Vrste radio uređaja

Emir Mujačić dipl.ing.el

Sadržaj • Tehnološki razvoj
• Kratka istorija razvoja radio komunikacija
• Minimalizacija uređaja i nove mogućnosti
• Frekvencije i talasne dužine
• Podjela radio uređaja
• Korištenje komunikacijskih uređaja u zaštiti i spašavanju
• Tehnologija u službi pomoći
• Površina prostora i tehnologija
• Profesionalni i amaterski radio uređaji
• Analogni i digitalni uređaji
• Stacionarni i mobilni uređaji
• Radio uređaji sa različitim funkcijama
• Frekvencije, modulacije… kodiranje
• Mobilni telefon kao radio uređaji
• Radio talasi i mi…
 Tehnološki razvoj krajem 19. i početkom 20. vijeka
Tehnološkim razvojem i otkrićima prvih radio komunikacionih uređaja još početkom 20tog vijeka
došlo je do naglog poboljšanja u brzini i kvaliteti komunikacija među ljudima. Za razliku od
teritorijalno ograničene žičane komunikacije preko telefona ili telegrafa iz 19. vijeka, bežična radio
komunikacija je donijela ogromne prednosti. Prije svega otvorila se mogućnost komuniciranja na puno
veća rastojanja, koja su za vrlo kratko vrijeme prešla iz lokalnog u interkontinentalni karakter.

Ta nova radio tehnologija je omogućila komunikacije ne samo sa stacionarnih mjesta, nego i sa

pokretnih objekata na zemlji, moru i iz vazduha.
 Kratka istorija razvoja radio komunikacija

Temelji i osnove današnje radio tehnologije su postavljeni sledećim događajima

1. Pronalazak elektronske cijevi…Thomas Edinson 1884

2. Prva radio komunikacija… Aleksandar Stepanovič Popov 1894.
3. Prva komunikacija uz pomoć radio telegrafije… talijanski naučnik Marconi 1896
4. Prva praktična upotreba radiotalasa… Nikola Tesla 1897.
5. Otkriće tranzistora… John Bardeen I grupa naučnika 1945
 Minimalizacija uređaja i nove mogućnosti

Tehnološkim otkrićima, naročito otkićem poluprovodnika i pojavom elektronike radio komunikacijski

uređaji su postajali sve snažniji, a istovremeno i sve manji po dimenzijama. Primjera radi, prvi radio
primo-predajnici su bili teški stotinama kg, dok se današni mogu staviti u džep…

Minimalizacija uređaja i elektronika su omogućile upotrebu viših frekvencija koje su opet

otvorile puno veće mogućnosti za upotrebu.
 Frekvencije i talasne dužine

Da bi se bolje razumjele vrste radio komunikacijskih uređaja sledeća tabela pokazuje

frekvencije koje se koriste za komunikacijske uređaje i njihove karakteristike.

High Frequency
HF 3 MHz-30 MHz 100 m - 10 m
(Kratki talasi)

Very High Frequency

VHF 30 MHz-300 MHz 10 m - 1 m
(Vrlo kratki talasi)

Ultra High Frequency

UHF 300 MHz-3 GHz 100 cm - 10 cm
(Ultra kratki talasi)

Super High Frequency

SHF 3 GHz-30 GHz 10 cm - 1 cm
(Super kratki talasi)

Svaki od ovih talasa ima razlčite karakteristike.

 HF Radio talasi (ili kratki talasi) se prostiru po zemljanoj površini bez obzira na prepreke, mogu da
se odbijaju od jonosferu, a ovisno od doba dana ili noći (godišnjeg doba i sunčevih aktivnosti - pjega)
se koriste za komunikacije na lokalnom prostoru ili čak na interkontinentalne komunikacije. Uređaji koji
rade na ovim frekvencijama moraju posjedovati veće antenske sisteme i snagu koja se mjeri u
stotinama Watti.
VHF i UHF talasi su dosta slični. Što im se više
povećava frekvencija to više liče na svjetlosne
zrake. Talasi imaju pravolinijski oblik i mogu se
odbijati od ravne površine, poput zgrada ili
metalnih objekata. Uglavnom se koriste za lokalnu
komunikciju, unutar gradova, za prenos slike i
tona, za TV i radio difuziju kao i za ručne i
stacionarne radio kumunikacijske uređaje na
lokalnom nivou.

SHF Radio talasi se koriste za: GSM

telefoniju, WI-FI, DATA, radio relejne,
satelitske i slične komunikacije.
 Generalna podjela radio uređaja
Radio (ili komunikacijski) uredjaji se mogu podijeliti u nekoliko kategorija:
1.Profesionalni radio uređaji (vojska, policija, pomorske službe, avijacija, civilne službe poput hitne i
vatrogasne službe, službe za vanredne situacije i sl.) kao i amaterski uređaji (radio amateri, CB
operatori isl.)
2.Analogni i digitalni radio uređaji
3.Stacionarni radio uređaji (npr. kontrolni toranj na aerodromu, dispečer u hitnoj službi) i mobilni
uređaji.
4.Uređaji za prenos glasa, prenos slike ili uređaji za prenos podataka (data, GPS, internet)
5.Klasifikacija uređaja može biti i po po vrsti frekvencije i modulacije: AM, FM, SSB…kao i da li je signal
otvoren ili kodiran (encrypted)
6.Korisnički radio uređaji (npr. ručna radio stanica) ili posrednički radio uređaji (gateway/ repetitor,
bazna stanica)
7.Podjela postoji i po vrsti napajanja (12 V ili 220V)
8.Ostali uređaji: GSM telefoni, uređaji za satelitsku komunikaciju i slično
enje komunikacijskih uređaja u zaštiti i spašavanju u nesrećama i vanrednim situacij

Još u prvim danima korištenja radio komunikacijskih uređaja u profesionalnim službama njihova
upotreba je doprinjela spašavanju mnogih ljudskih života. Primjera radi slučaj još iz 1912. godine
kada je na svom prvom preko okeanskom putovanju, tada najveći brod na svijetu “Titanik” udario u
santu leda i počeo da tone.

SOS
Titanic

U to vrijeme iako je radio operema bila jako primitivna, preko radiotalasa je javljeno da Titanik
tone, tako da su brodovi koji su bili najbliži događaju ipak uspjeli da dođu do mjesta nesreće i da
preživjele na čamcima spasu od sigurne smrti u hladnim vodama Atlantskog okena.
 Tehnologija u službi pomoći
U današnje vrijeme radio operema je postala temelj službi i sistema za spašavanje.
Prirodne katastrofe poput enormnih padavina kiše ili snijega, poplava, zemljotresa, velikih požara i
slično, vrlo često doprinose da klasični telefonski sistemi prestaju da funkcionišu, da ljudi ostaju bez
mogućnosti komuniciranja sa drugima, istovremeno ugroženi za sopstvene živote… U tim trenutcima
pomoć koja se očekuje od službi mora da bude brza i efikasna.

Službe koje se bave organizovanjem zaštite i

spašavnja u vanrednim okolnostima moraju da
uzmu u obzir upravo te vanredne okolonosti na
odabir, vrstu i kvalitet radio uređaja koji će da
koriste. U hitnim i vanrednim slučajevima
uspostavljanje efikasnih komunikacija mora biti
organizovano i pored nestanka električne energije
na širim prostorima, kao prekid rada telefona,
releja, repetitora i slično
 Površina prostora i tehnologija
Površina prostora koja je obuhvaćena nesrećom možda je jadan od presudnih faktora za vrstu radio
uređaja koja će se koristiti. Ako se radi od par kvadratnih kilometra obuhvaćenog prostora onda su
ručne rado stanice, sa jednom centralizovanom sasvim dovolje, no ako je površina puno veća onda
postavljanje radio releja / gateway i mobilnih baznih stanica obavezno.
Opet, ako se radi o području od neke specijalne važnosti, kodiranje radio signala može biti bitan
faktor. Naše iskustvo nam govori, da ako su područja koja su obuhvaćena katastrofom jako velika,
poput cijele države onda radio uređaji koji koriste kratke talase (mogućnost komunikacije sa drugim
zemljama ili kontinetima) i satelitske komunikacije mogu bit vrlo važne.
 Profesionalni i amaterski radio uređaji

U normalnim okolnostima i aktivnostima policija, vojska, hitna pomoć, vatrogasna služba i slično,
koriste radio uređaje koji uglavnom komuniciraju preko relejnih uređaja postavljenih na uzvišenjima
iznad gradova. Ti isti relejni uređaji su umreženi međusobno tako da čine veliku mrežu koja najčešće
pokriva veliku teritoriju, a vrlo često i teritoriju cijele države. Releji su podjeljeni po kanalima
(frekvencijama) tako da istovremeno razne grupe korisnika mogu da ih koriste bez smetanje jedni
drugima. Komunikacija između stanica preko releja se obavlja tako što stanice imaju tonski kod koji
je najčešće i šifra za prolaz kroz relejni prijemnik, tako da neovlašteni korisnik ne može koristiti
mrežu kanala koju koristi određena služba.

Za komunikaciju među gradovima u profesionalnim mrežama se koriste tzv. radio linkovi koji sa
uskim snopom radio talasa prenose određene signala međusobno na velike udaljenosti. Svi ti
profesionalni linkovi i releji imaju svoje zamjene u slučaju kvara tako da sve te profesionalne mreže
zadovoljavaju potrebe korisnika.
 Radioamaterski uređaji se koriste više u hobiju i entuziazmu određenog broja ljudi i uvezanost među
korisnicima je više na direktnoj komunikaciji nego preko posrednika (kao što su releji). Mada i u
radioamaterizmu ima dosta tzv. releja preko kojih se unutar određene teritorije može komunicirati sa
malom ručnom radio stanicom.

Oba ova sistema Profesionalni i Amaterski imaju

svoje mane i prednosti. Pa evo par primjera kako to
izgleda u praksi.

U slučaju neke nesreće često se zna da ti isti

profesionalni uređaji zakažu, a da na njihovo mjesto vrlo
brzo postave amaterski koji bar za privremeno, jako dobro
posluže. Druga dobra stvar radiomaterskih uređaja je ta, što
se radio amaterski uređaji vrlo često koriste u
experimentalnim svrhama komunikacija, omogučavajući
tako komunikaciju, kada je to faktički teorecki i praktično
nemoguće. Čitaocu će biti čudno ako kažem da radioamateri
mogu komunicirati između sebe, sa usmjerenim talasom
reflektujući ga od mjeseca.
 Analogni i digitalni uređaji

Termini analogno i digitalno odnose se na način predstavljanja podataka, tačnije nekog signala.
Termin "analogno" označava neprekidan signal, odnosno način na koji tumačimo svijet oko sebe –
zvučni talasi ili elektromagnetno zračenje. Digitalni signal predstavlja niz nula i jedinica. Primjera radi
kućni telefon je analogni, mobilni telefon je digitalni

Stara audio kaseta je analogna dok je CD disk digitalni. Tako je i kod radio uređaja. Stariji radio
urđaji su svi analogni dok su nove generacije uglavnom digitalne. No i ako su novije generacije radio
uređaja skoro pa svi digitalni, signali koji oni emituju (najčešće ljudski glas) su još uvijek analogni…
 Stacionarni i mobilni uređaji

Stacionarni radio uređaji su svi oni koji su fiksno vezani za mjesto na kojem su postavljeni.
Uređaji na kontrolnom tornju na aerordomu ili morosrkoj luci, uređaji unutar policijske ili vatrogasne
stanice. To su uređaji koji se najčešće napajaju isključivo sa 220V i imaju fiksne antenske sisteme i
relativno su veliki. Nisu prenosivi..

Za razliku od stacionarnih Mobilni radio uređaji su opet oni koji

se mogu lako prenosti, koji mogu raditi (ili rade) na baterije i
akumulatore, koji se mogu lako prenosi i montirati bilo gdje za
potrebe vanredne situacije. Mobilni uređaji imaju jednostavnije
antene (ili antenske sisteme) ali im je nedostatak što imaju manji
domet, pa se najčešće koriste na području manje teritorije.
 Radio uređaji sa različitim funkcijama
U vremenima do sredine 80tih godina dvadesetog vijeka, osnovna funkcija radio uređaja za
potrebe vanrednih okolnosti ili spašavanja je bila prenos tona ili glasa (eventualno telefax) , međutim
naglim razvojem interneta i digitalizacije svega, došlo je do nagle potrebe da se radio uređaji
prilagode novim okolnostima. Današnji radio uređaji, spojeni sa nekim računarom mogu prenositi
podatke za potrebe bilo koje situacije. Upravo ove široke mogućnosti radio uređaja omogućavaju im
da budu nezamjenjivi u većini vanrednih okolnosti.

Primjer: Veći zemljotresi ili poplave, najčešće

donose prekid na zemaljskoj i mobilnoj
telefoniji kao i internetu. Mobilni telefoni na
koje smo oslonjeni danas u takvim slučajevima
mogu biti samo igračke u našim rukama. U
takvim trenutcima ako nemamo interneta i
kada bazna stanica na koju smo prikačeni za
mobilnim telefonom ne radi, čak ni
najbližeg komšiju ne bi mogli dozvati za
pomoć…
 Frekvencije, modulacije… kodiranje

Izbor modulacije, frekvencija (banova) kao i šifrovanje ili kodiniranje radio signala je u puno
slučajeva vanrednih okolonosti jako bitno.

Primjer: Ako se radi o terorističkom napadu ili eventualno policijsko vojnim operacijama upravo ovo
navedeno može biti od vrlo važnog , a možda čak i od presudne uloge u uspješnosti.
 Mobilni telefon kao radio uređaji
U sklopu teme radio uređaji za vanredne okolnosti i spašavanje, zgodno je napomenuti da svi
ovi mobilni telefoni koje koristimo za svakodnevnu upotrebu mogu poslužiti kao odličan aparat za
komunikaciju u vanrednim okolnostima. Ljudi pod ruševinama od zemljotresa, ljudi izgubljeni u šumi,
ljudi okruženi požarom ili ljudi u poplavljenom području mogu biti spašeni upravo sa mobilnim
telefonom koji im se nalazi pri ruci.

Druga prednost mobilnog telefona je ta što može biti

lociran od strane GSM operatora sa odstupanjem od
nekoliko metara, što može pomoći pri lakšem
pronalaženju ljudi kojima treba pomoć.
 U vanrednim okolnostima bazne stanice koje su osnova mreže mobilne telefonije, mogu biti u
prekidu ali isto tako mogu biti zamjenjene sa mobilnim (privremenim) koje bi omogućile pristup ili
pokriće ugroženih područja.

Zbog ogromnog pokrića baznim stanicama teritorija i njihove umreženosti međusobno ova
opcija korištenja mobilnih telefona je sve više aktuelna i kod policije i kod mnogobrojnih civilnih
službi, no i pored svih njihovih prednosti, totalna zamjena radio uređaja sa GSM mrežom je
nemoguća..
 Radio talasi i mi…

U svijetu se danas koristi na hiljade različitih radio uređaja koji ljudima služe za neke svrhe.
Ako bi imali mogućnosti da poslušamo pa onda i da dekodiramo sve radio signale koji se vrte
oko nas, mogli bi se samo šokirati o kojem spektru i količini signala se radi. Kada bi krenuli da
slušamo radio talase od nekoliko KHz pa do stotina GHz siguran sam da bi broj različitih signala
( radio talasa ) koji dolaze do naših tijela mogao da se broji u milionima.

NE ŠALİM SE..
SVE NAS, SVAKOG TRENUTKA ZAPLJUSKUJU
MİLİONİ SİGNALA PA POGLEDAJTE …
 Evo za kraj, lista elektromagnetnih signala koji se nalaze tu oko nas:
Signali hiljada difuznih radio i TV stanica sa repetitora, na hiljade signala raznih telefonskih
linkova, na hiljade signala sa aviona i brodova, na hiljade signala sa releja, dalekovoda i trafo
stanice, signali od raznoraznih motora u fabrikama i kućanskih aparata, da ne govorim o wireless
mrežama iz kuća i okoline, na hiljade signala što nam dolaze sa satelita i iz kosmosa, na hiljade
signala od mobilne telefonije, na hiljade signala od BlueTooth aparata iz okoline, na hiljade signala
sa baznih stanica (tu skrivenih oko nas) , na hiljade signala od radara, na hiljade signala od
fluoroscentnih i LED sijalica što prskaju signale po frekvencijama, na hiljade signala od automobila (
mnogi neće vjerovati da svjećice od auta proizvode takve radio signale da se mogu čuti na stotine
metara od auta), na hiljade signala od GPS i drugih lokatora, na hiljade signala od grrmljavine i
gromova sa velikih daljina, pa kada na sve ovo dodamo signale iz computera, igračaka, dronova,
modema, adaptera, pa čak i daljinskih upravljace za TV koji proizvode radio signale, mogu samo
kazati koliko smo svakog trenutka bombardovani radio talasima, a da nismo ni svjesni.