EL Instalacije I Osv Lab Vezb

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA
LABORATORIJSKE VJEŽBE
PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE ELEKTROTEHNIČKE
INSTALACIJE
MARKO VUKOBRATOVIĆ
Osijek, 2008.
Laboratorijske vježbe

Sadržaj:

ELEKTRIČNE INSTALACIJE: ........................................................................................................................ 2
PROJEKTIRANJE, PROJEKTI: ...................................................................................................................... 3
FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE: ............................................................... 4
SHEME: ............................................................................................................................................. 5
CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU ...................................................................... 6
GRAFIČKI SIMBOLI: ......................................................................................................................................... 7
OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA .............................................................. 8
IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI ....................................................... 10
PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA: ......................................................................................................... 16
RASPORED TROŠILA: ................................................................................................................ 18
JEDNOPOLNE SHEME: .............................................................................................................. 19
NACRT UZEMLJENJA: ................................................................................................................ 22
TEHNIČKI OPIS ............................................................................................................................. 23
NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM .......................................................................... 23
ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE .......... 23
IZJEDNAČENJE POTENCIJALA ............................................................................................... 25
TELEFONSKA INSTALACIJA .................................................................................................... 25
PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA ......................................................... 26
RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ................................................................................................. 27
ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU: .......................................................................................... 27
SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: ..................................................................................................... 29
PITANJA ............................................................................................................................................ 31

1


ELEKTRIČNE INSTALACIJE:
Električne instalacije su skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme u
promatranom prostoru ili prostoriji, predviđena za ispunjavanje određene namjene.
Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima,

gradilištima i ostalim građevinskim objektima.
Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a ni
opasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrađuje prema određenim
propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost od
električne struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, a
održavanje minimalno.
Postoje sljedeće vrste instalacija:

 elektroenergetske
 gromobranske VRSTE
 telekomunikacijske
INSTALACIJA!
 signalne
Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnom

energijom.
Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja
atmosferskog električnog pražnjenja.
Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka.
Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije
interfona, instalacije zajedničkih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije
razglasa, instalacije mrežnog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog
zvona, instalacije protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava.
Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija

jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u JAKA I SLABA
instalacije slabe struje.
Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i
STRUJA !
cjelokupnu zakonsku regulativu koja se tiče elektrotehničkih pravila i propisa.
Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u

obliku propisa ili standarda. Njihova primjena je obavezna za ELEKTROTEHNIČKA
izvođenje instalacija i treba je se pridržavati. Jednako tako
potrebno je poštovati sljedeće: REGULATIVA
Tehnički uvjet – dokument koji određuje karakteristike nekog
proizvoda ili usluge kao što su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd.
Standard – tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i potrošača)
Tehničke preporuke – zahtjevi koji nisu obavezni
Znakovi kvalitete i sigurnost
Tipizacija – izbor iz standarda (interni standard poduzeća – imaju veću pogonsku spremnost, manji
troškovi, održavanje)
2


PROJEKTIRANJE, PROJEKTI:
Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje
načelne i građevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe PROJEKTIRANJE,
gradnje te projekta za uklanjanje građevine.
PROJEKTANT
Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i
propisima donesenim na temelju zakona; odgovoran je da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjete
iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa.
Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnog
projektanta.
Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. ("Zakon o gradnji.’’)
Projekt je pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu i

održavanje. Generalno, aktivnosti na projektiranju električnih instalacija i PROJEKT
elektrotehničke dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze:
 preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi

 projektiranje, izbor optimalnih tehničkih rješenja instalacije, uređaja i opreme
 obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju građenja
Preliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove

aplikacije (strujna opteretivost, veličine pri normalnom i iznimnom pogonu, podijeliti trošila prema
funkcionalnošću i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije
buduće tehničke realizacije.
Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zaštite, razmještaj
potrošača unutar instalacije, kao i ključnu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni električki
proračuni.
Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnog

rješenja, organizaciju tehničke dokumentacije i sortiranje dijelova projekta.
Nekoliko je vrsta projekta:
 ldejni projekt - skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna
oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine smještaj u
prostoru
VRSTE
 Tender - Na temelju obrade tendera projektant vrši
specifikaciju opreme, te izrađuje stijedeće dijelove ponude
PROJEKTA
 Ponuda – bitna razlika između tendera i ponude je sadržaj
troškovnika.
 Glavni projekt – sadrži opće dokumente, tehnički opis, tehničke proračune, specifikaciju
opreme, nacrte (situacija, jednopolne sheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...)
elaborate (zaštite na radu, zaštite okoliša, protupožarne zaštite i osiguranja kvalitete)
 Dokumentacija za izvođenje (Izvedbeni projekt) sadrži strujne sheme, priključni plan,
kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara
 Upute za montažu i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montažu izvodi netko drugi ili
gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je dužan izraditi i predati detaljne upute
3


za montažu i upotrebu ugovorenog električnog postrojenja
 Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za
izvođenje, s unesenim korekcijama izvršenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. Dokumentacija
izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporučuje Investitoru u prikladno formatu
(paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog stanja se
pohranjuje i kod Izvođača.
FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE:

FORMAT

Tekst se piše na papiru formata A4 (210 x 297mm). DOKUMENTACIJE
Nacrti se izdaju u fomatima A4, A3, A2, A1 ili A0, ovisno o potrebi.
Veličina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. za format A1 i A0 vrijedi:
 naslov crteža 5-7 mm
 broj crteža 7 mm
 tekstovi, napomene 3,5-5 mm
Debljina glavnih, srednjih i pomoćnih linija je ovisna o formatu nacrta.
Cilj i zadatak projekta:
 tehnički:
- izvedba
- održavanje
 ekonomski: troškovi
 regulativni:
- elektroenergetska suglasnost
- urbanistička suglasnost
Projekt se sastoji od:
 Uvoda (podaci o investitoru i projektantu)

 Projektnog zadatka
 Regulativnog djela
 Tehničkog opisa
 Proračuna
 Troškovnika
 Specifikacije materijala
Proračun sadržava:
 Određivanje snage trošila

 Određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova elektrotehničke instalacije i cijele
elektrotehničke instalacije
 Određivanje tipa presjeka voda
 Proračun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zaštitu od previsokog
napona dodira i prenapona
4


Projektna dokumentacija sadrži između ostalog:
 Sheme – prikazuju način na koji se razni dijelovi mreže, postrojenja, grupe aparata ili
aparati međusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom međusobnom odnosu.
Sve elemente, uređaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima , skicama ili
konstrukcijskim nacrtima.
 Dijagrami – prikazuju odnose između raznih operacija, SHEME,
operacija i vremena, stanje raznih elemenata... DIJAGRAMI,
 Tablice – nadomješta ili dopunjuje shemu ili dijagram. Mora TABLICE
biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objašnjenje.
SHEME:
Sheme djelimo prema namjeni:
VRSTE
 Pregledna shema – je pojednostavljen prikaz postrojenja radi SHEMA
jednsotavnijeg razumjevanja djelovanja. Pomoću simbola daje prikaz
najvažnijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnim
međuvezama. Prikazuje također podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornoj
osnovi.
 Strujna shema – je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svim
pojedinostima. Uz pomoć simbola prikazuje sve električne i ostale veze s drugim
dijelovima postrojenja.
 Nadomjesna shema – je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijela,
za potrebe analize i proračuna
 Priključni plan unutrašnjih spojeva – je prikaz svih spojeva unutar jednog aparata
ili sklopa.
 Priključni plan vanjskih spojeva – je prikaz svih spojeva između raznih sklopova ili
dijelova postrojenja.
 Priključni plan rednih stezaljki – je prikaz rednih stezaljki električnog uređaja ili
sklopa i na njih priključnih unutrašnjih i vanjskih spojeva
Prema načinu prikazivanja vodiča razlikujemo:
 Jednopolne sheme – u kojima se dva ili više vodiča JEDNOPOLNA

nadomjeste jednom crtom. Jednopolno se također mogu i VIŠEPOLNA
prikazati vodiči fišefaznih sustava, paralelni vodiči, vodiči SHEMA
slične funkcije, vodiči istog fizičkog smještaja i slično.
 Višepolne (tropolne) sheme – svaki se vodič prikazuje posebnom crtom, a svaki
element jednim simbolom
Sheme možemo podijeliti i prema načinu prikazivanja simbola (skupne,

poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u RAZVIJENE
kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili uređaja prikazuju SHEME
razdvojeno, a raspoređeni su tako da se lako i jednostavno može slijediti
strujni krug.
5


CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU
Primjena računala u projektiranju elektrotehničkih instalacija ima
CAD
relativno dugu tradiciju i danas već postoje brojni visokointegrirani CAD
(Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti. Među njima
najznačajniji su dakako AutoCAD (čak i inačica Electrical 2008), FreeCAD te manje poznati
Python.
Slika 1 - CAD okruženje
U posljednje vrijeme sve se više u domeni elektro projektiranja koriste

CAE (Computer Aided Engeenering) programi. Neki od poznatijih su CAE
ePlan, Caddy te E3 Series. Glavna prednost ovih programa u odnosu na
CAD programska rješenja jest u tome što korisnika projektanta oslobađaju dizajnerskog dijela i
grafičke obrade dokumentacije i koji u tom slučaju pomoću gotovih simbola (makroa, engl. Macro)
po svim elektrotehničkim normama stvara elektrotehničku dokumentaciju.
Slika 2 - CAE okruženje
6


GRAFIČKI SIMBOLI:
7


OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA
Sve komponente, sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju se
elementi. Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznačne u cijeloj projektoj dokumentaciji
jednog postrojenja, građevinskog objekta ili pogona. Jednako tome, oznake svih elemenata moraju
biti jasno naznačene u samom postrojenju kraj elementa, kao i u svim popisima opreme, uputama,
tehničkim opisima i sl. Prema IEC – 750/1983 normi oznaka se dijeli u četiri grupe:
– grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja
– grupa 2 + mjesto ugradnje

OZNAČAVANJE
– grupa 3 - vrsta, broj i funkcija ELEMENATA
– grupa 4 : priključnica
8


9


IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Elektrotehnička regulativa jest skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda.
Primjena njihova je obavezna za izvođenje instalacija treba se pridržavati tehičkog propisa za
izvođnje elektroenergetskih instalacija u zgradama
Tehnički uvjet definia se kao dokument koji određuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao
što su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd.
Standard je upravo tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i
potrošača)
Tehničke preporuke su općeniti zahtjevi koji nisu obavezni
Tehnički propisi
Članak 19.
(1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva

razrađuju, odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati
građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem.
(2) Tehničke propise donosi ministar.
(3) Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«
Projekti
Članak 190.
(1) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni
projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih građevina
može se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra čitljivost projekta i odgovarajući prikaz
smještaja građevine u prostoru.
(3) Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti
izrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz
članka 14. stavka 1. i članka 106. ovoga Zakona.
Idejni projekt
10


Članak 191.
(1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske
dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i
dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-
tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj
podlozi.
(2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska
dozvola osim sadržaja iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine,
sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge
nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.
(3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.
(4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za
obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.
Glavni projekt
Članak 192.
(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje
građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom
Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija.
(2) Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom.
(3) U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu
idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinske
dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s
idejnim projektom.
(4) Mišljenje iz stavka 3. ovoga članka u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta,
projektant idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje
izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj
komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
(5) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.
Članak 193.
(1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:
– arhitektonski projekt,
11


– građevinski projekt,
– elektrotehnički projekt,
– strojarski projekt,
– troškovnik projektiranih radova.
(2) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga članka za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko tehnološko rješenje.
(3) Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt
temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
(4) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao
podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.
(5) Građevinski projekt iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine
za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na
međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog
revidenta.
(6) Elaborati iz stavka 4. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim
propisima.
Članak 194.
U glavnom projektu projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja. U tom
slučaju investitor je dužan projektantu pravodobno omogućiti pregled radova, a projektant potvrđuje
provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.
Članak 195.
Za građevine, odnosno za određene vrste građevina, uvjete za građenje i održavanje te potrebne

projekte i sadržaj projekata određuje odnosno propisuje ministar pravilnikom.
Članak 196.
(1) Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na
drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem
tekstu: tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u
glavnom projektu.
(2) Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 190. stavka 1. ovoga Zakona.
12


Članak 197.
(1) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 179.
stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na glavnog projektanta.
Izvedbeni projekt
Članak 198.
(1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt
mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
(2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim
na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
(3) Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od
400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina
nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga
Zakona.
(4) Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno
izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni
sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.
Članak 199.
(1) U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je dužan
projektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja određenih radova dostaviti
izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim
projektom.
(2) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u slučaju neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta,
projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadležnom tijelu državne
uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, građevinskoj inspekciji
i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
Opremanje i označavanje projekta
Članak 200.
(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost
s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove
projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
13


(2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za
pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova
sadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz članka 201. ovoga Zakona, kao i kojim je
onemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova.
Članak 201.
Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja
projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene
elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.
Kontrola projekata
Članak 202.
(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova mora se provesti s
obzirom na:
– mehaničku otpornost i stabilnost,
– zaštitu od buke,
– uštedu energije i toplinsku zaštitu,
– higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, u dijelu zaštite okoliša prema posebnom zakonu.
(2) Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti
dijelove projekta na propisani način.
(3) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:
– prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi
na te radove,
– obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti provedbu
kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda
radova upisom u građevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješća
o kontroli projekta.
Članak 203.
Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od
strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno
14


radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih
građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.
Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta
Članak 204.
(1) Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog
prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija)
mora se provesti neovisno o obilježjima građevine.
(2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na
hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom pravilnikom iz članka 206. ovoga Zakona.
Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom
jeziku.
(3) Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izrađeni prema propisima zemalja
članica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima.
(4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga članka, projekt mora biti preveden na hrvatski jezik.
(5) Popis usklađenih propisa iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje ministar. Popis se objavljuje u
»Narodnim novinama«.
Članak 205.
(1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.
(2) Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani
način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i izdati potvrdu.
(3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna
osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.
(4) Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima

ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
Članak 206.
Postupak nostrifikacije, sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelovi projekta ne
moraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način izračuna
naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje,
produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosno
način kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.
15


Članak 207.
Odredbe posebnog zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na

odgovarajući se način primjenjuju na pravnu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga
Zakona i posebnog zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se način
primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.
Usklađivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima
Članak 208.
(1) Idejni, odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima
građenja, potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole, mora biti usklađen s prostornim
planom, odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na
temelju ovoga Zakona te posebnih propisa za što je odgovoran projektant.
(2) Nadležno upravno tijelo, ovisno o vrsti građevine, u postupku izdavanja rješenja o uvjetima
građenja pribavlja od tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima uvjete, suglasnosti ili mišljenja
(u daljnjem tekstu: potvrde) o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima.
(3) Ministarstvo, ovisno o vrsti građevine i na način propisan ovim Zakonom, u postupku izdavanja
građevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. ovoga članka o usklađenosti
glavnog projekta s posebnim propisima.
PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA:
16


Projektant elektrotehničkog djela projekta radi elektrotehničku instalaciju na podlogama
prethodno usaglašenim arhitektonskim i građeviskim dijelom projekta. Tijekom planiranja i
projektiranja elektrotehničke instalacije ovlašteni Projektant dužan je voditi računa o svim pravilima
struke i tehničkim zahtjevima za planiranje, projektiranje i izvođenje elektrotehničke instalacije. Za
idejni projekt, koji će se i obraditi kroz ovaj kolegij, potrebno je na tloris građevinske podloge
ucrtati predviđen raspored trošila. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve građevinske oznake i
pomoćne linije kako bi se jasno i jednoznačno mogao razumjeti nacrt.
Trošila se označavaju od broja 1 (jedan) redom, po strujnim krugovima. Jedan strujni krug ima
jedan broj, bez obzira koliko trošilo bilo u njemu. Sva trošila istog strujnog kruga imaju isti broj i
istu oznaku, bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. Za strujne krugove kod kojih je
potrebno manipulirati sklopkama te je sklopke također potrebno ucrtati u nacrt.
Preporučeno je numerički označavati redom prvo strujne krugove rasvjete, zatim vlažne prostore,
a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih trošila. Time se dobila sljednost shema na
jednopolnom prikazu instalacije.
Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. U njima se definira razvod i zaštita
elektrotehničke instalacije. Jednako tako, u nacrtu jednopolnih shema Projektant je dužan definirati
presjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija, kao i predviđene tipove utičnica za pokretna trošila
te projektiranu snagu rasvjetnih tijela.
Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta, a njegova izvedba i kvaliteta objekt je
analize većine vještaka ovlaštenih za tehnički pregled. Kvalitetno izvedeno uzemljenje u kombinaciji
sa kvaliteno projektiranom zaštitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske živote ukoliko
dođe do kvara u instalaciji. Shodno tome, vlažne prostore i prostore gdje postoji opasnost od
prskanja vodom dijelova elektrotehničke instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom.
Sve pojedinosti elektrotehničke instalacije dane su u Tehničkom opisu koji je sastavni dio svakog
projekta, idejnog i glavnog. Tehnički opis glavnog projekta bitno je detaljniji o tehničkog opisa
idejnog projekta. Jednako tako, u nacrtu rasporeda trošila kod glavnog projekta potrebno je ucrtati
trase kabela elektrotehničke instalacije, isplanirati načine priključenja trošila te optimizirati broj
razvodnih kutija i količinu kabela.
17


RASPORED TROŠILA:
18


JEDNOPOLNE SHEME:
19


20


21


NACRT UZEMLJENJA:
22


TEHNIČKI OPIS
Za stambenu građevinu čija se izgradnja predviđa za potrebe investitora, a sastoji se od prizemlja

potrebno je projektirati električnu instalaciju. Kako je građevina nova i ne posjeduje NN priključak
potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a.
NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Unutrašnji priključak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojećeg drvenog stupa do kuke na
krovištu novoizgrađenog objekta te ga neprekinuto položiti kroz rebrastu, savitljivu izolacionu,
zaštitnu cijev Ø 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kućnog priključnog mjernog ormarića
(KPMO).
KPMO mora biti atestiran i izrađen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog
materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od neizravnog napona dodira (50 V). U KMPO
ugraditi glavni osigurač sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim uloškom 36 A i mjernu garnituru.
KPMO s prozorčićem za očitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozorčić za očitavanje treba
biti približno na visini 1,7m od gazišta. Položaj KPMO dan je u planu električne instalacije.
Priključak između KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2
GRO mora biti atestiran i izrađeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog
materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od neizravnog napona dodira (50 V).
U razdjelnice GRO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A), osigurače i uređaje
diferencijalne zaštite prema jednopolnoj shemi.
Prema jednopolnoj shemi, izvodi se razvod i zaštita električne instalacije.
ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE
Električna instalacija građevine sastoji se od električne instalacije rasvjete, utičnica i uzemljenja.

Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y položenim podžbukno ili nadžbukno.
Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s važećim tehničkim propisima za ovakav prostor i
namjenu.
Zaštita od električnog udara osigurava se primjenom odgovarajućih tehničkih zaštitnih mjera:

- zaštitne mjere od direktnog dodira
- zaštitne mjere od indirektnog dodira.
Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala, pribora, vodova
i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajuće namjene.
23


U prostorijama s kadom i tušem instalaciju izvesti prema posebnim tehničkim uvjetima za ovakve
prostorije. Dodatna mjera zaštite u ovakvim prostorijama je primjena uređaja diferencijalne strujne
zaštite i dodatnog izjednačenja potencijala.
Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednačenje potencijala. Vodove

izjednačenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednačenje potencijala, a nju na zaštitni PE
vod.
Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviđena je
automatskim isklapanjem napajanja. Efikasnost zaštite treba nakon izvođenja instalacije provjeriti
mjerenjem.
Zaštita vodova od preopterećenja i kratkog spoja predviđena je primjenom osigurača odgovarajuće

vrijednosti.
Vodovi i osigurači odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osigurača, a
ova od trajno dopuštene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog.
Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno:
Zs x Ia < Uo gdje je:
Zs - impedancija petlje kvara
Ia - struja djelovanja zaštitnog uređaja
Uo - nazivni fazni napon
Dozvoljeno vrijeme isključenja za napon 220V je 0,4 sekunde. Nakon izvođenja električne
instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potrošača i ona mora biti manja od
danih vrijednosti:
Nazivna struja Struja djelovanja Impedancija petlje

osigurača (A) osigurača (A) kvara (W)
Ino = 6A Ia = 42A Zs = 5,2 W
Ino = 10A Ia = 71A Zs = 3,1 W
Ino = 16A Ia = 130A Zs = 1,8 W
Ino = 35A Ia = 265A Zs = 0,8 W
24


IZJEDNAČENJE POTENCIJALA
Unutar zgrade izvesti izjednačenje potencijala s posebnom pažnjom. Izjednačenje potencijala izvesti
polaganjem vodova P/F 16 mm2, te povezati metalne mase. U sanitarnim čvorovima izjednačenje
potencijala izvesti preko kutije za izjednačenje potencijala vodovima P/F 6 mm2, a vodom P/F 16
mm2 povezati se na najbliži razdjelnik.
Sabirnica za izjednačenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednačenja pojedinih

sistema..
U cilju izjednačenja potencijala, na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba spojiti:

- cijevi centralnog grijanja
- uzemljivač kućne telefonske centrale
Sabirnica za izjednačenje potencijala izrađuje se od bakra. Kada se na nju izvedu sve potrebne
veze, tada se zatvori poklopcem, radi zaštite svih spojnih mjesta od dodira i mehaničke povrede.
Svaki priključni vodič na sabirnici za izjednačenje potencijala, mora biti označen, da se jasno zna
koji dio instalacije u zgradi štiti.
Sve spojeve na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba izvesti vodičima P u izolacionoj cijevi.
Vod za izjednačenje potencijala izvodi se bez prekidanja. Boja izolacije (PV) vodiča za izjednačenje
potencijala je žuto-zelena.
Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednačenje potencijala. Dozvoljeno je
povezivanje više cijevi međusobno, a jedan zajednički vodič tada predstavlja vod za izjednačenje
potencijala.
Spoj sabirnica na izjednačenju potencijala i temeljnog uzemljivača treba izvesti pomoću FeZn trake
25 x 4 mm.
TELEFONSKA INSTALACIJA
Kako je građevina nova, priključak na javnu TK mrežu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim centrom.
U kutiju RTK 50, smještenu na vanjski zid zgrade, na visini 1.60 m, izvršiti koncentraciju kućne
instalacije, koju treba izvesti podžbukno u cijevima, kabelima tipa TI44 2x2x0.4 do svake
kombinirane utičnice na visini 0.3 m od gotovog poda.
Instalaciju izvesti u skladu sa važećim tehničkim propisima i zahtjevima HT-a.
25


PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA
Otpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele građevine dobije se iz izraza:
 2l 2
Rr  ln
2  l ah
ܴ௥ - otpor rasprostiranja uzemljenja građevine ()
 - specifični otpor tla (pretpostavljeni) = 100 (m)
l - ukupna duljina uzemljivača = 50 (m)
a - širina trake uzemljivača = 0,025 (m)
h - dubina polaganja uzemljivača = 1 (m)
U ovome slučaju uzemljivač se izvodi pocinčanom čeličnom trakom 25x4 mm položenom na dubinu
1 m u beton temelja, pa otpor rasprostiranja iznosi:
 2l 2
Rr  ln = 3,88 
2  l ah
Iz prethodne računice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 , što znači da zadovoljava propis
o veličini otpora uzemljenja.
26


RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA:
ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU:
Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba održati kao srednju
vrijednost u prostoriji. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0,85m od poda.
Nazivnu rasvjetljenost treba povećati za 1 u uvjetima otežanih zadataka (boja, kontrast, brzina rada,
prostorija bez prozora, stariji ljudi). U prostorija gdje se trajno zadržavaju ljudi ne smije biti manje od
120 lx. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti.
Zahtjevi Stupanj E [lx] Vidni zadaci

Vrlo mali 1 60 Srednje prostorije,
orijentacija, prolazno
zadržavanje
Mali 2 120 Laki vidni zadaci,
veliki detalji s jakim
kontrastima
Srednji 3 250 Normalni vidni
3a 500 zadaci, veliki detalji
sa srednje jakim
kontrastima
Veliki 4 1000 Teški vidni zadaci,
mali detalji sa malim
kontrastima
Vrlo veliki 5 1500 Teški vidni zadaci,
mali detalji sa vrlo
malim kontrastima
Izvanredno veliki 6 2000 Vrlo teški vidni
zadaci, vrlo mali
detalji, vrlo malo
kontrasta
Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju:
Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije, skladišta ambalaže, hodnici, garderobe, toalete,
kinodvorane, stubišta
Mali: glavni prolazi i glavni hodnici, garaže, zahodi, kotlovnice, kuponice, dnevni boravak,
blagovaonice, čekaonice.
Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva, arhive, blagajne, dvorane za sjednice,
strojarnice, učionice, biblioteke, zbornice, čitaonice, muzeji, restorani, kuhinje, dnevne sobe
Srednji 500lx: laboratorijski rad, kontrola robe, radovi na strojevima, fina montaža, komandne
prostorije, normalniji uredski rad (knjigovodstvo, obrada podataka), ordinacije, ljekarne, previjališta,
hotelske kuhinje, u stambenoj gradnji: mjesta za čitanje, iznad ogledala i kreveta
Veliki: tehničko crtanje, velike zajedničke uredske prostorije, dvorane za operacije i obdukcije,
obrada stakla, fini alatničarski radovi
Vrlo veliki: montaža elektroničkih sklopova, graviranje, kontrola boja kod višebojnog tiska,
Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata, zlatarstvo

27


Proračun električnog osvjetljenja vrši se prema formuli:
A
  kE

Gdje je:
k – koeficijent za starenje i zaprašivanje rasvjetnih tijela. Uzima se da je 1,25 kod normalnog

starenja i zaprašivanja, a kod pojačanih uvjeta treba faktor podići ma 1,5 ili 1,8
η – korisnost; predstavlja gubitke od izvora do radne površine
E – nazvina rasvjetljenost iz tablice
A – površina prostorije
Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza


s
Gdje je Φs osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvođača.
Za potrebe seminarskog rada uzet će se u obzir faktor k=1,7 , a η=1.
Proračune rasvjete prema namjeni poslovnog prostora preporučeno je izvoditi alatom DIALux koji
se može besplatno nabaviti na:
http://www.dial.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn.html
veličina datoteke je 232 MB.
Ili se može koristiti alat koji se nalazi se na računalima u laboratoriju 2-27.
28


SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA:
Generalno, sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe:
• Zaštitne sklopke tj. automatske zaštitne sklopke koje se koriste kao zaštita od previsokog
napona dodira (struja zaštitna sklopka (FI ili ZS sklopka), naponska zaštitna sklopka)
• Instalacijske sklopke tj. sklopni uređaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u

domaćinstvima. Izrađuju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A.
Predviđeni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti
Prema izvedbi unutrašnjih spojeva razlikujemo:
• jednopolne
• dvopolne
• grupne (serijske)
• izmjenične
• križne
29


FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zaštita od električnog udara i kao jedina zaštita
ljudksog života. Naziv FID potječe od engleskih riječi Fail (greška) i Device ( uređaj), odnosno
uređaj struje greške, a naziv RCD potječe od engleskih riječi Residual Current Device (uređaj
diferencijalne struje). Ponekada se koriste i skraćenice FI i ZUDS (Zaštitni Uređaj Diferencijalne
Struje). Postoje jednofazne i trofazne FI (dvopolne i četvoropolne). Princip rada sklopke
objašnjen je na slici.
Kada na potrošaču nema kvara suma struja koje proteku kroz feritni prsten je jednaka nuli tako da
se u namotajima na prstenu ne inducira struja. U slučaju kvara kroz feritni prsten i zaštitni
provodnik PE poteče struja kvara Id, usljed čega se u namotajima inducira struja. Ova struja teče
kroz elektromagnet koji privuče kotvu i isključi prekidač. Radi ispitivanja FI sklopke se postavlja
tipkalo S i otpornik R. Kada pritisnemo tipkalo sklopka mora isključiti napajanje.
Najvažniji podaci o FI sklopki su nominalna struja In i proradna struja greške Id. Najčešće se koriste
sklopke sa proradnom strujom greške Id = 0,03 A, jer je to struja koja nije opasna po ljudski život.
Postoje potrošači kao što su npr. jači elektromotori koji u normalnom radu imaju izvjesnu struju
30


greške koja nije opasna.
Ovakvi potrošači se napajaju preko FI sklopki sa jačom strujom greške npr. Id = 0,5 A, Id = 1 A
ili više.
FID sklopka može imati K, G i S karakteristiku. FID sklopke sa K karakteristikom imaju veoma
kratko vrijeme isključenja od maksimalno 200 ms, dok G sklopke, koje se najviše koriste
imaju vrijeme isključenja do 300 ms. Sklopke sa S karakteristikom su selektivne i koriste se u
glavnim strujnim krugovima. Imaju veoma dugo vrijeme isključenja od 500 ms.
Proizvode se FID sklopke tipova AC, A i B. AC sklopke se koriste samo za izmjeničnu struju,
sklopka A za izmjeničnu i pulsirajuću jednosmjernu struju dok se B sklopke mogu koristiti i za
izmjeničnu i za istosmjernu struju.
PITANJA

1. Što su električne instalacije i koje su vrste električnih instalacija?
2. Što nazivamo instalacijama slabe struje? Navedite primjere!
3. Što je potrebno poznavati za poslove projektiranja? Što smatramo pod projektiranjem?
4. Što je i od čega se sastoji projekt? Navedite vrste projekta!
5. Kako dijelimo sheme? Kako djelimo sheme s obzirom na prikazivanje vodiča?
6. Što je strujna shema?
7. Po čemu se razlikuju CAD i CAE programski alati?
8. Što označava oznaka –K2:14?
9. Što je idejni, a što glavni projekt? Što sadrži glavni projekt?
10. Kako se označavaju trošila u nacrtu idejnog projekta?
11. Što na jednopolnoj shemi znači FA1? A što znači FU?
12. Kako se osigurava zaštita od električnog udara?
13. Izračunajte otpor rasprostiranja trakastog uzemljivača duljine 38m, koristivši podatke kao u
primjeru? Udovoljava li takav uzemljivač propisima?
14. Izračunati potreban broj rasvjetnih tijela sa četiri fluo cijevi 20W za osvjetljenje ureda
površine A=30m2 . Osvjetljenje jedne svjetiljke je Φs = 3300 lm. Potrebno osvjetljenje je
E=250 lx.
Odgovori na pitanja prilažu se seminarskom radu i uvjet su kolokviranje laboratorijskih vježbi.
31

EL Instalacije I Osv Lab Vezb

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EL Instalacije I Osv Lab Vezb

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima,

Postoje sljedeće vrste instalacija:

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnom

Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija

Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u

Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. ("Zakon o gradnji.’’)

Projekt je pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu i

 preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi

Preliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove

Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnog

Nekoliko je vrsta projekta:

FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE:

Debljina glavnih, srednjih i pomoćnih linija je ovisna o formatu nacrta.

Cilj i zadatak projekta:

Projekt se sastoji od:

 Uvoda (podaci o investitoru i projektantu)

 Određivanje snage trošila

Prema načinu prikazivanja vodiča razlikujemo:

 Jednopolne sheme – u kojima se dva ili više vodiča JEDNOPOLNA

Sheme možemo podijeliti i prema načinu prikazivanja simbola (skupne,

Slika 1 - CAD okruženje

U posljednje vrijeme sve se više u domeni elektro projektiranja koriste

Slika 2 - CAE okruženje

– grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja

– grupa 2 + mjesto ugradnje

IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

(1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva

(2) Tehničke propise donosi ministar.

(3) Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«

(1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:

– troškovnik projektiranih radova.

Za građevine, odnosno za određene vrste građevina, uvjete za građenje i održavanje te potrebne

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na glavnog projektanta.

Opremanje i označavanje projekta

– mehaničku otpornost i stabilnost,

– uštedu energije i toplinsku zaštitu,

(3) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:

– obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.

Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta

(4) Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima

Odredbe posebnog zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na

Usklađivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima

PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA:

Za stambenu građevinu čija se izgradnja predviđa za potrebe investitora, a sastoji se od prizemlja

NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Prema jednopolnoj shemi, izvodi se razvod i zaštita električne instalacije.

ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE

Električna instalacija građevine sastoji se od električne instalacije rasvjete, utičnica i uzemljenja.

Zaštita od električnog udara osigurava se primjenom odgovarajućih tehničkih zaštitnih mjera:

- zaštitne mjere od indirektnog dodira.

Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednačenje potencijala. Vodove

Zaštita vodova od preopterećenja i kratkog spoja predviđena je primjenom osigurača odgovarajuće

Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno:

Zs x Ia < Uo gdje je:

Zs - impedancija petlje kvara

Ia - struja djelovanja zaštitnog uređaja

Uo - nazivni fazni napon

Nazivna struja Struja djelovanja Impedancija petlje

Sabirnica za izjednačenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednačenja pojedinih

U cilju izjednačenja potencijala, na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba spojiti:

Instalaciju izvesti u skladu sa važećim tehničkim propisima i zahtjevima HT-a.

PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA