Prekrcajna sredstva

VELEUČILIŠTE U RIJECI, PROMETNI ODJEL

‘’GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI’’

Pripremio: Marko Kršulja

mkrsulja@veleri.hr kabinet 412, konzultacije srijedom 15.30 - 16.30
• Molim vas da isključite mobitele te da ne
ometate nastavu.
• U slučaju pitanja dignite ruku za vrijeme
nastave ili zapišite i postavite pitanje ili
preporuku nakon nastave
• Nemojte kasniti na nastavu, pratite silabus i
ostale obavijesti
 GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

Nemaju svoj pogon - materijal sam klizi niz kosinu koristeći zemljinu gravitaciju.
Koriste potencijalnu energiju materijala na višoj razini u odnosu na nižu.
Glavna odlika gravit. transp. je da ne troše energiju za svoj rad, budući nemaju
svoj pogon.
Sl.71 Ravna kliznica

Kliznica ce funkcionirati pod uvjetom da gravitaciona komponenta u smjeru kosine

prevlada silu otpora trenja:
gdje je:
G – težina tereta
μ – koeficijent trenja između tereta i kliznice
α – nagib kliznice
Ako je nagib preveliki, teret ce dobiti preveliku brzinu do dna kliznice i može se
oštetiti.
Ako se radi o teretima sa različitim koef. trenja, može se zadnji dio kliznice
napraviti zglobno sa podesivim nagibom radi usporenja (Sl.71).
Radi smanjenja trošenja klizne plohe se mogu obložiti specijalnim materijalima
(teflon).
Potencijalna energija Ep tereta na vrhu kliznice iznosi:
Klizanjem tereta njegova je potencijalna energija dijelom pretvorena u rad trenja
Et a ostatak u kinetičku energiju Ek:

Rad trenja ovisi o sili trenja G·μ·cos i prevaljenom putu L:

Na početku kliznice teret kreće početnom brzinom v0 da bi postepeno ubrzavao

i na kraju završio brzinom vk.

Kineticka energija je tada porasla za

Uvrstimo (1), (3) i (4) u (2)

Uz dobivamo

Znači da je konačna brzina tereta

Možemo definirati potreban nagib kliznice za zadanu krajnju brzinu tereta:

Da bi se teret kretao konstantnom brzinom, tj. vk = v0 tada mora biti tan = μ

Uobičajeni nagibi kliznica za različite materijale

(Tab.17) Vrsta materijala Kut nagiba kliznice

Žitarice 30 - 35
Šljunak 40 - 50
Sol 50
Brašno, pepeo 60 – 80
Kameni ugljen 20 – 30
Vreće 25 - 30
Traka zavojnice je omotana oko središnjeg stupa.
Zavojnica promjera 1 – 1,5 m
ostvare učinak 200 – 500 t/h sipkog materijala.
Za veći učinak – dvostruke zavojnice (Sl.72b).
Za spuštanje sa velikih visina ravne kliznice traže mnogo prostora.
Zato se koriste i zavojne kliznice (Sl.72)
 Zavojnice sa ravnim dnom mogu se koristiti za odvajanje korova od zrna (Sl.73).
Zrna različitih oblika imaju različite otpore kotrljanja i trenja.
Zato pri kružnom kretanju postižu različite brzine.
Centrifugalna sila zrna ovisi o obodnoj brzini zrna:

gdje je: G – težina zrna (N)

v – obodna brzina zrna (m/s)
R0 – trenutni polumjer kretanja zrna (m)

Zrna okruglog oblika s manjim trenjem odmah odlete na periferiju, dok se ona
duguljastog oblika zbog većeg trenja ostaju bliže središtu.
Pogodnim postavljanjem izlaznih otvora, ranije za okrugla a na dnu za
duguljasta zrna vrši se npr. čišćenje sjemena za sjetvu, odvajanje krušnih zrna od
uljarica i sl.
Spiralna kliznica
 GRAVITACIONE KOTRLJAČE

Gravitacione kotrljače nazivaju se još i valjčnice.

Osnovni dio su valjci po kojima se kreće roba.

Primjenjuju se za teže komadne terete na vodoravnom ili blago nagnutom putu.

Kotrljace se koriste:
• u tvornicama za prijenos komada od stroja do stroja,
• za pakiranje
• za prijenos do ukrcaja u prijevozno sredstvo i sl.
Vodoravne kotrljace - materijal se pokreće guranjem.
Nagnute kotrljace - materijal se kreće pod djelovanjem sile teže.
Kotrljače se sastavljaju od tipiziranih sekcija duljine 2 – 3 m (kao “Lego” kocke).
(Sl.75).
Između ravnih dijelova se postavljaju zavojni lukovi (1), podizni mostovi (2),
okretnice (4), skretnice (5), itd.
Razmak izmedu valjaka maks. 1/3 – 1/4 duljine komada
Teret se u svakom trenutku mora oslanjati na barem dva valjka.
Staze sa kotrljačama

http://www.goldpack.si/products/conveying-systems/
Staze se slažu prema potrebi uz dodavanje posebnih sekcija

http://www.goldpack.si/products/conveying-systems/
Ukrcaj materijala na kotrljačama
Kotrljače mogi imati i vlastiti pogon (Sl.73).
Svi valjci su povezani sa pogonskim motorom.

Za laganu komadnu robu umjesto

valjaka mogu biti kotačići (Sl.77)
Kod velikih visinskih razlika ravne kotrljače zahtijevaju veliki prostor.
Manje prostora zauzimaju zavojne kotrljače (Sl.78).
Da bi teret pratio putanju zavoja, valjci u zavojima imaju oblik stošca.
Za povremenu uporabu se mogu koristiti sklopive i teleskopske kotrljače (Sl.79).
a) teleskopska kotr. – segmenti kotr. se uvlače jedni u druge (prikazan sklopljeni položaj)
b) sklopiva k. – na principu harmonike – može se i saviti u blagi zavoj
c) uvlačiva k. – segment (2) se može uvuci u nosac
Te su kotrljače prijenosne, te podesive po visini i nagibu.

http://www.asconveyorsystems.co.uk
Ako treba omogućiti zakretanje robe u bilo kojem položaju,
umjesto valjaka koriste se kuglice.

Sl.80 Segment s kotrljajućim kuglicama

Gravitacijski transporteri - Proracun

Učinak

gdje je:
m – masa sadržaja jednog komada (t)
v – brzina premještanja (m/s)
a – razmak izmedu komada (m)
Popis literature:
1 Novak, Z.: Predavanja Prekrcajna sredstva, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2008.
2 Mavrin, I.: Transporteri, Fakultet prometnih znanosti, ISBN 953 - 6790 -04 -1, Zagreb, 1999.
[3] T. Kujundžić: Transport i izvoz: Proračun transportera s beskonačnom trakom, Rudarsko Geološki fakultet
Zagreb, 2013.
[4] ČISTAČI, STRUGAČI, POKRIVAČI, http://www.trasing.co.rs/proizvodi-
products/S3500/cistacistrugacipokrivaci.html
[5] Redler_conveyers broshure, http://www.redler.com/en/products/conveyors-eleveyors/