IZVRŠENJE

POJAM I VRSTE IZVRŠENJA

Izvršenje – posljednja faza upravnog postupka koja se provodi kada izvršenik kojem je
nametnuta neka obveza u upravnom postupku tu obvezu ne izvrši.

Za provođenje izvršenja mora postojati izvršna isprava.

Izvršna isprava može biti:

- Rješenje
- Zaključak
- Nagodba.

Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se nakon što postane izvršno.

Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno:

1. Istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena

2. Dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena
3. Dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni učinak
4. Dostavom rješenja stranci kojim se žalba odbacuje ili odbija
5. Danom odricanja stranke od prava na žalbu
6. Dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu
žalbe.

Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno dostavom

stranci.
Kada je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti
u roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka  paricijski rok.

Vrste izvršenja:
- Administrativno – uređeno ZUP-om, kojeg provodi
javnopravno tijelo radi izvršenja nenovčanih obveza.
- Sudsko izvršenje – uređeno Ovršnim zakonom, provodi
se sudskim putem radi izvršenja novčanih obveza na
temelju javnopravnog tijela koje je donijelo rješenje ili
stranke kojoj je izvršenje u interesu.

Subjekti izvršenja:
1. Izvršenik – osoba protiv koje se provodi izvršenje i koja je dužna ispuniti
obvezu.

1
 2. Predlagatelj izvršenja, stranka na čiji se prijedlog i u čijem se interesu
provodi izvršenje.  provodi se po službenoj dužnosti kad to nalaže
javni interes).

Zastara izvršenja – po isteku roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo

izvršno, rješenje se ne može izvršiti, ako zakonom nije drukčije propisano.

Provedba izvršenja
Rješenje čije se izvršenje traži treba sadržavati potvrdu izvršnosti. Ako tijelo koje
je izvršno rješenje donijelo ne izda potvrdu u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva,
stranka može izvršnost rješenja dokazati i drugim sredstvima.
Ako izvršenik ne postupi po izvršnom rješenju, donosi se rješenje o izvršenju u
pisanom obliku.
Rješenje treba sadržavati vrijeme, mjesto i način izvršenja. Također mora
sadržavati mora sadržavati opomenu o novčanoj kazni i iznos kazne. Kad se izvršenje
provodi putem trećih osoba, potrebno je navesti obvezu izvršenika da snosi troškove
izvršenja.
Žalba protiv rješenja o izvršenju može se uložiti samo na vrijeme, mjesto i način
izvršenja i nema odgodni učinak.

Načelo zaštite osobe izvršenika i razmjernosti

Izvršenje rješenja se provodi radnim danom.
Blagdanom, neradnim danom i noću izvršenje se može provesti samo ako postoji
opasnost od odgode ili se moraju poduzeti hitne mjere radi zaštite života i zdravlja ljudi
ili veće vrijednosti imovine, ako je javnopravno tijelo koje provodi izvršenje izdalo pisani
nalog.
Izvršenje se provodi na način i primjenom sredstava koja su najblaža za
izvršenika, a dovode do cilja izvršenja.

Odgoda izvršenja
Na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja teško popravljive štete, javnopravno
tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje, i ako je nužno, može produžiti
odgodu izvršenja sve do donošenja pravomoćne odluke, ako nije drukčije propisano
zakonom i ako se ne protivi javnom interesu.
Izvršenje će se odgoditi ako je u izvršenju obveze dopušten poček ili se umjesto
izvršnog privremenog rješenja donese rješenje o glavnoj stvari (meritumu).
O odgodi izvršenja donosi se rješenje.

Izvršenje nenovčanih obveza putem trećih osoba

Kad se obveza izvršenika sastoji od radnji koje mogu obaviti i treće osobe, a
izvršenik je ne izvrši ili je ne izvrši u cijelosti, ta će se radnja obaviti putem trećih osoba
na trošak izvršenika.
Tijelo nadležno za izvršenje zaključkom će naložiti izvršeniku da unaprijed položi
potrebni novčani iznos.

2
 O iznosu troškova izvršenja putem trećih osoba odlučuje se izvršenjem.

Izvršenje nenovčanih obveza neposrednom prisilom

Ako se svrha izvršenja nenovčane obveze ne može postići ili se izvršenje ne
može provesti pravodobno, izvršenje se provodi u skladu s prirodom obveze, a kad je to
nužno, može se provesti neposrednom prisilom.

Obustava izvršenja
Javnopravno tijelo će obustaviti izvršenje, a izvršene radnje poništiti:

 Ako utvrdi da je obveza izvršena

 Ako utvrdi da izvršenje uopće nije bilo dopušteno
 Ako utvrdi da je izvršenje započeto prema osobi koja nije u
obvezi
 Ako predlagatelj izvršenja odustane od prijedloga
 Ako utvrdi da je rješenje koje čini osnovu izvršenja oglašeno
ništavim, poništeno ili ukinuto.
 U drugim propisanim slučajevima.
O obustavi izvršenja donosi se rješenje.

Otklanjanje posljedica poništavanja ili izmjene izvršenog rješenja

Kad je nakon provedenog izvršenja rješenje oglašeno ništavim, poništeno ili
izmijenjeno u korist izvršenika, izvršenik ima pravo na povrat predmeta izvršenja u
prijašnje stanja ili naknadu štete.

Izvršenje radi osiguranja

Radi osiguranja izvršenja mogu se na prijedlog stranke, odnosno po službenoj
dužnosti obaviti određene radnje izvršenja i prije nego što je rješenje postalo izvršno,
ako bi izvršenje moglo biti spriječeno ili znatno otežano.
O izvršenju radi osiguranja donosi se privremeno rješenje o osiguranju.

Hitno izvršenje
Ako je doneseno usmeno rješenje, javnopravno tijelo može narediti da se
provede izvršenje bez donošenja rješenja o izvršenju.

Upravni ugovori

Upravni ugovori u RH nisu uređeni općim zakonom, već su sve posebnosti uređenja tih
ugovora u različitim upravnim područjima ostavljene u djelokrugu posebnih zakona.

3
Način izvršenja preko trećih osoba.

ZUP samo navodi da javnopravno tijelo i stranka sklapaju ugovor o izvršenju prava i
obveza utvrđenih u rješenju kojim je riješena upravna stvar, ako je zakonom propisano
sklapanje takvog ugovora.
Iz ovakve definicije mogu se uočiti 4 značajke karakteristične za upravni ugovor:
a. Subjekti upravnog ugovora uvijek su s jedne strane javnopravno
tijelo, a s druge strane stranka određena upravnim aktom, u pravilu
privatna osoba.
b. Upravni ugovori sklapaju se s ciljem uređenja i izvršenja prava i
obveza utvrđenih rješenjem; upravni ugovor može se sklopiti samo
nakon donošenja rješenja.
c. Upravni ugovor može se sklopiti tek nakon provedenog upravnog
postupka sukladno ZUP-u ili drugim posebnim postupovnim
pravilima.
d. Upravni ugovor može se sklopiti samo ako je to dopušteno
posebnim zakonskim odredbama.

Oblik i sadržaj ugovora

Upravni ugovor može se sklopiti samo u pisanom obliku. Ne smije biti protivan
izreci rješenja, prinudnim propisima, javnom interesu ili na štetu trećih osoba.
Ako sadržaj upravnog ugovora ima pravni učinak na prava trećih osoba, da bi bio
valjan, ove osobe moraju dati suglasnost na takav ugovor.

Valjanost upravnog ugovora

Ništetnost upravnog ugovora utvrđuje sud nadležan za upravne sporove
povodom tužbe stranke ili javnopravnog tijela.
Ništetan ugovor ne proizvodi nikakve pravne posljedice.

Izmjena upravnog ugovora

ZUP daje mogućnost izmjene upravnog ugovora ako nastupe okolnosti koje se
nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ako bi ispunjenje obveze za jednu
ugovornu stranu bilo otežano, ta strana može zahtijevati da se ugovor izmijeni sukladno
okolnostima.
O izmjeni ugovora stranke se moraju suglasiti.

Raskid upravnog ugovora

Javnopravno tijelo ima pravo jednostrano raskinuti upravni ugovor i kad stranka
ne ispunjava njime preuzete obveze, te ima pravo na naknadu štete.
Ugovor javnopravno tijelo raskida donošenjem rješenja u kojem moraju biti
obrazloženi razlozi raskida ugovora.
Pravna zaštita druge ugovorne strane upravnog ugovora ostvaruje se institutom
prigovora.

4
 Zbog neispunjenja ugovornih obveza, javnopravnog tijela iz upravnog ugovora,
stranka može izjaviti prigovor te tražiti naknadu štete.
O prigovoru se odlučuje rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor.
Upravni ugovori sklapaju se na području:
 Koncesija
 Javnih nabava
 Javno-privatnog partnerstva.