INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U

TRAVNIKU
EKONOMSKI FAKLUTET TRAVNIK U TRAVNIKU

SKUPOVI I OPERACIJE SA SKUPOVIMA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Matematika za ekonomiste

Profesor: Sead Rešić Studentica: Žana Alić, E -34/19

Bugojno, decembar 2019.

 SADRŽAJ

1. UVOD.........................................................................................................2
1.1.Predmet rada............................................................................................................................3
1.2.Struktura seminarskog rada.....................................................................................................3

2.TEORETSKA RAZRADA..........................................................................3
2.1. Pojam skupa...........................................................................................................................3
2.2. Jednakost skupova..................................................................................................................4
2.3. Operacije sa skupovima..........................................................................................................4
2.3.1. Unija skupova..................................................................................................................5
2.3.2. Presjek skupova...............................................................................................................5
2.3.3. Razlika skupova...............................................................................................................6
2.3.4.Komplement skupa...........................................................................................................7
2.4. Partitativni skup......................................................................................................................7
2.4.1. Algebra skupova..............................................................................................................7
2.5.Pojam uređenog skupa.............................................................................................................8
2.6. Direktni proizvod skupova.....................................................................................................8
2.7.Zadaci za vježbu......................................................................................................................9

2. ZAKLJUČAK.........................................................................................12

4.LITERATURA...........................................................................................13

2
1. UVOD

1.1.Predmet rada

Predmet istrživanja jeste pojam skupova i operacija sa skupovima

1.2.Struktura seminarskog rada

Seminarski rad se satoji iz tri dijela:

Uvodni dio: objašnjava predmet rada, cilj seminarskog rada.

Glavni dio razrade sadrži teoretsku razradu skupova, objašnjavajući pojam skupa,
univezalnog skupa, osnovne operacije sa skupovima, unija skupova, presjek razlika
skupova, komplement skupa, partittivni skup, algebra skupova, pojam uređenog skupa,
direktni proizvod skupova, zadaci za vježbu

Zaključak je treći dio rada i u njemu ćemo istaći važnost i primjenu skupova uopće u
okruženju u kojem postojimo.

2.TEORETSKA RAZRADA

2.1. Pojam skupa

„Do pojma skupa može se vrlo lako doći empirijskim putem , posmatrajući razne grupe,
skupine, mnoštva neke vrste objekata, stvari, živih bića i dr. Tako imamo skup
stanovnika nekog grada, skup knjiga u biblioteci, skup klupa u učionici itd.
Tvorac teorije skupova je Georg Kantor, njemački matematičar, koji je prvi dao
“opisnu” definiciju skupa. Mnogi drugi matematičari su takođe pokušavali da definišu
skup. Danas, po savremenom shvatanju, pojam skupa se ne definiše, već se usvaja
intuitivno kao cjelina nekih razičitih objekata. Predmeti iz kojih je skup sastavljen
zovu se elementi skupa. Postoje skupovi sa konačno mnogo elemenata, koje nazivamo
konačnim skupovima, i skupovi sa beskonačno mnogo elemenata, odnosno beskonačni
skupovi. Tako, na primjer , skup stanovnika na zemlji predstavlja jedan konačan skup,
dok skup svih cijelih brojeva sadrži beskonačno mnogo elemenata.

3
Skupove najčešće obilježavamo velikim slovima A,B ,.....X, Y,... ,
a elemente skupa malim slovima a,b,...,x,y,...

Ako je x element skupa X , tu činjenicu ćemo označavati sa x∈ X

Ako ne pripada skupu X, označićemo sa x∉X.
Oznake ćemo čitati: “x pripada skupu X” ili “x je element skupa X”.
Oznaku x∉X ćemo čitati “ x ne pripada skupu X” ili “ x nije element skupa X”

Postavimo sada pitanje: “ Koliko elemenata ima skup prirodnih brojeva većih od jedan a
manjih od dva” ? Jasno je da takav skup nema ni jednog elementa.
Za takav skup kažemo da je prazan i obeležava se sa ∅.

Međutim, desiće nam se nekad da nije zgodno, a ni moguće, da neposredno navedemo sve
elemente nekog skupa. Stoga se koristi i ovakvo zapisivanje skupova:

Na primjer skup X={7,8,9,10,11,12} možemo zapisati i na sljedeći način:

X={x: x ∈N ∧ 6< x <13 }.

2.2. Jednakost skupova

Za neka dva skupa kažemo da su jednaki ako su svi elementi jednog skupa ujedno
elementi drugog skupa, i obrnuto, svi elementi drugog skupa su elementi prvog
skupa .

Zapisujemo: A=B ako i samo ako ( ∀ x) (x∈ A ⇔ x ∈ B ) ,

na primjer po definiciji biće {a,a,a,b,b,c}={a,b,b,c,c,c}={a,b,c}.

Dakle , svaki član skupa je prisutan jednim pojavljivanjem, a sva ostala njegova
pojavljivanja, ukoliko ih ima, nisu važna, i, uz to, ni redosljed navođenja članova nije
bitan.

Kažemo da je skup B podskup skupa A, što označavamo B ⊂ A,

ako su svi elementi skupa B takođe i elementi skupa A, tj.B ⊂ A
ako i samo ako ( ∀ x) (x ∈ B ⇒x∈ A ).

Relacija uvedena ovom definicijom se zove relacija inkluzije. Ovde moramo voditi računa
da se svi skupovi ne mogu upoređivati.
Prazan skup je podskup svakog skupa.“1

1
http://www.mojrad.net/pregled_teksta.php?id=4130LScCNBSwgai6LsE5dgnVLScCNBSwgai6LsE5dgnV,
datum pristupa 22.12.2019.

4
2.3. Operacije sa skupovima

- Unija skupova
- Presjek skupova
- Razlika skupova
- Komplement skupa

2.3.1. Unija skupova

Skup svih elemenata koji su elementi bar jednog od skupova A ili B , zove se unija
skupova A i B i označava se sa A ∪ B.

B}
{|}

{ A ∪ B=X : X ∈ A ∨ X ∈ B }

Slika 1. Unija skupova

Izvor: https://www.google.com/search?
q=unija+skupova+venov+dijagram&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwiHz5-9p8rmAhVp-
yoKHVHsCysQ_AUoAXoECAsQAw&biw=1366&bih=608, datum pristupa 22.12.2019.

Primjer 1. Odredi uniju skupova A = {1, 2, 3, 4} i B = {2, 3, 4, 5, 6}.

A ∪ 𝐵 = {1, 2, 3, 4, 5, 6}

2.3.2. Presjek skupova

5
Skup svih elemenata koji su elementi skupa A i skupa B zove se presjek skupova A i B i
obeležava se sa A ∩ B.

A ∩ B = {x:x ∈A ∧ x ∈ B}

Slika2. Presejk skupova

Izvor: https://www.google.com/search?
q=presek+skupova&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwi00_G0qcrmAhUklosKHQTPCKcQ_A
UoAXoECA8QAw#imgrc=wQ_zJjPKGZQZdM:, datum pristupa 22.12.2019.

Primjer 2. Ako je A={1,2,3,4,5} i B={2,3,4}

A ∩ B={2,3,4}

2.3.3. Razlika skupova

Skup svih elemenata koji su elementi skupa A ali nisu elementi skupa B zove se razlika

redom skupova A i B u oznaci A\B.

A\B={ x:x∈A ∧ x∉B }

Naravno možemo posmatrati i skup B\A, to bi bili svi elementi skupa B koji nisu u A.

6
 Slika 3. Razlika skupova A\B, B\A

Izvor: https://www.google.com/search?
q=razlika+skupova&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwigqNmtq8rmAhVvposKHQTJAPAQ_
AUoAXoECAwQAw&biw=1366&bih=608#imgrc=v11IuUsAlB0p-M:, daum pristupa 22.12.2019.

2.3.4.Komplement skupa

Unija , presjek i razlika su binarne skupovne operacije, dok je komplement skupa unarna
operacija. To je skup svih elemenata koji nisu sadržani u posmatranom skupu.
Komplement najčešće obilježavamo sa Á .

Primjer: Ako je A={1,3,7} i B={1,2,3,4,5,6,7}

onda je Á = {2,4,5,6}

A
2.4. Partitativni skup

Skup svih podskupova skupa A naziva se partitivni skup skupa A i obilježava se sa

P(A).

Primjer: Ako je A={1,2,3)

onda je P(A)={ ∅ , {1},{2},{3},{1,2},{1,3},{2,3}, {1,2,3}}

2.4.1. Algebra skupova

„Neka su A i B podskupovi univerzalnosg skupa E. Obrazovanje unije, presjeka i razlike skupova

A i B su osnovne operacije sa skupovima.

Za ove operacije vrijede sljedeće osobine:

1. Zakon identiteta
A ∪ ∅= A , A ∩ E=A
A ∪ E=E , A ∩ ∅=∅
2. Zakon idempotencije
A ∪ A= A , A ∩ A= A
A ∪ A ' =E , A ∩ A' =∅
3. Zakon komplemantacije

7
 '
( A' ) = A , ∅' =E
4. Zakon komutacije
A ∩ B=B ∩ A , A ∪ B=B ∪ A
5. Zakon asocijacije
( A ∪ B ) ∪C= A ∪ ( B∪C )
( A ∩ B ) ∩ C= A ∩ ( B ∩C )

6. Zakon distribucije

A ∪ ( B ∩C )=( A ∪ B ) ∩ ( A ∪ C )

A ∩ ( B∪C )=( A ∩ B ) ∪ ( A ∩ C )

7. Zakon asporpcije

A ∪ ( A ∩B )= A , A ∩ ( A ∪ B ) =A

8. De Morganovi zakoni

( A ∪ B )' =A ' ∩ B' , ( A ∩ B )' = A ' ∪ B '“2

2.5.Pojam uređenog skupa

„Za skup od dva elementa a i b kaže se da su čine uređeni pa ili uređenu dvojku ako je određeno
koji je od njih prvi, a koji drugi.

Dva uređena para (a,b) i (c,d) su jednaka, što se piše

(a,b)=(c,d),

Ako vrijedi

( a , b )=( c , d ) ⟺ ( a=c ) ∧ ( b=d ) .

2.6. Direktni proizvod skupova

„Direktni proizvod (Descartsov ili Kartezijev proizvod) nepraznih skupova A i B je skup svih
uređenih parova(x,y) čija je prva kordinata x element skupa A, a druga komponenta y element
skupa B, i označava se sa A × B . (čita se A puta B).

2
Drpljanin S., Matematika, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 1997.str.32-33.

8
Direktan poizvod skupova A i B kratko se zapisuje

A × B= { ( x , y ) : x ∈ A ⋀ y ∈ B }

Primjer: Neka je A={ a , b }, B= {1,2,3 , }

Tada je A × B= { ( a , 1 ) , ( a , 2 ) , ( a ,3 ) , ( b , 1 ) , ( b ,2 ) ,(b , 3) }

Za direktni proizvod vrijedi da nije komuativan tj. vrijedi jednakost

A × B ≠ B × A“3

Primjer 1.

A={ 1,2,3 }

A2= A × A= { { 1,1 } , { 1,2 } , {1,3 } , { 2,1 } , {2,2 } , { 2,3 } { 3,1 } {3,2 } { 3,3 } }

Primjer 2.

A={ 1,2,3 } , B= { a , b } ,C= { x , y }

A × B ×C=¿

{ {1 , a , x } , { 1 ,a , y } , { 1, b , x } {1 , b , y } , {2 , a , x } , { 2 , a , y } , { 2 ,b , x } { 2, b , y } { 3 ,a , x } , {3 , a , y } , {3 ,b , x } , {3 , b , y } }
Primjer 3.

X ={ a , b }

X 3 ={ { a , a , a }{ a , a , b } { a , b , a } { a , b , b } { b , a , a } { b , a , b } { b , b , a } { b , b , b } }

2.7.Zadaci za vježbu

Zadatak 1.

Odrediti partitivan skup skupa:

a) { 1,2 }

b){ 1 }

3
Drpljanin S., Matematika, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 1997. str.35.

9
c) { 1,2,3 }

Rješenje:

a) P ( A )= { ∅ , { 1 } , {2 } , { 1,2 } }

b) P ( B )={ ∅ , { 1 } }

c) P ( C ) ={ ∅ , {1 } , { 2 } , {3 } , { 1,2 } , {1,3 } , { 2,3 } , {1,2,3 } }

Zadatak 2.

Odrediti direktni proizvod skupova: A={ 1,2,3,4 , } i B= { x , y , z }

Rješenje:

A × B= { { 1, x } , {1 , y } , {1 , z } , { 2 , x } , { 2, y } , { 2, z } , {3 , x } , { 3 , y } , {3 , z } , { 4 , x } , { 4 , y } , { 4 , z } }

Zadatak 3.

Odrediti komplemente skupova:

a) { 1,3 } Izrada: 1,3 i 1,2,3,4 ostaje 2,4 pa je rješenje pod a) skup elementa 2,4 itd.

b) { 1,2,4 }

c) { 1,2,3,4 }

u odnosu na skup { 1,2,3,4 }

Rješenje:

a) A={ 2,4 }

b) A={ 3 }

c) A={ ∅ }

Zadatak 4.

Neka je A={ a , b }

Odrediti:

a) A × A

b) A × ( A × A )

Rješenje:

10
a) A × A={ {a , a } , { a , b } , { b , a } , { b , b } }

b) A × ( A × A )=¿

{ {a ,a } , { a , a } , { b , a } , { b , a } , { a , a } , { a , b } , { b , a } , {b ,b } , {a ,b } {a ,a } , { b , b } , { b , a } , { b , b } , { b , b } }

Zadatak 5.

Neka je A={ a , b , c } , B= {1,2,3,4 } ,C= { x , y }

Odrediti:

a) A × B ×C

b) A ×C × B

Rješenje:

a) A × B ×C=¿

{ a , x , 1 } , {a , y , 1 } , { a , x ,2 } , { a , y , 2 } , { a , x , 3 } , { a , y , 3 } , { a , x , 4 } , {a , y , 4 }
{
b) A ×C × B= { b , x , 1 } , {b , y , 1 } , {b , x ,2 } , { b , y ,2 } , { b , x , 3 } , { b , y , 3 } , { b , x , 4 } , {b , y , 4 } ,
{ c , x ,1 } , { c , y , 1 } , {c , x , 2 } , { c , y ,2 } , { c , x ,3 } , {c , y , 3 } , { c , x , 4 } , { c , y , 4 } . }

11
 2. ZAKLJUČAK

„U matematici, skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih objekata smatranim

cjelinom. Iako se ovo čini jednostavnom idejom, skupovi su svejedno jedan od najvažnijih
fundamentalnih koncepata u modernoj matematici. Matematička disciplina koja proučava
moguće skupove, teorija skupova, je sadržajno bogata i aktivna.
Teorija skupova, stvorena tek krajem 19. stoljeća, je danas sveprisutni dio matematičkog
obrazovanja, te se stoga u većini zemalja uvodi već u osnovnoj školi. Teorija skupova se
može shvatiti kao osnova nad kojom može biti izgrađena gotovo cijela matematika, te kao
ishodište iz kojeg gotovo cijela matematika može biti izvedena.“4

4
https://hr.wikipedia.org/wiki/Skup, datum pristupa 26.12.2019.

12
4.LITERATURA

Knjige:

I1I Drpljanin S., Matematika, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 1997

Internet izvori:

http://www.mojrad.net/pregled_teksta.php?
id=4130LScCNBSwgai6LsE5dgnVLScCNBSwgai6LsE5dgnV

https://www.google.com/search?
q=unija+skupova+venov+dijagram&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwiHz5
-9p8rmAhVp-yoKHVHsCysQ_AUoAXoECAsQAw&biw=1366&bih=608

https://www.google.com/search?
q=presek+skupova&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwi00_G0qcrmAhUklos
KHQTPCKcQ_AUoAXoECA8QAw#imgrc=wQ_zJjPKGZQZdM:,

https://www.google.com/search?
q=razlika+skupova&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwigqNmtq8rmAhVvpo
sKHQTJAPAQ_AUoAXoECAwQAw&biw=1366&bih=608#imgrc=v11IuUsAlB0p-M:,

https://hr.wikipedia.org/wiki/Skup

13