵϱϰ͘ sůĂĚŝŵŝƌ >ĂƉƚĞƌ͕ sůĂĚŝŵŝƌ ŽďƌŽ-
specijalizirao maksilofacijalnu kirurgiju a 1959. ǀŽůŶLJ ŝ :ŽƐŝƉ ĂƚĂũ͕ ϭϵϲϬ͘ :ĞůĞŶĂ ƵƌĞƌ <ŽǎĞůũ ŝ sůĂĚŝŵŝƌ ŵƓĞůͿ͕
položio specijalistički ispit iz maksilofacijalne
kirurgije. Doktorat medicinskih znanosti posti- ŶĂŬŽŶŽĚǀĂũĂŶũĂƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũĞƵnjĚŽĂũĞŶĞƵƉĂƌĂ͕ZŝƩĞƌŵĂŶĂ͕Wŝ-
gao je 1965. disertacijom Nadomjestak duktusa
glandulae parotis autotransplantiranom venom. ůĂƌͲ^ǀŽďŽĚĂŝDŝƓĞͲĂƵ<ůŝŶŝĐŝƐƵƐĞnjĂĚƌǎĂůŝĂƌůŽǀŝđ͕DŝŬŽůũŝ͕ŵƓĞů
1967.g pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu ha-
bilitira se temom Kirurško liječenje karcinoma
ŝWĞŝēŝđDĂƌŬŽǀŝđ͘
usnice. God. 1970. izabran je za sveučilišnog do-
centa, 1974. za izvanrednog, a 1980. za redovitog
profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Od 1972. do 1978. bio je predstojnik Klinike za
kirurgiju čeljusti i lica, a od 1972. do 1986 preds-
jednik Katedre za maksilofacijalnu kirurgiju sa
stomatologijom. Kao bliski suradnik prof. Čupara
pomagao je u osnivanju i radu Sekcija za maksi-
lofacijalnu i plastičnu kirurgiju Zbora liječnika
Hrvatske kojoj je i bio tajnik (1954–1972) a na-
kon Čupara i predsjednik Udruženja za plas-
tičnu i maksilofacijalnu kirurgiju Jugoslavije
(1972–1976). Osobito se bavi rekonstruktivnom
plastikom lica i čeljusti (1963, 1973), traumama
lica i čeljusti (1961; 1972), tumorima lica i čel-
justi (1954, 1967, 1970). Proučavao je radiogenu
nekrozu čeljusti (1974), izradio je kriterije za sud-
sko-medicinsku ocjenu ozljeda maksilofacijalne
regije (Liječnički vjesnik, 1975, 1976, 1977; Pravni
zbornik, 1972), bavio se patologijom čeljusnog
zgloba (1958) i brojnim drugim područjima.
Balovićeva opsežna kirurška djelatnost uključiva-
la je prvenstveno rascjepe usnice i nepca ali i on-
okologiju i rekonstrukciju uz što se predano bavio
publiciranjem, sudjelovanjem na međunarodnim Wƌŝŵ͘Ěƌ͘sůĂĚŝŵŝƌDŝŬŽůũŝŝƉƌŽĨ͘ĚƌƐĐ͘DůĂĚĞŶĂƌůŽǀŝđϭϵϲϴ͘ŐŽĚŝŶĞ
skupovima i društvima te je od osnutka (1972)
sudjelovao u Kongresima Europskog udruženja
za kranio-maksilofacijalnu kirurgiju. Kao vizion-
ar prepoznavao je novine u struci te se već ranih
'ŽĚŝŶĞ ϭϵϲϮ͘ ƐůƵǎďĞŶŽ ũĞ ŬĂŽ ƐĂŵŽƐƚĂůŶĂ ƵƐƚĂŶŽǀĂ ƵƚĞŵĞůũĞŶ
osamdesetih godina bavio laserskom kirurgijom i ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŝ ĨĂŬƵůƚĞƚ ƚĞ ŽĚ ƐƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŝŚ ƐƚƌƵŬĂ Ƶ <ůŝŶŝĐŝ ŽƐƚĂũĞ
mikro-kirurgijom. Nesebičnom podrškom omo-
gućio je stručni razvoj svojim nasljednicima u ƐĂŵŽ ĂǀŽĚ njĂ ŽƌĂůŶƵ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ ŬŽũĞŵƵ ϭϵϲϯ͘ ŐŽĚŝŶĞ ƉƌŽĨ͘ DŝƓĞ
Klinici a i nakon umirovljenja 1986. nastavio je
suradnju s Klinikom u izvođenju nastave. Umro
ƉŽƐƚĂũĞƉƌǀŝƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬ͘'ŽĚŝŶĞϭϵϲϮ͘ŶĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵĚŽƓůĂũĞ
je u lipnju 2004 u Zagrebu. ƌĂŐŝĐĂĂŬůĂŶͲ<Ăǀŝđ͕ŬĂƐŶŝũĞǀŽĚĞđŝŽƌĂůŶŝŬŝƌƵƌŐƵ<ůŝŶŝĐŝ͘/ƐƚĞŐŽ-
ĚŝŶĞ ƉƌĞƌĂŶŽ ũĞ ƵŵƌŽ ƉƌŽĨ͘ ZŝƩĞƌŵĂŶ͕ ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶŝ ŬŝƌƵƌŐ ŬŽũŝ
ũĞƵ<ůŝŶŝĐŝƌĂĚŝŽŽĚϭϵϰϭ͘ŝƵĚǀĂĚĞƐĞƚŝũĞĚŶŽũŐŽĚŝŶŝƌĂĚĂƵ<ůŝŶŝĐŝ
ŽďũĂǀŝŽ ďƌŽũŶĞ ƌĂĚŽǀĞ Ɛ ƌĂnjůŝēŝƟŚ ƉŽĚƌƵēũĂ ƐƚƌƵŬĞ͕ Ă Ƶ ƐũĞđĂŶũŝŵĂ
ƐƵƌĂĚŶŝŬĂŽƐƚĂŽŬĂŽǀũĞƓƚŽƉĞƌĂƚĞƌŝŝnjǀƌƐƚĂŶĚŝũĂŐŶŽƐƟēĂƌ͘
'ŽĚŝŶĞ ϭϵϲϱ͘ Ƶ <ůŝŶŝŬƵ Ƶ ĂǀŽĚ njĂ ŽƌĂůŶƵ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ ĚŽůĂnjŝ ĚĞŶŬĂ
<ĞƐŝđ͕ĂŽĚϭϵϲϰ͘<ůŝŶŝŬĂũĞĚŽďŝůĂƉƌǀŽŐĂƓŬŽůŽǀĂŶŽŐĂŶĞƐƚĞnjŝŽůŽŐĂ
ƉƌŽĨ͘Ěƌ͘sĞƌƵƌŬŽ͕ŬŽũĂũĞƵ<ůŝŶŝĐŝŬĂŽƐƚƌƵēŶũĂŬŝŶĂƐƚĂǀŶŝŬƉƌŽǀĞůĂ
ĐŝũĞůŝƌĂĚŶŝǀŝũĞŬ͘
Prim. dr. Vladimir Mikolji, dr. med., dr. med.
dent. (1920-2000),
EĂŬŽŶŽĚǀĂũĂŶũĂƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũĂƉƌŽŵŝũĞŶũĞŶũĞŶĂnjŝǀŬůŝŶŝŬĞƵ<ůŝŶŝ-
maksilofacijalni kirurg, ŬĂnjĂŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ͕ŝƐĂĚƌǎĂũŝƐĞƉƌŝůĂŐŽĜƵũƵƉŽƚƌĞďĂŵĂ
radio u Klinici od 1953-1985
ƐƚƌƵŬĞ͘WƌĞƵƌĞĜĞŶũĞĚƌƵŐŝŬĂƚ<ůŝŶŝŬĞ͕ĂƉƌĞƌĂƐƉŽĚũĞůŽŵƉƌŽƐƚŽƌĂŝ
ƉƌĞŐƌĂĚŶũŽŵŽĚũĞůĚŽďŝǀĂŽƐĂŵďŽůĞƐŶŝēŬŝŚƐŽďĂƚĞĚũĞēũŝŽĚũĞůƵ
ŬŽũĞŵƵƐĞƉƌĞƚĞǎŶŽůŝũĞēĞĚũĞĐĂƐƌĂƐĐũĞƉŝŵĂŝŵĂůĨŽƌŵĂĐŝũĂŵĂ͕Ă
<ůŝŶŝŬĂŝŵĂƵŬƵƉŶŽēĞƚƌĚĞƐĞƚƓĞƐƚŬƌĞǀĞƚĂ͘KĚϭϵϲϰ͘ŐůĂǀŶĂƐĞƐƚƌĂ
ďŽůĞƐŶŝēŬŽŐŽĚũĞůĂũĞ&ĞŝŐůaƚĞĮĐĂ͘hnjƉƵŶŝŽƉƐĞŐƐƚƌƵēŶŽŐĚũĞůŽ-
ǀĂŶũĂ͕ ƟũĞŬŽŵ ƓĞnjĚĞƐĞƟŚ ŐŽĚŝŶĂ͕ ŶĂƐƚĂǀůũĂ ƐĞ ŝ njŶĂŶƐƚǀĞŶĂ ĂŬƟǀ-
ŶŽƐƚ ƚĞ ƐƵ Ƶ ŽƌŐĂŶŝnjĂĐŝũŝ <ůŝŶŝŬĞ ŝ ^ĞŬĐŝũĞ ŽĚƌǎĂŶĂ ƐƵ ƚƌŝ ƐŝŵƉŽnjŝũĂ
;ϭϵϲϯ͘ Ž ŵĂůŝŐŶŝŵ ƚƵŵŽƌŝŵĂ͕ ϭϵϲϱ͘ Ž ĚĞĨŽƌŵĂĐŝũĂŵĂ ƐƌĞĚŶũĞŐ ŝ
Primarijus Vladimir Mikolji rođen je godine 1920.
ĚŽŶũĞŐůŝĐĂŝϭϵϲϵ͘ŽƚƌĂƵŵŝŐůĂǀĞŝǀƌĂƚĂĂŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂŶĂƐƵŝƉƌĞĚĂ-
u Zagrebu, gdje je završio školovanje i Medicinski ǀĂŶũĂŝŶŽnjĞŵŶŝŚƐƚƌƵēŶũĂŬĂŝnjƵƐƚƌŝũĞ͕EũĞŵĂēŬĞ͕aǀĞĚƐŬĞŝ^͘
fakultet. Medicinski studij prekinula mu je i pro-
dužila mobilizacija za vrijeme Drugoga svjetskog
rata. Nakon diplomiranja stažirao je u Varaždinu, dŝũĞŬŽŵƉƌǀŝŚƚƌŝĚĞƐĞƚŐŽĚŝŶĂƌĂĚĂ<ůŝŶŝŬĞƵƐƉũĞƓŶŽƐƵƌĂnjǀŝũĞŶŝƐǀŝ
a prva radna iskustva stekao je radeći kao voditelj
ekipe u mnogim hrvatskim mjestima na ci- ƐĞŐŵĞŶƟƐƚƌƵŬĞŶĂŬŽũŝŵĂƐĞŝĚĂŶĂƐƚĞŵĞůũŝŶũĞnjŝŶƐǀĂŬŽĚŶĞǀŶŝƌĂĚ
jepljenu protiv tuberkuloze. Nekoliko godina bio
je liječnik, a poslije i upravitelj poliklinike u Puli. ĂƓƚŽũĞĚĞƚĂůũŶŽƉƌŝŬĂnjĂŽƵƉĂƌƵƐǀŽũĞŵŝnjůĂŐĂŶũƵΗŝůũĞǀŝŝƉƵƚŽǀŝ
Godine 1953 zaposlio se u Klinici i započeo speci-
jalizaciju stomatologije. Godine1956. položio je
ϯϬͲŐŽĚŝƓŶũĞŐƌĂĚĂ<ůŝŶŝŬĞΗ;ZĂĚŽǀŝDĞĚŝĐŝŶƐŬŽŐĨĂŬƵůƚĞƚĂ͕ĂŐƌĞď͕
specijalistički ispit iz stomatologije, zatim je go- ϭϵϲϵͿ͘'ŽĚŝŶĞϭϵϳϮ͘ƉƌŽĨ͘ƵƉĂƌŽĚůĂnjŝƵŵŝƌŽǀŝŶƵ͕ŶĂŬŽŶēĞƚƌĚĞ-
dine 1958. izabran za asistenta Klinike za maksi-
lofacijalnu kirurgiju i stomatologiju. Radio je kao ƐĞƚŐŽĚŝŶĂƌĂĚĂƵƐƚƌƵĐŝŝƚƌŝĚĞƐĞƚƚƌŝŐŽĚŝŶĞƌĂĚĂƵ<ůŝŶŝĐŝŬŽũƵũĞ
maksilofacijalni kirurg posebno vješt u koštanoj
kirurgiji ali je specijalistički ispit iz maksilofaci- ŽƐŶŽǀĂŽŝƵŶũŽũƵƚĞŵĞůũŝŽƉƵƚŽǀĞƐƚƌƵēŶŽŐƌĂnjǀŽũĂ͕ŐŽƚŽǀŽƵƐǀŝŵ
jalne kirurgije položio tek 1971.g nakon viπe- ƉŽĚƌƵēũŝŵĂ͘
godišnjega rada. Primarijusom je postao 1976.
Sudjelovao je u nastavi maksilofacijalne kirurgije
i na Medicinskom i na Stomatološkom fakultetu.
Unatoč predanosti čeljusnoj kirurgiji veza sa
stomatologijom bila je trajna u njegovu životu, od
obiteljske stomatološke ordinacije, specijalizacije
stomatologije nakon studija medicine, primjene
stomatološkog znanja u maksilofacijalnoj kirur-
giji, do nastave koju je vodio brojnim naraštaji-
ma stomatologa. Sudjelovao je u radu Sekcije za
maksilofacijalnu i plastičnu kirurgiju kojoj je bio
predsjednikom 1981-1985. te također u urednič-
kom odboru časopisa Chirugia Maxillofacialis &
Plastica. Nakon odlaska u mirovinu 1985.g. bio je
rado viđen gost u Klinici u kojoj je proveo gotovo
cijeli radni vijek. Umro je u studenom 2000.g.
EĂƉƌŝŐŽĚŶŽũƉƌŽƐůĂǀŝƉƌŝŽĚůĂƐŬƵƉƌŽĨ͘ƵƉĂƌĂƵŵŝƌŽǀŝŶƵϭϵϳϮ͘ŐƐũĞĚĞ
ƐůŝũĞǀĂŶĂĚĞƐŶŽƉƌŽĨ͘sĞƌĂƌŬŽ͕ƉƌŽĨ͘/ǀŽƵƉĂƌŝƐƌ:ĂƐŶĂWŽƐůŽŶ͕
ƐƚŽũĞ/ǀĂŶEŝǎĞƟđ͕Wƌŝŵ͘Ěƌ͘sůĂĚŝŵŝƌDŝŬŽůũŝ͕ƌ͘ƌĂŐŽ<ŽƌĚĂ͕
WƌŽĨ͘Ěƌ͘ƌĂŶŬĂWŝůĂƌŝƉƌŽĨ͘Ěƌ͘DůĂĚĞŶĂƌůŽǀŝđ͘
^ůŝŬĂůŝũĞǀŽ͗/ŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĂēĂƐŶĂƐĞƐƚƌĂ>ŝĚŝũĂ<ƵƉēĞƌŝđ͕
ƵnjƉƌŽĨ͘ĂƌůŽǀŝđĂƵŽƉĞƌĂĐŝũƐŬŽũƐĂůŝϭϵϴϭ͘Ő͘^ůŝŬĂĚĞƐŶŽ͗WƌŽĨ͘ĂƌůŽǀŝđ
ǀĞđũĞŽƐĂŵĚĞƐĞƟŚŐŽĚŝŶĂƌĂĚŝŽƐůƵƉĂŵĂŝŽƉĞƌĂĐŝũƐŬŝŵŵŝŬƌŽƐŬŽƉŽŵ͘
Prof. dr. sc. Dragica Zaklan-Kavić, dr. med. dent.,
oralni kirurg,
WŽēĞƚŬŽŵ ƐĞĚĂŵĚĞƐĞƟŚ ŶĂ ŵũĞƐƚŽ ƚĂũŶŝĐĞ <ůŝŶŝŬĞ ƉŽƐůŝũĞ ƌĂŐŝĐĞ
radila u Klinici od 1962-1987 DĂƚĂŶŝđĚŽůĂnjŝĚĞŶŬĂWůĂǀƓŝđŬŽũĂđĞƚƵĚƵǎŶŽƐƚŽďĂǀůũĂƟƐůŝũĞĚĞđŝŚ
ēĞƚƌŶĂĞƐƚŐŽĚŝŶĂƵnjƉŽŵŽđDĂƌŝũĞ:ƵƌĂƐ͕ĚĂŶĂƓŶũĞƚĂũŶŝĐĞ͕ŬŽũĂũĞ
Ƶ <ůŝŶŝŬƵ ĚŽƓůĂ ϭϵϳϱ͘ 'ŽƐƉŽĜĂ WůĂǀƓŝđ ďŝůĂ ũĞ ΗĚĞƐŶĂ ƌƵŬĂΗ ƉƌŽĨ͘
ĂƌůŽǀŝđƵ͕ ǀŽĚĞđŝ ĂĚŵŝŶŝƐƚƌĂĐŝũƵ <ůŝŶŝŬĞ ƚĞ ďŝďůŝŽƚĞēŶƵ ĞǀŝĚĞŶĐŝũƵ͕
ƐƚƵĚĞŶƚƐŬƵ ĞǀŝĚĞŶĐŝũƵ Ă ŝ ĂĚŵŝŶŝƐƚƌĂƟǀŶĞ njĂĚĂƚŬĞ njĂ hĚƌƵǎĞŶũĞ
ƉůĂƐƟēŶŝŚŝŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶŝŚŬŝƌƵƌŐĂ:ƵŐŽƐůĂǀŝũĞƵƌĂnjĚŽďůũƵŬĂĚĂũĞ
ĂƌůŽǀŝđďŝŽƉƌĞĚƐũĞĚŶŝŬ͘
'ŽĚŝŶĞ ϭϵϳϮ͘ ŬĂŽ ŐůĂǀŶĂ ƐĞƐƚƌĂ ƌĂĚŝ ŬƌĂđĞ ǀƌŝũĞŵĞ <ŽŶũŝđ ĂƌŝĐĂ
ĂnjĂƟŵsD^sŝƓŶũĂ'ũƵƌĂƓŝŶŬŽũĂũĞƚƵƐůƵǎďƵŽďŶĂƓĂůĂƐůŝũĞĚĞđŝŚ
Prof. dr. sc. Dragica Zaklan-Kavić rođena 1934. ēĞƚǀƌƚƐƚŽůũĞđĂ͘
u Sv. Ivan Zelini. Stomatološki odsjek Medicinsk-
og fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirala
je 1960. Specijalist oralne kirurgije od 1972. go-
dine. Doktorat znanosti obranila je 1978 . Od
1960. do 1992. radila na Klinici za kirurgiju lica,
čeljusti i usta KBC Zagreb. U stalnom radnom
odnosu na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu od 1962 do 1992. Bila je voditelj post-
diplomskog studija za znanstveno usavršavanje
iz stomatologije pri Stomatološkom fakultetu od
1980. do 1992., te održavala nastavu za specijali-
zante oralne kirurgije. Bila je pročelnik Zavoda za
oralnu kirurgiju Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i
usta od 1981. do 1992.
Aktivno je sudjelovala u nizu simpozija i kongre-
sa, te objavila brojne stručne i znanstvene radove
u časopisima koji su pristupačni svjetskoj znanst-
venoj javnosti.
Vodila je znanstveno istraživački projekt iz imu-
nologije u kojem se proučavala rekcija primatelja
na presatke zubnih zametaka u visoko srodnih
sojeva životinja.
U mirovini je od 1992. godine.
ϭϵϴϬ͘Ő͘ĚŽŵũĞŶĂŬƉŽǀŽĚŽŵŽĚůĂƐŬĂƐƌDĂƌŝũĞŝůĂŶŬŽũĂũĞĚŽƚĂĚĂ
ǀŽĚŝůĂĂŵďƵůĂŶƚƵ<ůŝŶŝŬĞ͘^ũĞĚĞƐůŝũĞǀĂŶĂĚĞƐŶŽ͗ŶĂsůĂŝƐĂǀůũĞǀŝđ͕
^ŽĮũĂ'ƌĞŐƵƌŝđ͕DůĂĚĞŶĂƌůŽǀŝđ͕DĂƌŝũĂŝůĂŶ͕DĂƌŝũŽĂŐĂƟŶĂƐƚŽũĞ͗
sůĂĚŝŵŝƌŵƓĞů͕^ƚŽũĂŶŬĂ'ĂƓƉĂƌŽǀŝđ͕DƵĂŵĞƌ,ĂŶũĂůŝđ͕ƌĂŐŝĐĂĂŬůĂŶ
<Ăǀŝđ͕:ĂƐŶĂƌĂŐŝēĞǀŝđ͕dĂŶũĂƌŬŝđ͕^ƉŽŵĞŶŬĂDůŝŶĂƌŝđZŽƚŚ͕>ũŝůũĂŶĂ
^ĞǀĞƌ͕DĂƌŝũĂ:ƵƌĂƐDĂēĞŬŝsůĂĚŝŵŝƌ&ŝůŝƉŽǀŝđ
ΗŽŵŵĂŶĚŽΗŽƉĞƌĂĐŝũĂ͕njĂŚǀĂƚnjĂŽƉƐĞǎŶŝũĞƚƵŵŽƌĞƵƐŶĞƓƵƉůũŝŶĞ
ŝǎĚƌŝũĞůĂ͕ƌĂŶŝũĞƐŵĂƚƌĂŶƉŽƐĞďŶŽƐůŽǎĞŶŝŵŝĚƵŐŽƚƌĂũŶŝŵ͕ƉŽƐƚĂũĞ
ƐƚĂŶĚĂƌĚŶŝƉŽƐƚƵƉĂŬ͘
Prim. dr. Zdenka Kesić-Balaško, dr. med dent.
(1935 -1988),
'ŽĚŝŶĞϭϵϳϴ͘ŶĂŵũĞƐƚŽƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬĂ<ůŝŶŝŬĞĚŽůĂnjŝƉƌŝŵĂƌŝƵƐsůĂĚ-
oralni kirurg, ŝŵŝƌ DŝŬŽůũŝ͕ ŶĞƵŵŽƌĂŶ ŬŝƌƵƌŐ ƓŝƌŽŬŽŐ ĚŝũĂƉĂnjŽŶĂ͕ ŬŽũĞŵƵ ũĞ ďŝůĂ
radila u Klinici od 1965-1987
ŶĂũďůŝƐŬŝũĂ ΗŬŽƓƚĂŶĂΗ ŬŝƌƵƌŐŝũĂ͕ ƚƌĂƵŵĂƚŽůŽŐŝũĂ ŝ ĚĞĨŽƌŵŝƚĞƟ͘ /ƐƚĞ
ŐŽĚŝŶĞŽĚůĂnjŝƵŵŝƌŽǀŝŶƵƉƌŽĨ͘ƌĂŶŬĂWŝůĂƌͲ^ǀŽďŽĚĂ͕ŬŽũĂũĞēŝƚĂǀ
ƌĂĚŶŝǀŝũĞŬƉƌŽǀĞůĂƵ<ůŝŶŝĐŝƚĞƐƚƌƵēŶŝŵŝnjŶĂŶƐƚǀĞŶŝŵĚŽƉƌŝŶŽƐŝŵĂ
ƐƵĚũĞůŽǀĂůĂƵŶũĞnjŝŶƵƌĂnjǀŽũƵŝƐƚŽǀƌĞŵĞŶŽƐŶĂƐƚĂǀŶŝŵŽďǀĞnjĂŵĂ
ŶĂ DĞĚŝĐŝŶƐŬŽŵ ŝ ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŽŵ ĨĂŬƵůƚĞƚƵ͕ ŶĂ ŬŽũĞŵƵ ũĞ ǀŽĚŝ-
ůĂ ŶĂƐƚĂǀƵ ŝnj ƉƌĞĚŵĞƚĂ DĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĂ ŬŝƌƵƌŐŝũĂ͘ EĂ ƵƉƌĂǎŶũĞŶŽ
ŵũĞƐƚŽƉƌŝŵůũĞŶũĞDĂƌŝũŽĂŐĂƟŶ͕ƚĂĚĂǀĞđƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂŶƚŵĂŬƐŝůŽ-
ĨĂĐŝũĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞnjĂsŽũŶƵďŽůŶŝĐƵ͘
Prim. dr. Zdenka Kesić-Balaško rođena 1935g.,
Stomatološki odsjek Sveučilišta u Zagrebu diplo- hƐĞĚĂŵŐŽĚŝŶĂǀŽĜĞŶũĂ<ůŝŶŝŬĞƉƌŝŵ͘DŝŬŽůũŝũĞŽĚƌǎĂǀĂŽĂƚŵŽƐ-
mirala 1960.g. Od 1965.g. zaposlena u Klinici na
Šalati gdje je sudjelovala u nastavi i radu oral- ĨĞƌƵƌĂĚĂŝƐƵƌĂĚŶũĞ͘<ĂŽŝƉƌŽĨ͘ĂƌůŽǀŝđ͕ďŝŽũĞŽƚǀŽƌĞŶnjĂƵǀŽĜĞŶ-
no-kirurške ambulante, te specijalizirala oralnu ũĞŶŽǀŝŚƚĞŚŶŝŬĂ͕ƚĞũĞŶũĞŐŽǀŽŵnjĂƐůƵŐŽŵϭϵϴϭ͘Ƶ<ůŝŶŝĐŝƵǀĞĚĞ-
kirurgiju. Budući da je kao vješti oralni kirurg
bila više okrenuta stručnom radu nije pratila ŶĂ ŽƐƚĞŽƐŝŶƚĞnjĂ ŬŽŵƉƌĞƐŝǀŶŝŵ ƉůŽēĂŵĂ͕ ŶĂŬŽŶ ƚƌŝĚĞƐĞƚ ŐŽĚŝŶĂ
znanstvena napredovanja već je bila zadovoljna
statusom primarijusa, ali je publicirala i sud- ƵǀƌŝũĞǎĞŶĞƚĞŚŶŝŬĞǎŝĐĂŵĂ͘WŽƟĐĂŽũĞƐƚƌƵēŶĞƐŬƵƉŽǀĞ͕ƉĂũĞƚĂŬŽ
jelovala u domaćim i inozemnim stručnim sk-
upovima. Umirovljena je 1987. zbog teške bolesti
<ůŝŶŝŬĂ Ƶ njĂũĞĚŶŝĐŝ ƐĂ ^ĞŬĐŝũŽŵ ŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂůĂ ϭϵϴϰ͘ ƚĞŵĂƚƐŬŝ ƐĂƐ-
i 1988 prerano umrla. ƚĂŶĂŬ ΗKƐƚĞŽƐŝŶƚĞnjĂ Ƶ ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶŽũ ŬŝƌƵƌŐŝũŝΗ͘ ^Ă njĂĚŽǀŽůũƐƚ-
ǀŽŵũĞƉŽĚƌǎĂǀĂŽƌĂnjǀŽũΗŶŽǀŝŚƐŝůĂŽƐŽǀŝŶĞΗƵ<ůŝŶŝĐŝ͗sŝƌĂŐĂŬŽũŝ
ũĞŽŶŬŽůŽƓŬŽũŬŝƌƵƌŐŝũŝĚĂŽŶŽǀŝnjĂŵĂŚŝƐǀũĞƚƐŬƵƌĂnjŝŶƵŝĂŐĂƟŶĂ
ŬŽũŝ ũĞ ƉŽƐƚƵƉŶŽ ƉƌĞƵnjĞŽ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ ƌĂƐĐũĞƉĂ ŝ ŵĂůĨŽƌŵĂĐŝũĂ͘ sŝƌĂŐ
ŝ ĂŐĂƟŶ ƵƐĂǀƌƓĂǀĂůŝ ƐƵ ƐƚƌƵŬƵ ŝ ƉƌĞƵnjŝŵĂůŝ ŶŽǀĞ ŬŝƌƵƌƓŬĞ ƚĞŚŶŝŬĞ
ƵēĞđŝŶĂƐǀũĞƚƐŬŝŵŝnjǀŽƌŝŵĂ;sŝƌĂŐͲŚŝĐĂŐŽ͕ϭϵϳϴ͕DĞŵŽƌŝĂů^ůŽĂŶ
<ĞƩĞƌŝŶŐĂŶĐĞƌĞŶƚĞƌ͕EĞǁzŽƌŬ͕ϭϵϳϴ͕D͘͘ŶĚĞƌƐŽŶ,ŽƐƉŝƚĂů
ĂŶĚĂŶĐĞƌ/ŶƐƟƚƵƚĞ͕,ŽƵƐƚŽŶ͕ϭϵϴϭͿ͕;ĂŐĂƟŶͲϭϵϴϮ͘ƵWƌĂŐƵŬŽĚ
&ĂƌĞ͕ϭϵϴϳ͘ƵWĂƌŝnjƵŬŽĚĞůĂŝƌĂͿ͘
WƌŽĨ͘DůĂĚĞŶĂƌůŽǀŝđŶĂĚŽŵũĞŶŬƵƉƌŝŽĚůĂƐŬƵƵŵŝƌŽǀŝŶƵϭϵϴϲ͘ƐĂƐǀŽ-
ũŝŵŶĂƐůũĞĚŶŝŬŽŵDĂƌŝũŽŵĂŐĂƟŶŽŵŬŽũŝũĞƉƌĞƵnjĞŽůŝũĞēĞŶũĞƌĂƐĐũĞƉĂ
Prof. dr. sc. Ivica Krmpotić, dr. med dent. (1944-1994),
oralni kirurg,
'ŽĚŝŶĞ ϭϵϴϲ͘ ŶĂ ƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂĐŝũƵ ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞ ŬŝƌƵƌŐŝũĞ ĚŽůĂnjŝ
radio u Klinici od 1971-1989 sĞĚƌĂŶhŐůĞƓŝđ͕Ăϭϵϴϳ͘ƉƌŝŵůũĞŶĂũĞŬĂŽŽƉđŝƐƚŽŵĂƚŽůŽŐƉƌŝŽƌĂů-
ŶŽͲŬŝƌƵƌƓŬŽŵĂŵďƵůĂƚŽƌŝũƵDĂƌŝũĂDĂůŝđ͘
'ŽĚŝŶĞϭϵϴϳ͘ƵŵŝƌŽǀůũĞŶĂũĞƉƌŽĨ͘ƌĂŐŝĐĂĂŬůĂŶͲ<Ăǀŝđ͕ĂƉƌĞƌĂŶŽ
ƵŵƌůĂĚƌ͘ĚĞŶŬĂ<ĞƐŝđͲĂůĂƓŬŽ͕ƉĂũĞŽƌĂůŶĂŬŝƌƵƌŐŝũĂŝnjŐƵďŝůĂĚǀĂ
ĐŝũĞŶũĞŶĂƐƚƌƵēŶũĂŬĂ͕ŶĂƐƚĂǀŶŝŬĂŝnjŶĂŶƐƚǀĞŶŝŬĂ͘WƌŽĨ͘<ĂǀŝđŝƉƌŝŵ͘
<ĞƐŝđͲĂůĂƓŬŽ ŽďũĂǀŝůĞ ƐƵ ďƌŽũŶĞ njŶĂŶƐƚǀĞŶĞ ƌĂĚŽǀĞ Ƶ ƉŽĚƌƵēũƵ
ŽƌĂůŶĞ ŬŝƌƵƌŐŝũĞ͕ ƚƌĂŶƐƉůĂŶƚĂĐŝũĞ njƵďĂ ŝ njƵďŶŝŚ ƚŬŝǀĂ ƚĞ ĞĚƵĐŝƌĂůĞ
ŐĞŶĞƌĂĐŝũĞƐƚƵĚĞŶĂƚĂƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũĞ͘WƌŽĨ͘ŵƓůƵ͕ŬŽũŝƐĞǀĞđƌĂŶŝũĞ
ƉƌŝŚǀĂƟŽǀŽĜĞŶũĂĂǀŽĚĂnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵƵ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŽũŬůŝŶŝĐŝ
Prof. dr. Ivica Krmpotić rođen je godine 1944. u
Zagrebu, gdje je završio školovanje i Stomatološ-
Ƶ'ƵŶĚƵůŝđĞǀŽũƵůŝĐŝ͕ƉƌŝĚƌƵǎŝŽƐĞϭϵϴϵ͘/ǀŝĐĂ<ƌŵƉŽƟđ͕ĂůŝƐƵŽƌĂůŶŝ
ki fakultet godine 1968. Pripravnički staž obavio ŬŝƌƵƌnjŝƵƚŽǀƌŝũĞŵĞŶĂŝnjŵũĞŶĐĞƌĂĚŝůŝŶĂŽďĂƌĂĚŝůŝƓƚĂƵ<ůŝŶŝĐŝŝƵ
je u Domu zdravlja Trnje, a zatim se zaposlio u
Stomatološkoj ambulanti Oroslavlje. Godine ĂǀŽĚƵƚĞũĞƉƌŽĨ͘<ƌŵƉŽƟđŶĂƐƚĂǀŝŽƐǀŽũƉŝŽŶŝƌƐŬŝƌĂĚƵŬŝƌƵƌƓŬŽũ
1971. izabran je za asistenta u Zavodu za Oral- ƉƌŽƚĞƟĐŝ͘
nu kirurgiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu.
Specijalistički ispit iz Oralne kirurgije položio je dŝũĞŬŽŵŽƐĂŵĚĞƐĞƟŚŐŽĚŝŶĂ͕ŬĂŽůŝũĞēŶŝĐŝ<ůŝŶŝŬĞ͕ǀĞđŝŶŽŵƵƌĂnjĚŽ-
1975, a postdiplomski studij završio je 1981.g.
magistarskim radom »Vrednovanje operativnih ďůũƵŽĚĚǀŝũĞŝǀŝƓĞŐŽĚŝŶĂ͕ďŽƌĂǀŝůŝƐƵŶĂƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂĐŝũŝŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝ-
metoda plastike hipertrofije sluznice alveolar-
nog nastavka i okoline po Mišeu«. Doktorsku
ũĂůŶĞ ŬŝƌƵƌŐŝũĞ͗ DĂƌŝũĂ ŝŐůĞƌ ;ϭϵϴϮͲϭϵϴϯͿ njĂ ^ƉůŽƓŶƵ ďŽůŶŝƓŶŝĐƵ
disertaciju pod naslovom »Kirurško protetska ^ůŽǀĞŶũ'ƌĂĚĞĐ͕DƵĂŵĞƌ,ĂŶũĂůŝđ;ϭϵϴϮͲϭϵϴϯͿnjĂDĂŶũĂ>ƵŬĂ͕
rehabilitacija stečenih defekata maksilofacijalnog
sustava« obranio je godine 1988. Godine 1989. DŝƌŶĂ:ƵƌĞƟđ;ϭϵϴϱͿnjĂ<ZŝũĞŬĂ͕DůĂĚĞŶ^ƌnjĞŶƟđ;ϭϵϴϳͲϭϵϴϴͿnjĂ
izabran je. u znanstveno nastavno zvanje docen-
ta, a 1993. za izvanrednog profesora u Zavodu za DĂĚĂƌ͕EũĞŐŽƐůĂǀƵƓŝđ;ϭϵϴϳͲϭϵϴϴͿnjĂ<^Ɖůŝƚ͕ƚĞDŽŚĂŵĞĚ
oralnu kirurgiju fakulteta. Smrt ga je zatekla na ůŝDŽĂǁŝŝnj>ŝďŝũĞ͘
mjestu predstojnika Zavoda za oralnu kirurgiju
fakulteta. Godine 1975. stručno se usavršavao u <ĂŬŽ ƐĞ ďƌŽũ ŽŶŬŽůŽƓŬŝŚ ďŽůĞƐŶŝŬĂ ǀĞđ ƉŽēĞƚŬŽŵ ŽƐĂŵĚĞƐĞƟŚ
Kopenhagenu kao stipendist danske vlade, tije-
kom postdiplomskog studija polazio je stručni ƵĚǀŽƐƚƌƵēŝŽĂĚŽŬƌĂũĂŽƐĂŵĚĞƐĞƟŚŝƵƚƌŽƐƚƌƵēŝŽƐǀĞũĞǀĞđĂďŝůĂ
program za oralne kirurge u Londonu, a 1988.
boravio je u Sveučilišnoj klinici u Grazu. Bio je
ƉŽƚƌĞďĂ njĂ ƉƌŽƐƚŽƌŶŝŵ ƉƌŽƓŝƌĞŶũĞŵ͘ h ƐŬůŽƉƵ ŽĚũĞůĂ ƵǀĞĚĞŶĂ ũĞ
članom brojnih stomatoloških udruga u zemlji i ƉŽƐƟŶƚĞŶnjŝǀŶĂƐŬƌďƉŽĚŶĂĚnjŽƌŽŵĂŶĞƐƚĞnjŝŽůŽŐĂƐƉŽƐĞďŶŝŵŽƐ-
u svijetu i organizatorom stručno-znanstvenih
skupova, simpozija i kongresa. Publicirao je ŽďůũĞŵ͘WƌŝůŝŬĂnjĂƉƌŽƓŝƌĞŶũĞƵŬĂnjĂůĂƐĞŶĂĚŽŐƌĂĚŶũŽŵƉƌŽƐƚŽƌĂŶĂ
oko 50 stručnih i znanstvenih radova i aktivno ƚĞƌĂƐŝnjŐƌĂĚĞŶĂaĂůĂƟϭϵϴϳ͘ŐŽĚŝŶĞ͘<ůŝŶŝŬĂƐĞƉƌŽƓŝƌŝůĂŶĂnjĂƉĂĚ-
sudjelovao na brojnim inozemnim kongresi-
ma od kojih treba naglasiti one u Japanu, Kubi, ŶŽŬƌŝůŽƚƌĞđĞŐĂŬĂƚĂŐĚũĞũĞƉƌĞƐĞůũĞŶĂďŝďůŝŽƚĞŬĂ͕ĂĚŵŝŶŝƐƚƌĂĐŝũĂ͕
Nizozemskoj, Njemačkoj i Americi. Bio je voditelj
znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom ĚŝŽĂƌŚŝǀĞ͕ƐŽďĂƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬĂƚĞŽƐŝŐƵƌĂŶnjĂƐĞďŶŝƉƌŽƐƚŽƌnjĂŬŽŵƉ-
»Implanto-protetska rehabilitacija žvačnog sus-
tava« Ministarstva znanosti Republike Hrvatske.
ũƵƚŽƌƐŬƵ ŽƉƌĞŵƵ ŶĂŵŝũĞŶũĞŶƵ ŬůŝŶŝēŬŽũ ĞǀŝĚĞŶĐŝũŝ ŝ njŶĂŶƐƚǀĞŶŽŵ
U postdiplomskom studiju na Stomatološkom ƌĂĚƵ ůŝũĞēŶŝŬĂ͘ /ƐƉƌĂǎŶũĞŶŝ ƉƌŽƐƚŽƌ Ƶ ĚƌƵŐŽŵ ŬĂƚƵ ƉƌĞƚǀŽƌĞŶ ũĞ Ƶ
fakultetu u Zagrebu vodio je nastavu kolegi-
ja Pretprotetske kirurgije, Kirurške protetike i ďŽůĞƐŶŝēŬĞƐŽďĞƚĞƐĞďƌŽũŬƌĞǀĞƚĂƉŽǀĞđĂŽŶĂƓĞnjĚĞƐĞƚƓĞƐƚ͘
Oralne implantologije, što jasno govori koja su
bila područja njegova osobitog interesa. Njegova
doktorska disertacija rezultat je desetogodišnjeg
bavljenja problematikom onkoloških defekata
lica, čeljusti i usta s ciljem uspostavljanja funkcio-
nalne protetske rehabilitacije žvakanja, što pred-
stavlja pionirski rad u Hrvatskoj.
'ůĂǀŶĂƐĞƐƚƌĂsŝƓŶũĂ'ũƵƌĂƓŝŶ͕ĂĚŵŝŶŝƐƚƌĂƚŽƌŽǎĞŶĂƵũĂŶŝƚĂũŶŝĐĂ<ůŝŶŝŬĞ
DĂƌŝũĂ:ƵƌĂƐDĂēĞŬƵŶŽǀŽŵĂĚŵŝŶŝƐƚƌĂƟǀŶŽŵƚƌĂŬƚƵŶĂƚƌĞđĞŵŬĂƚƵ
Prim. mr. dr. Ivan Zajc, dr. med., dr. med. dent.,
maksilofacijalni kirurg,
'ŽĚŝŶĞϭϵϴϳ͘njĂƉŽēŝŶũĞĞŬƐƉĞƌŝŵĞŶƚĂůŶŽŝƐƉŝƟǀĂŶũĞƐĞƚĂnjĂŽƐƚĞŽ-
radio u Klinici od 1971-2010. ƐŝŶƚĞnjƵŬŽƐƟũƵůŝĐĂŵŝŶŝƉůŽēŝĐĂŵĂ͕ŬŽũŝũĞŬƌĞŝƌĂŶƵƐƵƌĂĚŶũŝŵĂŬƐŝ-
ůŽĨĂĐŝũĂůŶŝŚ ŬŝƌƵƌŐĂ <ůŝŶŝŬĞ ;ůũŝŶŽǀŝđ͕ hŐůĞƓŝđͿ ŝ /ŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŝũĞ ŝnj
ĂŐƌĞďĂ͕ƚĞnjŶĂŶƐƚǀĞŶŽĞǀĂůƵŝƌĂŶƵ<ůŝŶŝĐŝ;hŐůĞƓŝđͿ͘dŽŵƚĞŚŶŝŬŽŵ
ƉŽƚƉƵŶŽũĞŝƐƟƐŶƵƚĂŽƐƚĞŽƐŝŶƚĞnjĂĚŽŶũĞēĞůũƵƐƟǎŝĐĂŵĂ͕ĂŽƐũĞƚŶŽ
ũĞƉĂŽďƌŽũůŝũĞēĞŶŝŚŝŶƚĞƌŵĂŬƐŝůĂƌŶŽŵĮŬƐĂĐŝũŽŵ͘
'ŽĚŝŶĞϭϵϵϬ͘ŶĂēĞůŽ<ůŝŶŝŬĞĚŽůĂnjŝƉƌŽĨ͘DŝƓŽsŝƌĂŐŬŽũŝũĞďŽůŶŝēŬĞ
ŽĚũĞůĞŬŽŶĐŝƉŝƌĂŽƉŽŶĂēĞůƵƉĂƚŽůŽŐŝũĞ͕ƉĂƐƵƵŵũĞƐƚŽĚŽƚĂĚĂƓŶũĞ-
ŐĂŵƵƓŬŽŐ͕ǎĞŶƐŬŽŐŝĚũĞēũĞŐŽĚũĞůĂĨŽƌŵŝƌĂŶŝ͗KĚũĞůnjĂŽŶŬŽůŽŐŝũƵ
Prim. dr Ivan Zajc rođen je 30 svibnja 1943 god. u ;ŽĚũĞůŶĂƐĞƐƚƌĂŶĂsůĂŝƐĂǀůũĞǀŝđͿ͕KĚũĞůnjĂƚƌĂƵŵĂƚŽůŽŐŝũƵ;ŽĚũĞůŶĂ
Zavidovićima. Osnovnu školu pohađao je u Tro-
giru, a gimnaziju u Splitu. Medicinski fakultet u ƐĞƐƚƌĂĂƌŝĐĂŽŐĚĂŶͿŝKĚũĞůnjĂŵĂůĨŽƌŵĂĐŝũĞ;ŽĚũĞůŶĂƐĞƐƚƌĂēĂƐ-
Zagrebu upisao je 1963 g., a diplomirao je 1968
g. Nakon obavljenog obaveznog liječničkog staža ŶĂƐĞƐƚƌĂDĂƌŐŝƚĂ'ĂƓƉĂƌŽǀƐŬŝͿ͘'ŽĚŝŶĞϭϵϵϬ͘<ůŝŶŝŬĂƉƌŝŵĂŶŽǀĞ
zaposlio se 1971.g. u Klinici za kirurgiju lica, čel-
justi i usta i na Stomatološkom Fakultetu u Za-
ƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂŶƚĞŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞ͗'ǀŽnjĚĂŶĂsƵŬĂƓŝŶĂŝĞů-
grebu na Katedri za maksilofacijalnu kirurgiju, ũŬĂ KƌŝŚŽǀĐĂ͕ Ă ƉŽǀĞđĂǀĂ ƐĞ ŝ ďƌŽũ ĂŶĞƐƚĞnjŝŽůŽŐĂ ĚŽůĂƐŬŽŵ >ŝĚŝũĞ
gdje drži vježbe, predavanja i ispite studentima IX
i X semestra. ƵƚŽƌĂĐZĂŬǀŝŶŝaƚĞĨĂŶŝũĞ<ĂůĞď͘'ŽĚŝŶĞϭϵϵϭ͘ƵŵƌůĂũĞƉƌŽĨ͘sĞƌĂ
Završio je poslijediplomski studij “Otorino- ƌŬŽŶĂŬŽŶĚǀĂĚĞƐĞƚƐĞĚĂŵŐŽĚŝŶĂƌĂĚĂƵ<ůŝŶŝĐŝƵŬŽũŽũũĞƐƵĚ-
laringologija i maksilofacijalna kirurgija” pri
Medicinskom fakultetu u Zagrebu te magistrirao ũĞůŽǀĂůĂŶĞƐĂŵŽŬĂŽĂŶĞƐƚĞnjŝŽůŽŐǀĞđŝŬĂŽĐŝũĞŶũĞŶĂŶĂƐƚĂǀŶŝĐĂ
1982 god. s radom: “Upotreba nazolabijalnog
režnja u rekonstrukciji mekih tkiva lica i usta”. Ƶ ĚŽĚŝƉůŽŵƐŬŽũ ŶĂƐƚĂǀŝ ƐƚŽŵĂƚŽůŽŐĂ ŝ ƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂŶƚƐŬŽũ ĞĚƵŬĂĐŝũŝ
Specijalistički ispit iz maksilofacijalne kirurgije
položio je 1976 god. Naziv primarijusa stekao je
ĂŶĞƐƚĞnjŝŽůŽŐĂ͘
1987 god. Uz rad je dovršavao studij stomatologi-
je te je 1994 god. diplomirao je na Stomatološkom
fakultetu u Zagrebu 'ŽĚŝŶĞϭϵϵϭ͘ĂŐƌĞƐŝũĂŶĂ,ƌǀĂƚƐŬƵƉŽƐƚĂǀŝůĂũĞƉƌĞĚ<ůŝŶŝŬƵŶŽǀĞ
Od 1990.g. do 2002.g. bio je pročelnik Odjela za
maksilofacijalno traumatologiju i oralnu kiru- njĂĚĂđĞ͗ŽƐŝŐƵƌĂƟŬŽŶƟŶƵŝƌĂŶŝƉƌŝŚǀĂƚŝĂĚĞŬǀĂƚŶŽnjďƌŝŶũĂǀĂŶũĞƌĂŶ-
rgiju na Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta, ũĞŶŝŬĂ͕ƌũĞƓĂǀĂƟŬŽŵƉůŝĐŝƌĂŶĞŽnjůũĞĚĞŬĂŬǀĞƐĞĚŽƚĂĚĂŶŝƐƵnjďƌŝŶ-
KB “Dubrava”, a od 2002.g. do 2008.g. pročelnik
Odjela za malformacije i deformitete. ũĂǀĂůĞŝŝƐƚŽǀƌĞŵĞŶŽŽƐŝŐƵƌĂƟŶŽƌŵĂůŶĞƵǀũĞƚĞƌĂĚĂ<ůŝŶŝŬĞ͘^Žď-
Stručno se usavršavao 1978. u Bolognji, Instituto
Baretta i Ljubljani, Klinika za čeljusno kirurgijo, njŝƌŽŵ ŶĂ ŬŽŶƟŶƵŝƌĂŶŝ ƉŽƌĂƐƚ ďƌŽũĂ ďŽůĞƐŶŝŬĂ ƟũĞŬŽŵ ƉƌĞƚŚŽĚŶŝŚ
1980. u Zurichu, Kiferchirurgische Klinik, 1982.
u Parizu, Hopital Lariboisiere, 1983. u Parizu,
ŐŽĚŝŶĂǀĞđƉƌŝũĞƌĂƚĂƵǀũĞƟƌĂĚĂďŝůŝƐƵŶĞƉƌŝŵũĞƌĞŶŝ͕ĂƐǀĂŬŽĚŶĞǀŶŝ
Centre Medico-chirurgical Foch, 1985., 1987 i ƉƌŝũĂŵƌĂŶũĞŶŝŬĂnjĂŚƟũĞǀĂŽũĞƵǀŽĜĞŶũĞĚĞǎƵƌƐƚĂǀĂƐƚĂƌŝũĞŝŵůĂĜĞ
1989 u Ljubljani ( I., II., i III. međunarodni tečaj
plastične kirurgije). Član je Hrvatskog liječničkog ƐůƵǎďĞ͘ /ŵĞĚŝũĂƚŶŽ ĚĞĮŶŝƟǀŶŽ njďƌŝŶũĂǀĂŶũĞ ŽnjůũĞĚĂ ŵĞŬŽŐ ƚŬŝǀĂ
zbora od 1970., te Hrvatskog društva za maksilo- ŝ ƌĂŶĂ ƐƚĂďŝůŶĂ ŽƐƚĞŽƐŝŶƚĞnjĂ ƉƌŝŚǀĂđĞŶŝ ƐƵ ŝ ƉƌŽǀŽĜĞŶŝ ƐƚĂǀŽǀŝ ŽĚ
facijalnu, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju.
ƉŽēĞƚŬĂ;ůũŝŶŽǀŝđ͕sŝƌĂŐ͕DĂĐĂŶϭϵϵϭ͕ϭϵϵϮͿ͘
KƐŝŐƵƌĂǀĂŶũĞnjĂƓƟƚĞƉƌŽnjŽƌĂ<ůŝŶŝŬĞƟũĞŬŽŵŐƌĂŶĂƟƌĂŶũĂĂŐƌĞďĂƵŽ-
ŵŽǀŝŶƐŬŽŵƌĂƚƵ;ƉƌŽĨ͘hŐůĞƓŝđ͕ƉƌŽĨ͘DĂĐĂŶŝŵĞĚ͘ƚĞŚ͘ĂŵŝƌŝǀĂƚŽǀŝđ
ǀŽnjĞǀƌĞđĞƐƉŝũĞƐŬŽŵͿ͘
Prof. dr. sc. Pavel Kobler, dr. med. dent.
oralni kirurg,
h<ůŝŶŝĐŝũĞůŝũĞēĞŶŽǀŝƓĞŽĚϰϬϬƌĂŶũĞŶŝŬĂƵŬŽũŝŚũĞŝnjǀƌƓĞŶŽŐŽƚŽǀŽ
radio u Klinici od 1971-1995 ϳϬϬ ƐůŽǎĞŶŝŚ njĂŚǀĂƚĂ͘ DŝŬƌŽǀĂƐŬƵůĂƌŶĂ ƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũĂ͕ ƵŐůĂǀŶŽŵ
ŽŶŬŽůŽƓŬŝŚĚĞĨĞŬĂƚĂƵǀĞĚĞŶĂũĞƉŽůŽǀŝĐŽŵŽƐĂŵĚĞƐĞƟŚ͕ƌĞǎŶũĞǀĞ
ƐƵŽĚŝnjĂůŝŝĂŶĂƐƚŽŵŽnjŝƌĂůŝƉůĂƐƟēŶŝŬŝƌƵƌnjŝƐ<ZĞďƌŽ;ǀĞđŝŶŽŵ
ƉƌŽĨ͘ ĚĞŶŬŽ ^ƚĂŶĞĐͿ͘ hŶĂƚŽē ŽďŽƐƚƌĂŶŽũ njĂŝŶƚĞƌĞƐŝƌĂŶŽƐƟ͕ njďŽŐ
ĚŝƐůŽĐŝƌĂŶŽƐƟ ƌĂĚŝůŝƓƚĂ͕ ďƌŽũ ƌĞŬŽŶƐƚƌƵŝƌĂŶŝŚ ďŽůĞƐŶŝŬĂ ŶŝũĞ ŽĚŐŽ-
ǀĂƌĂŽ ƉŽƚƌĞďĂŵĂ͘ 'ŽĚŝŶĞ ϭϵϵϬ͘ sĞĚƌĂŶ hŐůĞƓŝđ ũĞ ŐŽĚŝŶƵ ĚĂŶĂ
ďŽƌĂǀŝŽŶĂƵƐĂǀƌƓĂǀĂŶũƵƵsĞůŝŬŽũƌŝƚĂŶŝũŝ;WůĂƐƟĐ^ƵƌŐĞƌLJ͕^ƚ>Ăǁ-
ƌĞŶĐĞ ,ŽƐƉŝƚĂů͕ ŚĞƉƐƚŽǁͿ Ă njĂƟŵ ŝ ŶĂ ŵŝŬƌŽŬŝƌƵƌƓŬŝŵ ƚĞēĂũĞǀŝ-
ŵĂƵ>ŽŶĚŽŶƵ͕ŶĂŬŽŶēĞŐĂƉŽēŝŶũĞƵ<ůŝŶŝĐŝƐĂŵŽƐƚĂůŶĂƉƌŝŵũĞŶĂ
Prof. dr. sc.sc. Pavel Kobler rođen 1.listopada
1944. u Mariboru, gimnaziju završio u Brežicama.
ŵŝŬƌŽǀĂƐŬƵůĂƌŶŝŚƌĞǎŶũĞǀĂŬŽũĂũĞĚĂŶĂƐƌƵƟŶƐŬŝĚŝŽƌĂĚĂŝƐĂƐƚĂǀŶŝ
Diplomirao na Stomatološkom fakultetu godine ĚŝŽƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂŶƚƐŬĞĞĚƵŬĂĐŝũĞ͘
1968. s prosječnom ocjenom 4,5. Dobitnik Rek-
torove nagrade.Godine 1971. izabran za asisten-
ta u Zavodu za oralnu kirurgiju Stomatološkog hǀŽĜĞŶũĞƐƵǀƌĞŵĞŶŝŚƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬƟǀŶŝŚƚĞŚŶŝŬĂŝƵƐĂǀƌƓĂǀĂŶũĞƚĞŚ-
fakulteta. Specijalistički ispit iz oralne kirurgi-
je položio 1975. Godine 1976. kao stipendist 6 ŶŝŬĂŽƐƚĞŽƐŝŶƚĞnjĞďŝůŝƐƵŬůũƵēŶŝnjĂƐƉƌĞŵŶŽƐƚŬŝƌƵƌŐĂƵ<ůŝŶŝĐŝĚĂƐĞ
mjeseci proveo na Sveučilišnoj klinici za oralnu i
maksilofacijalnu kirurgiju kod poznatog kirurga ƉƌŝŚǀĂƚĞůŝũĞēĞŶũĂŝŶĂũƚĞǎŝŚƌĂƚŶŝŚŽnjůũĞĚĂ͘'ŽĚŝŶĞϭϵϵϯ͘ŶĂƉŽƟĐĂũ
prof. dr.Heinza Koele-a. Doktorsku disertaciju
pod naslovom “Ispitivanje područja usne šupljine
ƉƌŽĨ͘ sŝƌĂŐĂ ŝ Ěƌ͘ ^ŝŶŝƓĞ 'ůƵŵŝēŝđĂ͕ ŬŽũŝ ũĞ ƐƵƌĂĜŝǀĂŽ Ɛ ĂŵĞƌŝēŬŝŵ
koje je najizloženije karcinomu metodom eksfoli- ƉůĂƐƟēŶŝŵŬŝƌƵƌnjŝŵĂ͕njĂƉŽēĞůĂũĞƐƵƌĂĚŶũĂƐŵĞƌŝēŬŽŵĂŬĂĚĞŵŝ-
jativne citodijagnostike” obranio 1986. U zvanje
primariusa izabran godine 1985. Godine 1987. ũŽŵ njĂ ƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬƟǀŶƵ ŝ ĞƐƚĞƚƐŬƵ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ ůŝĐĂ Ƶ ǀŝĚƵ ƉƌŽŐƌĂŵĂ
izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta.U
zvanje izvanrednog profesora izabran godine ƉŽĚŶĂnjŝǀŽŵ͞&ĂĐĞƚŽ&ĂĐĞƌŽĂƟĂ͘͟sĞđƵƉƌǀŽũĂŬĐŝũŝƉƌŽŐƌĂŵĂƵ
1993., a u zvanje redovitog profesora godine 1999. ƐǀŝďŶũƵϭϵϵϯ͘ƵĚĞƐĞƚĂŬũĞĚĂŶĂŽƉĞƌŝƌĂŶŽǀŝƓĞŽĚƚƌŝĚĞƐĞƚƌĂŶũĞŶŝ-
Godine 2004. izabran u trajno znanstveno-nas-
tavno zvanje redovitog profesora. Umirovljen ŬĂŝŝnjǀƌƓĞŶĞƉƌǀĞŵŝŬƌŽǀĂƐŬƵůĂƌŶĞƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũĞƐƚƌŝũĞůŶŝŚŽnjůũĞĚĂ
godine 2010. Nakon umirovljenja izabran je za
Začasnog člana HLZa ēĞůũƵƐƟ͘
Od godine 1986. do 1995. Pročelnik polikliničk-
og odjela Klinike za kirurgiju čeljusti, lica i usta
KBC – a. U to vrijeme potpuno je rekonstruiran 'ŽĚŝŶĞϭϵϵϯ͘ŝnjĞŶƚƌĂnjĂďŝŽŵĞĚŝĐŝŶƐŬĂŝƐƚƌĂǎŝǀĂŶũĂ<ͲĂƉƌĞůĂnjŝ
i nanovo opremljen operacijski trakt polikliničk-
og odjela. Zaposleni su i specijalisti ortodoncije Ƶ <ůŝŶŝŬƵ WƌĞĚƌĂŐ <ŶĞǎĞǀŝđ njĂ ƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂĐŝũƵ ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞ
i stomatološke protetike, kako bi se bolesnicima ŬŝƌƵƌŐŝũĞ Ă ŝƐƚĞ ŐŽĚŝŶĞ ƉƌŝŵůũĞŶ ũĞ ^ŝŶŝƓĂ sĂƌŐĂ njĂ ƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂĐŝũƵ
koji su operirani zbog ortodontskih anomalija
i bolesnicima nakon operacija malignoma usta, ƐƚŽŵĂƚŽůŽƓŬĞ ƉƌŽƚĞƟŬĞ Ɛ ĐŝůũĞŵ ĨŽƌŵĂůŶŽŐ ŽƐŶŝǀĂŶũĂ ŵďƵůĂŶƚĞ
čeljusti i lica omogućila potpuna rehabilitacija.
Godine 1993. na polikliničkom odjelu prvi puta njĂŬŝƌƵƌƓŬƵƉƌŽƚĞƟŬƵŬŽũŽũũĞƉƵƚǀĞđďŝŽnjĂĐƌƚĂŶƌĂĚŽŵƉƌŽĨ͘/ǀŝĐĞ
ugradio oseointegrirajuće ITI (Straumann) den-
talne implantate u svrhu protetske rehabilitacije
<ƌŵƉŽƟđĂ͕ ēŝũĂ ũĞ ƉƌĞƌĂŶĂ Ɛŵƌƚ ϭϵϵϰ͘ ŐŽĚŝŶĞ ďŝůĂ ƚĞǎĂŬ ƵĚĂƌĂĐ ŝ
bolesnika. ƐƚƌƵĐŝŝŶũĞŐŽǀŝŵŬŽůĞŐĂŵĂ͘
Godine 1996. boravio kao stipendist fondacije
DAAD na Klinici za maksilofacijalnu i oralnu
kirurgiju Stomatološkog fakulteta u Wuerzburgu.
Sudjelovao na mnogim kongresima, znanstvenim 'ŽĚŝŶĞϭϵϵϱ͘ƉƌŽĨĞƐŽƌ<ŽďůĞƌƉƌĞůĂnjŝŝnj<ůŝŶŝŬĞnjĂŬŝƌƵƌŐŝũƵůŝĐĂ͕ēĞů-
i stručnim skupovima u zemlji i u svijetu : Sin-
gapur 1987., Oita 1991., Budimpešta 1993., Prag
ũƵƐƟŝƵƐƚĂƵ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬƵŬůŝŶŝŬƵƵ'ƵŶĚƵůŝđĞǀŽũϱŐĚũĞƉŽƐƚĂũĞ
1997.Kao pozvani predavač održao predavanja ƉƌŽēĞůŶŝŬĂǀŽĚĂnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬĞŬůŝŶŝŬĞŝƉƌĞĚƐ-
na Stomatološkom fakultetu u Budimpešti 1992.
i u Oregon Dental Association u SAD 1995. Iz- ƚŽũŶŝŬĂǀŽĚĂŝ<ĂƚĞĚƌĞ&ĂŬƵůƚĞƚĂ͘EĂŬŽŶƉƌĞůĂƐŬĂƉƌŽĨ͘<ŽďůĞƌĂƵ
vanredni član je Hrvatske akademije medicinskih
znanosti. Godine 2004. osnovao i izabran za pr-
^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬƵŬůŝŶŝŬƵ<ĂŐƌĞď͕ĂǀŽĚnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ<ůŝŶŝŬĞ
vog predsjednika Hrvatskog društva za dental- njĂŬŝƌƵƌŐŝũƵůŝĐĂ͕ēĞůũƵƐƟŝƵƐƚĂƵ<ůŝŶŝēŬŽũďŽůŶŝĐŝƵďƌĂǀĂǀŽĚŝƉƌŽĨ
nu implantologiju HLZ – a. Objavio više od 80
znanstvenih i stručnih radova. Izabran je za ITI 'ŽƌĂŶ<ŶĞǎĞǀŝđ͘͘/ƐƚĞŐŽĚŝŶĞŶĂƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂĐŝũƵŽƌĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞŝŬĂŽ
Felow od godine 1998, a od 2015. imenovan za njŶĂŶƐƚǀĞŶŝŶŽǀĂŬĂǀŽĚĂĚŽůĂnjŝĞƌŝƐůĂǀWĞƌŝđ͕ĚĂŶĂƐƌĞĚŽǀŝƟƉƌŽĨĞƐŽƌ͘
„Expert in implantology“ EDI i člana ispitnog
povjerenstva pri EDI. Iste godine dobio i naju- WƌŽƐƚŽƌŶĞŵŽŐƵđŶŽƐƟďŝůĞƐƵƐǀĞƚĞǎĞnjĂ<ůŝŶŝŬƵŬŽũĂƐĞŬŽŶƟŶƵŝƌĂ-
glednije Priznanje Njemačke komore dentalne
medicine. Od godine 2007. obnaša dužnost Zam- ŶŽƌĂnjǀŝũĂůĂŝƉƌŽƓŝƌŝǀĂůĂĚũĞůĂƚŶŽƐƟ͕ĂŝƚĞŚŶŝēŬĂŽƉƌĞŵůũĞŶŽƐƚŽď-
jenika predsjednika Hrvatske komore dentalne
medicine. ũĞŬƚĂŶĂaĂůĂƟŝŝnjŽůŝƌĂŶŽƐƚŽĚƐƵƌĂĚŶŝŚƐƚƌƵŬĂŝĚŝũĂŐŶŽƐƟŬĂnjĂŽƐƚĂ-
ũĂůĂũĞnjĂƐƚĂŶĚĂƌĚŝŵĂƐƵǀƌĞŵĞŶĞŵĞĚŝĐŝŶĞ͕ƚĞƐĞƵǀŝƓĞŶĂǀƌĂƚĂ
ƚƌĂǎŝůĂŵŽŐƵđŶŽƐƚƉƌŽƓŝƌĞŶũĂŝĂĚĂƉƚĂĐŝũĞ͘hƚŽǀƌŝũĞŵĞEŽǀĂďŽůŶŝ-
ĐĂ͕ďŝǀƓĂsŽũŶĂďŽůŶŝĐĂƵƵďƌĂǀŝ͕ŝŵĂůĂũĞŬĂƉĂĐŝƚĞƚĞ͕ĂŝƐƚŽǀƌĞŵĞ-
ŶŽŝƉŽƚƌĞďƵnjĂŬůŝŶŝŬĂŵĂŬĂŬŽďŝĚŽůĂƐŬŽŵƉŽũĞĚŝŶĂĐĂŝůŝŬŽŵƉůĞƚ-
prof. dr. sc. Mišo Virag, dr. med. (1946-2018),
maksilofacijalni kirurg i otorinolaringolog,
ŶŝŚ ŬůŝŶŝŬĂ ĚŽƐĞŐůĂ ƌĂnjŝŶƵ <ůŝŶŝēŬĞ ďŽůŶŝĐĞ͘ EĂŬŽŶ ǀŝƓĞŵũĞƐĞēŶŝŚ
radio u Klinici od 1976-2016 ĚŽŐŽǀŽƌĂ͕ϭϬ͘ƚƌĂǀŶũĂϭϵϵϱ͕͘<ůŝŶŝŬĂũĞƉƌĞƐĞůŝůĂƵƚĂĚĂƓŶũƵEŽǀƵ
ďŽůŶŝĐƵŬŽũĂƵƐŬŽƌŽƉŽƐƚĂũĞ<ůŝŶŝēŬĂďŽůŶŝĐĂƵďƌĂǀĂ͘
<ůŝŶŝŬĂnjĂŬŝƌƵƌŐŝũƵůŝĐĂēĞůũƵƐƟŝƵƐƚĂƵďƌnjŽƐĞƵŬůŽƉŝůĂƵĚũĞůĂƚŶŽƐƟ
ďŽůŶŝĐĞ͕ƐƵƌĂĚŶũĂƐƚƌĂƵŵĂƚŽůŽnjŝŵĂƵůŝũĞēĞŶũƵƉŽůŝƚƌĂƵŵĂƟnjŝƌĂŶŝŚ
ďŽůĞƐŶŝŬĂŽŵŽŐƵđĂǀĂƐƵƐƚĂǀŶŽnjĂũĞĚŶŝēŬŽƌũĞƓĂǀĂŶũĞƐǀŝŚŽnjůũĞĚĂ͕
ĂǀĞůŝŬƵƉƌĞĚŶŽƐƚƵŽĚŶŽƐƵŶĂaĂůĂƚƵĚĂũĞŵŽŐƵđŶŽƐƚƉůĂŶƐŬŝŚnjĂ-
ũĞĚŶŝēŬŝŚŽƉĞƌĂĐŝũĂƐŶĞƵƌŽŬŝƌƵƌnjŝŵĂnjĂŬƌĂŶŝŽĨĂĐŝũĂůŶĞŽnjůũĞĚĞŝnjĂ
ƚƵŵŽƌĞ ůƵďĂŶũƐŬĞ ďĂnjĞ͘ hnj ŬŽŵƉũƵƚŽƌƐŬƵ ĞǀŝĚĞŶĐŝũƵ ŽŶŬŽůŽƓŬŝŚ
ďŽůĞƐŶŝŬĂŬŽũĂƐĞĚŽƚĂĚĂǀŽĚŝůĂǀĞđĚǀĂĚĞƐĞƚŐŽĚŝŶĂ͕ƉƌŽĨ͘sŝƌĂŐ
ŽĚƐŝũĞēŶũĂϭϵϵϲ͘ƵǀŽĚŝŝŬŽŵƉũƵƚŽƌƐŬƵĞǀŝĚĞŶĐŝũƵŽƉĞƌĂĐŝũĂƵ<ůŝŶŝ-
Đŝ͕ŬŽũĂƐĞƵŬŽŶƟŶƵŝƚĞƚƵǀŽĚŝůĂĚŽƵǀŽĜĞŶũĂďŽůŶŝēŬŽŐŝŶĨŽƌŵĂĐŝ-
ũƐŬŽŐƐƵƐƚĂǀĂ;/^ͲĂͿ͘
'ŽĚŝŶĞϭϵϵϲ͘h<ůŝŶŝŬƵĚŽůĂnjŝŐŽĚŝŶĞDĂƌŬŽ<ƌŵƉŽƟđ͕ŬŽũŝũĞĚĂŽ
njŶĂƚĂŶĚŽƉƌŝŶŽƐƵƉŽĚƌƵēũƵĚĞŶƚĂůŶĞŝŵƉůĂŶƚŽůŽŐŝũĞƵƐƉĞĐŝĮēŶŝŵ
ŽŶŬŽůŽƓŬŝŵŝƚƌĂƵŵĂƚŽůŽƓŬŝŵƐůƵēĂũĞǀŝŵĂĂĚĂŶĂƐǀŽĚŝǀůĂƐƟƚƵƉƌŝ-
ǀĂƚŶƵƉŽůŝŬůŝŶŝŬƵ͘'ŽĚŝŶĞϭϵϵϲ͕͘ďŽƌĂǀŬŽŵĞůũŬĂKƌŝŚŽǀĐĂŶĂƓĞƐ-
ƚŽŵũĞƐĞēŶŽŵ ƐƚƌƵēŶŽŵ ƵƐĂǀƌƓĂǀĂŶũƵ Ƶ tĞůƐŚ ĞŶƚƌĞ ĨŽƌ WůĂƐƟĐ
^ƵƌŐĞƌLJΘƵƌŶƐƵDŽƌƌŝƐƚŽŶƵ͕sĞůŝŬĂƌŝƚĂŶŝũĂ͕ŝƐƵĚũĞůŽǀĂŶũĞŵŶĂ
ŵŝŬƌŽŬŝƌƵƓŬŽŵ ƚĞēĂũƵ Ƶ >ŽŶĚŽŶƵ͕ ŶĂƐƚĂǀůũĂ ƐĞ ƐƚƌƵēŶĂ ĞĚƵŬĂĐŝũĂ
ŬŝƌƵƌŐĂ<ůŝŶŝŬĞŶĂƉŽĚƌƵēũƵƉůĂƐƟēŶŽͲƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬƟǀŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞ͘
prof. dr. sc. Jakša Grgurević, dr. med. dent.,
oralni kirurg,
radio u Klinici od 1976-201.
'ŽĚŝŶĞϭϵϵϵ͘ƉŽǀŽĚŽŵƓĞnjĚĞƐĞƚŐŽĚŝŶĂĚũĞůŽǀĂŶũĂ͕<ůŝŶŝŬĂnjĂŬŝƌƵƌŐŝũƵ
ůŝĐĂ͕ēĞůũƵƐƟŝƵƐƚĂŶĂŐƌĂĜĞŶĂũĞWůĂŬĞƚŽŵŐƌĂĚĂĂŐƌĞďĂ͘/njĚĂŶĂũĞŝ
Prof. dr. sc.sc. Marijo Bagatin rođen 1994. u
Podstrani, završio je u Splitu Klasičnu gimnazi- ƉƌŝŐŽĚŶĂƉƵďůŝŬĂĐŝũĂŽ<ůŝŶŝĐŝ͘
ju i Višu stomatološku školu, a zatim u Zagrebu
gotovo istovremeno dva fakulteta (Medicinu
1973, a Stomatologiju 1975). Već 1976 započeo
je specijalizirati Maksilofacijalnu kirurgiju za Vo-
jnu bolnicu, a kako je specijalizaciju provodio u
Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta, već je pred
kraj specijalizacije na poziv prof. Barlovića prešao
u Kliniku. U Klinici je 1983. preuzeo vodstvo
Muškog odjela a zatim 1985-1989 bio Predstojnik
Klinike. Nakon što je vođenje Klinike preuzeo
prof. Virag, prof. Bagatin nastavio je voditi odjel,
a nakon preustroja na strukovnim principima vo-
dio je sve do odlaska s Klinike Odjel za malfor-
macije i deformitete.
Rascjepima usnice i nepca prof. Bagatin je posve-
tio najveći dio radnog opusa i već n a početku
karijerezarana u tom je području dao i znanst-
veni doprinos istraživanjima koje je publicirao
u magisteriju i doktoratu. Brzo je napredovao u
znanstveno- nastavnoj karijeri, tako da je 1985
već ostvario uvjete za redovitog profesora, a od
1986 sve do odlaska s Klinike vodio je Katedru za
maksilofacijalnu kirurgiju Medicinskog fakulteta,
a prepoznat kao stručnjak za rascjepe po pozivu
je publicirao i u udžbenicima drugih struka. Niz
godina vodio je znanstvene projekte s područja
malformacija. ϭϵϵϵ͘Ő͘ƉŽǀŽĚŽŵƉƌŽƐůĂǀĞƓĞnjĚĞƐĞƚĞŐŽĚŝƓŶũŝĐĞ<ůŝŶŝŬĞ͕
Horizonte kiurškog dijapazona širio je redovito <ůŝŶŝŬĂũĞŶĂŐƌĂĜĞŶĂWůĂŬĞƚŽŵŐƌĂĚĂĂŐƌĞďĂŬŽũƵũĞƉƌŽĨĞƐŽƌƵsŝƌĂŐƵ
boravcima u inozemstvu kod probranih stručn-
jaka, vraćajući se primjenjivao je stečena znanja ƵƌƵēŝŽ:ŽƐŝƉ<ƌĞŐĂƌ͘
i kontinurano radio na vlastitom usavršavanju.
Kada su 1991. u tijeku Domovinskog rata u Kli-
nici u okviru akcije “Face to Face” u organizaciji
Američke akademije za facijalnu plastičnu kiru-
hƐŝũĞēŶũƵϮϬϬϭ͘ƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬ<ůŝŶŝŬĞƉŽƐƚĂũĞŝƌĂǀŶĂƚĞůũĞŵ<ůŝŶŝēŬĞ
rgiju bravili i radili čuveni američki kirurzi, bili ďŽůŶŝĐĞƵďƌĂǀĂ͘hŶĂƚŽēďƌŽũŶŝŵƌƵŬŽǀŽĚŶŝŵŽďǀĞnjĂŵĂŝŝƐƚŽǀƌĞ-
su oduševljeni njegovim rezultatima operacija , a
Wayne Larabee, čuveni američki kirurg napisao u ŵĞŶŽŵ ǀŽĜĞŶũƵ ƉƌŽũĞŬƚĂ ͞^ƚƌĂƚĞŐŝũĂ ƌĂnjǀŝƚŬĂ njĚƌĂǀƐƚǀĂ Ƶ Z,͟
knjigu utisaka “ the cleft surgery is the best I have hƌĞĚĂ njĂ ƐƚƌĂƚĞŐŝũƵ sůĂĚĞ ZĞƉƵďůŝŬĞ ,ƌǀĂƚƐŬĞ͕ ƉƌŽĨ͘ sŝƌĂŐ ŝ ĚĂůũĞ
ever seen”.
U kirurškom opusu prof. Bagatina dominirali su ƵƐƉũĞƓŶŽ ǀŽĚŝ <ůŝŶŝŬƵ ŝ ƉƌŽŵŽǀŝƌĂ ũĞ Ƶ ƐǀŝũĞƚƵ ďƌŽũŶŝŵ ƉŽnjǀĂŶŝŵ
zahvati s područja malformacija a imao je veliko
iskustvo i izvrsne rezultate u ortognatskoj kirur- ƉƌĞĚĂǀĂŶũŝŵĂ͘ĂƉŽēŝŶũĞŝĚŽǀƌƓĂǀĂĚŽŐƌĂĚŶũƵŽƉĞƌĂĐŝũƐŬŽŐƚƌĂŬƚĂ
giji, te uveo je brojne nove metode (osteoplasti-
ka s transplantatom kortikalisa brade, te vlastita
ďŽůŶŝĐĞƚĞŽƉĞƌĂĐŝũƐŬĂƐĂůĂ<ůŝŶŝŬĞƵƚƌĂŬƚƵƉŽƐƚĂũĞŶŽǀĂŽƉĞƌĂĐŝũƐŬĂ
modifikacija rekonstrukcije malformirane uške). ĚǀŽƌĂŶĂďƌ͘ϵƵŵũĞƐƚŽĚŽƚĂĚĂƓŶũĞƐĂůĞďƌ͘ϯ͕ĂnjďŽŐƉŽǀĞđĂŶŽŐďƌŽ-
Njegov publicistički opus bio je zadivljujući –
postići H-indeks 7 u je našoj struci koja ima malo ũĂǀĞůŝŬŝŚŽƉĞƌĂĐŝũĂĚǀĂƉƵƚŵũĞƐĞēŶŽ<ůŝŶŝŬĂĚŽďŝǀĂƉƌĂǀŽŬŽƌŝƓƚĞŶ-
visoko rangiranih časopisa uistinu zadivljujuće.
Većina njegovih radova neovisno je citirana i u do ũĂĚƌƵŐĞƐĂůĞƵƚƌĂŬƚƵ͘WƌŽƓŝƌĞŶũĞŵŬŝƌƵƌƓŬŽŐŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŝũĂŶŽǀŝŵ
dvadesetak navrata a citiraju ga i danas. Bio je ak-
tivni član Hrvatskog društva za maksilofacijalnu,
ƐĞƚŽǀŝŵĂnjĂŽƐƚĞŽƐŝŶƚĞnjƵŬŽŶĂēŶŽƐĞŵŽŐƵŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂƟŝƐƚŽǀƌĞŵĞ-
plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju HLZ i sud- ŶŝŬŽƓƚĂŶŽͲŬŝƌƵƌƓŬŝnjĂŚǀĂƟƵǀŝƓĞƐĂůĂ͘hǀƌŝũĞŵĞƌƵŬŽǀŽĜĞŶũĂďŽů-
jelovao na svim Kongresima društva te brojnim
inozemnim kongresima a također je bio aktivan ŶŝĐŽŵ;ϮϬϬϭͲϮϬϬϰͿƉƌŽĨ͘sŝƌĂŐƚĂŬŽĜĞƌƌĂĚŝŝŶĂƵǀŽĜĞŶũƵďŽůŶŝēŬŽŐ
član brojnih svjetskih udruženja.
. Već 1995 pokrenuo je privatnu ordinaciju, te
ŝŶĨŽƌŵĂĐŝũƐŬŽŐƐƵƐƚĂǀĂƵƐŬůŽƉƵŬŽũĞŐ<ůŝŶŝŬĂĚŽďŝǀĂŶŽǀƵŬŽŵƉũƵ-
2002 potpuno prešao na rad u vlastitoj Poliklin- ƚŽƌƐŬƵŵƌĞǎƵ͕ƚĂŬŽĚĂƐĞǀĞđŝŶĂƌĂĚŝůŝƓƚĂƵŵƌĞǎĂǀĂ͕ĂŬŽŵƉũƵƚĞƌ-
ci “Bagatin” te zbog teške bolesti prerano umro
2006. godine. ƐŬĂĞǀŝĚĞŶĐŝũĂŽƚƉƵƐŶŝŚƉŝƐĂŵĂŝĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũĞďŽůĞƐŶŝŬĂƉŽƐƚĂũĞ
Prof. dr. sc. Naranđa Aljinović Ratković, dr. med.,
maksilofacijalni kirurg,
ƐƚĂŶĚĂƌĚ͘sŽĚŝƐĞŝŽƉƐĞǎŶĂďĂnjĂĚŝŐŝƚĂůŶŝŚĨŽƚŽnjĂƉŝƐĂƉĂĐŝũĞŶĂƚĂƵ
radi u Klinici od 1981- danas ŽƌŐĂŶŝnjĂĐŝũŝŬůŝŶŝēŬŽŐĨŽƚŽŐƌĂĨĂDŝůŽǀĂŶĂ/ůŝđĂ͘
ƌŝŶŬŽ<ŶĞǎĞǀŝđ͕ƉƌŽĨ͘ĂƌŬŽDĂĐĂŶ͕ĚƌĂǀŽƌƌĂũĚŝđŝĚƌ^ŝŶŝƓĂsĂƌŐĂ
ϮϬϬϵ͘Ő͘ƵŵďƵůĂŶƟnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ
Dr. Ivan Vučković, dr. med. dent.,
specijalist ortodont,
DĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĂ ŬŝƌƵƌŐŝũĂ ũĞ ƚĂŬŽĜĞƌ ŽũĂēĂůĂ ĞŬŝƉƵ͘ 'ŽĚŝŶĞ ϮϬϬϰ͘
radio u Klinici od 1982-1994 ŬĂŽ njŶĂŶƐƚǀĞŶŝ ŶŽǀĂŬ DĞĚŝĐŝŶƐŬŽŐ ĨĂŬƵůƚĞƚĂ ĚŽůĂnjŝ ŵŝů ĞĚŝŽů͕
ŬŽũŝũĞǀĞđƵƟũĞŬƵƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂĐŝũĞďŽƌĂǀŝŽŶĂƐƚƌƵēŶŽŵƵƐĂǀƌƓĂǀĂŶ-
ũƵ Ƶ EũĞŵĂēŬŽũ ŝ ŶŐůĞƐŬŽũ͕ ϮϬϬϵ͕͘ ƉŽƐƚĂŽ ƐƉĞĐŝũĂůŝƐƚ ŝ ǀĞđ ϭϱ ŐŽ-
ĚŝŶĂŬŽŶƟŶƵŝƌĂŶŽƌĂĚŝŶĂƵƐĂǀƌƓĂǀĂŶũƵŵŝŬƌŽǀĂƐŬƵůĂƌŶŝŚŝĚƌƵŐŝŚ
ƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũƐŬŝŚƉŽƐƚƵƉĂŬĂƚĞƚĂŬŽĜĞƌŬĂŽŶĂƐƚĂǀŶŝŬŝnjŶĂŶƐƚǀĞŶŝŬ
ďŽŐĂƚŽŐŽƉƵƐĂ͘'ŽĚŝŶĞϮϬϬϳ͘ƉƌŝŵůũĞŶĂũĞ<ŽƌĂůũŬĂ,ĂƚĂϮϬϬϵ͘/ŐŽƌ
ůŝǀĂũƐ͕ŬŽũŝĚĂŶĂƐnjĂũĞĚŶŽƐĚŽĐ͘ĞĚŝŽůŽŵǀŽĚĞƉŽďƌŽũƵnjĂŚǀĂƚĂ
ƵƐǀŽũŝŵƐĞŐŵĞŶƟŵĂƐƚƌƵŬĞ͘͘
^ƚƌƵēŶŝƐĂƐƚĂŶĂŬƐƌĂĚŝŽůŽŐŽŵ;Ěƌ͘:ŽƐŝƉ,Ăƚ͕ƌĂĚŝŽůŽŐ͕
ƚĂĚĂǀĂŶũƐŬŝƐƵƌĂĚŶŝŬ<ůŝŶŝŬĞͿϮϬϬϴ͘ŐŽĚŝŶĞ
KĚϮϬϬϴ͘Ƶ<ůŝŶŝĐŝƌĂĚŝŝĚŽĐ͘Ěƌ͘ŽƌĂŶ<ĂƌůŽǀŝđ͕ƐƉĞĐŝũĂůŝƐƚĞŶĚŽĚŽŶ-
ĐŝũĞnjĂĚƵǎĞŶnjĂƐĂŶĂĐŝũĞnjƵďĂĚũĞĐĞŝŽƐŽďĂƐƉŽƐĞďŶŝŵƉŽƚƌĞďĂŵĂ
ŬŽũĞƐĞƉƌŽǀŽĚĞƵŽƉđŽũĂŶĞƐƚĞnjŝũŝ͘
KĚŐŽĚŝŶĞϮϬϬϴ͘njĂƉŽēĞůĂƐĞƵ<ůŝŶŝĐŝŽĚƌǎĂǀĂƟŵĞĜƵŶĂƌŽĚŶĂĂŬ-
ĐŝũĂΖΖdũĞĚĂŶƐǀũĞƐŶŽƐƟŽƌĂŬƵŐůĂǀĞŝǀƌĂƚĂΖΖŬŽũƵƵēŝƚĂǀŽŵƐǀŝũĞƚƵ
ŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂ,ĞĂĚĂŶĚEĞĐŬĂŶĐĞƌůůŝĂŶĐĞ͘
WƌŽĨ͘>ƵŬƓŝđŝĚƌ͘ůŝǀĂũƐŶĂĂŶƵŽƚǀŽƌĞŶŝŚǀƌĂƚĂϮϬϭϬŐŽĚŝŶĞ
ƵŵďƵůĂŶƟnjĂŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ
Mr. sc. dr. Vladimir Borić, dr. med.,
maksilofacijalni kirurg,
WŽĚŝnjĂŶũƵƵŐůĞĚĂ<ůŝŶŝŬĞnjŶĂƚŶŽƉƌŝĚŽŶŽƐŝƉƌŽĨ͘sŝƌĂŐŬŽũŝũĞϮϬϬϱ͘
radio u Klinici od 1984-1990 ŝnjĂďƌĂŶnjĂēůĂŶĂZŽLJĂůŽůůĞŐĞŽĨ^ƵƌŐĞŽŶƐƵ>ŽŶĚŽŶƵŬĂŽƉƌǀŝŚƌ-
ǀĂƚƐŬŝēůĂŶƚŽŐĂƉƌĞƐƟǎŶŽŐĂŵĞĜƵŶĂƌŽĚŶŽŐĂŬŝƌƵƌƓŬŽŐƵĚƌƵǎĞŶũĂ͕
ĂϮϬϬϲ͘ŝnjĂďƌĂŶũĞnjĂēůĂŶĂhƉƌĂǀŶŽŐŽĚďŽƌĂƵƌŽƉƐŬŽŐƵĚƌƵǎĞŶũĂ
njĂŬƌĂŶŝŽŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵƚĞƵŝƐƚŽŵƵĚƌƵǎĞŶũƵnjĂƉƌĞĚƐ-
ũĞĚŶŝŬĂƵƌĂnjĚŽďůũƵϮϬϭϬͲϮϬϭϮƵŬŽũĞŵƌĂnjĚŽďůũƵũĞŝŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂŽ
ƉŽƉƌǀŝƉƵƚĂƵ,ƌǀĂƚƐŬŽũĞƵƌŽƉƐŬŝŬŽŶŐƌĞƐŬƌĂŶŝŽͲŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞ
ŬŝƌƵƌŐŝũĞƵƵďƌŽǀŶŝŬƵ͘
'ŽĚŝŶĞϮϬϬϵ͘ŶĂƉƌŽƐůĂǀŝƐĞĚĂŵĚĞƐĞƚĞŽďůũĞƚŶŝĐŝ<ůŝŶŝŬĞŝƉƌĂƚĞđĞŵ
Mr.sc. dr. Vladimir Borić rođen 2. rujna 1955.
godine u Zagrebu gdje je pohađao Klasičnu gim-
ƐƚƌƵēŶŽŵƐŬƵƉƵƐƵĚũĞůŽǀĂůŝƐƵǀƌŚƵŶƐŬŝƐƚƌƵēŶũĂĐŝŝnjĐŝũĞůŽŐƐǀŝũĞƚĂ͗
naziju u Zagreb a maturirao u Houstonu, Texas, :ŽŚŶ,ĞůĨƌŝĐŬ;h^Ϳ͕dŚƵĂƵ,͘;>ŽŶĚŽŶ͕h<Ϳ͕ůĂƵƐĞƌ>͘͘;&ĞƌƌĂƌĂ͕
SAD. Studij medicine na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1974.g. a diplo- /ƚĂůLJͿ͕ŝůů:͘;tƺƌƚnjďƵƌŐ͕'ĞƌŵĂŶLJͿ͗ĐĞƌŽ:͘;DĂĚƌŝĚ͕^ƉĂŝŶͿ͕,Žǁ-
mirao 1979. godine. ĂůĚƚ,͘W͘;'ŝĞƐƐĞŶ͕'ĞƌŵĂŶLJͿ͕dŝĞŐŚŝZ;&ĞƌƌĂƌĂ͕/ƚĂůLJͿ͘
Radio u općoj medicinskoj praksi u Zagrebu i
Bagdadu, Irak. U Klinici za kirurgiju lica, čel-
justi i usta zaposlio se 1984 g. kao specijalizant
maksilofacijalne kirurgije a specijalistički je ispit
položio 1988. godine. Postdiplomski iz otorino-
laringologije i maksilofacijalne kirurgije završio
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
te obranio magisterij s temom “Medicinska doku-
mentacija bolesnika s rascjepom usnice i nepca”
1994 godine
Primljen je na mjesto asistenta na Katedri za
maksilofacijalnu kirurgiju Medicinskog fakulteta
u Zagrebu od 1986. godine.
Godine 1986. stručno se usavršavao na produčju
ortognatske kirurgije i deformiteta četiri mjeseca
u Parizu, Hopital Lariboisiere, tema ortognatski
deformiteti, te 1989. godine tri mjeseca u Kli-
nici u Lyonu. Njegovo usavršavanje napravilo
je značajan preokret u iz ortognatskoj kirurgiji
u Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta te se od
tada uvodi bimaksilarna osteotomija kao rutinski
zahvat.
1990. godine otišao je sa Klinike da bi započeo s
radom u privatnoj ordinaciji iz estetske kirurgije
Dr. Boška Milojevića u Zagrebu. Godine 1993.
otvorio je vlastitu privatnu praksu za estetsku i
maksilofacijalnu kirurgiju u Zagrebu koju je kao
samostalnu praksu vodio do kraja 2017. godine a
2018. godine pridružio se Poliklinici IMED u Za- WƌĞĚĂǀĂēŝŝŐŽƐƟŶĂϳϬͲƚŽũŐŽĚŝƓŶũŝĐŝ<ůŝŶŝŬĞϮϬϬϵ͗͘ƐůŝũĞǀĂŶĂĚĞƐŶŽ
grebu, kao voditelj estetsko-kirurškog programa.
ƉƌŽĨ͘,ŽǁĂůĚƚ,͘W͕͘ƉƌŽĨ͘:ƵůŝŽĐĞƌŽ͕ƉƌŽĨ͘DŝƓŽsŝƌĂŐ͕ƚĂũŶŝŬD&^
,ĞŶƌLJdŚƵĂƵ͕ĚŝƌĞŬƚŽƌ/KD^ƉƌŽĨ͘:ŽŚŶ,ĞůĨƌŝĐŬ͕
ƉƌŽĨ͘ůĂƵƐĞƌ>͘͘ŝŶũĞŐŽǀƐƵƌĂĚŶŝŬdŝĞŐŚŝZ͘
'ŽĚŝŶĞϮϬϭϭ͘ƉƌŽĨ͘sŝƌĂŐnjďŽŐĚŽďŶĞŐƌĂŶŝĐĞŽĚůĂnjŝƐŵũĞƐƚĂƉƌĞĚ-
ƐƚŽũŶŝŬĂ;ŶĂƉƵŶŝŽũĞϲϱŐŽĚŝŶĂͿŝnjĂƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬĂ<ůŝŶŝŬĞĚŽůĂnjŝƉƌŽĨ͘
sĞĚƌĂŶhŐůĞƓŝđ͕ǀŽĚĞđŝƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬƟǀŶŝŬŝƌƵƌŐ<ůŝŶŝŬĞŝƉƌǀŝƐƵďƐƉĞĐŝ-
ũĂůŝƐƚƉůĂƐƟēŶĞŝƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũƐŬĞŬŝƌƵŐŝũĞŐůĂǀĞŝǀƌĂƚĂ͘WƌŽĨ͘hŐůĞƓŝđ
ŶĂƐƚĂǀŝŽũĞƐƵƌĂĚŶũƵƐŝŶŽnjĞŵŶŝŵƐƚƌƵēŶũĂĐŝŵĂƚĞŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂŽŝƉƌŽ-
ǀĞŽŵŽĚĞƌŶŝnjĂĐŝũƵŽƉĞƌĂĐŝũƐŬŝŚƐĂůĂƵǀŽĜĞŶũĞŵǀĞůŝŬŝŚŵŽŶŝƚŽƌĂnjĂ
ŝŶƚƌĂŽƉĞƌĂƟǀŶŽƉƌĂđĞŶũĞdͲĂŝĚƌƵŐŝŚƌĂĚŽůŽƓŬŝŚƉƌŝŬĂnjĂ͘
WƌŽĨ͘>ƵŬƓŝđƐĚƵŐŽŐŽĚŝƓŶũŽŵƐƵƌĂĚŶŝĐŽŵ<ůŝŶŝŬĞƉĂƚŽůŽŐŽŵƉƌŽĨ͘Ěƌ͘
^ƉŽŵĞŶŬŽŵDĂŶŽũůŽǀŝđ;ĚĞƐŶŽͿ͘EŽǀŽƌƵŬŽǀŽĚƐƚǀŽ<ůŝŶŝŬĞ͗ƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬ
ƉƌŽĨ͘>ƵŬƓŝđŝŐůĂǀŶĂƐĞƐƚƌĂsĞƐŶĂŝǀŬŽ͘
WƌŽĨ͘>ƵŬƓŝđŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂŽũĞƵƌĞĜĞŶũĞŽĚũĞůŶŝŚŽƌĚŝŶĂĐŝũĂ͕ŶĂďĂǀŽŵ
ƐĞƌǀĂŶƚĂŽƐƵǀƌĞŵĞŶŝŽƌĂĚƵŽĚũĞůŶŽũŽƌĚŝŶĂĐŝũŝ͕ƚĞnjĂũĞĚŶŽƐsD^
ůŵŽŵ ůĂēŬŝ ŬŽũĂ ũĞ ϮϬϭϲ͘Ő͘ ƉƌĞƵnjĞůĂ ǀŽĜĞŶũĞ ŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬŝ
ŽƐŝŐƵƌĂŽŶĂďĂǀƵƉŽƚƌĞďŶŽŐŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŝũĂnjĂƐĂůĞ͘dĂŬŽĜĞƌũĞƌĞ-
ŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂŽŶĂƐƚĂǀŶŝĚŝŽ<ůŝŶŝŬĞƵƌĞĜĞŶũĞŵƐƚƵĚĞŶƐŬĞƉƌĞĚĂǀĂŽŶ-
ŝĐĞ͘EĂďĂǀŽŵĚƵŐŽŽēĞŬŝǀĂŶŽŐĂƚƌŽƐŬŽƉĂϮϬϭϲƵǀŽĚĞƐĞƵŬůŝŶŝēŬƵ
ŽƉĞƌĂƟǀŶƵ ƌƵƟŶƵ ĂƚƌŽƐŬŽƉƐŬĞ ŝŶƚĞƌǀĞŶĐŝũĞ ŶĂ ƚĞŵƉŽƌŽŵĂŶĚŝď-
ƵůĂƌŶŽŵnjŐůŽďƵŬŽũĞŝnjǀŽĚŝĚƌ͘<ŽƌĂůũŬĂ,ĂƚŬŽũĂƐĞƵǀŝƓĞŶĂǀƌĂƚĂ
Prof. dr. sc. Vedran Uglešić, dr. med.,
maksilofacijalni kirurg,
ĞĚƵĐŝƌĂůĂ Ƶ ŝŶŽnjĞŵƐƚǀƵ njĂ ŽǀŽ ƉŽĚƌƵēũĞ͘ ϮϬϭϲ͘ ŶĂ ƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂĐŝũƵ
radi u Klinici od 1986-danas ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞ ŬŝƌƵƌŐŝũĞ ƉƌŝŵůũĞŶŝ ƐƵ Ěƌ͘ DĂƌŬŽ dĂƌůĞ ŝ Ěƌ͘ DĂƟ-
ũĂDĂŵŝđ͘ĂϮϬϭϵ͘Ő͘Ěƌ͘DŝĂ>ŽƌĞŶĐŝŶ͘hĂǀŽĚnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ
ƉƌŝŵůũĞŶũĞŬĂŽnjĂǀƌƓĞŶŝƐƉĞĐŝũĂůŝƐƚĚƌ͘/ǀĂŶ^ĂůĂƌŝđ͕ĂƐƉĞĐŝũĂůŝnjĂĐŝũƵ
ŽƌĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞnjĂĂǀŽĚũĞϮϬϭϵ͘Ő͘njĂƉŽēĞŽĚƌ͘ŶƚĞDŝůŝēĞǀŝđ͘
EĂƐƚĂǀůũĂ ƐĞ ďůŝƐŬĂ ƐƵƌĂĚŶũĂ Ɛ ŝŶŽnjĞŵŶŝŵ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝŵĂ ŬŽũŝ Ƶ <
ƵďƌĂǀĂŽƉĞƌŝƌĂũƵŽĚĂďƌĂŶĞƐůƵēĂũĞǀĞŝƐƵĚũĞůƵũƵƵƐƉĞĐŝũĂůŝƐƟēŬŽũŝ
ĚŽĚŝƉůŽŵƐŬŽũĞĚƵŬĂĐŝũŝ͗ƵůŝƐƚŽƉĂĚƵϮϬϭϲ͘Ő͘,ĞŶƌLJ<ĂǁĂŵŽƚŽ͕Ɖƌ-
ǀĂŬŬƌĂŶŝŽĨĂĐŝũĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞŝnj^ͲĂ͕ĂϮϬϭϳŝϮϬϭϴ͘DŝĐŚĂĞůZĂƐƐĞ͕
ŬƌĂŶŝŽĨĂĐŝũĂůŶŝŬŝƌƵƌŐŝnj^ĂůnjďƵƌŐĂ͘
Prof. dr. sc. Vedran Uglešić je Medicinski
fakultet završio u Zagrebu. Na Klinici za kirurgi-
ju lica, čeljusti i usta zaposlio se kao specijalizant
1986.g , a specijalistički ispit iz maksilofacijalne
kirurgije položio je 1990. godine. Magistrirao
je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Za-
grebu. Znanstveno-nastavnu karijeru je vodio na
Stomatološkom fakultetu gdje je danas u statusu
redovnog profesora. Od 1998. godine do danas je
pročelnik Katedre za maksilofacijalnu kirurgiju
Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Član je Hrvatskog društva za maksilofacijalnu,
plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju glave i vrata
te Europskog udruženja za kraniomaksilofacijal-
nu kirurgiju. Od 2002 g. do danas je pročelnik
Odjela za plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju
glave i vrata Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i
usta u Zagrebu a od 2011- 2016 bio je predstojnik
Klinike.
Stručno se usavršavao na: Plastic Surgery, St.
Lawrence Hospital, Chepstow, UK, od 1991. do
1992.; Microsurgery Course, Norwich Hospital,
London, UK, 1992.; British Postgraduate Medical
Federation Advanced Course in Plastic Surgery
on Facial Plastic Reconstruction, Cardiff, 1992.;
Plastic Surgery, Royal London Hospital, London,
UK, 1994.; Principles of facial reconstruction.
American Academy of Facial Plastic and Recon-
struction Surgery, Zagreb, October 1994.; Rhino-
plasty Course, Wiener Neustadt, 1996.; Universi-
ty Hospital, Seattle, US, ENT department, 1999.;
St. Johanns Spital, Landesklinik fur Mund, Kiefer
und Gesichtschirurgie Krankenhouse, Salzburg,
1999.; Održao je preko 50 predavanja u zeml-
ji i izvan nje na temu estetske i rekonstruktivne WƌŽĨ͘>ƵŬƓŝđ͕ƉƌŽĨ͘ůũŝŶŽǀŝđZĂƚŬŽǀŝđŝƉƌŽĨ͘<ŶĞǎĞǀŝđƐ
kirurgije lica i publicirao preko 30 radova u zem-
lji i inozemstvu. Dr. Uglešić pokriva cijeli spektar ƉƌŽĨ͘DŝĐŚĂĞůŽŵZĂƐƐĞ͕ƉŽnjŶĂƟŵŬƌĂŶŝŽĨĂĐŝũĂůŶŝŵŬŝƌƵƌŐŽŵ
kirugije glave i vrata uključujući estetsku, ortog- ŬŽũŝũĞǀĞđƵĚǀĂŶĂǀƌĂƚĂŐŽƐƚŽǀĂŽƵ<ůŝŶŝĐŝ͘
natsku, rekonstruktivnu i tumorsku kirurgiju.
WŽĚƌƵēũĂnjĂƓƟƚĞnjĚƌĂǀůũĂŬŽũĞŽďƵŚǀĂđĂ<ůŝŶŝŬĂƐƵƉƌǀĞŶƐƚǀĞŶŽŵĂ-
ůŝŐŶŝƚƵŵŽƌŝŐůĂǀĞŝǀƌĂƚĂ͕ƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũƐŬŝŝƉůĂƐƟēŶŽͲŬŝƌƵƌƓŬŝnjĂŚ-
ǀĂƟƵƉŽĚƌƵēũƵŐůĂǀĞŝǀƌĂƚĂ͕njďƌŝŶũĂǀĂŶũĞƌĂnjůŝēŝƟŚŽnjůũĞĚĂŵĞŬŝŚŝ
ŬŽƓƚĂŶŝŚƚŬŝǀĂŵĂůĨŽƌŵĂĐŝũĂ͕ĚĞĨŽƌŵŝƚĞƚĂ͕ŽƌĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞ͘
hŚŽĚĂŶĂ ũĞ ƐƵƐƚĂǀŶĂ ŝŶƚĞƌĚŝƐĐŝƉůŝŶĂƌŶĂ ƉŽǀĞnjĂŶŽƐƚ Ɛ ŽƐƚĂůŝŵ
ǀƌŚƵŶƐŬŝŵƐƚƌƵēŶũĂĐŝŵĂƵ<ƵďƌĂǀĂƚĞƐƵƐƚĂǀŶĂƐƵƌĂĚŶũĂƐŽƐ-
ƚĂůŝŵŬůŝŶŝēŬŝŵďŽůŶŝĐĂŵĂƵ,ƌǀĂƚƐŬŽũŝƐƉƌŝũĂƚĞůũƐŬŝŵƐǀĞƵēŝůŝƓŶŝŵ
ŬůŝŶŝŬĂŵĂƵ>ũƵďůũĂŶŝ͕DƵŶĐŚĞŶƵ͕^ĂůnjďƵƌŐƵŝ>ŽŶĚŽŶƵ͘
hƐŬůŽƉƵ<ůŝŶŝēŬĞďŽůŶŝĐĞƵďƌĂǀĂ<ůŝŶŝŬĂnjĂŬŝƌƵƌŐŝũƵůŝĐĂ͕ēĞůũƵƐƟŝ
ƵƐƚĂŝŵĂnjŶĂēĂũĂŶƵĚŝŽƵƌĂĚƵŝƉŽďƌŽũƵŽƉĞƌĂĐŝũĂŝŚŽƐƉŝƚĂůŝnjĂĐŝũĂ
ŝƉŽƵŬƵƉŶŽŵĚũĞůŽǀĂŶũƵ͘
WƌĞĚƐƚŽũŶŝŬ<ůŝŶŝŬĞũĞƉƌŽĨ͘Ěƌ͘ƐĐ͘/ǀŝĐĂ>ƵŬƓŝđĂŐůĂǀŶĂƐĞƐƚƌĂ<ůŝŶŝŬĞ
sD^sĞƐŶĂŝǀŬŽ͘<ůŝŶŝŬĂŐŽĚŝƓŶũĞŚŽƐƉŝƚĂůŝnjŝƌĂǀŝƓĞŽĚϮϮϬϬďŽůĞ-
ƐŶŝŬĂƐŬŽŶƟŶƵŝƌĂŶŝŵŐŽĚŝƓŶũŝŵƉŽƌĂƐƚŽŵŚŽƐƉŝƚĂůŝnjĂĐŝũĂ;dĂďůŝĐĂϭ͘Ϳ͘
Doc. dr. sc. Željko Orihovac, dr med.,
maksilofacijalni kirurg,
Tablica 1.
radi u Klinici od 1990- danas ,ŽƐƉŝƚĂůŝnjĂĐŝũĞƵ<ůŝŶŝĐŝϮϬϬϰͲϮϬϭϴ
KĚũĞůƵũĞƉƌŽēĞůŶŝŬũĞĚŽĐ͘Ěƌ͘ƐĐ͘DĂƌƟŶ:ƵƌůŝŶĂ͕ĂŽĚũĞůŶĂƐĞƐƚƌĂ
ũĞsD^^ƵnjĂŶĂ,ŽƌǀĂƟđ͘<ĂŬŽƐĞďŽůĞƐŶŝĐŝƐŽnjůũĞĚĂŵĂēĞƐƚŽŽƉĞƌ-
ŝƌĂũƵŚŝƚŶŽŽĚŶŽƐŶŽƟũĞŬŽŵĚĞǎƵƌƐƚǀĂ͕ƚĂŬŽƵůŝũĞēĞŶũƵďŽůĞƐŶŝŬĂ
ŶĂŽĚũĞůƵƐƵĚũĞůƵũƵƐǀŝŬŝƌƵƌnjŝ<ůŝŶŝŬĞ͘KĚũĞůŐŽĚŝƓŶũĞŚŽƐƉŝƚĂůŝnjŝƌĂ
ϲϬϬͲϳϬϬďŽůĞƐŶŝŬĂ͘ĂďŽůĞƐŶŝŬĞŽǀŽŐŽĚũĞůĂŐŽĚŝƓŶũĞƐĞƵŽƉĞƌĂĐŝ-
ũƐŬŽŵƉƌŽŐƌĂŵƵƵēŝŶŝǀŝƓĞŽĚĚǀũĞƐƚŽƌĞƉŽnjŝĐŝũĂƉƌŝũĞůŽŵĂǀĞđŝŶŽŵ
Ƶnj ŽƐƚĞŽƐŝŶƚĞnjƵ ƟƚĂŶƐŬŝŵ ŝŵƉůĂŶƚĂƟŵĂ ŬŽũŝ ƐƵ ƉŽƐƚĂůŝ ƐƚĂŶĚĂƌĚ͕
Prim. dr. Siniša Varga rođen je 24. kolovoza
1965. u Zagrebu. Diplomirao je 1990. godine na ϭϱͲϮϬŬŽƌĞŬƟǀŶŝŚŽƐƚĞŽƉůĂƐƟŬĂŶĂŬŽŶŽnjůũĞĚĂ͕ϮϬͲϯϬƌĞŽƉĞƌĂĐŝũĂ
Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. ŝŽƐƚĞŽƚŽŵŝũĂƚĞƌĂnjŶŝĚƌƵŐŝnjĂŚǀĂƟƐƉŽĚƌƵēũĂƉŽƐƩƌĂƵŵĂƚƐŬĞƌĞ-
Od 1993. do 1997. je specijalizirao stomatološku
protetiku u Stomatološkoj klinici Kliničkog bol- ŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũĞ͕ŽďĂǀŝƐĞϲϬͲϳϬĂƌƚƌŽƐŬŽƉƐŬŝŚŝŶƚĞƌǀĞŶĐŝũĂ͕ŝĚŽϳϬĂů-
ničkog centra Zagreb, a u travnju 1997. godine
položio specijalistički ispit. Dio svoje specijal- ǀĞŽƚŽŵŝũĂ͕ƐĞĚĂŵĚĞƐĞƚĂŬƚĂŬŝŶĐŝnjŝũĂĂƉƐĐĞƐĂ͕ŽŬŽϲϬĐŝƐƚĞŬƚŽŵŝũĂ
ističke prakse je proveo u Göteborgu (Švedska)
1995. godine na Branemark Implantology Clinic.
ēĞůũƵƐƟŝƵǀŝƓĞŽĚϳϬďŽůĞƐŶŝŬĂƐĂŶĂĐŝũĂnjƵďĂƵŽƉđŽũĂŶĞƐƚĞnjŝũŝ͘
Od 1997., kao specijalist stomatološke protetike, hƐŬůŽƉƵƚƌĂƵŵĂƚŽůŽƓŬŽŐŽĚũĞůĂƚĂŬŽĜĞƌũĞƵŬůũƵēĞŶŽĚŝŽnjĂƉŽƐƟŶ-
vodi Ambulantu za kiruršku protetiku, Kliničkog
zavoda za oralnu kirurgiju, Klinike za kirurgiju ƚĞŶnjŝǀŶƵŶũĞŐƵŬŽũŝŝŵĂƐǀĞƐĞŐŵĞŶƚĞƉŽƐƟŶƚĞŶnjŝǀŶĞƐŬƌďŝ͕njĂƐĞď-
lica i čeljusti Kliničke bolnice Dubrava, koji je ŶŽŽƐŽďůũĞŝŽƉƌĞŵƵ͕ĂnjďƌŝŶũĂǀĂƉĂĐŝũĞŶƚĞŶĂŬŽŶǀĞđŝŚnjĂŚǀĂƚĂƚĞ
jedini centar takve vrste u Republici Hrvatskoj.
Zbog osobitog zanimanja za opći i zdravstveni ƉĂĐŝũĞŶƚĞƐǀĞđŝŵŬŽŵƉůŝŬĂĐŝũĂŵĂŝƚĞǎŝŵŽƉđŝŵƐƚĂŶũĞŵ͘
menadžment primio je od Europske organizacije
za kvalitetu diplomu međunarodnog menadžera
sustava kvalitete za međunarodnu normu ISO
9001:2000. Od 2000. do 2002. g. radio je kao kon-
zultant Svjetske banke na projektu zdravstvene re-
forme u Republici Hrvatskoj. U tom razdoblju je
KĚũĞůnjĂƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũƐŬƵŝƉůĂƐƟēŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ
također bio pomoćnik ravnatelja Kliničke bolnice
Dubrava. Od 2004. odgovaran je za organizaci-
ju nastavnog modula “Upravljanje resursima u KĚũĞůƵ njĂ ƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũƐŬƵ ŝ ƉůĂƐƟēŶƵ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ ƉƌŽēĞůŶŝŬ ũĞ ƉƌŽĨ͘
zdravstvu” na poslijediplomskom studiju “Lead- sĞĚƌĂŶ hŐůĞƓŝđ͘ h ŽƉĞƌĂĐŝũƐŬŽŵ ƉƌŽŐƌĂŵƵ Ƶnj ŽƌƚŽŐŶĂƚƐŬĞ njĂŚ-
ership and Management of Health and Science”
pri Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” ǀĂƚĞ͕ŬŽƌĞŬƟǀŶĞƌŝŶŽƉůĂƐƟŬĞ͕ŽƚŽƉůĂƐƟŬĞŝĚƌƵŐĞƉůĂƐƟēŶŽͲŬŝƌƵƌƓŬĞ
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2008. godine je konzultant na projektu ko- njĂŚǀĂƚĞ ƉƌŽǀŽĚŝ ƐĞ ŝ ǀƌŚƵŶƐŬĂ ŵŝŬƌŽǀĂƐŬƵůĂƌŶĂ ƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũĂ͕
jeg financira Svjetska banka za reformu sustava
zdravstva u Bosni i Hercegovini. Član je Hrvatsk-
ŶĂũēĞƓđĞnjĂŽŶŬŽůŽƓŬĞĂůŝŝnjĂƚƌĂƵŵĂƟnjŝƌĂŶĞďŽůĞƐŶŝŬĞ͘DŝŬƌŽǀĂ-
og stomatološkog društva, Hrvatskog liječničkog ƐŬƵůĂƌŶƵ ƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũƵ͕ Ƶnj ƉƌŽĨ͘ hŐůĞƓŝđĂ ƌĂĚĞ ŝ ĚŽĐ͘ ĞĚŝŽů͕ Ěƌ͘
zbora u kojemu je obnašao dužnost glavnog ta-
jnika u dva četverogodišnja mandata. Također ůŝǀĂũƐĂƵŬůũƵēĞŶũĞŝĚƌ͘/ŐŽƌǀƌůũĞǀŝđŬŽũŝũĞƉƌĞĚƐƉĞĐŝũĂůŝƐƟēŬŝŵ
je član Hrvatskog društva liječnika dragovoljaca
domovinskog rata, Hrvatskog društva menadžera ŝƐƉŝƚŽŵ ŝnj ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞ ŬŝƌƵƌŐŝũĞ͘ <ĂŽ ŝ Ƶ ŬŝƌƵƌƓŬŽũ ŽŶŬŽůŽŐŝ-
kvalitete, kao i Hrvatskog zavoda za norme u ũŝ͕ ƚĂŬŽ ŝ ƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬƟǀŶŽũ ŬŝƌƵƌŐŝũŝ <ůŝŶŝŬĂ ũĞ ĞĚƵŬĂĐŝũƐŬŝ ĐĞŶƚĂƌ njĂ
dva tehnička odbora: stomatologija i upravljanje
kvalitetom. Predavao je i prisustvovao mnogim ƐǀĞ ƉůĂƐƟēŶŽͲƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬƟǀŶĞ ƐƵďƐƉĞĐŝũĂůŶŽƐƟ Ƶ ,ƌǀĂƚƐŬŽũ͕ Ă ƉŽ
međunarodnim konferencijama; u Washingtonu,
Tampi, Montrealu, Budimpešti, Pragu, Beču, Lju- ĚŽŐŽǀŽƌƵƉƌŽǀŽĚŝĞĚƵŬĂĐŝũƵŝnjĂŝŶŽnjĞŵŶĞƐƉĞĐŝũĂůŝƐƚĞ͘
bljani, Bruxellesu, Amsterdamu, Groningenu,
Parizu, Londonu, Schenzenu, Mexico Cityju i dr.
Autor je dvaju poglavlja u sveučilišnim udžbenici-
ma: Osnove dentalne implantologije i Vještačenje
u stomatologiji. Predsjednik Županijskog suda KĚũĞůnjĂŵĂůĨŽƌŵĂĐŝũĞŝĚĞĨŽƌŵŝƚĞƚĞ
u Zagrebu imenovao ga je 1999. godine stalnim
sudskim vještakom za stomatološku protetiku te
je od strane Hrvatske stomatološke komore 2006. KĚũĞůƵnjĂŵĂůĨŽƌŵĂĐŝũĞŝĚĞĨŽƌŵŝƚĞƚĞƉƌŽēĞůŶŝŬũĞƉƌŽĨ͘Ěƌ͘ƐĐ͘WƌĞ-
godine imenovan za mentora pri obrazovanju
novih vještaka. ĚƌĂŐ<ŶĞǎĞǀŝđĂŽĚũĞůŶĂƐĞƐƚƌĂsD^^ŝůǀŝũĂ&ŽƌƓĞŬ͘KĚũĞůŐŽĚŝƓŶũĞ
ŚŽƐƉŝƚĂůŝnjŝƌĂϱϱϬͲϳϱϬďŽůĞƐŶŝŬĂ͕ĂǀŝƓĞŽĚƚƌĞđŝŶĞƐƵĚũĞĐĂ͘hŽƉĞƌ-
ĂƟǀŶŽŵƉƌŽŐƌĂŵƵŐŽĚŝƓŶũĞƐĞƵēŝŶŝŽŬŽŽƐĂŵĚĞƐĞƚĂŬƉĂůĂƚŽƉůĂƐ-
ƟŬĂ͕ƉĞĚĞƐĞƚĂŬŚĞŝůŽƉůĂƐƟŬĂŝǀŝƓĞŽĚĚǀũĞƐƚŽŬŽƌĞŬƟǀŶŝŚnjĂŚǀĂƚĂ͘
KƉĞƌĂĐŝũĞƌĂƐĐũĞƉĂƉƌĞƚĞǎŶŽƌĂĚĞƉƌŽĨ͘Ěƌ͘ƐĐ͘WƌĞĚƌĂŐ<ŶĞǎĞǀŝđŬŽũŝ
ũĞ ŽƐŶŽǀĂŽ ŝ hĚƌƵŐƵ ƌŽĚŝƚĞůũĂ ĚũĞĐĞ Ɛ ƌĂƐĐũĞƉŽŵ ƵƐŶĞ ŝͬŝůŝ ŶĞƉĐĂ
ΗKƐŵŝũĞŚΗ͕ŬŽũŽũũĞƉƌĞĚƐũĞĚŶŝŬ͕ƚĞĚŽĐ͘Ěƌ͘ƐĐ͘ĞůũŬŽKƌŝŚŽǀĂĐ͘
Dr.sc. Davor Jokić, dr med.dent.,
specijalist ortodont,
WŽůŝŬůŝŶŝēŬĂĚũĞůĂƚŶŽƐƚ
radio od 1994-2016
WŽůŝŬůŝŶŝēŬĂ ĚũĞůĂƚŶŽƐƚ ƐĂĚƌǎŝ Ƶ ƉŽůŝŬůŝŶŝēŬŽŵ ƚƌĂŬƚƵ ďŽůŶŝĐĞ͗ Ă-
ǀŽĚ njĂ ŽƌĂůŶƵ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ ƚĞ ƉŽůŝŬůŝŶŝēŬƵ ĚũĞůĂƚŶŽƐƚ ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞ
ŬŝƌƵƌŐŝũĞŬŽũĂƵnjĂŵďƵůĂŶƚĞnjĂŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵƵŬůũƵēƵũĞ
ŝ ŵďƵůĂŶƚƵ njĂ ƚĞŵƉŽƌŽŵĂŶĚŝďƵůĂƌŶŝ njŐůŽď͕ ŵďƵůĂŶƚƵ njĂ Žƌƚ-
ŽĚŽŶĐŝũƵŝŵďƵůĂŶƚƵnjĂŬŝƌƵƌƓŬƵƉƌŽƚĞƟŬƵŝϯƚĞŚŶŽůŽŐŝũƵƐƉƌŝ-
ƉĂĚŶŝŵĚŝũĞůŽŵnjƵďŽƚĞŚŶŝēŬŽŐůĂďŽƌĂƚŽƌŝũĂ͕ĂƵŚŝƚŶŽŵƚƌĂŬƚƵďŽů-
ŶŝĐĞũĞƵŬůũƵēĞŶĂĂŵďƵůĂŶƚĂnjĂŚŝƚŶƵŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ͘Ă
ƌĂĚŚŝƚŶĞŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞƐůƵǎďĞŝƉŽƚƌĞďĞŚŝƚŶŝŚŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶŝŚ
Rođen je u Zavidovićima, Bosna i Hercegovina, ŽƉĞƌĂĐŝũĂ ŽƐŝŐƵƌĂŶ ũĞ ŬŽŶƟŶƵŝƌĂŶŽ ƉƌŝƐƵƚŶŝ Ɵŵ ŽĚ ĚǀĂ ůŝũĞēŶŝŬĂ ŝ
gdje završava osnovnu i srednju školu. Stomatološ-
ki fakultet završio u Sarajevu siječnja 1986. go- ũĞĚŶĞƐĞƐƚƌĞŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĞ͘
dine. Iste godine zasniva radni odnos i do veljače
1990. godine radi u polivalentnoj stomatološkoj
ambulanti Doma zdravlja u Zavidovićima, kada
odlazi na obavljanje specijalističkog staža iz ort-
odoncije na Stomatološki fakultet u Sarajevu.
Rješenjem Ministarstva zdravstva Republike Hr-
Zavod za oralnu kirurgiju
vatske 1993. godine, odobrava mu se nastavak
specijalizacije iz ortodoncije na Stomatološkom
fakultetu u Zagrebu. U ožujku 1994. godine po- ĂǀŽĚƵnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵũĞƉƌĞĚƐƚŽũŶŝŬƉƌŽĨ͘ĂƌŬŽDĂĐĂŶĂŐůĂǀ-
laže specijalistički ispit iz ortodoncije i počinje ra- ŶĂƐĞƐƚƌĂ<ĂƌŵĞůĂdŽƉŽůŽǀĞĐĂƵŬůũƵēƵũĞĂŵďƵůĂŶƚĞnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵ-
diti u Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta KBC
Zagreb. ƌŐŝũƵ͕ŚŝƚŶƵĂŵďƵůĂŶƚĂnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵƚĞƚƌĂŬƚnjĂĂŵďƵůĂŶƚŶĞ
Poslijediplomski znanstveni studij za stjecan-
je zvanja magistra znanosti iz stomatologije pri ŽƉĞƌĂĐŝũĞ͘ EĂ ƉĞƚ ƌĂĚŝůŝƓƚĂ ŝ Ƶ ĂŵďƵůĂŶƚŶŽũ ƐĂůŝ Ɛ ƉƌŽĨ͘ ĂƌŬŽŵ
Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
upisuje 1995/96.
DĂĐĂŶŽŵƌĂĚĞŽƌĂůŶŝŬŝƌƵƌnjŝƉƌŽĨ͘Ěƌ͘ƐĐ͘ĞƌŝƐůĂǀWĞƌŝđ͕ĚŽĐ͘ƐĐ͘Ěƌ͘
Magistarski rad pod naslovom: „Raščlamba rend- ĂǀŽƌƌĂũĚŝđ͕ĚŽĐ͘Ěƌ͘ƐĐ͘:ŽƐŝƉŝŽēŝđ͕ĚƌƐĐWĞƚĂƌĂŶŝđ͕Ěƌ͘ŝŶŬŽ
genkefalometrijskih vrijednosti i kliničkih rezu-
ltata ortodontsko kirurškog liječenja skeletnih <ŶĞǎĞǀŝđŝĚƌƐĐ/ǀĂŶ^ĂůĂƌŝđŬŽũŝƉŽƉŽƚƌĞďŝƉĂĐŝũĞŶƚĞŚŽƐƉŝƚĂůŝnjŝƌĂũƵ
ortodontskih anomalija” obranio je 04. srpnja
2002. godine i stekao akademski stupanj magistra ŝ ǀŽĚĞ Ƶ ƐŬůŽƉƵ ďŽůŶŝēŬŝŚ ŽĚũĞůĂ͘ KƌĂůŶŽͲŬŝƌƵƌƓŬŽŵ ƉŽůŝŬůŝŶŝēŬŽŵ
znanosti. Upisan u popis znanstvenika i istraživača ƚƌĂŬƚƵƉƌŝĚƌƵǎĞŶĂũĞĂŵďƵůĂŶƚĂnjĂƐƚŽŵĂƚŽůŽƓŬƵƉƌŝƉƌĞŵƵŽƌĂůŶŽ
Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hr-
vatske pod rednim brojem 255086. Doktorski rad ŬŝƌƵƌƓŬŝŚnjĂŚǀĂƚĂƵŬŽũŽũƌĂĚŝĚƌ͘DĂƌŝũĂDĂůŝđ͘hĂǀŽĚƵƐĞŽƐŝŵ
pod naslovom „Učinkovitost ortodontsko kiru-
rškog liječenja skeletnih ortodontskih anomalija“ ƌĞĚŽǀŝƚĞ ƐƉĞĐŝũĂůŝƐƟēŬĞ njĚƌĂǀƐƚǀĞŶĞ ĚũĞůĂƚŶŽƐƟ ŽƌĂůŶĞ ŬŝƌƵƌŐŝ-
obranio je 14.07.2011. godine i stekao akademski
stupanj doktora znanosti.
ũĞŽďĂǀůũĂŝƐƚƌƵēŶĂŝnjŽďƌĂnjďĂƵƐŬůŽƉƵƌĞĚŽǀŝƚŽŐũĞĚŶŽŐŽĚŝƓŶũĞŐ
Autor je pedesetak znanstvenih i stručnih radova, ƐƚĂǎĂnjĂĚƌ͘ƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝũĞ͕njĂƟŵŶĂƐƚĂǀŶĂĚũĞůĂƚŶŽƐƚĚŽĚŝƉůŽŵƐŬĞ
te sudionik brojnih domaćih i stranih znanstvenih
i stručnih skupova. Osnivač i član udruge roditelja ŝƉŽƐůŝũĞĚŝƉůŽŵƐŬĞŝnjŽďƌĂnjďĞƐƚƵĚĞŶĂƚĂ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŽŐĨĂŬƵůƚĞƚĂƵ
djece s rascjepom usne i/ili nepca – “OSMIJEH”. ĂŐƌĞďƵ͕ƐƉĞĐŝũĂůŝƐƟēŬĂŝnjŽďƌĂnjďĂŝnjŽƌĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞƚĞnjŶĂŶƐƚǀĞŶĂ
Član je Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog
društva za maksilofacijalnu, plastičnu i rekon- ĚũĞůĂƚŶŽƐƚ͘ ũĞůĂƚŶŽƐƚ ĂǀŽĚĂ ƚĂŬŽĜĞƌ ƵŬůũƵēƵũĞ ƐĂŶĂĐŝũƵ njƵďĂ ŝůŝ
strukrivnu kirurgiju glave i vrata. Sudjeluje kao
istraživač suradnik u radu znanstvenih projekata: ŽƌĂůŶŽͲŬŝƌƵƌƓŬĞnjĂŚǀĂƚĞƵnjƉŽŵŽđŽƉđĞĂŶĞƐƚĞnjŝũĞĚũĞĐŝŝŽĚƌĂƐůŝŵ
„Biomehaničko ispitivanje sila i osteosintetskog
materijala na modelu lubanje“ voditelj projekta
ŽƐŽďĂŵĂƐƉŽƐĞďŶŝŵƉŽƚƌĞďĂŵĂ͘hĂǀŽĚƵnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵŐŽ-
doc.dr.sc. Predrag Knežević, ĚŝƓŶũĞ ƐĞ ŽďƌĂĚŝ ŐŽƚŽǀŽ ϮϬϬϬϬ ƉĂĐŝũĞŶĂƚĂ ;ƚĂďůŝĐĂ ϰͿ͕ Ă Ƶ ĂŵďƵ-
„Ispitivanje čimbenika kvalitete života bolesnika s
intraoralnim karcinomom” voditelj projekta prof. ůĂŶƚŶŽŵ ŽƉĞƌĂĐŝũƐŬŽŵ ƉƌŽŐƌĂŵƵ ƵēŝŶŝ ǀŝƓĞ ĚŽ ϰϬϬϬ ŽƉĞƌĂĐŝũĂ ƐĂ
dr.sc. Vedran Uglešić.
Usavršavao se: ƐƚĂůŶŝŵƉŽƌĂƐƚŽŵďƌŽũĂŽďƌĂĚĂ͘
Landesklinik fur Mund-, Kiefer- und Gesichtsc
hirurgie Salzburg, November 2000. Internacional
Symposuim on Ortognatic Surgery; Udine, Sep-
tember 2001. II International Meeting Distraction
Osteogenesis of the Facial Skeleton; Bologna, Sep-
tember 2002. 4th International Congress of Max-
illofacial and Craniofacial Distraction; Paris, July
2003. Klinika za maksilofacijalnu i oralnu kirugi-
ju Univerziteta Ludwig Maximilian u Münchenu,
Januar 2007.
U Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta KB Du-
brava u Zagrebu radio do 30.04.2016.godine.
Danas djelatnik Poliklnike JKP u Zagrebu
Prof. dr. sc. Berislav Perić, dr med.dent.
oralni kirurg,
Tablica 4.
radi u Klinici od 1995 - danas ƌŽũƉĂĐŝũĞŶĂƚĂŶĂƌĂĚŝůŝƓƟŵĂĂǀŽĚĂnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵƵƌĂnjĚŽ-
ďůũƵϮϬϭϰͲϮϬϭϴ
Prof. dr. sc. Ivica Lukšić diplomirao je na ^ǀŝ ůŝũĞēŶŝĐŝ <ůŝŶŝŬĞ ŝŵĂũƵ ǀůĂƐƟƟ ƉƌŽƐƚŽƌ njĂ njŶĂŶƐƚǀĞŶŝ ƌĂĚ͕ ƐŽďĞ
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
1995. godine. U tijeku studija i neposredno na-
kon već je sudjelovao aktivno radom u Klinici a
ůŝũĞēŶŝŬĂŽƉƌĞŵůũĞŶĞƐƵƌĂēƵŶĂůŝŵĂ͕ĂŬĂŽĚŝŽďŽůŶŝēŬŽŐŝŶĨŽƌŵĂĐŝ-
od 1999. započeo je specijalizaciju maksilofacijalne ũƐŬŽŐƐƵƐƚĂǀĂƌĂēƵŶĂůŝŵĂƐƵŽƉƐŬƌďůũĞŶŝƐǀŝŽĚũĞůŝ͕ƐǀĞŽƉĞƌĂĐŝũƐŬĞ
kirurgije u Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta
KB Dubrava. Specijalist maksilofacijalne kirurgije ĚǀŽƌĂŶĞ͕ƐǀĂĂŵďƵůĂŶƚŶĂƌĂĚŝůŝƓƚĂ͕ƉƌĞĚĂǀĂŽŶŝĐĂ͕ĂĚŵŝŶŝƐƚƌĂĐŝũĂŝ
od 2003. godine, uži specijalist plastične kirurgije
glave i vrata a od 2013. godine, primarijus. Završio ƚĂũŶŝƓƚǀŽ͘<ůŝŶŝŬĂŝŵĂǀůĂƐƟƚƵůŽŬĂůŶƵŵƌĞǎƵ͕ĂƵŵƌĞǎĞŶĂũĞŝƵďŽů-
je sveučilišni znanstveni poslijediplomski studij ŶŝēŬŝƐƵƐƚĂǀ͘
Biomedicina na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Magistrirao
na temu ‘’Prognostički čimbenici N stadija TNM
klasifikacije karcinoma glave i vrata’’ 2003. godine. <ůŝŶŝŬĂ njĂ ŬŝƌƵƌŐŝũƵ ůŝĐĂ͕ ēĞůũƵƐƟ ŝ ƵƐƚĂ ƉƌŝnjŶĂƟ ũĞ ŝ ĂƵƚĞŶƟēŶŝ ĚŝŽ
Završio je poslijediplomski specijalistički studij
Otorinolaringologija i maksilofacijalna kirurgija ĂŬĂĚĞŵƐŬĞŝnjŶĂŶƐƚǀĞŶĞnjĂũĞĚŶŝĐĞ͘ŶĂŶƐƚǀĞŶĂĚũĞůĂƚŶŽƐƚ<ůŝŶŝŬĞũĞ
na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2002. go-
dine a doktorirao na temu “Značenje proliferacije ƌĂǀŶŽƉƌĂǀŶĂƐĂƐƚƌƵēŶŽŵ͘^ǀĂŬĞŐŽĚŝŶĞůŝũĞēŶŝĐŝ<ůŝŶŝŬĞƉƵďůŝĐŝƌĂũƵ
miofibroblasta u ekstracelularnoj stromi karcino- ƚƌŝĚĞƐĞƚĂŬƌĂĚŽǀĂƵnjĞŵůũŝŝŝŶŽnjĞŵƐƚǀƵ͘^ƵĚũĞůŽǀĂŶũĞŶĂƐƚƌƵēŶŝŵ
ma usne šupljine na razvoj regionalnih metastaza”
2008. godine. Usavršavao se u vodećim svjetskim
centrima za kirurgiju tumora glave i vrata (New
ŝnjŶĂŶƐƚǀĞŶŝŵƐŬƵƉŽǀŝŵĂũĞŬŽŶƟŶƵŝƌĂŶŽƵnjĞŵůũŝŝŝŶŽnjĞŵƐƚǀƵ͕Ă
York, London), sudjelovao u više međunarod- ŽŵŽŐƵđƵũĞƵŬůũƵēŝǀĂŶũĞŶĂũŶŽǀŝũŝŚnjŶĂŶƐƚǀĞŶŝŚƐƉŽnjŶĂũĂƵƐƚƌƵēŶŝ
nih znanstveno-istraživačkih projekata i brojnim
stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.Voditelj ƌĂĚ͘ Ă ƉŽĚƌƵēũĞ ƐƚƌƵŬĞ <ůŝŶŝŬĂ ƉƌĞĚŶũĂēŝ ŝ Ƶ ŽƌŐĂŶŝnjĂĐŝũŝ ƌĂnjŶŝŚ
je Odjela za onkološku kirurgiju glave i vrata Klini-
ke za kirurgiju lica, čeljusti i usta od 2011. i Refer- ƐƚƌƵēŶŝŚ ƐŬƵƉŽǀĂ Ƶ ,ƌǀĂƚƐŬŽũ͕ ŶĂũēĞƓđĞ Ƶ ƐƵƌĂĚŶũŝ Ɛ ,ƌǀĂƚƐŬŝŵ
entnog centra Ministarstva zdravstva za kirurgiju ĚƌƵƓƚǀŽŵnjĂŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶƵ͕ƉůĂƐƟēŶƵŝƌĞŬŽŶƐƚƌƵŬĐŝũƐŬƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ
tumora lica, čeljusti i usta od 2012. godine. Pred-
stojnik je Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta
Medicinskog i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta
ŐůĂǀĞŝǀƌĂƚĂ,>ͲĂ͕,ƌǀĂƚƐŬŝŵĚƌƵƓƚǀŽŵnjĂŽƌĂůŶƵŬŝƌƵƌŐŝũƵ,>ͲĂŝ
u Zagrebu, Kliničke bolnice Dubrava od 2016. go- ,ƌǀĂƚƐŬŝŵĚƌƵƓƚǀŽŵnjĂĚĞŶƚĂůŶƵŝŵƉůĂŶƚŽůŽŐŝũƵ,>ͲĂ͘
dine.Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Za-
grebu izabran je za asistenta 2006.g., višeg asistenta
2008., docenta 2011. i izvanrednog profesora 2017.
godine. Pročelnik je Katedre za maksilofacijalnu <ůŝŶŝŬĂŝŵĂǀůĂƐƟƚƵƐƚƌƵēŶŽͲnjŶĂŶƐƚǀĞŶƵŬŶũŝǎŶŝĐƵ͕ƐǀĂƌĂēƵŶĂůĂŶĂ
kirurgiju sa stomatologijom od akademske go- <ůŝŶŝĐŝƐƵƵŵƌĞǎĞŶĂƐĂƐƚĂůŶŝŵƉƌŝƐƚƵƉŽŵŝŶƚĞƌŶĞƚƵŝŵŽŐƵđŶŽƓđƵ
dine 2015./16. godine, voditelj poslijediplomskog
specijalističkog studija Maksilofacijalna kirurgija
od ak.god. 2019./20. godine. Član je Vijeća bio-
ƉƌŝƐƚƵƉĂďŝďůŝŽƚĞēŶŝŵŝŶĚĞŬƐŝŵĂŝǀĞůŝŬŽŵďƌŽũƵēĂƐŽƉŝƐĂ͘h<ůŝŶŝĐŝ
medicinskog područja Sveučilišta u Zagrebu od njĂŬŝƌƵƌŐŝũƵůŝĐĂ͕ēĞůũƵƐƟŝƵƐƚĂǀĞđŝŶĂůŝũĞēŶŝŬĂƐƵƌĞŐŝƐƚƌŝƌĂŶŝnjŶĂŶƐƚ-
akademske 2017./18. godine.Objavio brojne pub-
likacije od kojih 32 indeksira Current Contents, ǀĞŶŝŝƐƚƌĂǎŝǀĂēŝ͕njŶĂŶƐƚǀĞŶŝƐƵƌĂĚŶŝĐŝŝůŝƐĂǀũĞƚŶŝĐŝĂŐŽƚŽǀŽƐǀŝƐƵĚ-
2 SCI-EXP/SSCI i 1 Indeks Medicus; broj neza-
visnih citata prema WoSCC-u 197, SCOPUS-u ũĞůƵũƵƵŶĂƐƚĂǀŶŽũĚũĞůĂƚŶŽƐƟŶĂDĞĚŝĐŝŶƐŬŽŵŝͬŝůŝ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŽŵ
295, h-indeks 10. Autor je više nastavnih tekstova, ĨĂŬƵůƚĞƚƵ͘
knjiga i monografija, mentor nekoliko diplomskih
i doktorskih radova. Član je Upravnog odbora
Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, plastičnu
i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata, tajnik h<ůŝŶŝĐŝnjĂŬŝƌƵƌŐŝũƵůŝĐĂ͕ēĞůũƵƐƟŝƵƐƚĂƌĂĚŝĚǀĂŶĂĞƐƚŚĂďŝůŝƟƌĂŶŝŚ
Hrvatskog društva za tumore glave i vrata, redoviti
član međunarodnih stručnih društava iz područja ŶĂƐƚĂǀŶŝŬĂ͕ƐĞĚŵŽƌŽƵnjǀĂŶũƵƉƌŽĨĞƐŽƌĂ͕ƉĞƚŽƌŽƵnjǀĂŶũƵĚŽĐĞŶƚĂ͘
kirurgije glave i vrata (EACMFS, AHNS, IAOMS,
IAOO, EHNS, BAHNO), recenzent nekoliko EĂƐƚĂǀŶŝĐŝ <ůŝŶŝŬĞ ŝnjǀŽĚĞ ŶĂƐƚĂǀƵ ŶĂ DĞĚŝĐŝŶƐŬŽŵ ŝ ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓ-
međunarodnih stručnih i znanstvenih časopisa ŬŽŵ ĨĂŬƵůƚĞƚƵ Ƶ ĂŐƌĞďƵ͕ DĞĚŝĐŝŶƐŬŽŵ ĨĂŬƵůƚĞƚƵ Ƶ ^ƉůŝƚƵ ŝ ŶĂ
(Head and Neck; The Laryngoscope; Oral Surgery,
Oral Medicine, Oral Pathology, Oral Radiology;
International Archives of Otorhinolaryngology;
DĞĚŝĐŝŶƐŬŽŵĨĂŬƵůƚĞƚƵƵDŽƐƚĂƌƵ͘
International Journal of Otolaryngology). Pred- WƌŽƐƚŽƌnjĂƉŽƚƌĞďĞŶĂƐƚĂǀĞƵ<ůŝŶŝĐŝŽďƵŚǀĂđĂƐĞŵŝŶĂƌƐŬƵƉƌĞĚĂǀĂ-
stavnik je Hrvatskog društva za maksilofacijalnu,
plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata ŽŶŝĐƵ ƐĂ ĂƵĚŝŽǀŝnjƵĞůŶŽŵ ŽƉƌĞŵŽŵ Ɛ ƚƌŝĚĞƐĞƚ ŵũĞƐƚĂ͕ njĂ ŵĂŶũĞ
u European Union of Medical Specialists (UEMS)
u Brusselsu od 2007. godine i član Vijeća European ŐƌƵƉĞŬŶũŝǎŶŝĐƵ<ůŝŶŝŬĞĂnjĂǀĞđŝďƌŽũƐƚƵĚĞŶĂƚĂ<ůŝŶŝŬĂŵŽǎĞƐĞŬŽ-
Head nad Neck Society (EHNS) od 2018. godine. ƌŝƐƟƟĐĞŶƚƌĂůŶŝĂŵĮƚĞĂƚĂƌďŽůŶŝĐĞ͘ĂƉƌĂŬƟēŶƵŶĂƐƚĂǀƵŬŽƌŝƐƚĞƐĞ
Uže područje rada u proteklih dvadesetak godina
je kirurgija tumora glave i vrata. njĚƌĂǀƐƚǀĞŶŝ ƉƌŽƐƚŽƌŝ <ůŝŶŝŬĞ ;ƉƌĞǀŝũĂůŝƓƚĂ͕ ĂŵďƵůĂŶƚĞ ŝ ŽƉĞƌĂĐŝũƐŬĞ
Mr. sc. dr. Marko Krmpotić, dr med.dent.,
oralni kirurg,
ƐĂůĞͿ͘<ůŝŶŝŬĂnjĂŬŝƌƵƌŐŝũƵůŝĐĂ͕ēĞůũƵƐƟŝƵƐƚĂũĞĚŝŶĂũĞŶĂƐƚĂǀŶĂďĂnjĂ
radio u Klinici od 1996-2007 ŵĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĞŬŝƌƵƌŐŝũĞDĞĚŝĐŝŶƐŬŽŐŝ^ƚŽŵĂƚŽůŽƓŬŽŐĨĂŬƵůƚĞƚĂƵ
ĂŐƌĞďƵ͕ŽĚŶŽƐŶŽĐũĞůŽŬƵƉŶĂƚĞŽƌŝũƐŬĂŝƉƌĂŬƟēŶĂŶĂƐƚĂǀĂŽĚǀŝũĂ
ƐĞƵ<ůŝŶŝĐŝ͘'ůĂǀŶŝŬŽůĞŐŝũŝƵĚŽĚŝƉůŽŵƐŬŽũŶĂƐƚĂǀŝŶĂDĞĚŝĐŝŶƐŬŽŵ
ĨĂŬƵůƚĞƚƵƵĂŐƌĞďƵũĞΗDĂŬƐŝůŽĨĂĐŝũĂůŶĂŬŝƌƵƌŐŝũĂƐĂƐƚŽŵĂƚŽůŽŐŝ-
ũŽŵΗ;ŝĚŽϭϰƚƵƌŶƵƐĂŶĂƐƚĂǀĞŐŽĚŝƓŶũĞͿŝũŽƓĚǀĂŝnjďŽƌŶĂƉƌĞĚŵĞƚĂ͘
EĂƐƚĂǀŶĞŐƌƵƉĞŽŬŽϮϱϬƐƚƵĚĞŶĂƚĂDĞĚŝĐŝŶƐŬŽŐĨĂŬƵůƚĞƚĂŐŽĚŝƓŶũĞ
ŽƌŐĂŶŝnjŝƌĂŶĞƐƵƵĚǀŽƚũĞĚŶŝŵƚƵƌŶƵƐŝŵĂŬŽũŝƵŬůũƵēƵũƵƉƌĞĚĂǀĂŶũĂ͕
ƐĞŵŝŶĂƌĞŝǀũĞǎďĞnjĂŐƌƵƉĞŽĚĚĞƐĞƚĚŽƉĞƚŶĂĞƐƚƐƚƵĚĞŶĂƚĂ͘
ŶĂŶƐƚǀĞŶŽͲŶĂƐƚĂǀŶŝĚũĞůĂƚŶŝĐŝ<ůŝŶŝŬĞēůĂŶŽǀŝƐƵďƌŽũŶŝŚƉŽǀũĞƌĞŶ-
ƐƚĂǀĂŝƟũĞůĂĨĂŬƵůƚĞƚĂƚĞƐƵŽďĂǀůũĂůŝēĞůŶĞĚƵǎŶŽƐƟŶĂĨĂŬƵůƚĞƚƵŝ
^ǀĞƵēŝůŝƓƚƵŬĂŽŝƵƐƚƌƵēŶŝŵĚƌƵƓƚǀŝŵĂ,ƌǀĂƚƐŬŽŐĂůŝũĞēŶŝēŬŽŐnjďŽƌĂ͘
ŽďŝƚŶŝĐŝƐƵǀŝƓĞŶĂŐƌĂĚĂŝƉƌŝnjŶĂŶũĂ,ƌǀĂƚƐŬŽŐĂůŝũĞēŶŝēŬŽŐnjďŽƌĂŝ
Doc. dr. sc. Aleksandar Milenović, dr med.,
maksilofacijalni kirurg,
^ǀĞƵēŝůŝƓƚĂ Ƶ ĂŐƌĞďƵ͘ ůĂŶŽǀŝ ƐƵ ƵƌĞĚŶŝēŬŝŚ ŽĚďŽƌĂ ŝ ƌĞĐĞŶnjĞŶƟ
radio u Klinici od 1997-2015 ďƌŽũŶŝŚĚŽŵĂđŝŚŝŝŶŽnjĞŵŶŝŚnjŶĂŶƐƚǀĞŶŽͲƐƚƌƵēŶŝŚēĂƐŽƉŝƐĂ͘
ƵƉĂƌ/ǀŽ ** <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
ZŝƩĞƌŵĂŶsŝƚŽůĚ ** <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
ĂƌůŽǀŝđDůĂĚĞŶ ϭϵϱϵ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
ĂƚĂũ:ŽƐŝƉ ϭϵϲϬ s^Ɖůŝƚ
ŽďƌŽǀŽůŶLJsůĂĚŝŵŝƌ ϭϵϲϮ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
Prof. dr. sc. Zoran Karlović rođen je 1968 g u
Zadru gdje je završio osnovno i srednje školo- <ŽƌĚĂƌĂŐŽ ϭϵϳϭ DĂŬƐŝŵŝƌ
vanje a 1996 diplomirao Stomatološki fakultet
u Zagrebu. Aktivni je sudionik Domovinskog DŝŬŽůũŝsůĂĚŝŵŝƌ ϭϵϳϭ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
rata- Magistrirao je na Stomatološkom fakultetu ^ǀŽďŽĚĂͲWŝůĂƌƌĂŶŬĂ ϭϵϳϭ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
2000.g. a doktorirao 2002. Specijalistički ispit iz
Dentalne patologije i endodoncije položio je 2004. ,ĂŶnjĞƌ:ŽƐŝƉ ϭϵϳϮ KKƐŝũĞŬ
godine. Zaposlen je kao redoviti profesor na Za-
vodu za endodonciju i restaurativnu stomatologi- sĂƐŝůĞǀƐŬŝƌĂŶŬŽ ϭϵϳϰ <ůŝŶŝŬĂ^ŬŽƉũĞ
ju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu i na Klinici
za kirurgiju lica, čeljusti i usta KB Dubrava.
sƵũŝđDŝƌŽƐůĂǀ ϭϵϳϰ KKƐŝũĞŬ
Autor je više znanstvenih i stručnih radova ob- ĂũĐ/ǀĂŶ ϭϵϳϲ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
javljenih u domaćim i stranim časopisima Od
2007. – 2009 godine suradnik je na projektu br: DĂƚƵůŝđůĂƚŬŽ ϭϵϳϳ DĂĚĂƌ
065-0650444-0418 “Klinička i eksperimentalna ĂŐĂƟŶDĂƌŝũŽ ϭϵϳϴ sĂŐƌĞď
endodontologija”. Od .2010. godine suradnik je na
projektu br: 065-0000000-0424 “Cijeljenje košta- sŝƌĂŐDŝƓŽ ϭϵϴϭ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
nog defekta nakon imedijatne implantacije”.
Voditelj je kolegija na postdiplomskom dok- ŝŐůĞƌDĂƌŝũĂ ϭϵϴϯ ^ƉůŽƓŶĂďŽů͘^ůŽǀĞŶũ
torskom studiju pod nazivom „Endodontska
kirurgija: suvremeni pristup, metode i materi-
'ƌĂĚĞĐ
jali“ Stomatološkog fakulteta i suvoditelj koegija ,ĂŶũĂůŝđDƵĂŵĞƌ ϭϵϴϯ DĂŶũĂ>ƵŬĂ
„Odabrana poglavlja iz dentalne medicine“ na
stručnom poslijediplomskom studiju Maksi- :ƵƌĞƟđDŝƌŶĂ ϭϵϴϱ <ZŝũĞŬĂ
lofacijalna kirurgija, Medicinskog fakulteta,
Sveučilišta u Zagrebu. ůũŝŶŽǀŝđZĂƚŬŽǀŝđEĂƌĂŶĜĂ ϭϵϴϱ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
Član je: Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog ŽƌŝđsůĂĚŝŵŝƌ ϭϵϴϴ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
društva za dentalnu implantologiju, Hrvatskog
društva za maksilofacijalnu, plastičnu i rekon- ^ƌnjĞŶƟđDůĂĚĞŶ ϭϵϴϴ DĂĚĂƌ
strukcijsku kirugiju glave i vrata, Evropskog
endodontskog društva i potpredsjednik Hrvatsk- ƵƓŝđEũĞŐŽƐůĂǀ ϭϵϴϵ <^Ɖůŝƚ
og društva za hospitalnu stomatologiju. DŽŚĂŵĞĚůŝDŽĂǁŝ ϭϵϴϵ >LJďŝĂ
ĞůůŽƟ/ǀŽ ϭϵϵϬ DĂĚĂƌ
'ũŝŶŽůŝ&ĞůůĂŶnjĂ ϭϵϵϭ D&<WƌŝƓƟŶĂ
aƵđƌŝDĞŵĂ ϭϵϵϭ DWĞđ
DŝůĂŬŽǀŝđĂŵŝƌ ϭϵϵϯ DaŝďĞŶŝŬ
'ůƵŵŝēŝđ^ŝŶŝƓĂ ϭϵϵϰ KƌĚ͘DŝůŽũĞǀŝđĂŐƌĞď
ƌĂǎŝđƌĂǎĞŶ ϭϵϵϱ <KƐŝũĞŬ
sƵŬĂƓŝŶ'ǀŽnjĚĂŶ ϭϵϵϱ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
KƌŝŚŽǀĂĐĞůũŬŽ ϭϵϵϱ <ůŝŶŝŬĂnjĂD&<ĂŐƌĞď
ŐĂůũĂƌĚŝđŽƌĂŶ ϭϵϵϲ <ZŝũĞŬĂ
ĞƌŽǀŝđZŽďĞƌƚ ϭϵϵϳ <ZŝũĞŬĂ
WĂǀŝēŝđ/ǀŝĐĂ ϭϵϵϴ <^Ɖůŝƚ
>ĞŽǀŝđŝŶŬŽ ϭϵϵϴ K^ůĂǀŽŶƐŬŝƌŽĚ
WŽƉŝđƌƵŶŽ ϭϵϵϴ <KƐŝũĞŬ
:ƵƌŝđDĂƌŝŽ ϭϵϵϴ <DŽƐƚĂƌ
<ŶĞǎĞǀŝđWƌĞĚƌĂŐ ϮϬϬϬ <ƵďƌĂǀĂ
dŚƵƌůďĞƌƚ ϮϬϬϭ <ƵďƌĂǀĂ
>ƵēĞǀŶƚĞ ϮϬϬϭ <ZŝũĞŬĂ
EĞǀĞŶƌŶũĂŬ ϮϬϬ <ZŝũĞŬĂ
Dr. Dinko Knežević, dr med.dent.,
oralni kirurg,
DŝůĞŶŽǀŝđůĞŬƐĂŶĚĂƌ ϮϬϬϮ <ƵďƌĂǀĂ
radi u Klinici od 2008 – danas >ƵŬƓŝđ/ǀŝĐĂ ϮϬϬϯ <ƵďƌĂǀĂ
>ƵƉŝ&ĞƌĂŶĚŝŶ^ůĂǀĞŶ ϮϬϬϰ <^Ɖůŝƚ
ƵƉŝēŝđƌĂŶŬŽ ϮϬϬϰ KWƵůĂ
ƌĐĞŐŽǀŝđ^ĂƓĂ ϮϬϬϰ <^Ɖůŝƚ
ĂŐĂƟŶdŽŵŝĐĂ ϮϬϬϱ WŽůŝŬůŝŶŝŬĂĂŐĂƟŶ
ƵďēŝđsĞĚƌĂŶ ϮϬϬϲ <KƐŝũĞŬ
ĂƌĂŬĂ/ǀĂŶ ϮϬϬϲ KĂĚĂƌ
ĞůƵƓŝđͲ'ŽďŝđDĂƌŐŝƚĂ ϮϬϬϳ <ZŝũĞŬĂ
ŝůŽƓ:ĞƌŬŽ ϮϬϬϳ <ĂŐƌĞď
Dr. Dinko Knežević rođen je u Zagrebu 28. pros-
inca 1979. godine. Maturirao na XVI. gimnaziji
<ŽƌĚŝđDĂƌŝŽ ϮϬϬϳ <DŽƐƚĂƌ
1998. godine i upisao Stomatološki fakultet na aŝŵŝđŝůĂŶĚǎŝũĂdĂŶũĂ ϮϬϬϳ <DŽƐƚĂƌ
kojem je diplomirao 2005 godine. Civilnu vojnu
službu obavio je u KB «Dubrava» na Kliničkom ^ĂƵĞƌďŽƌŶĂŵŝƌ ϮϬϬϴ K^ůĂǀŽŶƐŬŝƌŽĚ
zavodu za oralnu kirurgiju, a pripravnički staž :ƵƌůŝŶĂDĂƌƟŶ ϮϬϬϴ <ĂŐƌĞď
odradio je u Domu zdravlja Zagreb-Zapad od
2006. do 2007 godine. Državni ispit je položio ŵŝůĞĚŝŽů ϮϬϬϵ D&ĂŐƌĞď
12. 04. 2007 godine. Od 12. studenog 2007. go-
dine započeo je raditi kao doktor stomatologije na 'ŽƌĂŶaŝŵŝđ ϮϬϭϬ <DŽƐƚĂƌ
specijalizaciji iz oralne kirurgije na Kliničkom za-
vodu za oralnu kirurgiju Klinike za kirurgiju lica,
<ĂƐƵŵŽǀŝđDĞƌŝŵĂ ϮϬϭϭ <dƵnjůĂ
čeljusti i usta, u KB « Dubrava « Zagreb. DĂƚĞZŽŐŝđ ϮϬϭϭ <ZŝũĞŬĂ
Završio je poslijediplomski specijalistički studij
i obranio poslijediplomski specijalistički rad <ƌŝƐƟũĂŶŝŶũĂƌ ϮϬϭϭ <KƐŝũĞŬ
2010. godine. Specijalistički ispit iz oralne kiru-
rgije položio je 13. srpnja 2011. Od tada radi u :ŽƐŝƉEŽǀĂŬŽǀŝđ ϮϬϭϭ <DŽƐƚĂƌ
Kliničkom zavodu za oralnu kirurgiju Klinike za ,Ăƚ<ŽƌĂůũŬĂ ϮϬϭϮ <ƵďƌĂǀĂ
kirurgiju lica, čeljusti i usta kao liječnik specijalist
i sudjeluje u svim djelatnostima ambulante i odje- /ŐŽƌůŝǀĂũƐ ϮϬϭϰ <ƵďƌĂǀĂ
la, sudjeluje aktivno na stručnim predavanjima
Klinike te je bio uključen i u redovita dežurstva :ĂƐŵŝŶZĞĚǎŝđ *** K/ŚĂđ
ovisno o potrebama Klinike.
Autor je i koautor znanstvenih i stručnih radova u
/ǀĂŶDƵŵůĞŬ ϮϬϭϳ <KƐŝũĞŬ
međunarodnim i domaćim časopisima te aktivni ƌĂŶŬŽ:ĂŶŬŽǀŝđ ϮϬϭϴ <KƐŝũĞŬ
sudionik međunarodnih i domaćih znanstvenih i
stručnih skupova. /ŐŽƌǀƌůũĞǀŝđ *** <ƵďƌĂǀĂ
ŶƚĞDŝŚŽǀŝůŽǀŝđ *** <^Ɖůŝƚ
,ĂƌŵŝĐĂƌĂǀŝĚ *** <ZŝũĞŬĂ
DĂƌŬŽdĂƌůĞ *** <ƵďƌĂǀĂ
DĂƟũĂDĂŵŝđ *** <ƵďƌĂǀĂ
sĞĚƌĂŶDŝŚĞůēŝđ *** <ůŝŶŝŬĂnjĂƚƵŵŽƌĞ<
^ƌDŝůŽƐƌĚŶŝĐĞ
DŝĂ>ŽƌĞŶĐŝŶ *** <ƵďƌĂǀĂ
DĂƌŝŽZĂƓŝđ *** <ůŝŶŝŬĂnjĂƚƵŵŽƌĞ<
^ƌDŝůŽƐƌĚŶŝĐĞ
:ŽƐŝƉƵƚŬŽǀŝđ *** <KƐŝũĞŬ
ŶƚĞWŽũĂƟŶĂ *** <^Ɖůŝƚ
Dr. sc. Petar Đanić, dr med.dent.,
oralni kirurg, KƌĂůŶŝŬŝƌƵƌnjŝƐƉĞĐŝũĂůŝnjŝƌĂůŝƵ<ůŝŶŝĐŝĚŽĚĂŶĂƐ
radi u Klinici od 2008 – danas
ĞƐĂƌ^ŶũĞǎĂŶĂ͕ďĂĐĐ͘ŵĞĚ͘ƚĞĐŚŶ͕͘ŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĂ
/ůĞŬŽǀŝđŝũĂŶĂ͕ďĂĐĐ͘ŵĞĚ͘ƚĞĐŚŶ͕͘ŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĂ
<ŽƌĚŝđDĂƚĞĂ͕ŵĞĚŝĐŝŶƐŬĂƐĞƐƚƌĂŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĂ
<ƌŝǎŶŝŬŶŬŝĐĂ͕ďĂĐĐ͘ŵĞĚ͘ƚĞĐŚŶ͕͘ŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĂ
>ŝƐĂĐDĂƌƟŶĂ͕ŵĞĚŝĐŝŶƐŬĂƐĞƐƚƌĂŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĂ
EŽǀŽƐĞů<ƌŽƚWĞƚƌĂ͕ŵĞĚŝĐŝŶƐŬĂƐĞƐƚƌĂŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĂ
WĂƌůŽǀDĂƌŝũĂ͕ŵĞĚŝĐŝŶƐŬĂƐĞƐƚƌĂŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĂ
ůĂēŬŝůŵĂ͕ďĂĐĐ͘ŵĞĚ͘ƚĞĐŚŶ͕͘ŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚĂƌŬĂ͕ǀŽĚŝƚĞůũ
Doc.dr.sc. Martin Jurlina se istakao u stručnom
i znanstvenom smislu, poglavito u području
onkološke, plastično-rekonstruktivne i estetske
kirurgije glave i vrata, sa posebnim naglaskom
na kirurgiju lubanjske osnovice. Diplomski rad s
naslovom “Karcinomi usne šupljine stadija “izra-
dio je u Klinici za Kirurgiju lica čeljusti i ustau sĂŶũƐŬŝƐƵƌĂĚŶŝĐŝ
ožujku 1993.g.
Specijalizirao je Otorinolaringologiju i cerviko-
facijalne kirurgiju od 1996. godine u Klinici za ,ĞƌĐĞŐdŽŶŬŽ͕ŽŶŬŽůŽŐ
otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju
KBC Zagreb. Od 1997. godine postaje aktivnim sŽƚĂǀĂZĂŝđŶĂ͕ƉĞĚŝũĂƚĂƌ
članom Europskog rinološkog društva a od 1998.
godine sudjeluje u međunarodnoj rinološkoj
školi (CIRAS – Croato-Italian Rhinosurgical
Advanced School), Stručno se usavršavao u
ORL Klinici sveučilišta Iohannes Guttenberg u
Mainzu. Imenovan je zamjenikom hrvatskog
predstavnika u European Society of Pediatric
Otorhinolaryngology 2000. g. U prosincu 2000.
godine završava specijalizaciju iz otorinolarin-
gologije. Magistarski rad naslova “Sternohioidna
fascija medijalnoga hvatišta u rekonstrukciji grkl-
jana nakon parcijalne vertikalne laringektomije”
obranio je 2002. godine.
Godine 2002. stručno se usavršavao na području
kraniofacijalne kirurgije u Legnanu, Italija i
u Milanu (Italija). U svibnju 2005. godine kao
stipendist Europskog društva za lubanjsku os-
novicu aktivno sudjeluje u radu 7. kongresa Eu-
ropskog društva za lubanjsku osnovicu.
Specijalizaciju iz maksilofacijalne kirurgije
započinje u siječnju 2005. godine u Klinici za
maksilofacijalnu kirurgiju KB Dubrava. Doktor-
sku disertaciju naslova “Akustička rinometrija:
povezanost vrijednosti minimalne površine po-
prečnog presjeka nosa i tjelesne površine u zdra-
vih ispitanika” obranio je 2006. godine.
Godine 2006. pohađanjem tečaj iz mikrokirurgije
u Glasgowu (Škotska, UK) stekao je licencu za sa-
mostalan rad u rekonstrukciji mikrovaskularnim
slobodnim režnjevima. Specijalizaciju iz maksi-
lofacijalne kirurgije završava u lipnju 2008. godine.
Godine 2009. pohađao je tečaj govorne rehabil-
itacije nakon totalne laringektomije u Amster-
damu, te tečaj govorne rehabilitacije i ugradnje
govornih proteza u Indianapolisu. Kodirektor je
1.Adriatic FESS course: 3D navigation possibil-
ities održanog u Zagrebu 2010. godine, U rujnu
2011. godine publicira originalnu metodu rekon-
strukcije defekata grkljana nakon parcijalnih ver-
tikalnih resekcija u časopisu Laringoscope.
Godine 2011. boravio je na stručnom usavrša-
vanju za kirurgiju lubanjske osnovice UPMC u
Pittsburghu i pohađao tečaj za endoskopsku en-
donazalnu kirurgiju lubanjske osnovice organi-
ziran od strane Cranial Base Center UPMC. Go-
dine 2012. organizira i vodi prvi hrvatski ‘head
and neck’ simpozij o kirurgiji lubanjske osnovice.
Jedan je od osnivača i trenutni predsjednik Hr-
vatskog društva za lubanjsku osnovicu, osnova-
nog 2013. godine.
Prvi u svijetu koristi ultrazvučni nož u endo-
skopskoj endonazalnoj kirurgiji lubanjske Os-
novice što je prezentirao na 11. kongresu Eu-
ropskog društva za kirurgiju lubanjske osnovice
održanom u Parizu 2014. g. Prvi je opisao upotre-
bu transplantata temporalne fascije u rekonstruk-
ciji dure nakon ablativnog dijela kirurških zahvata
na lubanjskoj osnovici a rezultate i iskustvo je ob-
javio u časopisu Journal of Neurological Surgery.
U rujnu 2014. godine provodi mjesec dana na
usavršavanju U Centrima za kirurgiju lubanjske
osnovice u Univezitetskim Klinikama u Zurichu
i Baselu te Kantonalnoj bolnici u Luzernu u Švic-
arskoj.
Od godine 2019. voditelj je odjela za trauma-
tologiju, oralnu kirurgiju i bolesti temporoman-
dibularnog zgloba u Kinici za kirurgiju lica, čel-
justi i usta u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu.
Aktivno je sudjelovao kao istraživač na znanst-
venom projektu br.108283 Ministarstva znanosti
i tehnologije RH naslova “Povezanost vrijednosti
MCA nosa i tjelesne površine”.
Član je Hrvatskog društva za otorinolaringologiju
pri Hrvatskom liječničkom zboru od 1996. go-
dine. Član je Europskog rinološkog društva (Eu-
ropean Rhinologic Society) od 1997. godine. Član
je Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, plas-
tičnu i rekonstruktivnu kirurgiju glave i vrata pri
Hrvatskom liječničkom zboru od 2004. godine.
Član je Europskog društva za lubanjsku osnovicu
od 2014. Do sada je, kao autor ili koautor, objavio
ukupno 11 znanstveno-stručnih radova indeksir-
anih u CC-u i 5 radova u drugim časopisima.